8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
1/28
ARISTOTEL
383322. g. p.n.e.
Aleksandar ukovi, Ekonomski fakultet, Subotica
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
2/28
2
Podela znanja
Podela znanja se vri prema predmetu:
TEORIJSKE NAUKE (FILOZOFIJE)
njihovi principi se nalaze u predmetu
prva filozofija (teologija, kasnije: metafizika) prouava prva poela iuzroke, odnosno bie kao bie
fizika (druga filozofija) ukljuuje astronomiju prouava prirodna bia,
odnosno pokretnu materiju
matematika prouava nepokretnu formu, odnosno broj
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
3/28
3
Podela znanja
PRAKTIKE NAUKE
Njihovi principi se nalaze delom u delatniku, a delom u predmetu.
etika se bavi pojedincem
ekonomika se bavi porodicom
politika se bavi dravom i pitanjima:
ustavotvornim
rukovodstvenim (savetodavnim i pravosudnim)
Ukljuuju i volju (poriv ili udnju) i odnose se na ljude.
Njihov predmet je promenljivo bivstvo to je u potencijalnosti, te se ovaznanja odnose na neto budue.
Nain saznanja praktikog delanja nisu nauivi, jer zavise od posebnostikonkretne situacije, te se kroz niz situacija izgrauju.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
4/28
4
Podela znanja
POIETIKE NAUKE
Njihovi principi se nalaze u tvoritelju.
umetnosti
zanati
vetine (graevinarstvo, lekarstvo, retorika, gramatika)
Predmet su im promenljiva bivstva to su u potencijalnosti, a odnose se naneto budue.
Tvorba se odnosi na stvari.
Naini saznanja su nauivi, jer je re o vetinama.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
5/28
5
Podela znanja
Podela znanja se vri prema predmetu:
TEORIJSKE NAUKE (FILOZOFIJE) (iji se principi nalaze u predmetu): prva filozofija (teologija, kasnije: metafizika) prouava prva poela i uzroke, odnosno bie kao
bie fizika (druga filozofija) ukljuuje astronomiju prouava prirodna bia, odnosno pokretnu materiju matematika prouava nepokretnu formu, odnosno broj
PRAKTIKE NAUKE (iji se principi nalaze delom u delatniku, a delom u predmetu): etika se bavi pojedincem
ekonomika se bavi porodicom
politika se bavi dravom i pitanjima: ustavotvornim
rukovodstvenim (savetodavnim i pravosudnim)
POIETIKE NAUKE (iji se principi nalaze u tvoritelju): umetnosti
zanati
vetine (graevinarstvo, lekarstvo, retorika, gramatika)
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
6/28
6
Aristotelova podela nije obuhvatila:
Logiku (orue ispravnog miljenja, forma a ne sadraj)
Zakoni i oblici ljudskog miljenja i procesi formiranja pojmova, sudova i zakljuaka
Gnoseologiju ili teoriju saznanja (novovekovno razvrgavanje jedinstva Sub. i Ob.)
Priroda i mogunost saznanja; odnos znanja i realnosti; pretpostavke saznanja;kriterijumi istinitosti (razlika u odnosu na fiziologiju i psihologiju)
Estetika (bit, ciljevi i smisao umetnosti; uslovi i kriterijumi estetskog stvaranja,
doivljavanja i vrednovanja)
Filozofiju nauke, filozofiju religije, filozofiju istorije, filozofiju prava i dr.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
7/287
vegetativni (ivotinje, biljke, ovek)
nerazumni deo poudni (ili voljni: kod moralnog oveka podreen razumu)
etike vrline (tiu se oseanja htenja i delanja)
DUAumee (znanje proizvoenja moguih stvari)
razumni deo rasudbeni razboritost (sposobnost moralnog delanja)
dijanoetike vrline (tiu se moguih i promenljivih stvari u vidljivom svetu, usmerene na nalaenje istine)
saznajni znanost (dedukcijom do sigurnog zakljuka)
umnost (indukcijom do najoptijih naela)
Podela due i vrlina
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
8/288
Etika
Etika vrlinaje:
odabiraka naklonost volje (individualna slobodna odgovornost)
koja se dri sredine podesne za sopstvenu prirodu (mera odreuje vrlinu u odnosu naporok)
a koja je odreena razmiljanjem razumnog oveka (univerzalnost kriterijuma)
Vrlina je u ontolokom smislu sredina, a u aksiolokom smislu maksimum.
(Sredina izmeu krajnosti, ali to se vrednosti tie to je ono najbolje, a ne nekakva osrednjost)
Primeri:
hrabrost je sredina izmeu plaljivosti i smelosti (koja je nerazumna)
umerenost je sredina izmeu neosetljivosti i razuzdanosti
dareljivost je sredina izmeu krtosti i rasipnosti
ponos je sredina izmeu poniznosti i oholosti itd.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
9/289
Etika
Vrlina upuuje na ispravan cilj, a razboritost na to da se prema njemu dela.
Razlikovanje:
prirodnih vrlina (i dete moe da bude hrabro)
moralnih vrlina (za koje je neophodna razboritost)
Sokrat Aristotel
jednaka vrlini RAZBORITOST preduslov vrline
rasudbena
(iskljuivo saznajna)VRLINA
razborita
(i saznajna i delatna)
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
10/2810
Metafizika
Poreklo rei metafizika Nije koristio naziv metafizika, nego prva filozofija ili teologija
Naziv prva filozofija najvaniji problemi, u ontolokom i logikom smislu
Naziv metafizika Andronik sa Rodosa, aleksandrijski bibliotekar koji je klasifikovaoAristotelove spise
Nauka o biu kao biu
Svojim filozofskim prethodnicima Aristotel je priznao da su postavili pitanje o bitku bia(zbog ega ih je i smatrao filozofima), ali im je zamerio to su ga izjednaili sa nazivompojedinanog elementa.
Bitak:
nije nikakvo pojedinano bie on prethodi svim biima kao njihova izvorna priroda i bit
Ipak, bia nisu iscrpljena bitkom, jer bogatstvo svojih svojstava bia pokazuju tek uontikom stavu Nema bia bez bitka, ali ni bitka bez bia. ontoloka diferencija
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
11/2811
Metafizika: Bog
Najvie bie je ono bie na kojem, jo bolje nego na prirodnom biu,postaje vidljivo ono to je bitak bia u temelju.
To bie ne moe se iskusiti putem ula, ve jedino u miljenju. Nepokretni,samostalni i veni bitak postoji da bi uvek postojalo vreme i kretanje. Bog
nuno postoji, kree se u krugu, sav je u aktualnosti (delatnosti) i ista jemisao.
nuno postojanje (nikada i nigde nije otvoren nekoj mogunosti ne-bitka)
kruno kretanje (prostorno kretanje, jer svako drugo kretanje doputa i mogunostdrugaijeg bitka, a ovde je prvo i poslednje uvek isto)
aktualnost (kada bi bog sadrao neke neostvarene mogunosti, odnosno kada bikod njega bilo mogue uoiti ikakvu potencijalnost, on ne bi bio ostvaren, tj.savren)
ista misao (bez tvari je da bi bio vean)
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
12/2812
Metafizika: Bie kao bie
Sva bia postoje na teleoloki nain: svako bie tei za prisutnou bitka,jer ga to dovodi do ispunjenja njegove svrhe i bivstva.
Prisutnost bitka se pokazuje kao nepokretni pokreta koji pokree kao ono
voljeno i u tom smislu sainjava i prvi (formalni), a ne samo poslednji(finalni) uzrok.
(To se odnosi na celokupno iskustvo od bdenja, preko opaanja domiljenja.)
ovek: Bitak je prisutan u umu samo kada um misli samog sebe.
Bog: Uvek misli samog sebe i samo to ini, budui da on i nije nita drugodo miljenje miljenja.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
13/2813
Metafizika: bivstvovanje i miljenje
Bit miljenja se sastoji u tome da mislei miljenje (autorefleksivnost)uviamo prisutnost bitka.
Miljenje je isto to i ono miljeno. Forma je jednaka sadraju.
Postoje dva osnovna naina prisutnosti bitka, odnosno dva pristupa bitku:
opaanje (zajedno su prisutni forma (eidos) i materija (hyle)
miljenje (prisutna je samo forma (eidos)
Bitak se odreuje kao najvii sadraj saznanja, kao ISTINA
(prihvata se Parmenidov identitet miljenja i bia).
Miljenje ---------------------- Bie (Bivstvujue) Miljenje miljenja --------- Bie kao bie apstrahovanje
Bog ---------------------------- Bitak
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
14/2814
Priznao je svojim filozofskim prethodnicima da su postavili pitanje o uzronosti,ali im zamera to nijedan od njih nije otkrio sva etiri uzroka stvari.
Prvi razlikuje:
uzroke
elemente
poela
to e mu omoguiti sistematian pregled i uspostavljanje ontoloke razlike
etiri primarna uzroka su:
1. ono iz ega neto nastaje tvarni (materijalni) uzrok
2. ono to se nalazi u pojmovnoj odredbi tastvo oblik ili uzor formalni uzrok
3. ono to pokree pokretaki (eficijentni) uzrok
4. ono poradi ega najvii uzrok (zbog kojeg sve ostalo) svrni (finalni) uzrok
Metafizika: teorija uzroka
ta? formalni uzrok
unutranji Iz ega? materijalni uzrok
Uzroci
spoljanji emu? svrni uzrok
Otkuda? pokretaki uzrok
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
15/28
15
Metafizika
Primer: Uzroci kue
1. materijalni uzrok: graa (cigle, grede, cement, pesak)
2. formalni uzrok: plan ili nacrt kue (koji izrauje projektant)
3. pokretaki uzrok: majstori
4. finalni uzrok: stanovanje (kao svrha radi koje svi ostali uzroci i postoje)
Sve se konkretno pojedinano ustrojava na taj nain to pokretaki uzrokspaja u jedno
Svrni uzrok odreuje svrhu u odnosu na ta se oni spajaju
U prirodi se to zbiva samo od sebe
U umeu ili proizvoenju to obavlja tvoritelj
Posao fiziara je da razlikuje i istrauje sva etiri uzroka (i u prirodi i uumeu) da bi mogao da objasni kretanje, odnosno promenu.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
16/28
16
Logika
Logika problematika izloena ve u Metafizici, ali glavni deo tek u spisu Organon(orue) Ovaj spis smatrao je preduslovom znanja, pa se ne pominje u podeli znanja i nauka
Izraz logika je kasnijeg datuma i pripisuje se stoicima
Znaajni doprinosi Sokrata i Platona, stvaranju logike kao celovite nauke, koja obuhvatasve elementarne oblike miljenja: poimanje
suenje
zakljuivanje
Uoavanje razlike izmeu dva oblika miljenja:
ono koje polazi od utvrenih premisa: pouzdana znanja (Analitike)
ono koje, u sloenim situacijama, polazi od nepotpunih premisa: verovatna znanja (Topike)
Cilj spisa Organonje metodoloki, jer on treba da osigura nauno saznanje, istraivanje idokazivanje. (Zato ovaj spis i nije ubrojan u filozofske, ve u propedeutike spise)
Aristotelova logika je povezana sa metafizikom putem kategorija, a, kao saznajno-teorijskoznanje ini osnovu drugih naunih disciplina
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
17/28
17
Logika
Aristotel je autor i uvenog logikog kvadrata u kome je izloio etiri osnovne vrsteodnosa meu predikativnim sudovima:
Suprotnost(kontrarnost) Sudovi ne mogu biti u isti mah istiniti. Zbogtoga se iz istinitosti jednog moe neposredno zakljuivati neistinitostdrugog. Meutim, ako je jedan sud laan o drugom se ne moe nitarei.
Protivrenost(kontradiktornost) Razlika je i u kvalitetu i u kvantitetu.Ovi sudovi se meusobno tako iskljuuju da go istinitosti jednogmoemo neposredno zakljuiti lanost drugog i obratno, iz neistinitostijednog moemo zakljuiti istinitost drugog.
Poreenje (subalternacija) je odnos izmeu optih i posebnih sudovaistog kvaliteta. Iz istinitosti prvog uvek se moe zakljuiti istinitost
drugog (to vai za sve, vai i za svaki pojedini sluaj). Podsuprotnost(subkontrarnost) je odnos posebnih sudova u logikom
kvadratu (pozitivnog i negativnog). Tu se iz istinitosti jednog suda nemoe nita zakljuiti o istinitosti njemu subkontrarnog, ali zato vaipravilo da lanost jednog povlai sobom istinitost drugog.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
18/28
18
Logika Organon se sastoji od 6 zasebnih celina:
1. Kategorije:
a) najvii pojmovni rodovi koje iskazujemo o stvarima (nisu ni istiniti ni lani)
b) temeljne ontoloke kategorije bia
Sve to na bilo koji nain postoji prema svom nainu bivstvovanja potpada pod neku odkategorija
Ukupnost kategorijalnih odreenja opisuje pojedinanu stvar u potpunosti
1. Bivstvoje uvek identino sa sobom. Deli se na: prvo (pojedinano, drugo (rod i vrsta) i apsolutno(bog). (Primer: prvo taj i taj ovek; drugo Petar je ovek.)
2. Kvantitetje ono to je deljivo pri emu je svaki deo odreena stvar. (Primer: neija visina ili teina)
3. Relacije sadre korelativne pojmove izmeu kojih nema protivrenosti kao ni mogunostigradacije. (Primer: neije zanimanje)
4. Kvalitet ine osobine koje odreuju stvar kroz isticanje odreenog trajnijeg stanja ili nekedispozicije. (Primer: talentovan i slabog zdravlja)
5. Mesto (Primer: itaonica biblioteke)
6. Vreme (Primer: podne 20. marta 2008. godine)
7. Delovanje (Primer: uenje)
8. Trpljenje (Primer: buka)
9. Poloaj (Primer: sedei)
10. Stanje (Primer: zamoren)
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
19/28
19
Logika
Organon se sastoji od 6zasebnih celina:
1. Kategorije:
najvii pojmovni rodovikoje iskazujemo ostvarima (nisu ni istiniti ni
lani)
temeljne ontolokekategorije bia
Sve to na bilo kojinain postoji premasvom nainubivstvovanja potpadapod neku od kategorija
Ukupnost kategorijalnih
odreenja opisujepojedinanu stvar upotpunosti
1. Bivstvo (supstancija) je uvek identino sa sobom
prvo (pojedinano) : (Taj i taj ovek)
drugo (rod i vrsta) : (Petar je ovek.)
apsolutno (bog)
2. Kvantitetje ono to je deljivo, pri emu je svaki deoodreena stvar (neija visina ili teina)
3. Relacije sadre korelativne pojmove izmeu kojih nemaprotivrenosti kao ni mogunosti gradacije (neije zanimanje)
4. Kvalitet ine osobine koje odreuju stvar kroz isticanjeodreenog trajnijeg stanja ili neke dispozicije (talentovan islabog zdravlja)
5. Mesto (itaonica biblioteke)
6. Vreme (podne 20. marta 2008. godine)
7. Delovanje (uenje)
8. Trpljenje (buka)
9. Poloaj (sedei)
10. Stanje (zamoren)
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
20/28
20
Logika
2. O tumaenju:
a) uenje o sudovima (tani ili netani)
b) uenje o stavovima (afirmativni ili negativni)
3. Analitika I: uenje o zakljucima (i silogistika)
4. Analitika II: uenje o dokazivanju, definiciji, klasifikaciji i saznanju na osnovu principa
5. Topika:
a) uenje o stanovitima sa kojih se neka stvar moe posmatrati (za i protiv)
b) Dijalektika: nauka verovatnog zakljuivanja i dokazivanja
6. Sofistika pobijanja: analiza i kritika lanih dokaza, kojima se proizvodi protivrenostu predstavi
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
21/28
21
Platon i Aristotel o dijalektici
Platon
Prvi upotrebio re dijalektika za vetinunaunog voenja razgovora i raspravljanja
Dva metodska postupka:
saznanje optih (neprotivrenih)pojmova saznanje navie: nainuzdizanja i osveivanja pojedinane duena putu saznanja (ula, matematike
stvari, ideje) vrhunskog Dobra) saznanje niih, podreenih pojmova
(tehniki (vebaki) vid dijalektike, kojim sepretpostavka, provodei se kroz parovesuprotnosti, snabdeva onim odreenjimakoja joj pripadaju
Dijalektikom se moe:
sagledati jedno iznad mnotva dobiti dublje i optije znanje koje
proizilazi iz optosti ideje
Optosti su jedno i isto koje postoji ipokazuje se u mnogim pojavama neke ideje
Aristotel
Smatra da je dedukcija oblik naunogsaznanja, a ne indukcija (nizak poloaj)
Dijalektika polazi od verovatnihmnjenja, a ne od istinitih premisa(silogizam)
Trostruka funkcija: vebanje
izmena misli
filozofske nauke
Dijalektika se upotrebljava kao sredstvoza ubeivanje u dijalogu, pri emu se
treba truditi da se iz sagovornikovih tezaizvedu nune protivrenosti koje bi iznjih sledile, ne prezajui pri tom ni odprikrivenog ili otvorenogsamoprotivreenja u svrhu ubedljivosti
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
22/28
22
Filozofija prirode
Filozofijom prirode bavio se u spisima: O nebu, O svetu, O postajanju i propadanjui
Meteorologija. Fizika, kao druga filozofija, prouava ono to je pokretno i promenljivo.
Sve prirodno ima svrhu u sebi samom, pa stoga poseduje i ivotnost, koja dovodi doizvesnih promena, koje treba da ostvare entelehiju, svoju dovrenu prirodu (ono to jePlaton nazvao idejom).
Ono to je ivo proizvodi samo sebe, a neivo nosi mogunost (svrhu) koja se ostvaruje.
Kretanje (promene) je osnovna ontoloka osobina prirode: prelazak iz stanja mogunosti ustvarnost.
Kretanje se diferencira na:
nastanak ili propast (bivstvo)
preinaka (kvalitet)
umnoenje ili umanjenje (kvantitet)
premetanje (mesto) Prostor (mesto) ima izvesnu veliinu, ali nije nikakav materijalni element. Aristotel mesto
odreuje kao prvu nepokretnu opasujuu granicu.
Vreme se uzajamno odreuje sa kretanjem kao ono brojivo kretanja izmeu pre i posle.Proticanje vremena uoava samo dua, i to tek onda kada vreme kao kontinuum prekineneki dogaaj.
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
23/28
23
Filozofija prirode
U sferi ivota i prirodnog zbivanja prednost imaju ula nad razumom
pa je fizika (mada spekulativna) zasnovana na opaanju
a kako ono ne rezultuje brojem ve kvalitetom, re je o kvalitativnoj fizici
Navodei razliita odreenja prirode kod svojih prethodnika, Aristotel jeomoguio njihovo poreenje: ono to ima sposobnost da raste
ono iz ega rastenje proistie (seme ili koren)
ono to omoguava da rastenje bude stapanje hrane sa biem (a ne samokvantitativno dodavanje)
praelement stoiheion naroiti sklop organizam (kad se rastavi bie prestaje da postoji)
sutina
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
24/28
24
Logika
Bie se upotrebljava mnogovrsno, ali uvek prema jednom i prema nekoj jednojprirodi, a ne puko sluajno jednakoimeno; nego kako se svako zdravo odnosi
na zdravlje, time to ga uva ili proizvodi ili ga oznaava ili ga je sposobnoprimiti... Jednako se tako i bie izrie dodue mnogovrsno, ali sve ipak prema
jednom naelu.
To naelo je bivstvo.
Metafizika, IV, 2, 1003 a-b
Sve ono to o stvarima moemo da iskaemo mora pripadati nekoj od 10 kategorija
Kategorije nisu samo naini iskaza, nego i naini bivstvovanja
Kategorije se o stvarima izriu jednoznano
Kategorije zanemaruju razlike izmeu stvari na koje se odnose
Voka, lav i ovek su bivstva i u tome se podudaraju
Ono u emu se ne podudaraju zanemaruje se kategorije su apstraktne
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
25/28
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
26/28
26
Etika
Etika vrlina je odabiraka naklonostvolje koja se dri sredine podesne
za sopstvenu prirodu, a koja jeodreena razmiljanjem razumnog
oveka.
odabiraka naklonost volje
(slobodan individualna izbor iprihvatanje odgovornosti)
koja se dri sredine podesne zasopstvenu prirodu
(mera odreuje vrlinu u odnosu naporok)
a koja je odreena razmiljanjemrazumnog oveka
(univerzalnim kriterijumom)
Vrlina je u ontolokom smislu sredina,a u aksiolokom smislu maksimum
Primeri definisanja vrlina kao sredine:
hrabrost izmeu plaljivosti i smelosti
umerenost izmeu neosetljivosti irazuzdanosti
dareljivost izmeu krtosti i rasipnosti
ponos izmeu poniznosti i oholosti itd.
Vrlina upuuje na ispravan cilj, arazboritost na to da se prema njemudela.
Aristotel razlikuje:
prirodne vrline (i dete moe da bude hrabro)
moralne vrline (neophodna razboritost)
Razboritost:
nije jednaka vrlini (kao kod Sokrata)
je njen preduslov
Kod Sokrata vrlina je rasudbena (saznajna)
Kod Aristotela razborita (i saznajna i delajua)
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
27/28
27
Metafizika
Prva nauka koja posmatra bie kao bie i ono to mu pripada po sebi. Tanauka nije ista ni s jednom od pojedinanih nauka, jer nijedna od drugih nauka nebavi se bie uopte i biem kao takvim, nego one za sebe odsecaju neki deo bia i
posmatraju njegova svojstva, kao matematike nauke.
Metafizika, III, 1, 1003a
U svom svakodnevnom iskustvu sreemo se sa najrazliitijim stvarima: odreenefenomenalne sloenosti (pojave) mi posmatramo kao stvari i tako ih oznaavamo
(drvee, kue, automobili). takve stvari su sloene tvorevine, tj. sastoje se od delova, a mi te
delove shvatamo i oznaavamo kao stvari (drvo se sastoji od korena,stabla, lia), a i delove tih delova shvatamo kao stvari
mnotva takvih stvari shvatamo kao jedinstva i ta jedinstva opetoznaavamo kao stvari (mnogo drvea ini umu, mnogo kua grad itd.)
Otkrivamo dalekosenu relativnost svoga svakodnevnog govora Oznaavajui upravlja, automobil i kolonu kao stvari (bia), obino nemamoproblema
Meutim, ontoloka kritika pokazuje da te relativnosti, u stvari, uopte ne moe dabude. Re je pre o nekoj relativnosti privida, pa pri njoj ne moemo da ostanemo, negomoramo da pitamo ta je pravo bie, koje je u temelju relativnosti pojava
8/6/2019 Aleksandar Cuckovic - Aristotel
28/28
28
Metafizika
Jesmo li na jednak nain bia: delovi moga tela, ja sm i drava iji sam jagraanin?
Zamislive su tri mogunosti:
Delovi moga tela (ili njihovi delovi) su prava bia. Ja sm sam agregat tihdelova. Drava je zapravo agregat agregata.
Dravaje ono istinski bivstvujue. Ja sam puki momenat drave, a delovimojeg tela su delovi tog momenta.
Ja sam ono istinski bivstvujue. Delovi mog tela su ono to jesu samo unjegovom organskom jedinstvu. Drava je odnosna jedinica meni jednakih.
Ove mogunosti ine razgovetnima posledice koje mogu da slede ukoliko sepozovemo na relativnost: otuda proistie ivotna opasnost.