TRAINING METHODOLOGY REPORT IZ - ALL DIGITAL Week

COVERPAGE

D2 Training Outline with Learning Outcomes

Prepared for Get Facts …

By EAVI (Fulin Low)

TRAINING

METHODOLOGY

REPORT IZ

SAŽETAK Ovaj dokment uključuje pregled literature i istraživanja prema kriterijima treninga u sklopu projekta „Get Your Facts Straight” koordiniranog od strane organizacije ALL DIGITAL. Slijedi metodologija prema kojoj će se trening provoditi i kriteriji za odabir polaznika te potencijalni izazovi u provedbi i moguća rješenja.

Pripremili: EAVI (European Association for Viewers Interests) Autori: Paolo Celot and Fulin Low

SURADNICI: SVI PROJEKTNI PARTNERI

1 Prepared by: EAVI for “Get Your Facts Straight” Project 18 Dec 2019

Sadržaj I. Tablice i sheme ...................................................................................... Error! Bookmark not defined.

1. Uvod ..................................................................................................................................................... 3

2. Pregled primjera dobre prakse i uspješnih projekata medijske pismenosti ...................................... 4

2.1. Opći pregledi ................................................................................................................................ 4

2.1.1. Postojeći pregled primjera dobre prakse 1: projekt Empower .......................................... 4

2.1.2. Postoječi pregled primjera dobre prakse 2: Analitičko izvješće NESET II ........................... 5

2.1.3. Nizozemski nacionali program MediaCoach ....................................................................... 6

2.1.4. Lie Detectors ....................................................................................................................... 7

2.2. Projekti vezani za našu ciljnu skupinu i potrebe treninga .......................................................... 7

2.2.1. Mladi i školarci ..................................................................................................................... 7

2.2.2. Odrasli ................................................................................................................................ 10

2.2.3. Starije osobe ...................................................................................................................... 13

2.2.4. Mješovite skupine .............................................................................................................. 14

3. Odabrana metodologija .................................................................................................................... 16

3.1. Opći pregled ............................................................................................................................... 16

3.2. Strategija proširivanja projekta i stvari na koje treba pripaziti ................................................ 19

4. Polaznici ............................................................................................................................................. 20

4.1. Kriteriji za odabit polaznika ....................................................................................................... 20

4.2. Prikupljanje polaznika ............................................................................................................... 20

4.3. Motivacija polaznika .................................................................................................................. 21

5. Potencijalni izazovi i moguća rješenja .............................................................................................. 21

6. Popis literature .................................................................................................................................. 22


I. Tablice i sheme

Sheme

Shema 1 Knowlesova 4 principa andragogije ................................................. Error! Bookmark not defined. Shema 2 Bloomova taksonomija .................................................................... Error! Bookmark not defined.

Tablice

Tablica 1 Primjeri dobrih projekata odabranih iz publikacije Zaklade Evens iz 2013. godine ............. Error! Bookmark not defined. Tablica 2 Poučavanje odraslih i starijih osoba ................................................ Error! Bookmark not defined.


1. Uvod

Europska komisija definira medijsku pismenost kao sposobnost:

- pristupanja medijima - posjedovanja kritičkog razumijevanja medija i odgovarajuće interakcije s njima - navigacije kroz okoliš suvremenih medija i donošenje informiranih odluka

Medijska pismenost je također i alat za osnaživanje građana, podizanje svijesti i osporavanje efekata dezinformacijskih kampanji i lažnih vijesti koje se šire kroz društvene medije (Europska komisija, 2019a).

Europska komisija definira dezinformaciju kao “provjerljivo lažnu ili obmanjujuću informaciju stvorenu, prezentiranu i proširenu radi stjecanja ekonomske dobiti ili namjernog zavaravanja javnosti.” (Europska komisija, 2019b).

2018. godine, Flash Eurobarometar o lažnim vijestima i dezinformiranju na Internetu izmjerio je percepciju i zabrinutost 26576 europskih građana na temu lažnih vijesti. Rezultati su pokazali da su lažne vijesti naširoko rasprostranjene diljem Europske unije te je 85% ispitanika percipiralo lažne vijesti kao problem u svojoj državi, dok je 83% ispitanika percipiralo lažne vijesti kao problem za demokraciju općenito (Europska komisija, 2018.).

Stoga, ovaj pilot-trening je značajan u smislu suočavanja s opisanim problemom i zbog pružanja uvida u utjecaj unutar-obiteljske dinamike na trening medijske pismenosti. Inicijalni upitnik i konzultacije bi trebali biti provedeni na način da omoguće prikupljanje informacija o polaznicima te da se polaznike upozna s ciljevima treninga.

Opći cilj projekta „GetFacts” je uhvatiti se u koštac s problemom dezinformiranja kod učenika/mladih (starosti 14 – 16 godina) iz socijalno i ekonomski nepovoljnih položaja te kod njihovih roditelja/baka i djedova na način da im se pruži mogućnost edukacije o medijskoj pismenosti i podizanje svijesti. To bi se trebalo obaviti kroz trening u trajanju od 10 sati – 5 sati za svaku obrazovnu skupinu zasebno i 5 sati aktivnosti u kojima mladi i roditelji sudjeluju zajedno.

Pilot-trening bi trebao biti proveden tijekom All Digital tjedna/tjedna medijske pismenosti u 2020.1 godini, uključujući barem 250 Europljana iz 7 zemalja članica Europske unije (približno 20 mladih i 20 roditelja). Po završetku treninga sudionici će biti svjesniji prirode sadržaja koje obično susreću u društvenim medijima. Konkretno, naglasit će se što je stvarno, a što lažno na Internetu

1 Europski tjedan medijske pismenosti je nova inicijativa pokrenuta od strane Europske komisije kako bi se naglasila društvena

važnost medijske pismenosti te se promovirale inicijative I projekti medijske pismenosti diljem Europske unije.


te komercijalni i politički razlozi zbog kojih se obmanjujući sadržaj objavljuje na Internetu. Drugim riječima, sudionici će steći razumijevanje o tome što je dezinformacija i kako je prepoznati u internetskom okruženju. Vježbat će sposobnosti obraćanja pozornosti i kritičke svjesnosti. Nadalje, postat će svjesniji opasnosti dezinformiranja na osobnoj razini, ali i na društvo i demokraciju općenito.

2. Pregled primjera dobre prakse i uspješnih projekata medijske pismenosti

Kako bi se donijela odluka o metodologiji ovog treninga, napravljen je pregled primjera dobre prakse i uspješnih projekata na temu medijske pismenosti. Brojni projekti su provedeni diljem Europske unije, a mnogi su još uvijek u fazi provedbe.

Pregled nacionalnih strategija država članica Europske unije te njihove promocije medijske pismenosti i sigurnog korištenja novih medija, proveden analizom informacija dostupnih na EACEA (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency) platformi nacionalnih politika (EACEA 2019), pokazao je nepostojanje dviju država s istim planom. Ipak, dionici su kod svih isti - javni, privatni i civilni sektor, pošto uspješni projekti na temu medijske pismenosti zahtijevaju direktnu ili indirektnu uključenost sva tri navedena sektora.

2.1. Opći pregledi

2.1.1. Postojeći pregled primjera dobre prakse 1: projekt Empower

Ekipa s projekta Empower sastavila je „Katalog primjera dobre prakse za medijsku pismenost i kritičko mišljenje u području strukovnog obrazovanja i treninga (VET)“ koji je pružio detaljne sažetke 16 primjera dobre prakse i pomogao partnerima u osmišljavanju učinkovitih materijala i besplatnih obrazovnih resursa.

Programi medijske pismenosti mogu poprimiti različite oblike, ali konačni cilj ostaje isti – donošenje nečeg blagotvornog u život ljudi kroz prenošenje alata i vještina. Projekt Empower je sastavljen s jasnim ciljem – značajno unaprijediti sposobnost mladih ljudi da kritički procjenjuju internetsko okruženje te sadržaje kojima pristupaju i koje kreiraju u društvenim medijima. Na taj ih se način osnažilo da postanu odgovorni i samopouzdani digitalni građani.

Katalog primjera dobre prakse prikazuje i preporuča učinkovitije načine prenošenja složenih ideja o medijskoj pismenosti učenicima i mladima. Primjerice, neke kategorije dobre prakse uključuju inovativne pedagoške pristupe, kritičko mišljenje i epistemičko obrazovanje u kojem se učenici


izlažu raznovrsnosti znanja te ih se potiče da promisle o svojim pretpostavkama, kao i o pojmovima istine i znanja. Kroz pedantno prikupljene sažetke, katalog također pruža korisne savjete za samu provedbu predavanja. Primjerice, umjesto poučavanja u obliku dugačkih predavanja, lekcije se mogu razbiti na manje komade s pauzama kako bi se učenicima olakšalo pamćenje informacija.

Jedan dobar primjer dobre prakse, Intergroup Empathy, teži poticanju empatije između grupa i postizanju konstruktivnih socijalnih kontakata. Savjet vezan za implementaciju se može uzeti u obzir pri kreiranju radionica koje uključuju ljude s različitim pozadinama. Primjerice, od učitelja i vođa lokalnih zajednica se traži korištenje medijacije tijekom lekcija i sprječavanje podjela. Korištenje igara može se koristiti za nadilaženje anksioznosti oko interakcije s drugim grupama, a igranje uloga pomaže sudionicima da promišljaju na novi način i da vide problem iz nove perspektive.

2.1.2. Postojeći pregled primjera dobre prakse 2: Analitičko izvješće NESET II

Izvješće iz 2018. godine (Mcdougal i sur.), pod nazivom „Poučavanje medijske pismenosti u Europi: dokazi o učinkovitim školskim primjerima u osnovnom i srednjem školstvu”, detaljno navodi aktualna istraživanja na području medijske pismenosti i medijskog obrazovanja u osnovnom i srednjem školstvu u Europi. Jedno od ključnih saznanja je činjenica da je obrazovanje o medijskoj pismenosti vrlo fragmentirano kroz europske školske sustave. Negdje je uključeno kroz različita područja kurikuluma, drugdje kao zasebni predmet. U tijeku je debata o najboljim načinima rješavanja problema učeničke sklonosti prihvaćanju dezinformiranja, s naglaskom na utvrđivanje razine obrazovanja na kojoj bi intervencija usmjerena na temeljni osobni sustav vrijednosti i pogled na svijet bila najučinkovitija. Inicijative medijske pismenosti, uključujući obrazovne programe koji involviraju novinare, pomogle su u smanjenju ranjivosti djece prema dezinformiranju.

Ključne sastavnice uspješne obrazovne intervencije uključuju razvoj kritičkog mišljenja i analitičkih kompetencija. Prakse poučavanja i učenja medijske pismenosti koriste razne učioničke metode, poput učenja kroz raspravu, suradničkog učenja, učenja kroz igru, aktivnog propitkivanja i sl., većina kojih se temelji na aktivnom učenju.

Kod uspješne implementacije programa medijske pismenosti na školskoj razini nužni su pedagoški pristupi koji kombiniraju i/ili prelaze granice tradicionalnih uloga i prostora. To znači da učenici moraju biti sposobni koristiti znanje izvan učioničkog okruženja, u „trećem prostoru”, što je zapravo razmeđa njihovih vlastitih života i stečenog znanja.


2.1.3. Nizozemski nacionali program MediaCoach

Ovaj program se provodi na postdiplomskoj razini kao trening trenera.

Prema službenim stranicama programa Nationale Opleiding MediaCoach (NOMC), više od 2400 medijskih trenera završilo je ovaj tečaj od početka treninga 2007. godine. Ti certificirani medijski treneri koriste svoje vještine i znanje u daljnjem radu, i NOMC je zaključio da je od 2013. godine zvanje medijskog trenera (MediaCoach) shvaćeno kao nova profesija te je dobro prihvaćena u školama, knjižnicama i radu s mladima.

Nizozemska inicijativa treninga medijskih trenera je uspješno ostvarila cilj unaprjeđenja medijske pismenosti među djecom, mladima i roditeljima kroz obrazovanje mladih profesionalaca, konkretno – učitelja, knjižničara, osoba koje rade s mladima, javnih dužnosnika i drugih profesionalaca društvenog područja. Svima njima se daje prilika da uče o mogućnostima i izazovima koje donose novi mediji i novi oblici pismenosti. MeadiaCoach trening je fokusiran na razvoj digitalne pismenosti ili medijske pismenosti među građanstvom: mladima, odraslima i starijim osobama. Tečaj uključuje opsežno usavršavanje na temu razvoja trenerskih vještina i vještina didaktičkog razvijanja aktivnosti i materijala. Komunikacija i prezentacijske tehnike, kao i pisanje projekata i vještine rukovođenja se također poučavaju.

Važno je napomenuti da je program osmišljen kao “izokrenuta učionica”, što se postiglo na način da se učenicima daju zadaci (poput izvješća, članaka, filmova ili dokumentaraca) prije same lekcije uživo. Prema metodologiji izokrenute učionice, učenici se tijekom lekcija mogu usredotočiti na dubinsku analizu i primjenu tema u vlastitom radnom okruženju te na rad na zajedničkim zadacima. Na taj se način fokus prebacuje na odgovornost učenika, potiče se njihovo aktivno uključivanje te međusobna suradnja i interakcija. Stvara se individualnija odgovornost i okruženje za samostalno učenje te se učenicima pruža personaliziranije vodstvo od strane trenera. Metodologija preporuča korištenje jasnih i primjenjivih zadataka te stvaranje ili odabir sadržaja zanimljivih učenicima kako bi ih se stimuliralo tijekom priprema za nastavu.

Program je rastao tijekom godina i medijski treneri su naknadno bili usavršavani u Curacau i Sint Maartenu. Program je također potaknuo MeadiaCoach projekt na europskoj razini u trajanju od tri godine, završno s 2020. godinom, čime su okupljeni ključni dionici na području medijske pismenosti kako bi poslužili kao katalizator za širenje ovog najuspješnijeg europskog primjera dobre prakse kroz druge regije i države. Nizozemska MeadiCoach inicijativa će se replicirati u pet zemalja članica Europske unije - u Cipru, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj i Bugarskoj.

Iako je naglasak MediaCoach programa različit od onog „GetFacts” treninga, on naglašava važnost povećane uključenosti učenika, posebno u smislu aktivacije njihovog angažmana, suradnje i interakcije. Također, projekt nam ukazuje da su za efikasnost i skalabilnost programa


potrebni jasni ciljevi zadovoljavajućeg opsega i intenziteta te korištenje raznolikih pristupa učenju i pristupanje osobama u trenutku kad su one spremne za promjene.

2.1.4. Lie Detectors

Obrazovni programi u školama diljem Europe usmjereni na suočavanje s dezinformiranjem počinju uključivati profesionalne novinare.

Lie Detectors je organizacija koja je osvojila Nagradu digitalnih vještina Europske komisije za 2020. godinu zbog njihovog rada u obrazovanju. Projekt koji je osvojio nagradu je usmjeren na pretvaranje europskih školaraca (u dobi od 10 do 15 godina) u moćne detektore laži i kritičke mislioce. To je postignuto osnaživanjem učenika u razumijevanju novinskih medija, pravljenju informiranih odluka i odupiranju vršnjačkom pritisku tijekom životnog razdoblja u kojem se formira osobni pogled na svijet. Novinari i medijski stručnjaci dolaze u učionice i poučavaju u obliku lekcija u trajanju od 90 minuta, uz prisustvo učitelja, te pružaju dodatne materijale, ovisno o interesu.

Lekcije uključuju pregled lažnih vijesti, metode provjere lažnih informacija i analizu razloga pojave fenomena lažnih vijesti. Interaktivne lekcije – u potpunosti prilagođene dobi ciljne skupine – pomažu djeci u razumijevanju kako mediji probiru vijesti i kako ponekad koriste dvosmislenosti za prezentiranje nepotpune slike stvarnosti. Materijali za domaću zadaću ili za popratne lekcije – ovisno o interesu – dopuštaju djeci razvijanje dubljeg razumijevanja selektivnog pričanja priča i selektivnih gledišta.

Iako opisani projekti djeluju na različite kompetencije medijske pismenosti na različite načine, svi koriste mješovite pristupe i uključuju metode poput aktivnog propitkivanja i suradničkog učenja, koji pak se temelje na aktivnom učenju.

2.2. Projekti vezani za našu ciljnu skupinu i potrebe treninga

2.2.1. Mladi i školarci

I mladi i odrasli učenici moraju osjetiti da igraju aktivnu ulogu u svom iskustvu učenja te da nisu samo pasivni primatelji.

Social Media Literacy for Change (sml4change) je jednogodišnji pilot projekt koordiniran od strane Europske školske mreže i sufinanciran od Europske komisije. Cilj projekta je pružanje podrške ravnateljima i učiteljima europskih škola, posebice onima koji rade s mladima u riziku od socijalne marginalizacije, kako bi se unaprijedila društvena medijska pismenost unutar njihove


školske i lokalne zajednice, čime pak se postiže kasniji utjecaj na šire građanstvo. Preporuke projekta sml4change objavljenje su u izvješću 2019. godine u autorstvu Donosa i Sefena. Oni su naglasili da je nekoliko studija pokušalo identificirati opće karakteristike uspješnih obrazovnih preventivnih programa za mlade. Strategije koje se oslanjaju na ekstremne primjere, taktiku zastrašivanja i predavanja usredotočena na prenošenje informacija su manje efikasne od programa usredotočenih na vještine koji koriste aktivno učenje i jasne teoretske modele.

Zaklada Evens radi na poboljšanju medijske pismenosti u Europi od 2009. godine. Njihova publikacija iz 2013. godine, pod naslovom „Medijska pismenost u Europi: 12 primjera dobre prakse koji će vas inspirirati”, je popis 12 projekata probranih uz pomoć savjetodavnog odbora koji je uključivao stručnjake s polja medijske pismenosti iz različitih europskih zemalja. Temeljem pažljive analize ove publikacije, slijedi sažetak nekih dobrih projekata koji izravno uključuju mladež i starije osobe.

Tablica 1 Primjeri dobrih projekata odabrani iz publikacije Zaklade Evens iz 2013. godine

Naziv projekta i sažetak Ciljna skupina Metoda Trajanje Learning with Assassin’s Creed Učenici su istraživali komercijalnu videoigru čija je primarna funkcija zabava, ali posjeduje realističnu povijesnu pozadinu. Propitkivanjem onoga što su vidjeli, čuli i bili ponukani činiti unutar igre te kroz istraživanje vlastitih pitanja, učenici su kreirali svoj kurikulum o prikazanom povijesnom periodu i tematici.

Učenici u javnim školama. Ova franšiza videoigara je najprimjerenija za više razrede srednjih škola

Konstruktivističko učenje, kroz poticanje znatiželje o igri i provođenje neovisnih istraživanja pomoću internetskih izvora (i/ili tiskane literature), razrada pitanja i traženje odgovora, pisana komunikacija preko Interneta

Barem tri sata, idealno jedan cijeli školski dan

Media Voices 4 Special Teens Opća tema projekta bila je medijska pismenost: „provjera stvarnosti – kako percipiramo i konstruiramo svijet kroz medije.” Jake strane i potencijal tinejdžera s posebnim potrebama bili su prezentirani javnosti korištenjem i stvaranjem različitih medija, podizanjem svijesti i pomaganjem u usvajanju korisnih vještina. Višestruke razine rada:

Tinejdžeri s različitim posebnim potrebama u dobi od 12 do 17 godina u srpskim i rumunjskim partnerskim školama

Neformalne aktivnosti i metode aktivnog učenja poput interaktivnog učenja, radionica i uvježbavanja vještina, vršnjačkog učenja, suradničkog učenja, učenja na daljinu, medijskih aktivnosti, suradnje sa servisima

9 mjeseci do godine dana


prezentacije projekta, kreativne radionice, blog, školski časopis i javna događanja.

javnih medija, stvaranja vlastitih medijskih alata

Generations in Dialogue Potencijal aktivnog medijskog rada bio je provjeren i evaluiran za promociju medijske pismenosti i pružanje podrške međugeneracijskom dijalogu. Inicirali su se kontakti između dvije dobne skupine kako bi se stimulirao dijalog kroz zajednički rad na medijskih proizvodima/sadržajima. 11 obrazovnih projekata je inicirano i implementirano s različitim sudionicima i raznim medijima, poput filmova, produkcije audio sadržaja, TV emisije, audio vodiča, video isječaka za mobilne telefone i drugo.

Mladi od 14 do 20 godina starosti, po mogućnosti u nepovoljnom položaju, i osobe preko 60 godina starosti; približno 10 mladih i pet starijih osoba sudjelovalo je na svakom projektu

Aktivni medijski rad kombiniran s metodama poput umjetničkog obrazovanja i kreativnog pisanja

3 do 5 dana, ovisno o projektu

The Videomuseums Projekt u kojem se učenike pozvalo na kolektivno istraživanje, odabir, snimanje i prezentiranje tema njihove osobne kulture u obliku kratkih filmova s dokumentarnim pristupom. Teme su mogle imati ishodište u osobnom, prirodnom, društvenom ili umjetnom okruženju, a učenici su ih birali prema svom shvaćanju što bi trebalo biti očuvano u imaginarnom muzeju za mlade, u budućnosti. Ovaj projekt prvo daje mladima pristup sredstvima medijske produkcije i potrebnim vještinama, a zatim ih poziva da

Učenici nižih i viših razreda srednjoškolskog obrazovanja (13 do 18 godina starosti), kao i njihovi učitelji

Medijski rad u učionici i na terenu, društveno istraživanje, snimanje i obrada filmova, dokumentarna i međužanrovska produkcija

Jedna školska godina (približno 6 mjeseci) Učenici se sastaju 2 sata tjedno, uz dodatna 2-3 dana za snimanje (vikendima) i još dodatna 2-3 dana za obradu filmova


rasprave i kritički evaluiraju filmove kako bi postigli višu razinu svjesnosti.

Ovo nije konačni popis točaka navedenih u publikaciji, već pregled projekata koji dijele neke aspekte: kombinacija definirane obrazovne strategije i aktivnih metoda učenja, višestruki dionici kroz duži vremenski period.

2.2.2. Odrasli

Učinjen je značajan napor pri istraživanju pristupa poučavanju prigodnih za odrasle i starije osobe. Analiza povratnih informacija od trenera i sudionika nakon pilot-treninga bit će jako korisna jer treninzi medijske pismenosti za skupine koje uključuju članove obitelji različitih dobnih skupina su još uvijek neuobičajeni. Principi obrazovanja odraslih su inspirirali „GetFacts” trening, a posebno Andragogija Malcolma Knowlesa koja pruža iscrpni pregled obrazovanja odraslih. Njegova 4 principa su sažeta u shemi ispod:


Shema 1: 4 principa andragogije Malcolma Knowlesa

Izvor: https://elearninginfographics.com/adult-learning-theory-andragogy-infographic/

4 Principa andragogije

Sredina kruga – 1984. godine, Knowles je predložio 4 principa koji su primjenjivi na obrazovanje odraslih

1 – Uključeni odrasli učenici – Odrasli moraju biti uključeni u planiranje i evaluaciju svojih predavanja.

2 – Iskustvo odraslih učenika – Iskustvo (uključujući pogreške) pruža osnovu za aktivnosti učenja.

3 – Značaj i utjecaj na živote učenika – Odrasli su najviše zainteresirani za učenje sadržaja koji imaju trenutni značaj i utjecaj na njihove poslove i osobni život.

4 – Usmjereni na probleme – Učenje odraslih je usredotočeno na probleme umjesto na sadržaj (Kearsley, 2010.)


Christopher Pappas (2013.), osnivač eLearning platforme, je napisao pronicljiv članak o 5 pretpostavki teorije obrazovanja odraslih koje se mogu prenijeti na suvremena eLearning iskustva te kako integrirati 4 principa andragogije u vlastiti eLearing tečaj za postizanje maksimalne uključenosti i motivacije polaznika. 4 principa andragogije su također bila korištena pri razvoju metodologije projekata poput Digital Competence Development System – DCDS koji stremi uspostavljanju okvira za pružanje osnovnih digitalnih I transverzalnih kompetencija odraslim stanovnicima Europe s niskom razinom digitalnih vještina (vještina koje su im izuzetno potrebne za zaposlenje, osobni razvoj, socijalnu inkluziju i aktivno građanstvo).

Primjena 4 principa teorije obrazovanja odraslih na učenje

1. Prvi princip andragogije – uključeni odrasli učenici

Posebno je važno da se odrasli učenici osjećaju uključeno u svoje iskustvo učenja te da budu sastavni dio razvoja i implementacije kurikuluma, ali i procesa evaluacije. Kako bi sve navedeno ostvarili, možemo prikupiti osnovne informacije o odraslim učenicima te na taj način kreirati bolje materijale, aktivnosti i testove koji će se temelje na njihovim potrebama i željama. Konkretno, za „GetFacts” trening planiramo prikupiti dovoljno informacija o interesima i pozadini sudionika kroz inicijalni upitnik i konzultacije te istovremeno informirati polaznike o zadanim ciljevima i planiranim metodama. Povratne informacije po završetku pilot-treninga će biti korištene za izmjenu i ažuriranje treninga, a o promjenama će biti obaviješteni i sami polaznici.

2. Drugi princip andragogije: Iskustvo odraslih učenika

Iskustva pružaju vrijedan resurs za učenje, a to posebno vrijedi za odrasle učenike pošto su oni znatno više vezani uz svoja životna iskustva. Stoga, proces učenja mora uzeti u obzir iskustva polaznika. Umjesto zadataka pamćenja, promovirat će se aktivnosti koje potiču odrasle učenike na nove pothvate, na istraživanje tema i prikupljanje novih iskustava. Odrasli će na taj način učiti iz svojih grešaka, imati više autonomije pri rješavanju problema i moći koristiti svoje znanje na praktičan način.

3. Treći princip andragogije: Značaj i utjecaj na živote učenika

Odrasli učenici moraju vidjeti kako ciljevi treninga mogu pozitivno utjecati na njihove živote i kako oni mogu primijeniti stečeno na situacije u stvarnom svijetu. Ovo pomaže u podizanju motivacije, a treneri to mogu potaknuti integracijom scenarija u nastavu. Profiliranjem sudionika, gdje je to moguće, treneri mogu odrediti njihove osnovne interese i poučavanje orijentirati sukladno tim saznanjima.

4. Četvrti princip andragogije: Usmjereni na probleme


Odraslim učenicima treba dati priliku da usvoje informaciju, umjesto da se od njih traži da je zapamte. Trening bi trebao biti usmjeren na problem, a ne na sadržaj, pošto odrasli učenici žele odmah vidjeti kako im naučeni sadržaj može pomoći u rješavanju stvarnih problema. Odrasli bolje usvajanju informacije kroz praktičnu primjenu naučenog, umjesto jednostavnog pamćenja informacija. Stoga, naglasak će biti stavljen na prikazivanje problematike dezinformiranja u kontekstu svakodnevnog života, a nastavne aktivnosti će uključivati simulacije gdje god je to moguće kako bi se sudionicima omogućilo dugoročno pamćenje informacija kroz ponavljanje i stjecanje iskustva.

2.2.3. Starije osobe

Partneri na projektu „GetFacts” podijelili su svoju stručnost u poučavanju starijih osoba. Slijede prikupljeni stavovi, temeljeni na iskustvima i znanju partnera: Tablica 2: Poučavanje odraslih i starijih osoba

Koji su primjeri dobrih aktivnosti/metoda koje ste koristili u poučavanju odraslih I starijih osoba?

- Odrasli i starije osobe vole liste za provjeru pomoću kojih mogu pratiti svoj napredak te pisane materijale

- Odrasli učenici vole biti u mogućnosti birati kako uče (filmovi, tekstovi, i sl.)

- Korištenje igara, rasprave, kahoot izazovi, kreativnije aktivnosti poput learnapps.org, socrative.com ili playbuzz.com

- Rad u manjim grupama, posebno sa starijim osobama, pošto bi im mogle zatrebati individualne tehnike poučavanja

- Temeljeno na projektima ili problemima, unutar njihovog kontekstualnog okvira

- Andragoški elementi Koje su neke od stvari na koje bi se trebalo pripaziti pri poučavanju odraslih I starijih osoba?

- Upamtiti da su odrasli i starije osobe već učili tijekom života, da posjeduju životno iskustvo i da su stručnjaci na svom području. Treba im se pristupiti kao jednakima, a ne poučavati svisoka. Uzeti u obzir znanje odraslih.

- Objašnjavati korištenjem jednostavnog i razumljivog jezika, ponavljati gdje je potrebno, i uvijek provjeravati razumijevanje

- Nužno je ponoviti na početku svake nove lekcije sadržaj koji je ranije obrađen

- Imati pozitivan i strpljiv pristup - Pitati učenike što posebno žele naučiti - Naglasiti da ih nitko ne osuđuje te da su pogreške dozvoljene


- Odrasli vole konkretne i precizne informacije, dok starije osobe gledaju na ovakve aktivnosti kao prilike za socijalizaciju, s manje naglaska na ono što se poučava.

- Odrasli moraju vidjeti kako će im izravno koristiti ono što se poučava

- Važno je odrediti njihove interese i potrebe vezano za ovaj trening

- Posebno za starije, njihov strah od tehnologije i računala: mnoge starije osobe se plaše IT opreme i ponekad je odbijaju dotaknuti jer se boje da će nešto slomiti. Ovakvo stanje uma će vjerojatno spriječiti starije osobe u prijavljivanju za ovakav tečaj. A ako se i prijave, bit će im teško eksperimentirati s opremom.

- Fizičke teškoće: fizički pristup i pristup Internetu su važni. Stoga, planirati manje skupine kako bi bilo dovoljno fizičkog prostora za sudionike.

- Digitalne kompetencije, kulturalna pozadina, jezične vještine, korištenje društvenih medija

Koje aktivnosti/metode nisu primjerene kod poučavanja odraslih I starijih osoba?

- Lekcije u obliku klasičnih predavanja - Dugotrajne lekcije - Nakon 2 sata, starije osobe postanu umorne i ne mogu se

koncentrirati. Općenito gledano, ne može se poučavati nešto suviše kompleksno ili što zahtijeva dugotrajni napor

- Ovisi od osobe do osobe. Neke vrste igara (pokretačke igre /eng. energizers/ ili ledolomci /eng. icebreakers/) nisu popularne, kao ni igranje uloga.

- Samostalno učenje ili samostalno vježbanje nije efikasno sa starijima, ali može se provesti uz kontinuirano mentorstvo

Ova tablica će biti dopunjena i uključena u skup alata kao sastavni dio naših izvora za trenere/učitelje.

2.2.4. Mješovite skupine

Partneri su se potrudili pronaći relevantna izvješća i informacije o posebnostima treninga koji uključuju članove obitelji. Projekt Generations in Dialogue može biti od pomoći za „GetFacts” trening jer pruža korisne uvide u provođenje treninga za mladež i starije osobe. Kao što je


navedeno u publikaciji Zaklade Evens iz 2013. godine, projektno izvješće navodi neke aspekte na koje treba pripaziti. Potrebno je puno vremena za uspostavljanje dijaloga kod međugeneracijskog rada, poput rasprava o odabranim temama, procesa postizanja dogovora oko različitih zadataka, pružanja međusobne potpore. Potrebno je osigurati dovoljno vremena za postizanje dobrih rezultata. Razmjena među sudionicima bila je vrlo važna te su se sudionici okupljali na početku i na kraju svakog dana kako bi popričali o projektu i razmijenili iskustva. Ti sastanci bili su vođeni od strane članova skupine koji su imali zadatak osigurati da su svi prihvaćeni i da se sve ideje otvoreno izreknu. Neke od poteškoća koje su se pojavile tijekom provedbe projekta su sljedeće: nije lako pronaći skupine starijih osoba za projekt pošto nema puno mjesta na kojima se oni redovito okupljaju. Ipak, nakon projekta, većina ih je bila zainteresirana za sudjelovanje u još projekata. Naveden je i prijedlog za buduće poboljšanje i ta točka bi mogla biti uključena u „GetFacts” projekt. Kratka prezentacija projekta prije početka bi mogla pomoći u lociranju zainteresiranih sudionika te bi pružila starijim osobama okvirnu ideju što mogu očekivati i što će se od njih tražiti. Postoji pregršt istraživanja i literature o utjecaju roditelja na socijalizaciju i razvoj djece. Primjerice, u svom članku iz 2013. godine, Verma zaključuje da roditelji “imaju veliki utjecaj na razvoj svog djeteta. Pozitivni roditeljski utjecaj pomaže djetetu u izgradnji zdrave ličnosti i formiranju vlastitog identiteta. Roditelji također “pomažu u razvoju djetetovog moralnog promišljanja i vještina prosudbe kroz poticajne rasprave i razgovore. Blizak i siguran odnos između djeteta i roditelja utječe na društveno ponašanje djeteta u budućnosti. Stoga, nadamo se da će prilika za zajedničko sudjelovanje u treningu pružiti priliku djeci i roditeljima (i bakama/djedovima) da izgrade nova zajednička iskustva te da iskoriste priliku za razmjenu ideja. Iako nije na temu medijske pismenosti, u svom letku s činjenicama iz 2009. godine, pod nazivom „Što djeluje kod uključivanja roditelja u programe za adolescente”, Terzian i Mbwana pružaju neke korisne uvide. Oni navode da je uključivanje roditelja u programe za roditeljske intervencije izazovno te da postoji potreba za preispitivanjem uloge poticaja i drugih strategija kako bi se sudionike potaklo na uključivanje i kako bi ih se spriječilo od odustajanja. Evaluirali su 47 programa koji uključuju roditelje i zaključili da su najmanje uspješni programi oni koji pružaju informacije o nekoj temi, ali ne daju priliku roditeljima da provježbaju vještine ili da sudjeluju u aktivnostima sa svojom djecom.


3. Odabrana metodologija

3.1. Opći pregled

Tijekom stručnog okruglog stola održanog 19. studenoga 2019. godine, članovi su raspravljali trebamo li uključiti različite ishode učenja za naše dvije ciljne skupine. Zaključak je bio da ishodi mogu biti isti, ali metode i/ili materijali se moraju razlikovati.

Shema 2: Bloomova taksonomija

Izvor: https://www.turtlelake.k12.wi.us/faculty/wmarek/bloomstaxonomy.cfm

6. Stvaranje – stvaranje novog ili originalnog

-> osmisliti, sastaviti, konstruirati, pretpostaviti, razviti, formulirati, napisati, istražiti

5. Prosudba (evaluacija) – opravdavanje stava ili odluke

-> procijeniti, argumentirati, obraniti, prosuditi, odabrati, poduprijeti, vrednovati, kritizirati, odmjeriti

4. Analiza – uspostavljanje poveznica između ideja


-> razlikovati, organizirati, povezati, usporediti, suprotstaviti, izdvojiti, proučiti, napraviti pokus, propitati, provjeriti

3. Primjena – korištenje informacija u novim situacijama

-> izvršiti, primijeniti, riješiti, koristiti, demonstrirati, interpretirati, djelovati, razvrstati, skicirati

2. Razumijevanje – objašnjavanje ideja i koncepata

-> klasificirati, opisati, raspraviti, objasniti, identificirati, smjestiti, prepoznati, izvjestiti, odabrati, prevesti

1. Pamćenje – prisjećanje činjenica i osnovnih koncepata

-> definirati, replicirati, pobrojati, upamtiti, ponoviti, navesti

Članovi okruglog stola su raspravljali može li se uopće očekivati ostvarivanje ishoda iznad druge razine učenja Bloomove taksonomije (razina razumijevanja). Uzevši u obzir vremensko ograničenje od samo 10 sati te široki raspon dobi polaznika i njihove raznolike pozadina+e, većina članova je smatrala razumnim ograničiti se na prvu i drugu razinu. Ipak, dokument Pregled treninga uključuje aktivnosti i pitanja koja bi mogla potaknuti i više razine učenja. Također, pošto je ovo pilot-trening, Pregled treninga i trenutni ishodi učenja mogu naknadno biti dorađeni i poboljšani nakon prikupljanja i analize povratnih informacija. Neke aktivnosti mogu biti prilagođene za postizanje viših razina učenja, a i treneri mogu biti fleksibilni u provedbi, uzimajući u obzir konkretne karakteristike svojih polaznika.

Razina kompetencija polaznika je u ovom trenu nepoznanica, kao i njihovi interesi za učenje o dezinformiranju te druge bitne informacije. Pošto je trening medijske pismenosti koji uključuje članove obitelji još uvijek novi koncept te uzevši u obzir raspon dobne strukture polaznika i raznolikost njihovih pozadina, naš pristup svakako mora ostati fleksibilan i poticajan.

Za „GetFacts” trening, planiramo prikupiti informacije kroz inicijalni upitnik i konzultacije o interesima i pozadini sudionika te ih istovremeno upoznati s ciljevima treninga i metodama koje će biti korištene. Povratne informacije prikupljene nakon pilot-treninga će biti korištene za daljnje unaprjeđivanje i prilagodbu treninga. O naknadnim promjenama treninga ćemo obavijestiti i sudionike.

Prakse poučavanja i učenja u obrazovanju o medijskoj pismenosti mogu se temeljiti na različitim učioničkim metodama (npr. problemsko učenje, učenje kroz raspravu, suradničko učenje i učenje kroz igru, itd.). Većina navedenih metoda se temelji na aktivnom učenju. Težimo


uključivanju tih metoda u trening i njihovoj prilagodbi ovisno o karakteristikama pojedinih obrazovnih skupina. Treneri će s polaznicima proći kroz ishode učenja te provjeriti sklonost određenim aktivnostima (poput igara) prije provedbe tih aktivnosti. Trening će koristiti mješoviti pristup, crpeći inspiraciju iz teorije konstruktivističkog učenja i teorije didaktičkih metoda učenja, što zahtijeva aktivni doprinos od strane sudionika. Konstruktivizam je teorija koja govori da ljudi konstruiraju svoje vlastito razumijevanje svijeta i znanje o svijetu kroz stjecanje iskustava te promišljanjem o tim iskustvima. Teorija didaktičkih metoda učenja se temelji na postojećem znanju učenika te teži nadogradnji i unaprijeđenu tog znanja. Mješoviti pristup također koristi 4 strategije: (Strategije su međusobno komplementarne. Različite metode iz različitih kategorija mogu biti korištene unutar iste lekcije, a neke metode se mogu i preklapati.)

1) Direktno (frontalno) poučavanje Naglasak na učitelju. Efikasno za prenošenje informacija ili razvijanje vještina korak po korak. Također je korisno kod uvođenja drugih metoda u nastavu. Moguće metode: strukturirani pregled, predavanje, uspoređivanje i suprotstavljanje

2) Indirektno poučavanje Usredotočeno na učenika. Teži većoj uključenosti učenika kod proučavanja, istraživanja, izvođenja zaključaka iz materijala ili stvaranja hipoteza. Koristi učeničke interese i znatiželju te potiče razvoj međuljudskih vještina i sposobnosti. Moguće metode: refleksivna rasprava, vođeno istraživanje, rješavanje problema

3) Interaktivno poučavanje Oslanja se na raspravu i dijeljenje između sudionika. Učenici mogu učiti od vršnjaka ili od učitelja. Moguće metode: debata, oluja ideja, vršnjačko i partnersko učenje, rasprava, suradničko učenje, rješavanje problema

4) Iskustveno učenje Induktivno, usredotočeno na učenika i vođeno aktivnostima. Personalizirane refleksije o iskustvima i sposobnost primjene naučenog u novim situacijama. Odabrane moguće metode: igranje igara, igranje uloga


Resursi korišteni kroz gore opisane strategije biti će prilagođeni kontekstima konkretnih skupina polaznika, koliko god je to moguće. Na taj će način polaznici moći procesuirati nove informacije i znanje na njima smislen način.

Učenje može biti kompleksni proces, a kada su varijable nepoznate i/ili brojne, ono zahtijeva dodatni napor i pozornost. Trening bi trebao biti razlomljen u nekoliko odvojenih lekcija, s dovoljno vremena na početku i kraju svake lekcije za razmjenu mišljenja između polaznika i prikupljanje povratnih informacija. Koliko god je moguće, treba se koristiti kombinacija frontalnog poučavanja, suradničkog učenja i rješavanja problema.

3.2. Strategija proširivanja projekta i stvari na koje treba pripaziti

Ne postoji univerzalni pristup proširivanju programa medijske pismenosti. Općenito gledano, uspješni društveni programi trebali bi biti utemeljeni na teoriji i vođeni dokazima/istraživanjima. Proširivanje takvih programa nije lako. Sacks i sur. (2015.) su okupili najbolje načine za proširivanje efikasnih programa prema aktualnoj literaturi. Najvažniji dijelovi njihovih saznanja su sljedeći:

v Efikasna replikacija nekog programa i njegovo proširivanje zahtijeva vrijeme i planiranje te napor i resurse zajednica, autora programa i organizacija koje program provode.

v Autori programa, organizacije koje ga provode i financijeri trebaju uzeti u obzir niz faktora kako bi osigurali kvalitetnu implementaciju nakon proširivanja, uključujući identifikaciju ključnih sastavnica, odabir programa primjerenih za lokalni kontekst, organizacijske kapacitete potrebne za proširivanje, potporu osoblja i vodstva, nadzor nad ishodima i održavanje vjernosti izvornom programu, dostupnost kontinuiranog usavršavanja i tehničke podrške te pronalazak održivog financiranja.

Larson i sur. su u svojim ključnim pronalascima saželi da proširivanje programa uključuje višestruke partnere koji igraju višestruke uloge. Pod pojmom proširivanja projekta mislimo na proces značajnog povećanja broja kontinuiranih implementacija, a time i pružanje usluge većem broju ljudi, s mjerljivim i usporedivim benefitima. Društvene mreže spajaju i omogućuju pronalazak novih partnera i potencijalnih polaznika. Na vjernost programu može se utjecati i prije i nakon postupka proširivanja. Pojava osmišljavanja programa „nanovo” je učestala, uglavnom se odvija u suradnji, a ponekad može u potpunosti promijeniti program. Prilagodbe programa su


očekivane i ponekad poticane. Čak I najbolji programi mogu podbaciti ako se krenu provoditi pod lošim uvjetima. Nadzor za kontrolu i za proces učenja može varirati. Za ovaj pilot-trening smo sastavili Pregled treninga s definiranim ishodima učenja (pregledanima i dorađenima od strane partnera, trenera i stručnjaka). Redovita komunikacija među partnerima i popratni webinari su također imali za cilj pružanje potrebne pomoći. Izuzev temeljnih sastavnica treninga (ishodi učenja, ciljevi i metode), fleksibilni smo oko pitanja korištenih izvora i same provedbe.

4. Polaznici

4.1. Kriteriji za odabir polaznika

Pošto je trening fokusiran na dezinformiranje i lažne vijesti na platformama društvenih medija, od polaznika se očekuje predznanje o barem jednoj platformi društvenih medija. Uzevši u obzir osjetljivost prirode osobnih podataka te poteškoća oko definiranja termina „društveno i ekonomski nepovoljnog položaja” sudionika, treneri i/ili partneri će pružiti opći opis lokacije na kojoj se nalazi škola, trening centar ili knjižnica.

4.2. Prikupljanje polaznika

Partnerski sastanak bio je održan 20. studenoga 2019. godine. Treneri su također prisustvovali. Tijekom sastanka, članovi su raspravili o načinima prikupljanja polaznika te izrazili neke zabrinutosti.

Ciljna skupina treninga su mladi u dobi od 14 do 16 godina starosti te njihovi roditelji/bake i djedovi, a sama tema je relativno nova. Naše istraživanje nije pronašlo studije o treninzima za sudionike naše dobne skupine i njihove obitelji na temu medijske pismenosti.

Partneri i treneri će zajedno raditi na odabiru polaznika za svoju provedbu treninga. Partneri su podijelili neke zamisli o načinima pronalaska motiviranih polaznika, poput rada s lokalnim knjižnicama i školama te korištenje njihovih postojećih mreža korisnika. Neki partneri su već naveliko prepoznati u svojim zajednicama te će njima biti lakše provesti trening.

Tijekom sastanka je istaknut i problem da bi neki od zainteresiranih mladih mogli biti djeca bez roditelja ili pak s roditeljima koji nisu zainteresirani za sudjelovanje. U tom slučaju može se primijeniti fleksibilnost te dozvoliti sudjelovanje članova njihove šire obitelji, zakonskih skrbnika ili učitelja.


4.3. Motivacija polaznika

Pošto trening ne uključuje samo mlade u dobi od 14 do 16 godina već i odrasle i starije osobe, teško je detaljizirati jedinstvenu strategiju pridobivanja polaznika. Slijede neki od načina koji mogu biti korišteni pri motiviranju polaznika za uključivanje i završavanje treninga:

1) Shvatiti vezu između ciljeva treninga i osnaživanja/podizanja svijesti oko pravljenja informiranih odluka

2) Razumjeti da sposobnost donošenja informiranijih odluka pomaže pri boljem ostvarivanju određenih prava

3) Zauzimanje aktivnije uloge u procesu učenja drugih članova obitelji i u njihovom životu općenito

4) Opipljivi poticaji poput ulaznica ili nagrada

5. Potencijalni izazovi i moguća rješenja

Različiti jezici i narječja polaznika mogu predstavljati poteškoće trenerima pri provođenju treninga i pripremi materijala, kao i različita (obrazovna) pozadina polaznika ili polaznici imigranti (a time i pripadnici različitih kultura).

Moguće poteškoće bi također mogle nastati oko pronalaska članova obitelji spremnih uključiti se u trening. Primjerice, mladi bi mogli biti zainteresirani, ali roditelji/bake i djedove ne, ili obrnuto.

Neki partneri predložili su promociju treninga usmjerenu na roditelje koji bi zatim nagovorili svoju djecu da se uključe. Drugi partneri smatraju da je bolji put izravni rad sa školama, a time i fokusiranje na mlade sudionike. Kod projekta Generations in Dialogue, uspješniji način pronalaska polaznika bila je suradnja s drugim organizacijama i korištenje njihovih postojećih mreža korisnika.

Bilo je govora i o kreiranju poticaja za polaznike koje bi oni primili po uspješnom završetku treninga, kako bi se lakše nagovorilo obitelji na sudjelovanje. Ovaj prijedlog će partneri detaljnije istražiti nakon što detaljiziraju svoje budžete. Partneri i treneri također mogu detaljnije podijeliti svoje prilagođene strategije te evaluirati provedbu pilot-treninga i konačno izvješće nakon što provedu trening i analiziraju povratne informacije polaznika.


6. Popis literature

Europska komisija (2019a) Medijska pismenost (Media Literacy) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/media-literacy, pristupljeno 08.12.2019

Europska komisija (2019b) Suočavanje s dezinformiranjem na Internetu (Tackling online disinformation) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/tackling-online-disinformation, pristupljeno 07.12.2019

Europska komisija (2018) Konačni rezultati Eurobarometra o lažnim vijestim i dezinformiranju na Internetu (Final results of the Eurobarometer on fake news and online disinformation) https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/final-results-eurobarometer-fake-news-and-online-disinformation, pristupljeno 06.12.2019

EACEA (Education, Audiovisual and Culture Executive Agency) Platforma za nacionalne politike (National Policies Platform)

https://eacea.ec.europa.eu/national-policies/en/youthwiki/countries, pristupljeno 06.12.2019

Empower (2019) Katalog primejra dobrih praksi za medijsku pismenost i kritičko mišljenje u srednjem strukovnom obrazovanju (Good Practice Catalogue for Media Literacy and Critical Thinking in VET).

http://www.empowerme-project.eu/learning-portal/good-practice-catalogue/ pristupljeno 02.12.2019

McDougall, J., Zezulkova, M., van Driel, B., Sternadel, D. (2018). ‘Teaching media literacy in Europe: evidence of effective school practices in primary and secondary education’, NESET II report. Luxembourg: Publications Office of the European Union. doi: 10.2766/613204.


LIE DETECTORS https://lie-detectors.org/ pristupljeno 04.12.2019

Nationale Opleiding MediaCoach https://www.nomc.nl/ pristupljeno 01.12.2019

Donoso, V., Sefen, M. (2019) Developing a participatory, whole-school Social Media Literacy Strategy. Some recommendations from the sml4change project. European Schoolnet. Available at: http://fcl.eun.org/documents/10180/3762264/Developing+a+participatory%2C%20whole-school+Social+Media+Literacy+Strategy+Some+recommendations+from+the+sml4change+project/5958b15d-2648-413c-b6a7-8b69ab6c8372

pristupljeno 01.12.2019

Christopher Pappas (2013) The Adult Learning Theory – Andragogy – of Malcolm Knowles

https://elearningindustry.com/the-adult-learning-theory-andragogy-of-malcolm-knowles

pristupljeno 02.12.2019

Digital Competence Development System (DCDS) Development Methodology Report

http://www.dcds-project.eu/results/dcd-methodology/ pristupljeno 01.12.2019

Verma, V. (2013) ‘Parental Influence on the emotional, moral, and social Development of Children and findings of popular psychologists.’ IOSR Journal Of Humanities And Social Science (IOSR-JHSS) Volume 16, Issue 3 (Sep. - Oct. 2013), 100-103. Available at: https://www.iosrjournals.org/iosr-jhss/papers/Vol16-issue3/O0163100103.pdf pristupljeno 01.12.2019

Terzian, M. & Mbwana, K. (2009) Fact Sheet: What works for parent involvement programs for adolescents: Lessons from Experimental Evaluations of Social Interventions. Child Trends Fact Sheet. Available at: https://www.childtrends.org/publications/what-works-for-parent-involvement-programs-for-adolescents-lessons-from-experimental-evaluations-and-social-interventions pristupljeno 01.12.2019

Armstrong, P. (n.d.) Bloom’s Taxonomy. Available at : https://cft.vanderbilt.edu/guides-sub-pages/blooms-taxonomy/ pristupljeno 20.11.2019


Sacks, V., Beltz, M., Beckwith, S. & Moore, K.A. (2015) How to Scale Up Effective Programs Serving Children, Youth, and Families. Available at: https://www.childtrends.org/publications/how-to-scale-up-effective-programs-serving-children-youth-and-families-2 Child Trends Research Brief. pristupljeno 02.12.2019

Larson, R.S., Dearing, J.W. and Backer, T.E. (2017) Strategies to Scale Up Social Programs: Pathways, Partnerships and Fidelity. Wallace Foundation. Available at: https://www.wallacefoundation.org/knowledge-center/Documents/Strategies-to-Scale-Up-Social-Programs.pdf pristupljeno 03.12.2019

TRAINING METHODOLOGY REPORT IZ - ALL DIGITAL Week

Documents

Transcript of TRAINING METHODOLOGY REPORT IZ - ALL DIGITAL Week