Said, Edward W

8/11/2019 Said, Edward W

1/23

EDWARD. W. SAID: ORIJENTALIZAM

UVOD1.= Orijent je gotovo bio europski izum i mjesto egzotike. Amerikanci Orijent

doivljavaju kao povezan s Dalekim istokom, dok Europljani imaju tu dugutradiciju orijentalizma, naina sporazumijevanja s Orijentom koji ima posebnomjestu u europskom iskustvu.= Orijent Europi nije samo susjed nego dalek izvor kolonijalizma, jezika icivilizacije

= aid pod orijentalizmom podrazumijeva nekoliko stvari!1" Akademski orijentalizam # svatko tko ga istrauje ili izraava orijentalist je i

bavi se orijentalizmom.$" Oblikovan nain mi%ljenja s distinkcijom izme&u Orijenta i Okcidenta. 'a

podjela prenosi se na podjelu (apad)*stok, %to mnogi spisateljiupotrebljavaju u svojim radovima kao smjernicu.

+" Orijent kao diskurs! ora ga se kao diskurs preispitati kako bi se razumjelaizrazito sustavna disciplina kojom je europska kultura bila kadra upravljatiOrijentom # pa i stvoriti ga tijekom prosvjetiteljstva. -ad je rije o entitetuOrijent/, cijela mrea tema se povlai. 0oanta knjige.

= 0ostoji razlika izme&u ranko)britanske ukljuenosti u Orijent i post)ratneamerike, kada su se drugi prikljuili. 2ovoriti o orijentalizmu znai govoriti obritansko)rancuskom kulturnom pot3vatu, premda se nakon drugog svjetskograta Amerika pona%a kako su se 4ritanci i 5rancuzi nekad.$.= 1. -vali6kacija! Orijent nije samo pasivna prirodna injenica. On nije samonegdje jest/. 7ico 86lozo povijesti" je zapazio kako ljudi sami stvaraju povijest imogu znati samo ono %to su sami stvorili # pa je prema tome Orijent stvorio

ovjek # kao zemljopisni i kulturni identitet sa svojom povije%9u razvoja.= aid se ne9e baviti podudarno%9u Orijenta i orijentalizma nego dosljedno%9uorijentalizma i njegovi ideja O Orijentu.= $. -vali6kacija! *deje, kulture i povijesti ne mogu se promatrati bezkon6guracije mo9i. Orijent nije stvoren iz puke ma%te ve9 u sistemu mo9i. OdnosOrijenta i Okcidenta odnos je mo9i koji su si stvarali Europljani.= +. -vali6kacija! Orijent, opet, nije samo struktura mitova i lai ve9 igra ulogukao znak euro)atlantske mo9i nad samim Orijentom. Orijent kao sustav ideja kojiopstaje do danas vi%e je od lai.= 2ramasci je povukao korisnu distinkciju izme&u gra&anskog i politikogdru%tva. -ultura i kultura ideja pripada prvenstveno gra&anskom dru%tvu, u kojemu netotalitarnom reimu prevladavaju neke ideje ponad drugi3, iako u sklopu

8Eagleton". 'a 3egemonija, oblik kulturne prevlasti bitan je za razumijevanjeindustrijskog (apada. 'a ista 3egemonija dri snani orijentalizam, omogu9io jeda postoji ne%to %to se moe istraivati, prouavati, predavati. *maginitivnoistraivanje orijentalni3 tema temelji se na izvoru europske svijesti.= 0itanje koje 9e aid naknadno iznijeti! :e li skupina ideja vanija od sveukupnegra&e;+.

'ri aspekta suvremene stvarnosti 8ili ti kako pristupiti razradi problema"!1" Distinkcija izmeu istog i politikog znanja.


2/23


3/23

industrije vezane uz to" je sterotipiziranje Orijenta, oblikovanje kalupa.Ojaana je demonologija Orijenta/. Danas se ak i najjednostavnijespoznaje o Arapima pretvaraju u politiku temu, a pritom niti jedan autor(apada nikad se nije doista poistovjetio s Arapima kao %to se, recimo, scionizmom. 0revi%e esto su knjievnost i kultura pretpostavljale da supolitiki i povijesno nevine. Dru%tvo i knjievnost se mogu prouavatizajedno. Ovim radom aid nastoji oduiti od in3erentnog dominantnogstila.


4/23

1. DJELOKRUG ORIJENTALIZMA

. !nanje o Orijentu

= aid kritiki vr%i napad na citiraju9i jednog engleskog dravnika 4aloura kojeguzima kao savr%en primjer tipinog odnosa zapada, zapadni3 dominantni3 dravai zapadnog mi%ljenja o onima/ tamo. 4alour se postavlja kao da je Engleskazasluna za to %to Egipat jest, kao da i3 oni poznaju bolje od sami3 Egip9ana i kaoda Egip9ani trae da budu okupirano, emu se aid suprotstavlja. 4alourov govor

je vaan kao retorika predstava jer preuzima na sebe uloge dva naroda podmi/ i oni/. ?zima upravo Egipat jer je Egipat bio znak pobjede britanskogimperijalizma i znanja. Ford Gromer, engleski predstavnik 1@BH. godine tretiran jekao netko tko je stvorio/ Egipat. ? svom eseju njegova je podre&ena rasa/ekvivalent 4alourovim Orijentalcima/. Gromer u svojim esejima potpuno odbijaEgipatski nacionalizam tvrde9i kako bi cilj trebao biti pribliavanjekozmopolitizmu. :ednostavno, podre&ene rase nemaju u sebi znanje %to je dobro

za nji3/, um im je povr%an, ne znaju %to je za %to svi su isti. Oni su ljudskamaterija kojom se upravlja.

= vuda se trebala istaknuti injenica da orijentalac ivi u drugaijem, svojemsvijetu s vlastitim nacionalnim, kulturnim i epistemolo%kim granicama i naelimaunutarnjeg sklada, no ono %to se doga&a jest da jasno9u i identitet ne daje nji3ovvlastiti napor nego napor (apada koji je sam sebi identi6cirao Orijent. Dvije odlikekulturnog odnosa tako se spajaju, bitno je to %to se znanje o Orijentu, izraslo izpozicije sile, ostvaruje u Orijent, stvara. ? svakom posebnom sluaju 8%kola,sudnica, zatvorI" orijentalac se predstavlja istim sustavom.

= Orijentalizam osnauje znanje da Europa vlada jednim velikim dijelom (emljinepovr%ine i ta injenica zauzvrat jaa orijentalizam.


5/23

promatrau tj. injenice ovise o promatrau. !nai ne moe se doi do znanja osvijetu isto promatranjem, prikupljanjem podataka i sl. /toga za nji( empirijaima drugaiju +manju vrijednost nego za zapad.", njima je stvarni svijet nutarnjipromatrau i njegova je podjela autentino vrijednosna. ?z -issingerovu analizuodlino pristaje lanak od N stranice Karolda . 2liddena 1@H$. godine u kojemkratko reeno naziva itavu istonu civilizaciju civilizacijom srama, ukljuuju9i iislam. 0itanje je, koje i kakve su to aspektne pojave 8poput kulture i struni3vje%tina" koje u 1BB godina modernog doba dijele isti pogled prema Orijentu.


6/23

.0 1maginitivna geografja i njezine reprezentacije orijentalizacijaorijenta

= trogo uzev%i, orijentalizam je uena znanstvena disciplina. 0odrujeprouavanja moe se promijeniti i u najtradicionalnijim disciplinama poput

povijesti ili teologije, stoga inzistiranje znanstvenika da je podruje prouavanjajednostavno de6nirano nije plauzibilno, speci6no i u pitanju orijentalizma iz vi%erazloga.= 2ovoriti o znanstvenoj specijalizaciji kao o geograskom podruju zaorijentalizam je znaajno, naime, u ve9ini proesija i usmjerenja te%ko je re9i dase bave podrujem dovoljnim za geograsko lociranje, npr. klasiar, amerikanist,itd. (a orijentalista se smatra i onog koji se bavim islamskim pravom i onog zakineske dijalekte ili indijske religije, suoeni su s tim da pri3vate kako je glavnoobiljeje orijentalizma golem broj potpodjela. 0okazatelj kako je orijentalizampostao sveukljuiv 8u orijentalizmom)za3va9enoj Europi pod zanosom kao nekad2rcima i


7/23

Dante je u svojoj 4oanskoj komediji, u sekciji pakla smjestio u3ameda u osmiod devet krugova pakla gdje su jo% samo izdajnici i njima slinima.

= 0osve je naravno za ljudski um da se poku%a obraniti od nepoznatog, zbogega kulture nastoje drugim kulturama nametnuti svoju. 'aj proces preobrazbe 8iliprilagodbe druge kulture" s vremenom postaje sve snaniji i obu3vatniji, ondobiva s3emu i prema njoj poetna linija sve snanije razdvaja. *maginitivnageogra6ja ozakonjuje rjenik, svijet predstavljakog diskursa osobitog za raspraveo islamu i o Orijentu te za razumijevanje islama i Orijenta. 0rimjerice, kada se godgovori o u3amedu, govori se o varalici/.


8/23

ueski kanal # vr3ovni rezultat pripijanja Orijenta i pobjeda (apada, aidsarkastino govori o europskoj prepotentnosti, ali i podmuklosti. Azija je za (apadnekad znaila nijemu daljinu i tu&ost, a islam je bio militantni neprijateljkr%9anstvu. Da bi se nadi%le takve stra%ne konstante, Orijent se prvo trebaoupoznati, zatim osvojiti i posjedovati, a onda su ga znanstvenici trebali iznovastvoriti i urediti. De Fassepsov kanal pretvorio je Orijent iz egzotike i otpornogneprijatelja u susretljivog partnera. 5inta je u tome %to sada nisu postojala dvasvijeta nego samo jedan svijet # na% svijet # i sasvim je jasno da ovaj novi diona%eg svijeta/ nije onakav kakav bi trebao biti.


9/23

.3 "riza

= ogu9e je udno govoriti o nekome kao o osobi koja ima tekstualno stajali%te,ali ak i pisci poput 7oltairea i Gervantesa napadali su ideju da je mogu9erazumjeti kompleksnost ivota na temelju pukog pisanja promi%ljanja. 0rimijeniti

ono %to pi%e u knjizi znai izloiti se budala%tini. 2dje se to pitanje pojavljuje;= 'ekstualno stajali%te preerira se u dva sluaja.4edanje kada se susretne sneim nepoznatim. ajbolji primjer za to su putopisne knjige ili vodii. *pak ikorisnici esto kau kako uop9e nije bilo onako kao %to je bilo zapisano. ekad isami autori uzdiu detalje kako bi podigli vrijednost same knjige, iskrivljuju9irealnost. Drugije sluaj kada se pojavi uspje3 tekstualnog predoenja # kada ono%to je napisano zaivi u stvarnosti, odnosno, u stvarnosti jest upravo onako kakopi%e. 'ekst koji upozorava na to da sadri znanje o neemu aktualnom nije lakoprekriiti. 0ripisuje mu se ekspertiza. Akademski radovi mogu postati vrjedniji iznaajniji no %to moda i jesu, pa takvi radovi mogu ne samo stvoriti znanje negoi stvarnost. ljedbom takvi3 radova oblikuje se tradicija koja u konanici postajezadan diskurs.

= 7elika ve9ina onog %to su apoleon i de Fesseps znali o Orijentu saznali su iztekstova. Orijentalizam im je omogu9io nadvladati i spojiti Orijent, uinio i3uspje%nima.= 'ijekom 1@. i $B. stolje9a broj orijentalista ozbiljno se pove9ao, do%lo je donezaustavljivog europskog %irenja, kolonijalizma, potrazi za tri%tem i zato jer jeorijentalizam iz uenja%tva prerastao u imperijalistiku instituciju. 0oanta je %to seiz tekstualnog, posrednikog odnosa (apad # Orijent pre%lo na praktinodjelovanje. *ako je orijentalizam bio sloen i od iskreni3 istraivaa vidnozainteresirani3 za npr. arapsko pjesni%tvo, nji3ovo obu3va9anje individualneosobe preslikali su na itav narod i zatim na itavo podruje, nji3ovo jednozapaanje pretvorilo se u politiku. *deja gospodar)rob/ praktino jeovjekovjeena. :edini pristup;= (a Abdela aleka orijentalizam ima povijest koja ga je odvela u slijepu ulicu.(a Orijent vrijedi samo povijest 3egemonizacije vlasnike manjine ieurocentrizam 8proet i kroz antropocentrizam". On je od poetka imao $obiljeja!1" (nanstvena samosvijest utemeljena na jezinoj vanosti Orijenta za Europu$" klonost diobi i potpodjelama bez da se mijenja glavno vi&enje Orijenta kaoobjekta(amislimo jednu posudu s natpisom orijentalizam/ u koju je nabacanonasumino mi%ljenje i iskustvo, svo autoritativno, tradicionalno i anonimnostajali%te o *stoku, dok istovremeno o segmentima itavog orijentalizma pi%u kaoda posude nema. Orijentalac 9e biti prije svega orijentalac, zatim ljudsko bi9e, a

zatim opet orijentalac.

= Odgovor na carstvo i imperijalizam %to se dvadeseti3 godina $B. stolje9a %iriouzdu i poprijeko 're9eg svijeta bio je dijalektika reakcija. ? doba 4andun%kekonerencije 1@. Orijent postao politiki neovisan o carstvima (apada i suoiose s novom kon6guracijom imperijalne sile # AD. ada se ve9 radi o politikiopremljenom Orijentu. Orijentalisti su se mogli praviti kao da se ni%ta nijedogodilo i nastaviti dalje, mogli su se prilagoditi novoj situaciji, ili potpunonapustiti *stok. 1@N. K.A.


10/23

DisneLland. Orijent uvijek ivi suprotno od toka (apadnog svijeta. 0odmukli-inezi, polugoli *ndijci i pasivni muslimani su kao strvinari na%e/ velikodu%nosti iprokleti su kad i3 izgubimo zbog komunizma ili nji3ovi3 nepopravljivi3orijentalni3 instinkta! razlika jedva da je vana.= 'a su moderna orijentalistika stajali%ta preplavila tisak i javno mnijenje 85rigginAD utjecaj". Arapi se, na primjer, zami%ljaju kako ja%u na devama, teroristikogizgleda, kukastog kosa, zami%ljaju se kao podmitljivi razvratnici ije jenezaslueno bogatstvo uvreda za pravu civilizaciju. uvremeni intelektualacmoe od orijentalizma nauiti kako, s jedne strane, realistino ograniiti ili uve9atidjelokrug za3tjeva svoje discipline i, s druge strane, nauiti s3vatiti da se uovjekovu temelju ra&aju, rastu, bujaju i izopauju tekstovi, vizije, metode idiscipline. *straivati orijentalizam znai i predloiti intelektualna sredstva kojimabi se rije%ili metodolo%ki problemi %to i3 povijest, da tako kaemo, otkrila usvojem predmetu prouavanja # Orijentu.

2. ORIJENTALISTIKE STRUKTURE I RESTRUKTURIRANJA

0. #ove granice, redefniranja pitanja, sekularizirana religija

= aid zapoinje poglavlje spominjanjem 5lauberta koji je umro 1JJB. godine inije zavr%io roman 4ouvard i 0ec3uc3et. ? njem oni prolaze kroz vrijeme [email protected] i proivljavaju9i podruja dru%tvenog i znanstvenog ivota spoznajudegradaciju znanja i ni%tavnost ljudskog truda. e&u 5laubertovim nacrtima zazakljuak te panorame oaja dvije pojedinosti su posebno zanimljive!1" Dvojica mu%karaca raspravljaju o budu9nosti svijeta. 0ec3uc3et vidi kroz crnenaoale, a 4ouvard smatra da nastupa svijetlo. Dapae, spominje kako 9e Azijaurediti Europu.= 7izija o Europi koju obnavlja Azija je globalna i rekonstrukcijska, to je ono %to

5laubert osje9a kao tendenciju itavog 1@. stolje9a, iako se ovdje radi o neemu%to dodiruje utopiju.


11/23

promatrau prua oznaku i kontrolnu derivaciju 85oucault". ? 1@. stolje9u to ve9veu s genetskim tipom. etiri elementa! ekspanzija, povijesno komparativnosuoavanje, suosjetljivost, klasifkacija.= oderni orijentalizam potjee iz sekularni3 elemenata europske kulture 1J.stolje9a. Pirenjem Orijenta/ na istok rasplinulo je biblijski okvir pod kojim je bio.adalje, s3va9anjem povijesti radikalnije, Europa se eli bolje spoznati time %to sekulturno i vremenski uspore&uje, a objektivni odnosi sagledavaju. u3amed 9ebiti povijesni lik koji je izmijenio Europu, a ne dijabolina ni%tavnost i antikrist.uosje9anje je malo umanjilo osje9aj sebstva i centrizma, a klasi6kacija jeizmijenila gledi%te mi kr%9ani i oni ostali./ Pto je vi%e Europa zadirala u Orijent,to se orijentalizmu vi%e vjerovalo, ali aid napominje kako je orijentalizam samo i

jedino metoda rekonstrukcije i ponavljanja, takva kakvu je 5laubert ismijavao.oderni je orijentalizam za razliku od pretkolonijalne svijesti 8krajem prvogsvjetskog JT svijeta je europska kolonija" utjelovio sustavnu disciplinuakumulacije ljudski3 bi9a i teritorija, nadalje znanja.


12/23

0.0 /ilvestre de /ac7 i 8rnest 9enan: racionalna antropologija i flolokilaboratorij

= acLevo ime vee se za poetak modernog orijentalizma jer je njegov radupregnuo struku u sustavno prouavanje cjelokupnog korpusa tekstova, upedago%ku praksu, u odravanje znanstvene tradicije i ostvario vanu vezuorijentalnog znanstva i javne politike. acLevo pisanje bilo je kao govor, obra9aose direktno i smatrao kako se sve moe uiniti jasnim i razumnim bez obzira nateinu zada9e i nejasno9u teme. 7ojvoda de 4roglie rekao je da je acL pomirioznanstveni rad s vjerouiteljem. (bog mno%tva koje Orijent posjeduje, acL jeprenosio znanje sistematino, sueno ali snano prenose9i Orijent uenicima.-ada je apoleon opunomo9io *nstitute de 5rance za stvaranje op9eg pregledastanja, acL je bio jedan od odabrani3 za pisanje jer je bio specijalist i povijesnoustrojen generalizator.= 7anost 0ovijesnog pregleda za orijentalizam u tome je %to esteriorizira oblikorijentalistikog znanja i njegove osobine. (a acLa, znanje je znailo gra&uuiniti vidljivom, a cilj pregleda bio je konstruirati vrstu bent3amovskog

panoptikona 8vrsta zatvora za ljude u kojem promatra moe gledati sve/zatvorenike bez da zatvorenik moe znati da li ga se promatra ili ne". (nanstvenaje disciplina te3nologija mo9i. ?glavnom, rezultat pristupa je bio stvaranje gra&eo Orijentu kojeg ni sami orijentalci nisu imali. acL je tako&er sve morao napravitisam, pa aid kae kako je acL stvorio znanstveno podruje. acL je smatraokako je arapska kultura knjievnosti i pjesni%tva posve tu&a/ i Europljanu vi%egcivilizacijskog stupnja/ zbog ega je imao ideju da se Orijent mora prikazatinizom reprezentativni3 ragmenata s obja%njenjima, bilje%kama i usporedni3ragmenata. Krestomatija i acLeve antologije uinile su Orijent bliim no %to jeto napravio ueski kanal.

= Dok je acL bio zaetnik i njegov rad znaio je ra&anje discipline,


13/23

lingvistiku semitski je ogranak bio oblik degradacije, a za orijentalizam oblikkulturne dekadencije. emitologija je za


14/23

nastojanju da izbjegne povezivanje sa subjektivnosti, Fane je iskazao tipinoeuropski mentalitet komentiranja svega oko sebe, dopiranja do svega iovladavanja svime # analiziraju9i i vanjsko/ prijateljstvo koje je stvarao kako bidolazio do inormacija s jedinom namjerom da bude %to toniji i kako mu se ne bimoglo pripisati otpadni%tvo. On je naprosto nastojao i ono malo dubine %to biEgip9ani mogli imati potpuno transparirati, rasparati uzdu i poprijeko.= Orijentalizam je sebe ustrojio kao sustav za prikupljanje orijentalne gra&e injezino %irenje u obliku specijaliziranog znanja, koje je prilago&avao (apadukodi6ciranjem, klasi6kacijama, primjercima, gramatikama, asopisima,prijevodima, komentarima, itd. redinom 1@. stolje9a Orijent je postao karijera,kako je Disraeli, britanski premijer, rekao.


15/23

0.3 ;ritanski i


16/23

otarasio svoje europeinosti da bi postao Orijentalac i tako razumio svojeputovanje, ali se njegov glas britanskog carstva svejedno uo jer je i direktnosavjetovao kako se Egipat treba osvojiti.


17/23

. ORIJENTALIZAM DANAS

2. =atentni i mani


18/23

kraj 1@. tolje9a i kroz $B. stolje9e britansko carstvo slalo je agente orijentaliste uekskurzije procjene protu)britanskog stava, situacije na terenu, a mnogi supostavljani za %eove arapski3 biroa, no ti ljudi nisu bili sami akademici ve9 su seakademskim znanjem posluivali.= oda je razlika izme&u modernog britanskog i rancuskog orijentalizma samostilistike naravi. Pto se tie generalizacija o Orijentu i o orijentalcima, ouvanjarazlike izme&u Orijenta i Okcidenta, elja za okcidentalnom prevla%9u nadOrijentom, obje su tradicije jednake.

2.0 /til, eskpertiza, vizija: svjetovnost orijentalizma

= -iplingov je 4ijeli ovjek 8ini se" posluio 4ritancima u inozemstvu. *za maskesrdanog vodstva 4ijelog ovjeka uvijek je izraz volje da se upotrijebi sila, ubije ibude ubijen. igurno je zanimljivo koliko razlika u boji koe daje ontolo%kogargumenta za nadmo9nu poziciju, pritom se nikad ne radi o sili ve9 ointelektualnom pot3vatu, o elji za uenjem. 4iti 4ijeli ovjek je ideja i zbilja, ukolonijama, obrazac pona%anja za 4ijele i za nebijele je jasan. am se -ipling nijemogao tako dogoditi, kao niti takve zamisli, ve9 bi se tu trebalo raditi o sloenim

povijesnim i kulturnim okolnostima, od koji3 barem dvije imaju zajedniko spovije%9u orijentalizma u 1@. stolje9u!1" #avada da se rabe generalizirajui pojmovi, da se ui takve uop9eupotrebljavati.$" /tvaranje ?podruja prouavanja@. 4ijelci se osje9aju dunima de6nirati ira6nirati ono %to vide. FaMrence od Arabije, 2ertruda 4ell, itd., de6nirali Arapakao da se radi o samo)egzistiraju9em nepromjenjivom kolektivu. jegova tuga,veselje, bijes, osje9aj nepravde, sve to podre&eno je injenici da je on Arapin.

'akvo primitivno stanje opstaje na najmanje $ razine!1" #a razini defnicijei $" na razini zbilje. 'e%ko sluajna koincidencija.(a FaMrencea i 4ellovu vano je bilo da nji3ove reerencije na Arape i orijentalcepripadaju prepoznatljivoj autoritativnoj konvencionalnoj ormulaciji, koja moesebi podvrgnuti detalj. Odakle odre&enije potjeu Arapin, emit ili orijentalac;

= ?


19/23

oblikovatelj povijesti Orijenta. Kanna3 Arendt primijetila je da je pandanbirokraciji imperijalni agent # orijentalisti.

= aid u naredni3 podosta stranica govori o tekstovima FaMrencea od Arabije, alinaelno se radi o sljede9em! 0rvo, da je svo njegovo poimanje Orijenta njegovoosobno iskustvo, drugo, da se jaz izme&u *stoka i (apada moe modulirati, kao%to su to znali Gromer i 4alour, nadmo9nim zapadnim znanjem i zapadnom mo9i.aurice 4arres, anti)semti zapravo i rancuski urnalist, predlagao je da se YAzijucijepi protiv njezine vlastite bolesti, da se orijentalce okcidentira.Z

= 4ritansko vi&enje, iji je primjer FaMrence, vi&enje je onog Orijenta koim onivladaju, vi&enje naroda, politiki3 organizacija i pokreta kojima upravlja i vodi i3struno tutorstvo 4ijelog ovjekaU Orijent je Yna%Z Orijent. poznaje i politika5rancuske uvijek su zasnovane na manjinama i pritiscima da se ostvari du3ovnozajedni%tvo 5rancuske i kolonijalne djece. 4ritanci se time ipak ne bave.

= aid napominje kako se poglavljem okrenuo blie agentima nego

znanstvenicima upravo zato jer dolazi do pomaka u orijentalizmu. ada 9eorijentalist vidjeti sebe kao onog koji ujedinjuje Or i Ok. ? me&uratnom razdobljuodnosi izme&u *stoka i (apada razumijevanju djelovanje. Orijent je postaoproblem, o3rabren, (apad se suoio s nacionalnim za3tjevima. 4ilo je to dopitanja okupacije, mandatni3 teritorija, europskog nadmetanja. Orijentalisti subez previ%e zastajkivanja direktno uplitali orijentalizam u politiki nazor jer, ipak,Yoni ga znaju.Z 7elika kolonijalna carstva, veliki sistemi sustavnog tlaenjapostojali su da uklone prijetnju koje su se pla%ili # ako se Orijent ne vidi onakvimkakav jest njegova 9e mo9 # materijalna, vojna, du3ovna # nadvladati Europu.

= 0reobrazba razmerjno bezazlene 6lolo%ke podspecijalnost u sposobnost da seupravlja politikim pokretima, da se vlada kolonijama, da se iznose gotovo

apokaliptina stajali%ta o mukotrpnoj civiliacijskoj misliji 4ijelog ovjeka # sve to jena djelu u liberalnoj kulturi, punoj skrbi za svoje 3valjene norme katolianstva,pluralnosti i slobodoumnosti. Ono %to se dogodilo poprilino je oprenoliberalnome! doktrina i znaenje, %to iskazuje znanost, oeliili su se u YistinuZ.Ako je takva istina sebi rezervirala pravo da prosu&uje o Orijentu kao onepromjenjivom orijentalcu, onda liberalnost nije ni%ta vi%e nego oblik tlaenja imentalne predrasude. 0onekad se liberalizam nai&e pred izazovom. *.A.


20/23

= :o% jedna promjena! 0ristup predmetu. Eric3 Auerbac3 napisao je znaajnodjelo imesis tijekom izgonstva u 'urskoj, od kuda je YpromatraoZ zapadnukulturu! Bto je ovjek vie kadar napustiti vlastiti kulturni dom, to je lake kadar

prosuivati ga, ali i cijeli svijet, uz pomo du(ovne objektivnosti i velikoduotikoje su nune za istinsku viziju.

= aid se osvr9e na stanje teme o islamu u orijentalizmu. Orijentalisti koji se baveislamom nikad ne vide svoje odbijanje islama ni kao korisno ni kao stajali%te kojeimplicira bolje razumijevanje nji3ove vlastite kulture. aid vjeruje kako se prijemoe re9i da nji3ovo odbijanje islama naprosto pojaava nji3ov osje9aj o nadmooeuropske kulture. 'akve su tendencije auto)ugra&ene kroz istraivanje Orijenta u1@. tolje9u. 0ritom se i sam islam i podruje islama promatrao iz perspektiveYbiblijskogZ podruja. matralo se da apstrakcije %to nudi orijentalizam u primjeruislamske civilizacije dobile novu vrijednost, budu9i da se pretpostavljalo kako jeislam djelovao onako kako su to orijentalisti rekli, pretpostavljalo se i da moderniislam ne9e bti ni%ta vi%e od nanovo potvr&ene verzije starnog islama. 0oloajislama je retrogresivan 8ostajanje ili kretanje prema starom, zaostajanje". *slamski

orijentalist kroz svoju studiju izraava naprosto otpor Orijenta prilagodbi.

= uptilna izmjena na razini kulture! 7i%e se ne moe pisati o Ycrnakom umuZ iliYidovskoj linostiZ, ali se moe pisati o Yislamskom umuZ i YarapskomkarakteruZ. itL.= asa teksta o assignonovom radu u polju islamskog orijentalizma. Fousiassignon, iako ro&eni katolik, nastojao je u potpunosti razumjeti islam i sukobislama s idovstvom i kr%9anstvom. assignon je, me&utim, svejedno pogre%norazumio islam prvo jer ga je branio od (apada i od vlastite ortodoksnosti, drugoostao je pri generalizaciji # semitsko, europsko, orijentalno, itd. ije tumaio tuvjeru, na kraju, ni%ta vi%e od Yprosjenog muslimanaZ. *slam je bio temeljnopogre%no predstavljen na (apadu, ali je pravo pitanje moe li se i%ta ispravno

predstaviti i nisu li reprezentacije prvo ugra&ene u jezik, a zatim u kulturu,institucije i politiki ambijent. Ako se ovakvo gledi%te pri3vatim, prezentacija je eoipso 8bL t3at verL act, samom tom injenicom" implicirana.= Orijent je kao reprezentacija u Europi 8de"ormiran zbog osjetljivosti terminaY*stokZ. ? velikoj mjeri orijentalist opskrbljuje svoje vlastito dru%tvoreprezentacijom Orijenta koja!

a" nosi autorov distinktivan biljegb" ilustrira poimanje kakav Orijent smije ili moe bitic" natjee se s gledi%tima drugi3 strunjakad" opskrbljuje orijentalistiki diskurs onim %to mu se ini da manjkae" odgovaraju za3tjevima epo3e

(loesti orijentalistiS*deje o Orijentu, mi%ljenja zapravo, ponavljaju se od pamtivijeka do $1. stolje9a.vatko tko ulazi u strunu analizu Orijenta kre9e iz pozicije da je Orijent # Orijent,drugaiji, suprotan i gotovo.= asa teksta o 2ibbu, svodi se na isto kao i assignon, 2ibb je stvorio vlastitiislam i pritom koristi i generalizaciju. 0roturjeno je ne govoriti o islamu ni ono %toza njega njegovi klerikalni prista%e zapravo kau da on jest ni ono %to laikisljedbenici govore. 7alja zapamtiti kako se islam tretira kao religija svega. *slam

jest sve. Orijent i *slam imaju enomenolo%ki reduciran status %to i3 stavlja izvandosega svakog osim zapadnjakog strunjaka.a nain jednak stari3 strukturalistima dKerbelotu,


21/23

reduciranu na uniormnost. akon nji3, nova stvarnost # novi stil # bila je anglo)amerika dru%tvena scijenteza. ? njoj se stari orijentalizam razbio na mnogodijelova, no ipak su svi sluili starim orijentalistikim dogmama.

2.3 Posljednja


22/23

(apada" raste elja da se iz osvete u islamu brani intelektualno. asatrivijalni3 primjera koji ukazuju na nemoralni svijet kakav (apad YnijeZupu9uje samo na tiraniju islama. Oormirane su sasvim sigurno Ndogme!a" Apsolutna i sustavna razlika Orijenta i Okcidenta u bilo kojem

pogledub" Apstrakcije o Orijentu se preeriraju ponad izravni3 dokaza stvarnostic" Orijent je vjean, jednoobrazan i nesposoban de6nirati se ili razvijatid" Orijent je u sri ne%to ega se treba pla%iti ili ne%to %to treba

nadziratiaid navodi kako je alosno 8a meni nevjerojatno i potie sumnju" kakonema iskazanog poku%aja pobijanja takvi3 dogmi od strane arapski3znanstvenika.-ritiki osvrt aida na -embriku povijest islama koju potpuno odbacujei navodi sve %to nije dobro, proturjeno, neiskreno i neistinito umasivnom djelu.

2 6isti islam.'eorija o semitskoj priprostosti tako je duboko ukorijenjena da se surazlike izme&u tradicionalnog i modernog orijentalizma minimalne. 8/aidsada ponavlja sve ono to je ve rekao trideset puta, da Okcident smatraarape&muslimane primitivnima, da se smatra da se Orijent ne moe razvijati,da su islamom vlada mit i slino i daje niz primjera, Glidden, lro7, Patai, =aHn,>amad7, >alpern +On je super: C6ak i da se svi misaoni procesi svedu na 'procesa - islamski um sposoban je samo za 3.E ID...". Omaloavanjearapskog dru%tva...itd itd...arapi su neurotska spolna bi9a...ne umijumisliti, samo %eviti...4alourova deklaracija iz 1@1H! 0odruje 0alestine zemlja je [idova.

*>is Aajest7Js government vie$ $it(


23/23

%kolovanje kako bi YovladaoZ vlastitim narodom i pritom nema obrata! epostoji u islamskom Orijentu niti jedna organizacija koja bi prouavala AD,premda su iznimno utjecajni. 0aradoks je da Arapin vidi sebe kao3ollLMoodskog Arapina.

= 0itanja koja je aid obradio! -ako netko reprezentira drugu kulturu; Pto je to druga

kultura; :e li pojam o distinktivnoj kulturi koristan ili se uvijek uple9e bilo u samovelianjeili u neprijateljstvo i agresiju; :esu li kulturne, vjerske i rasne razlike vanije od dru%tveno)gospodarski3 ili politiko)povijesni3 kategorija; "oliku vanost treba pridodati neovisnojkritikoj svijesti;Danas je te%ko izbje9i tipizirano i dualno prouavanje dvije vrste. 0roblem je posti9i daprouavanje odgovara iskustvu i da ga na neki nain oblikuje iskustvo, koje 9e rouavanjemoda rasvijetliti ili promijeniti. ? svakom sluaju mora se izbjegavati orijentalizacijaOrijenta. aid smatra kako se dovoljno poduzelo u 3umanistikim znanostima kako bi sesuvremena znanstvenika opremilo uvidima, metodama i idejama koje ga mogu osloboditirasni3, ideolo%ki3 i imperijalistiki3 stereotipa one vrste %to i3 je pruao orijentalizamtijekom svoje povijesne prevlasti. Ako znanje orijentalizma ima ikakav smisao, onda je onu tome da je ono podsjetnik na zavodljivu degradaciju znaja, bilo kojeg. ada moda vi%enego prije.

arW! YOni se ne mogu predstavljati, nji3 se mora predstavljatiZ.

!OGOVORaid se brani od toga da je knjiga YOrijentalizamZ striktno anti)okcidentalna. eznam %to se tu ima% braniti. 2ovori kako nije mogao predvidjeti radikalnepromjene na islamskom podruju 8in Lour ace". pominje kako mu se ini daorijentalisti nikad nisu razmi%ljali o tome da i3 drugi orijentalisti itaju.Orijentalizam je trebao biti kritika studija. 4u3 bLe.

Said, Edward W

Documents

Transcript of Said, Edward W