10/23/2015

1

Izvor: Hill, C.W.L. (2003.), Global business today, second edition, University of Washington, str. 40 - 81

G l o b a l i z a c i j a i m e n a d ž m e n t , E FO S , 2 0 15 . / 1 6

Uvod� Međunarodno poslovanje složenije do domaćeg

� Razlike među zemljama:

� Politički sustavi

� Ekonomski sustavi

� Pravni sustavi

� Kulturalne prakse

� Kako se mjenjaju navedeni sustavi i prakse?

� Kako utječu na međunarodno poslovanje?

Politička ekonomija� Kako se politički, ekonomski i pravni sustavi

razlikuju po zemljama?

� Kako utječu na ekonomski razvoj?

� Kako se mijenjaju kroz vrijeme?

� Kako utječu na korsiti, troškove i rizike poslovanja?

10/23/2015

2

Politička ekonomija� Što je politička ekonomija neke zemlje?

� Politička ekonomija neke zemlje konstituirana je na političkom, ekonomskom i pravnom sustavu te zemlje

� Ti sustavi su međuovisni i utječu jedni na druge

Politički sustav� Zemljin politički sustav ključno utječe na praksu

međunarodnog poslovanja

� Politički sustav predstavlja sustav vladanja u nekojzemlji

� Ekonomski i pravni sustavi zemlje su često oblikovani od strane političkog sustava

10/23/2015

3

Politički sustav� Politički sustavi mogu biti ocijenjeni sukladno

dvjema povezanim dimenzijama:

� kolektivizam nasuprot individualizmu

� demokracija nasuprot totalitarizmu

� Ove dimenzije su međusobno povezane

Kolektivizam� Sustav koja naglašava primat kolektivnih ciljeva u

odnosu na pojedinačne ciljeve

� Potrebe društva kao cjeline se generalno smatra važnijim nego što su individualne slobode

� “Dobrobit društva”

� “Zajednička dobrobit”

� Grčki filozof Platon – „Država” –individualno pravo treba žrtvovati za dobrobit zajednice

Kolektivizam� Socijalizam

� U modernim vremenima kolektivističke ideje preuzimaju socijalisti

� Intelektualni korijeni - Karl Marxa

� Rad je podcijenjen, plaće nisu ogledalo prave vrijednosti rada

� Zagovara državno vlasništvo na sredstava proizvodnje

� Država upravlja poduzećima na dobrobit cjelokupne zajednice

10/23/2015

4

Kolektivizam� U ranim godinama dvadesetog stoljeća socijalizam

se razdvaja u dva smjera

� Komunizam

� Socijaldemokra

Kolektivizam� Komunisti vjeruju da se kolektivizam može postići

samo kroz revoluciju i totalitarnu diktaturu

� 1970. Većina populacije živi u komunističkim državama, Sovjetski savez, Poljska, Čehoslovačka, Kina, Kuba...

� 1989. “pad” komunizma - raspad SSSR-a - većina država postale demokratske

� Kina – još i danas komunistička zemlja (samo u političkom, ne i u ekonomskom smislu)

Kolektivizam� Socijaldemokrati teže ostvarivanju kolektivističkih

ciljeva demokratskim sredstvima

� Smanjiti nejednakosti među građanima

� Najveći utjecaj Australija, Britanija, Francuska, Njemačka, Španjolska, Švedska, India, Brazil ...

� Privatna poduzeća postala su državno vlasništvo zbog ostvarivanja javnog i zajedničkog dobra nasuprot pojedinačnog

10/23/2015

5

Kolektivizam� Mnoga državna poduzeća pokazala su se

neučinkovitim i neuspješnim

� Margaret Tatcher

� Mnoge zemlje primjenjuju programe privatizacije

Individualizam� Filozofija u koja sugerira da pojedinac treba imati

slobodu u ekonomskim i političkim uvjerenjima

� Interes pojedinca bi trebao imati prednost ispred interesa države

� Krojeni se mogu pronaći kod Aristotela

� Without private property, no man will be seen to be liberal and no man will ever do any act of liberality….

- Aristotle, 384-322 BC

Individualizam

10/23/2015

6

The only purpose for which power can be rightfully exercised over any member of a civilized community, against his will, is to prevent harm to others. …. Over himself, over his own body and mind, the individual is sovereign….

John Stuart Mill, 1806-1873

Individualizam

An individual who intends his own gain is “led by an invisible hand to promote an end which was no part of his intention. ... By pursuing his own interest he frequently promotes that of the society more effectually than when he really intends to promote it. I have never known much good done by those who effect to trade for the public good”

-- Adam Smith, 1723-1790

Individualizam

Individualizam� Individualizam naglašava dvije stvari

� Važnost individualne slobode i samoizražavanja

� Blagostanje društva postiže se kroz omogućavanje ljudima da ostvaruju svoje individualne interese

10/23/2015

7

Demokracija� Politički sustav u kojem vladaju građani, izravno ili

putem odabranih predstavnika

� Najmodernije demokratske države prakticiraju ono što se obično naziva predstavnička demokracija

� Odabrani predstavnici formiraju vladu, koja donosi odluke u ime glasačkog tijela

� Idealna predstavnička demokracija ima određena ustavna jamstva

Demokracija� Generalno gledano demokracija i individualizam

“idu ruku pod ruku”

Totalitarizam� Jedna osoba ili “stranka” preuzima kontrolu nad

svim sferama života

� Totalitarne države brane građanima njihova prava na kojima su demokracije mnogih država osnovane

� Raširena politička represija

� Oni koji preispituju prava vladajućih mogu biti progonjeni od strane države, pritvoreni pa čak i ubijeni

10/23/2015

8

Totalitarizam� Četiri oblika totalitarizma u svijetu:

� Komunistički

� Kina, Vijetnam, Laos, S. Korea, Kuba

� Postizanje socijalističkih ciljeva kroz komunističku diktaturu

� Teokratski

� Iran, Saudijska Arabija

� Politička moć je monopolizirana do strane pojedinca, grupe ili stranke koja vlada na vjerskim načelima

Totalitarizam� Plemenski

� Zimbabve, Tanzanija

� Moć monopolizira politička stranka koja predstavlja interese određenog plemena

� Desničarski

� Dozvoljena je individualna ekonomska sloboda, ali je ograničena politička sloboda

Totalitarizam� Obično kolektivizam i totalitarizam idu “ruku pod

ruku”

10/23/2015

9

Ekonomski sustavi� Postoji veza između političke ideologije i

ekonomskih sustava

� Četiri tipa ekonomskih sustava:

� Tržišna ekonomija

� Planska (komandna) ekonomija

� Miješana ekonomija

� Državno usmjerena ekonomija

Tržišna ekonomija� Sva proizvodna sredstva u privatnom vlasništvu

� Proizvodnja je određena interakcijom ponude i potražnje i signalima kroz cjenovni sustav

� Da bi tržište funkcioniralo na ovakav način, ne smije biti ograničenja u ponudi (monopoli)

� Uloga vlade je na poticanju slobodne i poštene konkurencije među privatnim poduzećima

10/23/2015

10

Planska (komandna ekonomija)� Sustav u kojem se vrsta proizvoda i usluga, količina

u kojoj će biti proizvedeni i cijena po kojoj će biti prodavani određuje od strane države

� Sukladno s kolektivističkom ideologijom, cilj takve ekonomije je koristiti resurse „za dobrobit društva“

� Od pada komunizma ovaj tip ekonomije je u dramatičnom padu

Planska (komandna ekonomija)� Sva poduzeća su državna zbog čega nema poticaja

za kontrolu troškova i učinkovito poslovanje

� Pošto nema privatnih poduzeća, nema ni poticaja za bolje ispunjavanje potreba potrošača

� Umjesto rasta i prosperiteta - ekonomska stagnacija

Miješana ekonomija� Sustav u kojem istovremeno djeluje “vidljiva ruka”

(država) i “nevidljiva ruka”(tržište)

� Neki sektori ekonomije su ostavljeni privatnim vlasnicima i mehanizmima slobodnog tržišta, dok su drugi u društvenom vlasništvu

� Država teži ulasku u vlasništvo poduzeća s poteškoćama u poslovanju, a čije je poslovanje, po njihovom mišljenju, od vitalnog nacionalnog interesa

10/23/2015

11

Državno usmjerena ekonomija� Država igra važnu ulogu u usmjeravanju ulaganja

privatnih poduzeća kroz “industrijsku politiku” ili regulirajući poslovne aktivnosti u skladu s nacionalnim ciljevima.

� Japan i Južna Korea

� Država ne preuzima privatna poduzeća u društveno vlasništvo, već njeguje privatne kompanije, ali traži od privatnih poduzeća investiranja u skladu s ciljevima državne “industrijske politike”

Pravni sustav� Sustav pravila i zakona kojima se reguliraju

ponašanja i procesi pomoću kojih se ti zakoni u toj državi provode i načine na koje se obrađuju pritužbe

� Ima ogromnu važnost za međunarodno poslovanje

� Zakoni reguliraju poslovnu praksu

� Definiraju načine za provođenje poslovnih transakcija,

� Donose prava i obveze stranaka u poslovnoj transakciji

10/23/2015

12

Pravni sustav� Politika definira pravne okvire poslovanja

� Često su zakoni koji reguliraju poslovanje odraz vladajuće političke ideologije

Pravni sustav� Pravni sustav varira među državama te takve

varijacije mogu utjecati na međunarodno poslovanje posebice u:

� Pravu vlasništva

� Sigurnosti proizvoda i odgovornosti za proizvod

� Ugovornom pravu

Pravni sustav� Tri osnovna tipa pravnih sustava:

� Običajno pravo

� Utemeljeno na tradiciji i običajima

� Velika Britanija i kolonije, SAD

� Građansko pravo

� Utemeljeno na detaljnom sustavu zakona

� U preko 80 zemalja (Njemačka, Francuska, Japan…)

10/23/2015

13

Pravni sustav� Tri osnovna tipa pravnih sustava:

� Teokratsko pravo

� Bazirano na vjerskim učenjima

� Islamsko pravo – najraširenije

Pravo vlasništva� Pravo upotrebe resursa kao i pravo upotrebe

zarade ostvarene tim resursima

� Vrlo važno za poslovanje

Pravo vlasništva� Pravo vlasništva može biti narušeno:

� Privatnom akcijom (krađa, piratstvo, ucjena i slično do privatnih individualaca ili grupa)

� Javnom akcijom (javni službenici “iznuđuju” dohodak ili same resurse do privatnih vlasnika koristeći razne pravne mehanizme kao što su pretjerano oporezivanje ili preuzimanje imovine u državno vlasništvo bez pravedne nadoknade vlasnicima)

10/23/2015

14

Pravo vlasništva� Javna akcija

� Legalna

� Ilegalna

� Korupcija

� Prisutna u svim zemljama u određenom smisli

� Visok stupanj korupcije

� Pad stranih direktnih investicija

� Pad međunarodne trgovine

� Pad ekonomskog rasta

Vlasničko pravo� Indeks rizika do korupcije (2014)

Zaštita intelektualnog vlasništva� Intelektualno se vlasništvo odnosi na vlasništvo

kao što su knjige, softver, scenarij, glazbene note ili kemijska formula za novi lijek, koji su proizvod intelektualne aktivnosti

� Moguće je ostvariti vlasnička prava nad intelektualnim vlasništvom kroz

� Patente

� Autorska prava

� Zaštitni znak

10/23/2015

15

Zaštita intelektualnog vlasništva� Patent - jamči izumitelju novog proizvoda ili

procesa ekskluzivna prava na proizvodnju, upotrebu ili prodaju tog izuma

� Autorska prava - ekskluzivna prava autora, kompozitora, tekstopisaca, umjetnika ili izdavača na izdavanje i raspolaganje njihovim

� Zaštitni znakovi - dizajni i imena, često javno registrirana, s kojima trgovci i proizvođači razlikuju svoje proizvode

Zaštita intelektualnog vlasništva� Pariška konvencija za zaštitu industrijskog

vlasništva

� Ugovor je to koji štiti intelektualno vlasništvo, a potpisalo ga je 96 država

Zaštita intelektualnog vlasništva� Svjetska trgovinska organizacija (WTO)

� nadgleda provođenje zakona i regulativa, u svrhu zaštite intelektualnog vlasništva

� obvezuje članice WTO-a da štite i provode patente u trajanju od 20 g., a autorska prava u trajanju od 50 g.

10/23/2015

16

Sigurnost proizvoda i odgovornostza proizvod� Zakoni o sigurnosti proizvoda postavljaju

standarde kojima proizvod mora odgovarati

� Odgovornost za proizvoda predstavlja odgovornost poduzeća i njegovih službenika kada njihov proizvod prouzrokuje ozljedu, smrt ili štetu

� Odgovornost može biti i veća ukoliko proizvod nije sukladan određenim sigurnosnim standardima.

� Odgovornost:

� Građanska

� Kaznena

Ugovorno pravo� Ugovor

� Dokument koji određuje uvjete pod kojima je razmjena napravljena i detalje i obaveze strana koje sudjeluju u ugovoru

� Dvije glavne pravne tradicije

� Sustav običajnog prava

� Sustav građanskog prava

Ugovorno pravo� Običajno pravo temelji se na tradiciji, prethodnim

slučajevima i običajima

� Građansko pravo temelji se na vrlo detaljnom spletu zakona organiziranih u norme, koje definiraju pravila koja određuju poslovne transakcije

10/23/2015

17

Odrednice ekonomskog razvoja� Politički, ekonomski i pravni sustavi imaju značajan

utjecaj na ekonomski razvoj zemlje

� Utjecaj na privlačnost neke zemlje kao tržišta ili lokacije za proizvodnju

Razlike u ekonomskom razvoju� Dramatična razlika u nivou ekonomskog razvoja

� Kako se mjeri ekonomski razvoj?

� Bruto nacionalni proizvod

� Bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika

� Indeks ljudskog razvoja

10/23/2015

18

Bruto nacionalni proizvod� Vrijednost finalne proizvodnje dobara i usluga u zemlji

tijekom jedne godine

� Najčešće korišten ekonomski indikator

� Ekonomski rast – stopa rasta BDP-a

BDP po glavi stanovnika� Vrijednost finalne proizvodnje podijeljena sa brojem

stanovnika države

� BDP se pri uspoređivanju prilagođava putem pariteta kupovne moći (PPP) zbog razlika u cijenama

� Prilagodba putem pariteta kupovne moći omogućava izravniju usporedbu životnog standarada

BDP (PPP) per capita (2012)

10/23/2015

19

BDP (PPP) per capita (2013)1 Qatar 145.894

2 Luxembourg 90.333

3 Singapore 78.762

4 Brunei 73.823

5 Kuwait 70.785

9 Switzerland 53.977

10 United States 53.001

16 Austria 44.402

17 Germany 43.475

26 France 39.813

27 Japan 36.654

28 United Kingdom 36.208

29 Italy 34.103

38 Slovenia 28.512

39 Czech Republic 27.347

40 Slovakia 26.616

42 Portugal 25.643

44 Greece 25.126

46 Russia 24.298

49 Hungary 23.236

58 Croatia 20.222

— World 14.307

86 Serbia 12.465

103 Bosnia and Herzegovina 9.563

187 Central African Republic 604

Stopa rasta GNP-a� GNP – statična mjera

� Stopa rasta GNP-a – dinamična mjera, pokazuje smjer u kojem neka ekonomija ide

Godišnja stopa rasta GNP-a

10/23/2015

20

HDI – Indeks ljudskog razvoja� UN – Human Development Indeks

� Mjeri kvalitetu života u pojedinim državama na temelju određenih indikatora:

� Očekivana životna dob

� Stopa nepismenosti

� Stopa pokrivenosti prosječnih troškova kućanstva prosječnom plaćom

HDI (2011)

HDI (2011)1 Norway 0.944

2 Australia 0.933

3 Switzerland 0.917

4 Netherlands 0.915

5 United States 0.914

6 Germany 0.911

11 Ireland 0.899

15 Hong Kong 0.891

15 South Korea 0.891

17 Japan 0.890

21 Austria 0.881

25 Slovenia 0.874

26 Italy 0.872

28 Czech Republic 0.861

29 Greece 0.853

37 Slovakia 0.830

43 Hungary 0.818

47 Croatia 0.812

57 Russia 0.778

77 Serbia 0.745

86 Bosnia and Herzegovina 0.731

— World 0.702

186 DR of the Congo 0.338

187 Niger 0.337

10/23/2015

21

Politička ekonomija i ekonomski razvoj� Često se smatra da je ekonomski napredak zemlje

funkcija njenog ekonomskog i političkog sustava.

� Kakav je odnos između političke ekonomije i ekonomskog napretka?

� Ne postoji jasan odgovor, pitanje ostaje otvoreno

� Moguće je izvući samo neke generalne zaključke

Inovacije� Inovacije i poduzetništvo su motori dugoročnog

gospodarskog rasta

� Inovacije - novi proizvodi, novi procesi, nove organizacije, nove prakse upravljanja i nove strategije

� Poduzetništvo - komercijalizacija inovativnih novih proizvoda i procesa

� Dugoročni ekonomski rast – zemlja treba biti poticajna za inovacije

Politička ekonomija i ekonomski razvoj� Kakvo treba biti ekonomsko okruženje koje će biti

poticajno za inovacije?� Tržišna ekonomija pruža jače poticaje za inovacije u

odnosu na komandnu ekonomiju� U tržišnoj ekonomiji svaki pojedinac s idejom može

slobodno pokušati istu komercijalizirati� Postojeća poduzeća su slobodna u poboljšanju

poslovanja kroz inovacije� Nagrada – profit� Profit - poticaj

10/23/2015

22

Vlasnička prava� Jaka pravna zaštita vlasničkih prava je još jedan

preduvjet postojanja poslovnog okruženje koje je pogodno za inovacije, poduzetništvo i gospodarski rast

� Bez jakih prava vlasništva poduzeća i pojedinci su izloženi riziku oduzimanja profita bilo od strane kriminalnih grupa, bilo od strane vlade

� Ako vlasnička prava nisu jasno zaštićena, poticaji za inovacije su manji

Politički sustav� Koji politički sustav najbolje podupire tržišnu

ekonomiju i jaku zaštitu vlasničkih prava?

� Demokratski (predstavnički) politički

� Demokratski politički sustavi su poticajniji za dugoročni ekonomski rast

� Iznimke: Kina, Južna Koreja, Hong Kong, Singapur –najbrže rastuće ekonomije unazad 30 godina – u početku totalitarne

� Totalitarni režimi poticali tržišnu ekonomiju i jaku zaštitu vlasničkih prava

Politički sustav� Iako demokracija nije nužna pretpostavka

ekonomskog razvoja, ekonomski razvoj vodi ka uspostavi demokratskog režima

10/23/2015

23

Zemljopisni položaj

� Zemlje s povoljnim zemljopisnim položajem imaju veću vjerojatnost uključivanja u trgovinu – time su otvorenije za tržišne ekonomske sustave i gospodarski rast

� Jeffrey Sachs proučavao stope gospodarskog rasta između 1965. i 1990. godine� Kontinentalne zemlje rasle sporije od obalnih

ekonomija � Kontinentalne zemlje – stopa rasta manja za 0,7%

godišnje u odnosu na obalne� Tropske zemlje rasle sporije nego zemlje u

umjerenim zonama (1,3%)

Obrazovanje

� Zemlje koje ulažu u obrazovanje imaju veće stope rast

� Obrazovana radna snaga je produktivnija

� Zemlje u jugoistočnoj Aziji su nadoknadile zemljopisne nedostatke ulaganjem u obrazovanje

� Indonezija, Malezija i Singapur

10/23/2015

24

Tranzicija� Val demokratskih revolucija je zahvatio svijet od

kasnih 1980-ih

� Srušeni mnogi totalitarni režimi su

� Došlo je do pomaka od centralnog planiranja i prema slobodnom tržištu

Širenje demokracije� Postoje tri ključna razloga za širenje demokracije:

� Mnogi totalitarni režimi nisu uspjeli pružiti gospodarski napredak velikoj većini njihove populacije

� Nove informacijske i komunikacijske tehnologije, smanjile sposobnost države da kontrolira pristup informacijama

� Gospodarski napredak u proteklih četvrt stoljeća doveo je do pojave sve bogatijeg srednjeg sloja i radničke klase koji su se zauzeli za demokratske reforme

Političke slobode (2013)

Free (90) Partly Free (58) Not Free (47)

10/23/2015

25

Univerzalna civilizacija ili sukob civilizacija?� Špekulacije o budućnosti globalne geopolitike

� Međunarodna poduzeća moraju biti svjesna geopolitičke situacije koje bi mogla utjecati na njihovo poslovanje u nekim zemljama

Univerzalna civilizacija ili sukob civilizacija?� Francis Fukuyama:

� „…možda ćemo biti svjedoci…kraja povijesti kao takve: to jest, krajnje točke ideološke evolucije čovječanstva i univerzalnosti zapadne liberalne demokracije kao konačnog oblika ljudske vlasti…”

Univerzalna civilizacija ili sukob civilizacija?� Samuel Huntington :

� vidi svijet koji je podijeljen u različite civilizacije, od kojih svaka ima svoje sustave vrijednosti i ideologiju

� osim zapadne civilizacije, predviđa pojavu jake islamske i kineske civilizacije, kao i civilizacija baziranih na Japanu, Africi, Latinskoj Americi, pravoslavnoj crkvi i hinduizmu

� smatra da su civilizacije predodređene na sukob zbog različitih sustava vrijednosti i ideologija

10/23/2015

26

Univerzalna civilizacija ili sukob civilizacija?

Širenje tržišnog sustava� Od kasnih 1980-ih dolazi je do transformacije od

centralno planiranih gospodarstva ka tržišnim gospodarstvima

� Planska gospodarstva nisu uspjela postići održive ekonomske rezultate koji su postizani u tržišnim gospodarstvima

� Mnoge zemlje krenule u uvođenje tržišnog sustava

Ekonomske slobode (2014)

10/23/2015

27

Ekonomska tranzicija� Pomak ka tržišnom gospodarskom sustavu obično

znači minimalno tri aktivnosti

� deregulacija

� privatizacija

� stvaranje pravnog sustava za zaštitu prava vlasništva

Deregulacija� Uklanjanje zakonskih ograničenja u

� slobodnoj ulozi tržišta (ukida se kontrola cijena –cijene određuju ponuda i potražnja),

� osnivanju privatnih poduzeća,

� načinu na koji privatna poduzeća djeluju

Privatizacija� Prijenos vlasništva nad državnom imovinom u ruke

privatnih investitora

� Profit - motiv privatnih investitora - privatizacija bi trebala povećati ekonomsku učinkovitost

10/23/2015

28

Pravni sustav� Dobro funkcionirajuća tržišna ekonomija zahtijeva

zakone kojima se štite prava privatnog vlasništva i kojima se osiguravaju mehanizmi za provedbu ugovora

� Bez adekvatnog pravnog sustava koji štiti vlasnička prava i bez subjekata za provedbu tog sustava ekonomski rast je vrlo neizvjestan

� Mnoge zemlje su ostvarile značajan napredak ustvaranju jakog pravnog sustava

Posljedice tranzicije� Promjene u političkom i gospodarskom sustavu imaju

značajne posljedice za međunarodna poduzeća

� Tržišta koja su nekad bila “s druge strane granice” za zapadna poduzeća sada su otvorena

� Kina (1,2 milijarde stanovnika) veća nego na tržištu SAD-a, EU-a i Japana zajedno

� Indija (1,1 milijarda stanovnika) je potencijalno veliko tržište

� Potencijalne koristi su velike

� Veliki su i rizici

Implikacije za međunarodnapoduzeća� Koje su implikacije političke ekonomije za

međunarodna poduzeća?

� Dvije skupine posljedica

� politički, ekonomski i pravni ambijent u zemlji utječe na privlačnost zemlje kao tržišta i / ili mjesta za poslovanje

� politički, ekonomski i pravni sustavi zemlje utječu na važna etička pitanja koja imaju implikacije za praksu međunarodnog poslovanja

10/23/2015

29

Privlačnost za poslovanje� Privlačnost neke zemlje za poslovanje ovisi o balansu

� Dugoročnih koristi za poslovanje u toj zemlji

� Potencijalnih troškova poslovanja u toj zemlji

� Potencijalnih rizika poslovanja u toj zemlji

Koristi� Koristi poslovanja u nekoj zemlji su funkcija veličine

tržišta, te sadašnje i buduće kupovne moći potrošača

� Identificiranjem i ranim ulaganjem u eventualne buduće gospodarske zvijezda, poduzeća mogu biti u mogućnosti ostvariti “prednosti prvog koraka”(prednosti koje dobiju zbog ranog ulazka na tržište)

� Ponajbolji indikatori budućeg ekonomskog razvoja zemlje su ekonomski sustav, sustav prava vlasništva i veličina tržišta

Troškovi� Poduzeća moraju biti spremni na troškove poslovanja

na stranim tržištima

� Politički troškovi

� Troškovi lobiranja (ili čak mita) za povoljan ili fer tretman

� Ekonomski troškovi

� odnose se prvenstveno na razvijenost gospodarskog sustava, odnosno infrastrukturu i podupirujućih poduzeća

10/23/2015

30

Troškovi� Pravni troškovi

� mogu biti veći u zemljama s drugačijim standardima proizvoda, standardima sigurnosti na radnom mjestu i standardima onečišćenja ili u zemljama gdje postoji slaba zaštita prava vlasništva

Rizici� Poslovanje m na inozemnim tržištima poduzeća se

izlažu rizicima

� Politički rizik

� Mogućnost da će se politika izazvati drastične promjene u poslovnom okruženju zemlje koji negativno utječu na dobit i drugih ciljeva poslovanja

Rizici� Ekonomski rizik

� mogućnost da se lošim vođenjem gospodarstva u cjelini izazovu drastične promjene u poslovnom okruženju zemlje koji negativno utječu na dobit i druge ciljeve poslovanja

� Pravni rizik

� mogućnost da će poslovni partner raskinuti (ili nepoštivati) ugovor ili oduzeti određena vlasnička prava

10/23/2015

31

Općenita privlačnost� Ukupna atraktivnost zemlje kao potencijalnog tržišta

i/ili mjesta za investiranje ovisi o ravnoteži prednosti, troškova i rizika poslovanja u toj zemlji

� Uz ostale neizmijenjene uvjete:

� Rizici i troškovi poslovanja su manji u ekonomski razvijenim zemljama koje su ujedno i u političkom smislu stabilne demokracije

� Rizici i troškovi poslovanja su veći u manje razvijenim i nestabilnijim zemljama

Općenita privlačnost� Računica nije jednostavna jer dugoročne koristi ne

ovise potpuno o sadašnjem stanju gospodarstva već o potencijalnom budućem ekonomskom rastu

� Međutim, može se reći da je vjerojatnost budućeg rasta funkcija slobodnog tržišnog sustava i kapaciteta za budući rast (koji je veći u manje razvijenim zemljama)

Općenita privlačnost� U konačnici, najveća vjerojatnost pozitivnog odnosa

između troškova, rizika i koristi će biti u politički stabilnim razvijenim zemljama i zemljama u razvoju koje imaju slobodni tržišni sustav, bez dramatičnih problema u inflaciji i zaduženosti privatnog sektora