Peace Dividend Marketplace Timor-Leste: Impact Assessment Report - Lautem (Tetun)
-
Upload
peace-dividend-trust -
Category
Documents
-
view
145 -
download
2
description
Transcript of Peace Dividend Marketplace Timor-Leste: Impact Assessment Report - Lautem (Tetun)
Meerkadu Peeace Dividehusi Hal
end Timorlo Parseria
La
r-Leste Rea (Matchm
autem
elatóriu Amaking) M
ti
AvaliasaunMikro:
RelatóPeace D
SDili,
imor-leste@
n Impaktu
óriu Ida HusDividend TruScott McCor, Timor-Lest
@pdtglobal.or
si: st rd te rg
© Peac
Índis
Índise
Sumá
1. Intr
2. Pon
3. Hal
4. Rez
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
4.7
4.8
5. Ko
Projehusi F
nia
ce Dividend Tru
e
e no Rekoñes
áriu Ezekutivu
rodusaun ......
ntu Jerál Ava
lo Parseria (M
zultadu sira ..
1 Pontu Jerál k
2 Períodu Tem
3 Sektór Lima
4 Kondisaun E
5 Serbisu sira
6 Serbisu sira
7 Hatene tuir R
8 Istória Ida h
nkluzaun .....
etu Merkadu PFundasaun Faan ba Inisiativ
(Matchma
st 2011
imentu: ........
u ...................
.....................
liasaun Impak
Matchmaking)
.....................
kona-bá Distr
mpu husi Pars
a Reprezentad
Empregu nian
ne’ebé Kria o
ne’ebé Hetan
Rendimentu n
husi Kampu ...
.....................
Peace Dividenamília Arsenava Lokál sira aking) Mikro
.....................
.....................
.....................
ktu Halo Pars
) Mikro .........
.....................
ritu Lautem ..
seiru ne’ebé T
du .................
n Molok Invo
ona ...............
n Parseiru ......
ne’ebé Deriva
.....................
.....................
Rek
nd Timor-Lesault (the Arsen(the Canadianiha Lautem n
......................
......................
......................
seria (Matchm
......................
......................
......................
Taka liu $1,00
......................
lvimentu Hal
......................
......................
adu husi Halo
......................
......................
koñesimentu
ste nian ne’e pnault Family n Fund for Lone’e sai posív
.....................
.....................
.....................
making) Mikr
.....................
.....................
.....................
00 .................
.....................
lo Parseria (M
.....................
.....................
o Parseria (M
.....................
.....................
patrosinadu hFoundation), ocal Initiativevel ho apiou h
.....................
.....................
.....................
ro ...................
.....................
.....................
.....................
.....................
.....................
Matchmaking)
.....................
.....................
atchmaking) .
.....................
.....................
ho kontribuisa AusAid, Fun
es), no Eni. Hhusi AusAid n
......................
.....................
.....................
.....................
.....................
.....................
.....................
.....................
.....................
) nian ...........
.....................
................... 1
................... 1
................... 1
................... 1
aun laran-luakndu Kanadian
Halo parseria no Eni
i
. i
ii
1
1
2
3
4
4
5
7
8
10
10
12
12
k nu
© Peac
Peaceoperasira bforsa atu fainstrumerka RelatóDividiha dianalizmonemak ahamuAgrikEkipa
NúmeManePermaEspes NúmeEmpanian Núme(MatcEdukaEkipaEmprNeses
IndúsPeskaBens Konst Relatósira-nprivad
ce Dividend Tru
e Dividend Trasaun dame noele fó misaunliután no damasilita aprovi
umentál sira hadu nian iha n
óriu ida-ne’edend Timor-Listritu Lautemza kona-bá imtáriu hotu-hoanaliza ona,
utuk lima; sekkultura no Pamentu Boboo
Rezultadu
eru Totál hue anente sializadu
eru husi Emaarseiradu ba
eru husi Instchmaking) nasaun amentu reendimentu Nsidade/Hakara
Sektór sira wT
tria Primária as) Imobiliáriu (Rtrusaun no Ek
óriu ne’e hakne’e hatudu odu, kria serbis
st 2010
rust (PDT) nuo umanitária n sira ne’ebé bme fuan ne’ebizionamentu hodi alkansa nasaun tolu ih
e aprezenta reste (MPD-Tm. Dadus nempaktu husi tu aprezenta ne’ebé ho vatór tolu ne’eb
Peskas), Benot sira.
u Xave sira
si Serbisu ne
a sira ne’ebéa Oportunida
tánsia sira nene’e Gasta ba
Negósiu Founak Pesoál nian
with the Highransactions (Inklui Agrik
Real Estate) nkipamentu Bo
ktuir kona-bá kona katak prsu sira, no est
Sumá
u’udár oganiznian sira sai baratu, lailaisbé boot liutánlokál no hasobjetivu hir
ha mundu: Af
rezultadu siraTL) kona-bá a’e halibur bakriasaun seriha Dollares A
alór hamutuk bé mak iha vans Imobiliáriu
a husi Estu
e’ebé Kria on91 18 48
é mak ade Serbisu
e’ebé mak nia iha:
n n
hest Value
kultura no
no Seguru oboot sira
kontestu no mrojetu MPD-timula ekonom
áriu Ezekutiv
zasaun lukru-lefetivu, efisies no elegante n. Projetu sirasa’e konxiénrak-ne’e. iha feganistaun, H
a husi estudatividade sira a parseria sirrbisu nian noAmerikanu). $251,885. T
alór dollar niau (Real Est
udu Avalias
na Feto TemporLa espe
a Finansiam
metodolojia nTL nian promia iha nível
vu
laek ida únikuente no mós eliu – ne’ebé r
a Merkadu Pensia merkadu
daudaun ne’Haiti no Timo
du avaliasaunhalo parseria
ra ne’ebé mao mós sektórTotál iha tran
Transasaun hian aas liu maktate) no Seg
saun Impak
ráriu esializadu
mentu Prodús
Va
$
$$
ne’ebé uza hoomove ona d
distritu no m
u, ne’ebé dedekitativu liutárezulta iha daeace Dividen
u nian, nu’ud’e PDT hala’or-Leste.
n impaktu Ma (matchmakinak taka ho $1r privadu loknsasaun ketakirak-ne’e kobk: Indústria Pguru; no Ko
ktu Lautem
94
84
s liuhosi Halo
49 25 16
168
alór totál
$211,160
$25,560 $11,085
di halibur daddezenvolvime
mós iha rai-lar
dikadu atu halán hodi nuneame ida ne’eb
nd nian, dezeñdár ferrament’o projetu sir
Merkadu Peacng) mikro nia1,000 resin nkál nian (valók hamutuk 11bre totál sektórimária (Inkluonstrusaun n
m nian
3 76 46
o Parseria
dus. Rezultadentu ba sektóan tomak.
ii
lo ’e bé ña tu ra
ce an no ór 14 ór ui no
du ór
© Peac
Série konkldistritsérie Distrimanánkapitá
ce Dividend Tru
sira husi rellui ho relatórtu 9 iha ne’ebida-ne’e nia
ibuisaun Tendn kontratu siál Timor-Lest
st 2010
latóriu avaliaiu agregadu i
bé mak PDT fan mak estudder (SDT). Sra ne’ebé mate nian.
asaun impaktuida ne’ebe hafó asisténsia hdu no relatóDT ne’e serb
ak iha valór b
u halo parseralo análize kohalo parseria óriu avaliasaubisu ho negósboot no prim
ria (matchmaona-bá rezult(matchmakinun impaktu siu boboot si
máriamente ha
aking) mikrotadu MPD-TLng) mikro nianian ida ko
ira ne’ebé maalo funsionam
nian ne’e sL nian sira ihn. Koinside h
ona-bá Servisak típikamentmentu iha Dil
iii
ei ha ho su te li,
© Peac
1. Int Tuir Bformáhusik (idadetaxa durbandezennu’ud Serbisiha TiserbisTimorsei ajsustenpás id
2. Pon Ba ti(matcDividentre sira ihfa’an, Istórikhusi tEnkuafornesne’e nne’ebhalo pfunsioreferehusi sinterkmodetiha o
1Grupsira, Inf2 SecreEmpreg
ce Dividend Tru
trodusaun
Banku Mundál kria ona se
ona eskola.1
e 15-29), partdezempregu
na sira sa’e nvolvimentu sdár problema g
su ne’ebé maimor-Leste nesu nian ho núr-Leste (MPDjuda estabelentável no fó oda ne’ebé segu
ntu Jerál Av
nan rua resichmaking) niadend nian. Ser
ema hirak neha Timor-Les, hodi kria op
kamente PDTtransasaun idantu ida-ne’ese ba negósiunia impaktu é mak sei habparseria (matona. Ba propóe ba atividadesosa-na’in id
kámbiu osan lu ida husi im
ona relatóriu i
pu Banku Mundinformasaun konaetaria de Estado dgu Juventude (N
st 2010
iál nia relatórerbisu hamut1 Tinan rua ltikularmente inian hamutukona to’o 43sektór privadgrave ida ba n
ak Peace Divie’e aliñadu atúmeru husi sD-TL) ne’e suese sektór poportunidade uru no dura li
valiasaun Imp
in nia laran, an ba negósiurvisu ne’e hoe’ebé mak buste no, hodi haortundiade ba
T monitoriza da-idak ne’eb
oferese desku sira Timor-Ltotál ba iha belar avaliasatchmaking) mózitu sira huse halo parserida ba iha for
ba sasán kampaktu ne’ebéida kona-bá i
iál nian no Banka-bá Dezenvolvimda Formação Pro
NYEAP) 2009, 20
riu ida ne’ebtuk 400 iha tliutiha nasauiha sentru sirak 20% iha á
3%.2 Laiha pdu no kria senasaun ne’e n
idend Trust (tu responde baserbisu sira nuporta husi fiprivadu ida n
serbisu nian iután.
paktu Halo P
Peace Dividu ki’ik sira iho intensaun atuka atu sosa nadi’ak fluxu ia kreximentu
ona susesu hbé fasilita onkrisaun útil idLeste nian, lahekonomia lo
aun impaktu nmikro kona-bási relatóriu idia (matchmakrnesidór ida na servisu siraé mak prograimpaktu husi
ku Dezenvolvimementu Ekonómikofissional e Emp009, pájina 4.
é publika ihatinan-tinan ap
un ne’e nia taa distritu nianárea rurál siraprograma esperbisu sira, esnia moris di’a
(PDT) realizaa disparidadene’ebé disponilozofia katakne’ebé sustensira ne’ebé k
Parseria (Ma
dend Trust fha Timor-Lestu prenxe lakno hirak ne’einformasaun nsektór privad
husi programana, nune’e mda husi valór mhó modun rumkál nian. Idanian hodi hará komunidada-ne’e nian, h
king) hotu-hotne’ebé fasilit
a. Relatóriu kama ne’e halo
atividade sir
entu Aziátiku, ihku no Sosiál nianprego (SEFOPE)
a tinan 2007, prosimadameaxa husi juvn, sai aas. Daua, ho taxa depesífiku rumstagnasaun e
ak.
a ona liuhosi e entre númerunível. Projetuk ajuda negósntável. Ho skontinuadu, b
atchmaking)
fornese ona ste, liuhosi nikuna iha inforebé mak bukanian entre so
du nian no mó
a ne’e hodi gmós númeru monetáriu niama medida koa-ne’e relatórree klean liutáde negósiu niahalo parseria tu ne’ebé la bta transasaunkona-bá Laut
o onaiha nívelra halo parser
ha konsultasaun hn, Agostu 2007, ), Timor-Leste n
Timor-Lesteente ba ema entude ne’ebudaun ne’e Tezempregu n
ma ne’ebé hoekonómiku se
ninia projetuu husi ema si
u Merkadu Psiu sira hodi msektór privadbele halo met
Mikro
servisu sira inia Projetu Mrmasaun nian
a atu fa’an sasa-na’in no e
ós kriasaun se
grava valór tototál husi tran ne’ebé maomprensivu idriu ida husi rán ba iha benan sira iha n(matchmakin
bazeia iha Din ida iha ne’utem nian idal distritu nianria (matchma
ho Parseiru Dezpájina 3.
nia Planu Asaun
e nia ekonom20,000 ne’eb
bé dezempregTimor-Leste ihnian iha sentro alvu ba ihei kontinua s
u merkadu niara ne’ebé bukeace Dividenmanán negósidu ida ne’ebtin progresu b
halo parserMerkadu Peacn ne’ebé ezistasán no servisma sira ne’eb
erbisu nian.
otál dollar niaransasaun sirak servisu neda husi servisrelatóriu baluefísiu sira hu
ne’ebé mak nng) mikro niaili, ka ligasau’ebé mak hala-ne’e nu’udán. PDT publikaking) nian ih
zenvolvimentu
Nasionál ba
1
ia bé gu ha ru ha ai
an ka nd iu bé ba
ia ce te su bé
an ra. ’e su un usi ia an un lo ár ka ha
© Peac
Baucahotu n Bazeinian hLeste parserona mmikroekonó Levankuantentrevbele hpasadno móno ha Tersesira, lsira nrejiausira lane’ebsusesumaiorparserba ihabainh Daduhusi okona-dominne’eb
3. Ha Merkamikrosuprimlokál falta imerkakoñesdistritnian.
3 Haree
ce Dividend Tru
au3 no sei pubne’ebé mak at
ia ba levantamhodi sukat kr(MPD-TL) n
ria (matchmamodifikasaun o nian nune’eómiku.
ntamentu ida tia husi tempuvista levantamhanoin hikas
du. Segundu, nós kobertura tlo kontaktu h
iru, fornesidóá’os nesesária
nia rezidénsiaun sira rurál nabele grava pé mak iha priu nian husi enria husi forneria nian hamua impaktu hu
hira haree han
s ne’e forneseoportunidade -bá valór monante liu, seré hetan liuho
alo Parseria (
adu Peace Do iha tinan 20mentu lokál nnian iha nasa
iha informasaadu. Pesoál hsimentu kona-tu sira. Ativid
e http://www.pea
st 2010
blika relatóritividade halo
mentu prova iriasaun serbisnian dezenvolaking) mikro kapropriadu be mós kondi
ho tipu ida-nu ne’ebé makmentu nian, in
iha tempu pnasaun ne’e ntelekomunika
ho fornesidór
ór barak ne’eamente negósa ka númerunian, laiha telporsaun ida hinsípiu identifntrevista sira-sidór sira namutuk 64%. Apusi programaesan modelu
e informasaunnegósiu ne’e
onetáriu husi rbisu hira masi parseria ida
(Matchmakin
Dividend Timo008 depois denian ho atór iaun ne’e nia aun merkadu nhalo parseria -bá parte rua dade sosa loká
acedividendtrust
u agregadu idparseria (mat
ida ne’ebé uzsu nian iha plve levantamekona-bá kriasa iha levantamsaun sira sel
ne’e nian difísk pasa ona ennformasaun nprezente, ne’nia falta iha iasaun nian nesira ne’ebé m
ebé involve ihsiu ne’ebé ma
u telefone (núlefone atu kohusi entrevisfika tiha ona a-ne’e lahanesamkari iha distpezarde dezafa halo parseriida badadus t
n ne’ebé makebé eziste ihparseria ida
ak hetan ona a-idak nian.
ng) Mikro
or-Leste nian haree tiha printernasionál distritu rural nian ne’ebé asira nia famne’e nia neseál nian susesi
t.org/en/Baucau_
da ne’ebé matchmaking) m
za iha projetuprovínsia Helmentu ida atu asaun serbisu nmentu Afeganluk ne’ebé es
sil atu implemtre finalizasau
ne’ebé haliburebé karik beinfraestrutura ’ebé limitadu
mak hela sai hu
ha parseria hiak rejista ona,úmeru ida huntaktu). Ho ktadu sira ne’atu analiza man husi ditrituritu nia laran
fiu sira, informia (matchmaktomak.
k largamente nha nível distria-idak hodi dparseiru ka k
n hahú ninia rokura ne’ebésira ne’ebé ssira ka ema
atualizadu no miliaridade hoesidade sira favamente ham
_Impact_Report
ak sintetiza inmikro nian hal
u Merkadu Pemand, Merkaavalia impaktno kreximentunistaun nian spesífiku ba
menta tanba raun husi parser ona ne’e refele muda onaa (nomeadameu) difikulta onusi sentru dis
irak-ne’e nu’, ne’ebé mak usi individuákondisaun ida’ebé entendid
maibé ikusmai u ba distritu. Itomak, peski
masaun ne’e oking) negósiu
nunka haree nitu nian. Reladeskreve tipukria ona, no
programa haé aas tebes baserbisu iha Tindividuál sirmós pekuliar
o ambiente masilita tebes a
mosu benefísiu
t.html
nformasaun hla’o.
eace Dividendadu Peace Ditu husi ninia tu sektór privaatu adapta baTimor-Leste
razaun balu. Peria ida no mfleta saida maa uitoan husiente kondisauna peskizadór stritu nian.
udár emprezáantes ba ne’e
ál sira, partika-ne’e, PDT du no mós trla konsege at
Iha Lautem, iizadór sira simoferese penetu nian iha T
ne’ebé haktuiatóriu ne’e hu parseria idmós oinsá m
alo parseria (a servisu ida
Timor-Leste. Dra ne’ebé maridade husi armerkadu lokáatividade sosau balu iha eko
husi distritu s
d Afeganistauvidend Timoprograma haladu nian. Hala negósiu níve nia ambient
Primeiru, tanbmós data sira b
ak entrevistadi rezultadu ihun estrada niasira atu relok
áriu individue troka tiha onkularmente ihnia peskizadóransasaun baltu avalia. Taxiha ne’ebé mamu resposta btrasaun valiozimor-Leste, s
ir kona-bá tipharee ba kotuda ne’ebé mamak gasta osa
(matchmakingne’ebé sei ligDiriji merkadak frustradu hrea ida-idak nl nian no mó
a lokál nian ihonomia distrit
2
ia
un r-lo lo el te
ba ba du ha an ka
ál na ha ór lu xa ak ba zu se
pu uk ak an
g) ga du ho ia ós ha tu
© Peac
Servisnegós(matcsira indevasTimornasionne’ebliu maentre fronte Desdeosan dollarhodi ManaMPDno Msuspeparser
4. Rez DaduMPDne’eb RelatóserbisTimorida ne Iha rerua: 1ne’e rnegósseidaubuka prenx RelatóSegunBa prtrabalona f
4 SecreEmpreg
ce Dividend Tru
su ne’e evolvsiu sira mudachmaking) nianternasionál nstadu ba iha nr-Leste. Hodnál sira, progré sustentávelak transasaunho sosa-na’ai
eira nian ho n
e ninia kriasabesik millaunres Amerikanalkansa való
atuto, Manufa-TL suspende
Manatuto iha fnde antes iharia (matchma
zultadu sira
s hotu-hotu n-TL nian koné tanjível no
óriu sira fokasu nian ne’e nr-Leste nia tae’ebé aas liu m
elatóriu ida-n1) Serbisu sirrefleta instánsiu nian atu uk eziste. Idahela traballad
xe pozisaun ne
óriu ne’e klandu halo distiropózitu sira hlladór hotu-hoformasaun esp
etaria de Estado dgu Juventude (N
st 2010
ve ona desdea tiha ona. Dan ne’e agoranian deit, iha nasaun ne’e, edi liga, ka ihrama halo parl iha Timor-Ln sira iha Indúin nasionál siasaun ne’e ni
aun iha tinan n $8 ba iha nnu). Fasilita oór ida ne’e iahi, Oecusse e ninia servisfulan Setembra tinan 2010.king) nian ho
ne’ebé halibunsidera ida-nebele sukat.
a ba iha efeitunu’udár PDT axa empregu nmak 43% iha
ne’e nia laranra ne’ebé kriansia ida iha n
kontrata traba segundu ne’dór no pesoáe’e, nune’e ha
asifika trabalinsaun ida enthusi levantamotu ne’ebé mpesífiku ida
da Formação Pro
NYEAP) 2009, 20
kedas ninia Diferensa ida a inklui ona sninia lista kliesensialmente
ha tempu ligarseria (match
Leste. Partikuústria Primáriaira. Daudaun ia parseiru ko
2008, progranegósiu lokálona transasauiha distritu 9no Viqueque
su sira halo pru 2010 nia r. Anaunserke
otu-hotu iha d
ur husi parsere’e nu’udár ku
u sira husi prnia objetivu pnian ne’e tuirsentru sira ur
n, empregu liua ona no mós
ne’ebé mak trballadór adisi’e refleta instál halo parseralo parseiru e
ladór sira ihtre serbisu-na
mentu nian, semak simu ona
ba serbisu n
ofissional e Emp009, pájina 4.
insepsaun tane’ebé bele n
sosa-na’in nasiente sira. Krie destrui tiha a hikas fali, making) nian
ularmente iha a (Inklui Agrine’e, fó ona mérsiu ne’eb
ama halo parsl sira hotu (vun úniku sira9: Ainaro, B
e. Infelizmentparseria (matcrohan. Servisue bele asegurdistritu sira sei
ria ne’ebé mauantia ida ne
rojetu MPD-Tprinsipál ida. r estimasaun arbana nian.4
uhosi asisténs 2) Serbisu ransasaun idaionál, hodi kánsia ida iha
ria nian hetanntre ema ne’e
a maneira toa’in sira ne’eberbisu-na’in sedukasaun ih
nian. Serbisu-
prego (SEFOPE)
anba nesesidanota mak katsionál sira, alrize tinan 200
rede sira ne’sosa-na’in n
n ne’e hametinLautem, núm
ikultura no Pefoku espesiál
bé boot liu, In
seria (matchmvalór monetára negoiu nianBaucau, Bobte, tanba limichmaking) niu sira iha Ai
ra finansiamei taka iha fula
ak taka ho vae’ebé apropria
TL nian ba ihHanesan me
aas liu 20% ih
nsia MPD-TLsira ne’ebé h
a rekere ona, kria serbisu i
ne’ebé mak n kandidatu (ebé buka serb
olu. Klasifikabé espesializasira ne’ebé esha, ka aas liu-na’in sira ne
), Timor-Leste n
ade no tipu trtak programalende instituis
06 nian iha efe’ebé iha kleurnasionál sira n relasaun nemeru transasaeskas) nian nl ida ba iha kdonézia.
making) rurál riu hotu-hotun hamutuk liuonaro, Covaitasaun finanan ne’e iha dinaro, Manufaentu tuirmai, an Marsu 201
alór liu $1,00adu atu hetan
ha empregu, nsiona ona ihha área rurál
L nian ne’e suhetan parseiru
ka permite, ida ne’ebé mprojetu ida ksira) ne’ebé
bisu ho serbisu
asaun primeiradu no mós laspesializadu nu, nível sekune’ebé la espe
nia Planu Asaun
ransasaun hua halo parsersaun ka peso
feitu ida ne’ebr tebes ona ihno fornesidó
egósiu nian siraun ne’ebé aae’ebé akontes
komérsiu kruz
nian diriji onu aprezenta ihu 12,800 resi
alima, Lautemsiamentu niandistritu Baucafahi no Lautem
atividade hal11 nia rohan.
00, tanba ekipn rezultadu sir
tanba kriasauha introdusaunsira, atinji to’
ukat tuir dalau. Ida primeirkontratu-na’i
mak antes neka empregu idapropriadu atu ida.
ru tuir jénerua espesializadune’e reprezentndária ka simesializadu ne
Nasionál ba
3
usi ia ál bé ha ór ra as se za
na ha in m, n, au m lo
pa ra
un n, ’o
an ru in ’e da tu
u. u. ta
mu ’e
© Peac
reprezformatrabalesperatempo6 nian Maskatu ndezenTrabamak irezultnu’udne’e, dollar
4.1 Po
Data HData TPeríodDollaTotál KuantTransImpakNúmeValór
4.2 Pe Tantutolu nrezultiha tinelijíve
5 Organpájina 6 Halo 7 Iha trsira hu(Iha ok
ce Dividend Tru
zenta serbisu-asaun espesialladór nian idaansa katak soráriu nian nen ka to’o praz
ki relatóriu avota katak rej
nvolvidu komallu nian, “besinsidénsia potadu ida, besidár fenómenu
importante ar nian bele la’
ontu Jerál kon
Halo ParseriaTaka du Relatóriu
ar ne’ebé FasiNúmeru husitia Média Do
sasaun sira nektu nian eru husi Entrer husi Transas
eríodu Tempu
u númeru no vnia laran. Númta iha osan hanan 2008, nel husi tinan
nizasaun Interna5. ona levantamen
ransasaun balun si fornesidór mú
kaziaun balun, last 2010
-na’in hotu-halizadu. Klasia-idak ba iha ei nafatin ihe’e ho esperanzu fulan 6 nian
valiasaun impjiaun sira iha
mpara ho nassik 70% husi obreza nian aik 90% husi
u primária idaatu hanoin hik’o tuir dalan h
na-bá Distritu
a (Matchmaki
lita i Transasaun llar nian iha T’ebé Konta b
evista ne’ebé saun sira ne’e
u husi Parseri
valór totál humeru no való
amutuk $149,ne’ebé rezulta2008 nian, la
asionál ba Trabal
ntu ba parseria 11mak presiza leva
últiplu, ne’ebé ma konsege entrev
hotu ne’ebé mifikasaun terspermanente n
ha serbisu nensa katak sei n.
aktu nian idaa ne’ebé maksaun ne’e nia
populasaun Taas bainhira k
ema-ki’ak sia iha área rurkas katak asuhodi alevia pr
u Lautem
Aing ) nian Fun
sira ne’ebé TTransasaun ida Avaliasaun
Hala’oebé Konta ona
ia ne’ebé Tak
usi transasaunór ne’ebé aas591 ne’ebé faa iha valór toa konsege atu
llu, Timor-Leste
14 husi 180 ne’eantamentu múlti
mak sira ida-idak ista hotu fornesi
mak seidauk hseiru nian mano temporáriu’e ba durasakompleta sira
a-ne’e foka bak atividade sa kapitál, DiTimor–Leste kompara ho ira mak hela rál nian.”5 Bauntu serbisu obreza no ham
Análize Disnda M
JuM$6
aka 79da-idak $7
61
71a $2
ka liu $1,000
sira flutuadus liuhotu husiasilita liuhosiotál ida hamuu entrevista, n
: Programa Nas
ebé elijível. iplu, tanba pesoáutiliza reseita ne
idór sira ne’ebé m
halo hotu eduak distribui tu. Serbisu-na
aun liu fulan a nia kontratu
a iha transasasira-ne’e halaili. Tuir Orgnian moris ihne’ebé iha s
a iha área rurainhira haree hotu-hotu nomoris negósiu
strituMarsu 2008ullu 2010
Marsu 2008 – J638,419.1099799.0214
90251,885
u entre distritui parseria sirai parseria 71. utuk $19,560no parseria a
sionál ba Serbisu
ál sira halo parsee’ebé mak sira hmak involve iha
ukasaun sekuntuir durasauna’in permanenn 6, enkuantuu ne’e molok
aun boboot sia’o sei relativanizasaun Inha área rurál entru urbanarál sira no po hikas ba inf
o mezmu kuau.
Jullu 2010
u ne’e nia tina-ne’e taka ihParseira haat
0. (Parseria ndisionál rua s
u Desente 2008-
eria nian hetan phetan tuir dalan na parseria nia lara
ndária ka simn husi kontratnte sira ne’e hu serbisu-na’iba prazu fula
ira, importantvamente ladú
nternasionál bsira iha ne’eb
a sira. Nu’udáobreza sai onformasaun idaantia ki’ik hu
nan operasionha tinan 200t deit mak tak
neen sira selusira seluk ne
-2013, Juñu 2009
produtu no servisne’ebé diferentean.)
4
mu tu ho in an
te ún ba bé ár na a-
usi
ál 9, ka uk ’e
9,
su .
© Peac
mak sIha titinan 2010.Figura
4.3 SeMPDutilizatomakSektóPrimáno EkPotén Figurvalór
ce Dividend Tru
serbisu ne’ebnan 2010 ativkotuk nian, Nu’udár rezu
a 1: Valór husi
ektór Lima Re
-TL kategoria totál ida huk. Parseria neór sira-ne’e mária (Inklui Akipamentu B
nsia Solár.
a 2 aprezentadollar nian hu
$0
$20,000
$40,000
$60,000
$80,000
$100,000
$120,000
$140,000
$160,000
st 2010
bé hetan parsevidade sira nmaibé prograultadu ida, iha
i Parseria nian
eprezentadu
za tipu husi usi sektór 26e’ebé mak ta
mak hanesan Agrikultura no
oboot sira; A
a distribuisaunusi parseria id
$19
.00
.00
.00
.00
.00
.00
.00
.00
.00
eria, ne’ebé mne’e la’o di’akama halo para deit parseria
n tuir Tinan
parseria sira 6 atu diferensaka iha Lautetuirmai ne’e
o Peskas); BeAutomotive; n
n iha sektór hda-idak.
9,560.00
2008
mak lahatamak duni atu alseria distritu a 37 mak taka
ne’ebé taka sia negósiu sem ne’e distr
iha orden baens Imobiliárino Makinaria
otu-hotu, per
$149,591
2009
a iha porsaunlkansa rezultanian ne’e ta
a, ho folin ham
tiha ona nesira tuir ativiribui tuir sekta valór, aas iu (Real Estata/Ekipamentu
rsentajen sira
1.00
9
n husi dadus adu sira ne’eaka tiha ona imutuk $82,73
’e tuir sektóridade iha natór 5 husi seliu to’o ki’ikte) no Seguruu Boboot, Jer
ne’ebé mak d
$82,734.00
2010
ida-ne’e nianbé hanesan hiha fulan Jull34.
r. Projetu nesaun nia lara
ektór sira-ne’k liu: Indústru; Konstrusauradór, A/C n
deriva ona hu
5
n.) ho lu
’e an e. ia
un no
usi
© Peac
Figura
Maiorkaraularan,nian. “Karnian, nu’udhusi knesesáhalo pne’ebNegóba ihaliu atu Atu bparserresin. iha diho sir Apezahaneskonstrrai-naaluga Autom
ce Dividend Tru
a 2: Sektór sira
ria husi parseu sira ne’ebé f
parseria hamHusi parseria
au”, ka karaumaibé mós nu
dár tipu ida hukazamentu toáriamente koparseria (matcé mak atua nsiu ho forma a área sira huu bele hetan r
bele fornese kria (matchmaNu’udár rez
istritu ne’e niara nia kolega s
arde númeru san ho parserrusaun no ben
a’in sira atu aukareta ba Or
mative ne’ebé
1%4
1
st 2010
a husi Parseria
eria ne’ebé mforte. Husi pamutuk 101 ma 101 ne’e, 5 d
u-baka, ne’e u’udár parte iusi moeda niao’o funerál. Montribui ba nachmaking) Lanu’udár intermida-ne’e nian
si nasaun ne’rendimentu.
kuantidade huaking) Lautemultadu ida, eka estrada sira sira iha distrit
aas husi kararia sira ne’ebns imobiliáriuumenta rendirganizasaun Ié ho valór aas
4%
1%
10%
a sira ne’ebé h
mak fasilita iharseria hamut
mak iha sektódeit mak repr
lá’os deit nuintegrál ida huan, muda limMaski tipu traasaun ne’e niautem nian fomediáriu hosn ne’e valiozue nian ne’ebé
usi karau siram nian serbikipa ne’e gasne’ebé mak atu seluk balun
au ne’ebé makbé mak halo u (real estate)imentu no habInternasionál s.
84%
%
o valór $1,000
ha Lautem netuk 114 ne’eb
ór Indústria Pezenta produt
u’udár parte iusi nasaun ne
man iha kuantiansasaun hiraa dezenvolvimoka ba iha trai sosa, tula nu tanba nia ajé mak dook h
a ne’ebé mak isu hamutuk sta ona tempuaat tebes hodin.
k hetan parseiha distritu s
) nian ne’e fóbelar sira nia Traballu (IL
%
0 resin iha Dist
e’e kona-bá nbé mak hato’Primária (Inktu ida alende
integrál ida he’e nia kulturaidade boot hoak-ne’e komúmentu ekonóansasaun karano hafoin fa’aajuda diriji oshusi oportunid
intermediáriuho fonesidór
u ne’ebé barai buka fonesid
eria, rezultadusira ne’ebé ió oportunidadnegósiu. Em
LO) nia projet
Indústria PrimAgrikultura n
Automotive
Konstrusaun nBobot sira
Makinaria/EkJeradór, A/C n
Bens ImobilárSeguru
tritu Lautem
negósiu ba di’o iha relatóri
klui Agrikultukarau.
husi ekonomia. Karau dalabodi selu ba evún iha Timorómiku. Envezau nian ho soan fali karau
san diretamendade sira ne’e
u husu tiha or karau nian akliu resik hodór karau nian
u sira husi disiha rai-laran de ba kompañ
mprezáriu sira tu ida ne’e k
mária (Inkluino Peskas)
no Ekipamentu
kipamentu Bobno Poténsia So
riu (Real Estat
istritu ne’e niu ida-ne’e nura no Peska
ia Timor-Lestbarak funsion
ventu sira hahr-Leste, sira zde ne’e, ekiposa-na’in baluu ne’e iha Dilnte husi kapitebé mak uitoa
ona, ekipa halhamutuk 10
odi halo viajen sira kompar
stritu nian netomak. Sektó
ñia sira no móne’ebé mak f
konta ba sektó
u
boot,olár
te) no
6
ia ia s)
te na hú la pa un li. ál an
lo 00 en ra
’e ór ós fó ór
© Peac
IndúsPeskaBens KonstAutomMakinA/C n Distridistritona bho tothusi htuir ihtermuBens rendim10. Sedadus
4.4 Ko Moloksira ene’e sfasilitemprene’e, trabalespesi
ce Dividend Tru
Stria Primária
as) Imobiliáriu (Rtrusaun no Ekmotive naria/Ekipamno Poténsia So
ibuisaun ba tbuisaun husi
ba propózitu htál parseria hahalo parseria ha termu konau ba transasau
Imobiliáriu mentu aas, hoektór sanulu s halo parseria
Kondisaun Emp
k ba transasantre MPD-TLsignifika katata ona parseriega ka ativu 90% mak malladór espesiaializadu (146
st 2010
Sektór (Inklui Agrik
Real Estate) nkipamentu Bo
mentu Boboot,olár
sektór sira sektór sira bhusi relatóriuamutuk 236, n(matchmakina-bá valór niaun nian ho at(Real Estate
o valór ne’ebéresin-neen hu
a (matchmaki
pregu nian M
un sira halo pL nia kliente ak husi negósia sira iha tradiriji ba iha
ane (159) no 1alizadu (30) ).
Análiz
kultura no
no Seguru oboot sira
Jeradór,
ba parseria ba parseria siru ida-ne’e nianne’ebé konta
ng) nian iha Lan ne’ebé hamividade transe) no Segurué fasilita tiha usi totál 26 sing) Lautem n
Molok Involvim
parseria (matcfornesidór siiu hotu-hotu ansasaun siraintervensaun
10% mak fetoenkuantu 83
ze Sektór n
Númeru Pa10
5431
hotu-hotu, ra ne’ebé ho n. Indústria Pba osan hamu
Lautem. Konstmutuk $159,4asaun ne’ebéu nian mak ona hamutuk
sira seluk ne’nian.
mentu Halo P
chmaking) niira, inklui kone’ebé mak i
a ne’eb’e ho fn husi pesoál o (17), no 17%3% mak kla
nian arseria nian 01
5 4 3 1
apezarde nivalór liu $1,
Primária (Inkutuk $381,46trusaun no Ek400 husi transé mak fasilita
nu’udár sekk $29,150 ne’e
e reprezenta
Parseria (Mat
ian, númeru aontratu-na’in siha Lautem bfolin liu $1,0halo parseria
% husi ema siasifikadu nu’u
Valór Pa$21
$2$1$2$1
inia valór, n000 ne’ebé m
klui Agrikultu69 husi transaskipamentu Bosasaun sira, m
a tiha ona hamktór terseiiru ebé mak hetaiha totál dist
tchmaking) ni
agregadu husisira, hamutuk
ba ida ne’ebé 000, iha ema a nian. Husi ira-ne’e klasiudár traballa
arseria nian 11,160
5,560 1,085
2,880 1,200
ne’e halo tumak avalia tihura no Peskassaun hotu-hotoboot sira mamaibé diriji ihmutuk iha 270
ne’ebé hetaan husi parsertribuisaun hu
ian
i serbisu únikk iha 176. Idamak MPD-Tnain 176 maema nain 17
fikadu nu’udáadór ne’ebé
7
uir ha s), tu ak ha 0. an ia
usi
ku a-
TL ak 76 ár la
© Peac
FiguraParser
4.5 Se Osan liu $1intervnúmelevantnian nkontrahirak Partikhodi alahaneempre Figurno temfeto sne’e dominkontraboot transaespesinu’ud
ce Dividend Tru
a 4: Númeru huria (Matchmak
erbisu sira ne
ne’ebé mak h1,000 kria onvensaun halo pru husi ema tamentu ba rene’ebé mak hata traballadó
ne’ebé kriakularmente ihajuda halibur esan dependeegadór sira.
a 5 salienta dmporáriu siraira nian ki’ik tanba naturena liu husi matadu hodi tauhusi fa’an nu
asaun karau nializadu nian
dár serbisu per
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
st 2010
usi Ema sira nking) nian
e’ebé kria ona
hamosu liuhoa serbisu úniparseria (matsira ne’ebé
elatóriu ida-nehusu ona ba eór adisionál ta ona ne’e ha sektór agri
no tula karaue ba kuantida
distribuisaun ea, no mós ent
tebetebes, hoza husi pars
mane sira (fau-matan ba umuu-funit (kopnian. Iha trabhamutuk nai
rmanente no m
159
Mane
e’ebé Emprega
a
osi atividade siku sira hamutchmaking) nimak hetan oe’e. Dadus paempregadu sitanba iha konlá’os hotu-hikultura nianu sira. traballaade husi kara
entre serbisu-tre serbisu siro pozisaun 3 nseria nian, nea’an karau noma ida ne’eb
pra) nian, ka balladór espein 76. Aproxmetade seluk
17
e no Feto
a ona iha Laut
sira halo parseutuk 94 ne’ebian. Ida-ne’e ona serbisu hartikulár ida-nira atu hatetentratu foun.
hotu nu’udár , dalabarak kadór sira-ne’e
au ne’ebé fa’a
-nain mane nora ne’ebé espne’ebé mak ke’ebé primáro projetu koné aluga, nain nuu kakun,
esializadu naiimadamente
k temporáriu.
Espe
tem nia Modelu
eria (matchmbé mak la ezireprezenta au
husi negósiu ne’e hetan liuen sai karik sImportante d
pozisaun skontrata deit e serbisu ba dan ona no m
o feto sira, enpesializadu nokria prenxe huriamente konnstrusaun niaida kontratadno nain ida in 18 mak kometade husi
30
esializadu no L
u Molok ba Inv
making) nian niste molok baumentu totál i
sira ne’ebé uhosi perguntaira tenke, ka
duni atu notaira ba prazutraballadór te
durasaun tempmós nesesidad
ntre serbisu sio la espesialiusi traballadórna-bá indústran). Iha feto du iha relasaukontratadu ihontratadu no serbisu foun
146
La Espesializad
volvimentu Hal
ne’ebé ho valóa MPD-TL nida ba 53% ihmak halo on
a levantamentbele duni atu
a katak serbisu naruk nianemporáriu sirpu nian ne’eb
de husi sira n
ira permanentizadu. Númerr feto sira. ida
ria sira ne’ebnain ida ma
un ba atividadha relasaun b
traballadór sira-ne’e ma
du
8
lo
ór ia ha na tu u, su n. ra bé ia
te ru a-bé ak de ba la ak
© Peac
Figura
Kria tne’e nfoun (Inklu Figurkria timédiakustu PoténParserpermaatu nokapitáprátik
ce Dividend Tru
a 5: Distribuisa
tiha ona serbinia laran. Seknu’udár rezu
ui Agrikultura
a 6 hatudu viha ona ne’e a husi osan nki’ik liu ba t
nsia Solár nianria ida mak ranente nain ruota, nu entanál ne’ebé preka.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
st 2010
aun ba Serbisu
su iha sektór któr Automotultadu husi paa no Peskas) n
alór dollar nifahe tuir núm
ne’ebé mak ptaxa kriasaun n, ne’ebé makreprezenta ihaua ne’ebé ma
ntu, katak konsiza atu kria
91
3
Mane no Fe
u sira ne’ebé K
haat husi sekivu nian ne’earseria sira nnian introduza
ian husi sektómeru husi serb
resiza tuir seserbisu nian k inklui elema dadus ida-nak nu’udár renkluzaun hirserbisu ida i
eto Es
Kria ona
któr lima ne’ebe nu’udár seke’ebé mak Pa serbisu foun
ór haat nian ibisu sira ne’ebektór ida-idakmak Makinar
mentu esensiálne’e nia laranezultadu husi ak-ne’e foti iha sektór ida
18
76
pesializadu noEspesializadu
bé mak reprektór únika idaPDT fasilita tn 74 ba iha ek
iha ne’ebé mbé mak kria.
k atu kria serbria/Ekipamenl sira uma-larn, iha ne’ebéenkomenda ideit husi moa-idak bele aa
o Lau
PeT
ezenta iha levaa ne’ebé mak tiha ona. Indúkonomia nia l
mak serbisu siIda-ne’e hatu
rbisu ida. Sekntu Boboot, Jeran nian no mé kontrata onaida ba meza 3
odelu dadus Mas liu ka ki’i
48 46
ermanente noTemporáriu
antamentu idala kria serbis
ústria Primárlaran.
ira ne’ebé maudu kuantidadktór ne’ebé iheradór, A/C n
mós mobiliáriua serbisu-na’i30. ImportantMPD-TL nianik liu iha nin
9
a-su ia
ak de ha no u. in te n; ia
© Peac
Figura
4.6 Se Ekipane’ebOportla hatne’e resipikarpinsira. Jhetan nian nseluk.
4.7 H Enkuaserbisne’ebrespohusi ssira, mparserba perEdukasira. T
ce Dividend Tru
a 6: Kustu Méd
erbisu sira ne
a halo parserié buka serbitunidade serbto’o iha seksamak iha sekente nain 70,ntaria nian ihJerente projetparseria ba o
ne’ebé abund.
Hatene tuir Ren
antu diskusausu nian, maibé hetan liuhsta, fó komprservisu halo pmaibé mós baria ida-idak, nrgunta ne’e dasaun, EkipaTolu ida uluk
$
st 2010
dia atu Kria Se
e’ebé Hetan P
ia (matchmakisu ho oportisu nian hirakaun sira selukktór Konstrus, serbisu trab
ha Lautem mótu ida ba projoportunidade dante iha trab
ndimentu ne’
un sentrál hubé husu mós osi parseria rensaun ida nparseria (matca iha sira nia nune’e se bain
dalabarak. Maamentu, Emprk husi katego
$2,2
$600.00
$1,966.00
erbisu Ida ba S
Parseiru
king) Lautemtunidade serbk-ne’e mai huk husi relatórsaun no renoballadór-intenós nu’udár resetu konstrusaserbisu nian. alladór ba ko
’ebé Hetan liu
usi entrevista ba entrevistane’e. Maiori
ne’ebé di’aklchmaking) nifamília no ko
nhira sira hetaaioria husi resreendimentu oria sira-ne’e
$2
217.00
Sektór Ida-idak
m nian konsegbisu nian durusi parseria 12riu ida-ne’e novasaun niansivu. Alende sipiente ne’ebaun nian ida nIha jerál, dad
onstrusuan no
uhosi Halo Pa
sira avaliasaadu sira konaia husi partisliu kona-bá imian, lá’os deitomunidade sian ona asisténsposta sira-ne
Negósiu Foureprezenta in
2,853.51
k
ge halo ona prante durasau2 ne’ebé ho vnian). Parserian, ne’ebé fó husi serbisubé aas liu segno mós guarddus ida-ne’e ho manuál nian
arseria (Matc
aun impaktu a-bá oinsá sirsipante sira mpaktu kle’at ba iha kontrira. Entrevistansia ba parser’e bele organun no Nesesnvestimentu
IndústrAgriku
Autom
KonstrEkipam
MakinBobooPoténs
Bens IEstate)
parseria entreun husi projealór liu $1,00a hitu husi toserbisu temp
u konstrusaungundu husi trda seguransa hatudu oportun, nu entantu
chmaking) nia
nian ne’e invra utiliza rensinseru uitoa
an ne’ebé maratu-na’in no adu sira resporia ne’ebé ida
nizadu ba iha kidade/Hakaratantu iha kap
ria Primária (Inultura no Peska
motive
rusaun nomentu Bobot si
naria/Ekipamenot, Jeradór, A/Csia Solár
Imobiláriu (Rea) no Seguru
1
e ema nain 8etu ne’e nian
00 (ne’ebé maotál parseria 1pu badak man nian, negósiraballadór fousira balun mó
unidade serbisu balu iha fati
an
volve kriasaundimentu hiraan ho sira nak hamosu on
maun-de-obronde bazeia ba, sira respondkategoria haa
ak Pesoál niapitál umana k
nkluias)
ira
ntuC no
al
10
84 n. ak 12 ak iu un ós su in
un ak ia na ra ba de at: an ka
© Peac
fízikuFigur Figura
Eduka Pursehusi obarakrai-liueskola Ekipa Fornekatak Guestno iharespon Empre Númeki’ik, sira sfamíli(bebidjestau
ce Dividend Tru
u nian no hoda 7 hatudu di
a 7: Distribuisa
asaun
ntu ruanulu rosan ne’ebé m
k mak konsistur tantu iha Ea primária ka
amentu
esidór nain rusira konsege
thouse balun na instánsia bande katak sira
eendimentu N
eru husi fornekompostu de
seluk, negoiuia rasik mak das) nian no mun ne’ebé ladi
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
st 2010
di nune’e konstribuisaun hu
aun Reinvestim
resin-lima husmak hetan onte hodi harukEuropa ka Ind
sekundária ih
uanulu resin-lie duni tantu ania na’in ne’e
alun harii onaa estabelese o
Negósiu Foun
esidór sira neeit husi purse
sira-ne’e mamaneja ne’ebmós nesesidai’ak, taka tiha
48
Edukasaun
ntribui liután usi dadus ne’e
mentu
si fornesidór na ne’e ba ihaka sira nia oadonézia. Sira ha rai-laran.
ima husi totálatu hadi’ak kaebé mak entrea kuartu foun,ona área sira h
’ebé mak inventu walu husak dalabarakbé mak fa’an
ade sira loroloa fali ona.
25
Ekipament
ba iha krexime.
sira ne’ebé ma sira nia oann-mane ka oaseluk uza os
l hamutuk naia sosa ekipamevista ona esp, ba uma ne’ehodi ka’er kar
veste ona osansi númeru tot
k kioske ki’ikn sasán komúoron nian. Sir
16
tu EmpreendNegósiu
mentu ekonó
mak entrevistan sira nia eduan-feto hodi
san ne’e hodi
in 190 ne’ebémentu depois plika katak sire. Fonesidór srau nian no m
n ba iha negótál respondenk sira, ne’ebéún sira hanesara-ne’e balun
dimentuu Foun
NeseHakar
ómiku iha rej
a tiha ona aloukasaun. Instba atende un
i haruka sira
é mak entrevide simu tiha
ra sosa ona msira iha indús
mós lutu ba an
ósiu foun ne’ente sira. Haneé mak nu’udan produtu h
n, tanba falta
166
esidade /rak Pesoálnian
1
iaun nia laran
ka porsaun idtánsia sira-neniversidade ihnia oan ba ih
ista ona hatuda parseria ne’
mobiliáriu founstria karau nianimál sira.
e relativamentesan ho distritdár loja ne’ebhahán no hem
iha rekursu k
11
n.
da ’e ha ha
du e. n, an
te tu bé
mu ka
© Peac
Neses Maorine’e atividna’in la kon
4.8 Is Karauprodutranspkondikamioida sehalo p Ekipaatu enBaretoba lukprojetnian norgan Ho reki’ik (batakAgoramanej
5. Ko RezulTL niliuhosesperiba pra Progrkontrisusesuki’ik ema nlaran.
ce Dividend Tru
sidade/Hakarak
ia husi fornesuza ba kons
dade parseria barak atu hal
nsege ka laiha
tória ida husi
u-na’in sira dutu. Difikuldaporte no asesuisaun estrada oneta nia kotueluk, falta iha parseria nian b
a halo parserinfrenta obstáko husi sidadekru nian. Iha ttu ne’e nia opne’e ho pars
niza karau sira
eseita ne’ebé hida iha fulan
ko). Tanba ina daudaun niaja ninia negós
onkluzaun
ltadu sira husia servisu halsi dadus ne’eiénsia kona-bazu badak no
rama halo paribuisaun ne’eu mak katak nliu mós belene’ebé hela i
st 2010
k Pesoál nian
sidór sira respume pesoál sira ne’ebé mlo festa kazama kbiit atu hal
i Kampu
dalabarak hasoade ne’ebé ku ba informanian, veíkul
uk), no tempuinformasaun buka atu resp
a (matchmakkulu sira-ne’ee Lautem niantotál, Sr. Bareperasaun iha eria hamutuka ne’e hodi tu
hetan liuhosi n Agostu 200ndústria konsa hela iha Lausiu foun.
i estudu ida-no parseria (mebé halibur t
bá kriasaun senaruk nian.
rseria (matchebé valiozu linia konsentra
e halo difereniha distritu si
ponde katak oka família nmak hetan sumentu ka evenlo.
oru difikuldakomún liuhotasaun merkadlu ne’ebé próu mós bele samerkadu nian
ponde.
king) Lautem e no sosa karn, negósiu kaeto sosa ona ktinan rua nia
k 100 resin. Dula no fa’an ih
ninia susesu 09 hanaran Atrusaun nian utem no sei a
ne’e nian fó vmatchmaking)
tiha ona liuhrbisu nian nu
hmaking) mikiuhotu atu ha
a ba iha negósnsa ida ne’ebira moris ho
osan ne’ebé mnian. Hanesanusesu (partikuntu festa sira
ade balun baintu husi hirak
du nian. Ida dópriu (maioriai nu’udár obn, mak nu’ud
nian hetan emau iha kuanti
arau nian ne’ekarau ne’ebé ha laran, simu Depois de ko
ha Dili.
iha indústria Atis ne’ebé m
iha Lautem ativu nafatin i
vizaun ida ne’mikro nian.
hosi entrevistune’e mós inv
kro nian sei sarii ekonomiasiu mikro nian
bé signifikativosan ne’ebé
mak hetan liun ho rezultaularmente ba seluk ne’ebé
nhira hakarakk-ne’e bele fdahuluk ne’e ia husi karaustákulu da ne
dár buat ne’eb
mprezáriu balidade ne’ebé e sai ona nu’uho folin hamuasisténsia hu
ompleta tiha
karau nian, Smak halo prosai boot, nia
iha negósiu ka
’ebé besik liuDistritu Lautta keta-ketak
vestimentu ihi
sai nafatin Ma lokál nian. an, iha ne’ebévu, espesialmkuran husi d
uhosi atividaddu sira husi karau nian) p
é mak iha tem
k atu sosa kafahe ba iha bele susar at
u hirak-ne’e se’ebé signifikbé mak MPD-
lun ne’ebé mboot. Ba Antudár fonte sigutuk $270,000usi pesoál sira
transasaun i
Sr. Bareto lokodusaun ba ba habelar tán arau nian enk
u ba iha impaktem, hanesan k hamutuk 1ia edukasaun
erkadu PeaceRazaun sira
é mak maski pmente bainhiradollar ida iha
1
de parseria niaBaucau nian
permite karaumpu hirak liub
a fa’an sira nkategoria rutu ranja, tanbsei tula ba ih
kativu. Kestau-TL nia servis
mak iha korajetonio da Costgnifikativu id0 resin duranta halo parserida, Sr. Baret
ke ona negósibloku konkret
ninia negósiukuantu nia mó
ktu husi MPDne’ebé hatud90, hetan onno mós kapit
e Dividend nida husi nin
parseria ne’eba maioria hua loron ida n
12
an n, u-bá
ia a: ba ha un su
en ta da te ia to
iu tu u. ós
D-du na ál
ia ia bé usi ia