NOMENKLATURA NEORGANSKIH JEDINJENJA
description
Transcript of NOMENKLATURA NEORGANSKIH JEDINJENJA
NOMENKLATURA NOMENKLATURA NEORGANSKIH JEDINJENJANEORGANSKIH JEDINJENJA
Profesor dr. Dragica MiniProfesor dr. Dragica Minićć
Uvod u laboratorijski rad
IUPAC organizacijaIUPAC organizacija
The International Union of Pure and Applied Chemistry The International Union of Pure and Applied Chemistry (IUPAC) je međunarodna ne-vladina organizacija (IUPAC) je međunarodna ne-vladina organizacija ustanovljena 1919 radi ustanovljena 1919 radi podrpodršške ke razvoja moderne hemije.razvoja moderne hemije.
Nacionalna hemijska društva su članovi IUPAC-a.Nacionalna hemijska društva su članovi IUPAC-a.
IUPAC je priznat je autoritet za razvijanje standarda za IUPAC je priznat je autoritet za razvijanje standarda za imenovanje hemijskih elemenata i njihovih jedinjenja preko imenovanje hemijskih elemenata i njihovih jedinjenja preko Međudevizionog komiteta za nomenklaturu i simbole (IUPAC Međudevizionog komiteta za nomenklaturu i simbole (IUPAC nomenklatura). nomenklatura).
Član je Internacionalnog naučnog konzilijuma (International Član je Internacionalnog naučnog konzilijuma (International Council for Science, ICSU). Council for Science, ICSU).
Istorijski pregledIstorijski pregled
1782. Francuski hemičar Louis-Bernard Gu1782. Francuski hemičar Louis-Bernard Guyyton de Morveau ton de Morveau
[Guyton de Morveau L.B.[Guyton de Morveau L.B.,, J.PhysJ.Phys. 19(1782) 310]. 19(1782) 310]
Publikovao je svoje preporuke u obliku “konstantnog Publikovao je svoje preporuke u obliku “konstantnog metoda metoda davanja nazivadavanja naziva””..
1787. Sistem su preradili Berthol1787. Sistem su preradili Bertholllet, de Fourcoy and et, de Fourcoy and LavoisierLavoisier::
[Guyton de Morveau, L.B. [Guyton de Morveau, L.B. Lavoisier A. L., Berthollet C. L., Lavoisier A. L., Berthollet C. L., de de Fourcroy A. F. Fourcroy A. F. uu
Methode de Nomenclature Chimique, Methode de Nomenclature Chimique, Paris (1787)Paris (1787)]]
11880011. Promocija sistema . Promocija sistema data je data je u priručniku koji u priručniku koji je je dugo posle dugo posle autorovog pogubljenja na giljotini 1794. bio u upotrebi:autorovog pogubljenja na giljotini 1794. bio u upotrebi:
[[Lavoisier A. L., Lavoisier A. L., Traite Elementaire de Chemie Traite Elementaire de Chemie (3. ed. (3. ed. Paris: Paris: Deterville (1Deterville (1880011))]]
Prva strana Lavoazjeve “Chymical Nomenclature”
1811 Berzelius je sistem adapatirao za primenu 1811 Berzelius je sistem adapatirao za primenu na na nemačkom govornom području:nemačkom govornom području:
[Berzelius J. J., [Berzelius J. J., J. Phys. 73 (1811) 248J. Phys. 73 (1811) 248]]
Preporuke Guyton-a su se odnosile samo na nomenklaturu Preporuke Guyton-a su se odnosile samo na nomenklaturu neorganskih jedinjenjaneorganskih jedinjenja,, što nikako nije moglo da zadovolji što nikako nije moglo da zadovolji opšti razvoj organske hemije koji je doveo do boljeg opšti razvoj organske hemije koji je doveo do boljeg razumevanja strukture organskih jedinjenja sredinom razumevanja strukture organskih jedinjenja sredinom devetnaestog veka i nametnuo potrebu razvoja nomenklature devetnaestog veka i nametnuo potrebu razvoja nomenklature organskih jedinjenja.organskih jedinjenja.
1892 U Ženevi održana je međunarodna konferencija 1892 U Ženevi održana je međunarodna konferencija nacionalnih hemijskih društava gde su pnacionalnih hemijskih društava gde su prrihvaćani predlozi za ihvaćani predlozi za uvouvođenje standardizacijeđenje standardizacije
[[Bull. Soc. ChimBull. Soc. Chim. (Paris) 3(7), xiii. (1982)]. (Paris) 3(7), xiii. (1982)]
Učesnici Ženevske konferencije 1892
1913. 1913. oosnovan je Savet snovan je Savet mmeeđunarodne zajednice hemijskih đunarodne zajednice hemijskih društava društava [Council of the International Associacion of [Council of the International Associacion of Chemical Societies]Chemical Societies] čiji je rad prekinuo I. svetski rat čiji je rad prekinuo I. svetski rat
1919. osnovana je Međunarodna zajednica za čistu i 1919. osnovana je Međunarodna zajednica za čistu i primenjenu hemiju primenjenu hemiju [International Union of Pure and Applied [International Union of Pure and Applied ChemistryChemistry, IUPAC, IUPAC] ]
1921 IUPAC formira1921 IUPAC formira komisije za slede komisije za sledeće nomenklature, će nomenklature, koje postoje i danaskoje postoje i danas::
organskuorganskuneorganskuneorgansku
biohemijskubiohemijsku
Pored upustva za nomenklaturu IUPAC daje standarde i za Pored upustva za nomenklaturu IUPAC daje standarde i za internacionalno pisanje: npr. aluminum, sulphur, itd internacionalno pisanje: npr. aluminum, sulphur, itd
IUPAC nomenklatura neorganskih jedinjenjaIUPAC nomenklatura neorganskih jedinjenja
IUPAC nomenklatura neorganskih jedinjenja je sistematsko IUPAC nomenklatura neorganskih jedinjenja je sistematsko imenovanje neorganskih hemijskih jedinjenja kako je imenovanje neorganskih hemijskih jedinjenja kako je preporučeno od strane preporučeno od strane IInternational nternational UUnion of nion of PPure and ure and AApplied pplied CChemistry (hemistry (IUPACIUPAC))
Prema ovoj nomenklaturi, Prema ovoj nomenklaturi, svako jedinjenje treba da ima ime svako jedinjenje treba da ima ime iz koga nedvosmisleno može da bude određena formulaiz koga nedvosmisleno može da bude određena formula, , odnosno svako ime označava samo jednu supstancu. odnosno svako ime označava samo jednu supstancu.
Ime treba da sadrži informacije kako o Ime treba da sadrži informacije kako o sastavusastavu tako i o tako i o strukturi jedinjenjastrukturi jedinjenja..
Pravila za imenovanje organskih i neorganskih jedinjenja Pravila za imenovanje organskih i neorganskih jedinjenja sadržana sadržana susu u sledećim u sledećim dokumentimadokumentima::
1. 1. Plava knjigaPlava knjiga –organska jedinjenja–organska jedinjenja [Nomenclature of Organic Chemistry, Oxford: Pergamon [Nomenclature of Organic Chemistry, Oxford: Pergamon
Press 1979, A Guide to IUPAC, Nomenclature of Organic Press 1979, A Guide to IUPAC, Nomenclature of Organic Compounds, Recommendations 1993, Oxford: Blackwell Compounds, Recommendations 1993, Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1993]Scientific Publications, 1993]
2. 2. Crvena knjigaCrvena knjiga –neorganska jedinjenja–neorganska jedinjenja[Nomenclature of Inorganic Compounds, Recommendations [Nomenclature of Inorganic Compounds, Recommendations 1990, Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1990]1990, Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1990]
3. 3. Zelena knjigaZelena knjiga –simboli i fizičke veličine–simboli i fizičke veličine [Quantities, Units and Symbols in Physical Chemistry (2. ed.) [Quantities, Units and Symbols in Physical Chemistry (2. ed.)
Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1993]Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1993]
4. 4. Zlatna knjigaZlatna knjiga –tehnički termini u hemiji–tehnički termini u hemiji [Compendium of Chemical Terminology IUPAC [Compendium of Chemical Terminology IUPAC
Recommendations (2.ed.), Oxford: Blackwell Scientific Recommendations (2.ed.), Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1997]Publications, 1997]
5. 5. SliSliččna literaturana literatura postoj postojii za za biohemiju, analitičku hemijubiohemiju, analitičku hemiju i i hemiju hemiju mikromolekulamikromolekula::
[Biochemical Nomenclature and related Documents, London: [Biochemical Nomenclature and related Documents, London: Portland Press, 1992]Portland Press, 1992]
[Compendium of Analytical Nomenclature, definite Rules [Compendium of Analytical Nomenclature, definite Rules 1997 (3.ed.) Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1998] 1997 (3.ed.) Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1998]
[Compendium of macromolecular Nomenclature, Oxford: [Compendium of macromolecular Nomenclature, Oxford: Blackwell Scientific Publications, 1991] Blackwell Scientific Publications, 1991]
Sistematsko određivanje imena mora da odražava Sistematsko određivanje imena mora da odražava strukturu strukturu i i sastavsastav::
1.1. Jednoatomski anjoni imaju sufiks Jednoatomski anjoni imaju sufiks idid, ,
HH-- = hidrid = hidrid
2.2. Ime jedinjanja koja sadrže katjon i anjon sadrže prvo ime Ime jedinjanja koja sadrže katjon i anjon sadrže prvo ime katjona a zatim ime anjona, katjona a zatim ime anjona,
NaCl =natrijum-hloridNaCl =natrijum-hlorid
3.3. Naelektrisanje katjona koji imaju više pozitivnih Naelektrisanje katjona koji imaju više pozitivnih naelektrisanja se stavlja u zagradunaelektrisanja se stavlja u zagradu
bakar(I)=kuprobakar(I)=kupro i i bakar(II)=kupribakar(II)=kupri..
4.4. Poliatomski anjoni koji sadrže više atoma kiseonika sadržePoliatomski anjoni koji sadrže više atoma kiseonika sadrže sufiks sufiks itit za niži iza niži i atat za za viši sadržaj kiseonika,viši sadržaj kiseonika,
NONO22--=nitrit=nitrit ii NONO22
2-2-=nitrat=nitrat. .
Za 4 atoma kiseonika koriste seZa 4 atoma kiseonika koriste se jo još iš i prefiksi prefiksi hipohipo i i perper, ,
ClOClO--= hipohlorit= hipohlorit ii ClOClO44--= perhlorat= perhlorat..
5.5. Prefiks Prefiks bibi- - se koristi za označavanje prisustva jednog se koristi za označavanje prisustva jednog vodoničnog jona,vodoničnog jona,
NaHCONaHCO33= natrijum-bikarbonat = natrijum-bikarbonat ili sadaili sada
NaHCONaHCO33 =natrijum vodonik karbonat =natrijum vodonik karbonat
Periodni sistem elemenata
Elementi u periodnoj tablici se dele u četiri kategorije: metali (leva strana), prelazni elementi (u sredini), nemetali (desna strana), lantanidi i aktinidi
Broj atoma svakog elementa u molekulu (ili formulskoj Broj atoma svakog elementa u molekulu (ili formulskoj jedinki) označava se grčkim prefiksom:jedinki) označava se grčkim prefiksom:
** Prefiks mono- se retko koristiPrefiks mono- se retko koristi;; kkada nema prefiksa ispred ada nema prefiksa ispred imena elementa pretpostavlja se da je u molekulu imena elementa pretpostavlja se da je u molekulu ili formulskoj jedinki prisutan jedan atom tog elementa. ili formulskoj jedinki prisutan jedan atom tog elementa.
PrefiksPrefiks Broj atomaBroj atoma
mono-mono-**
di-di-
tri-tri-
tetra-tetra-
penta-penta-
heksa-heksa-
hepta-hepta-
okta-okta-
nona-nona-
deka-deka-
11
22
33
44
55
66
77
88
99
1010
Binarna jedinjenja koja sadrBinarna jedinjenja koja sadrže dva nemetalaže dva nemetala
Binarna jedinjenja su ona koja sadrže dva hemijska Binarna jedinjenja su ona koja sadrže dva hemijska elementaelementa, npr dva nemetala, npr dva nemetala
na kraju imena drugog po redu elementa binarnog jedinjenja na kraju imena drugog po redu elementa binarnog jedinjenja stavlja se nastavakstavlja se nastavak –id–id
BClBCl33 =bor-trihlorid, =bor-trihlorid,
SOSO22 =sumpor-dioksid, =sumpor-dioksid,
NN22OO44 =diazot-tetroksid, =diazot-tetroksid,
COCO =ugljen-monoksid, =ugljen-monoksid,
PClPCl5 =5 = fosfor-pentahlorid. fosfor-pentahlorid.
Binarna jedinjenja koja sadrBinarna jedinjenja koja sadrže metal i nemetalže metal i nemetal
Nomenklatura ovih jedinjenja zavisi od toga da li metal koji je Nomenklatura ovih jedinjenja zavisi od toga da li metal koji je prisutan u jedinjenju ima prisutan u jedinjenju ima konstantno naelektrisanjekonstantno naelektrisanje ili ili promenljivo promenljivo naelektrisanjenaelektrisanje. .
Katjoni sa konstantnim naelektrisanjem su sledeći:Katjoni sa konstantnim naelektrisanjem su sledeći:
LiLi++, Na, Na++, K, K++, Rb, Rb++, Cs, Cs++, Ag, Ag++, Mg, Mg2+2+, Ca, Ca2+2+, Sr, Sr2+2+, Ba, Ba2+2+, ,
ZnZn2+2+, Cd, Cd2+2+, Al, Al3+3+
Svi drugi metali imaju promenljivo naelektrisanjeSvi drugi metali imaju promenljivo naelektrisanje..
Ime metala ide kao prvo, a zatim sledi ime Ime metala ide kao prvo, a zatim sledi ime nemetala sa nastavkomnemetala sa nastavkom -id-id,,
Primeri binarnih jedinjenja koja sadrže metal i nemetal: Primeri binarnih jedinjenja koja sadrže metal i nemetal:
KCl = kalijum-hloridKCl = kalijum-hlorid
MgO = magnezijum-oksidMgO = magnezijum-oksid
NaNa22S = natrijum-sulfidS = natrijum-sulfid
CaHCaH22 = kalcijum-hidrid = kalcijum-hidrid
LiBr = litijum-bromidLiBr = litijum-bromid
Kod Kod binarnih jedinjenja nemetala i metala promenljivog binarnih jedinjenja nemetala i metala promenljivog naelektrisanjanaelektrisanja mora se naznačiti naelektrisanje datog metalnog mora se naznačiti naelektrisanje datog metalnog jona na jedan od dva sledeća načina:jona na jedan od dva sledeća načina:
I.I. Posle naziva metala u zagradu se stavlja rimski broj koji Posle naziva metala u zagradu se stavlja rimski broj koji predstavlja naelektrisanje metalnog jona:predstavlja naelektrisanje metalnog jona:
CuClCuCl2 2 = bakar (II) hlorid, = bakar (II) hlorid,
FeO= gvoždje (II)FeO= gvoždje (II) oksidoksidFeFe22OO33= gvoždje (III)= gvoždje (III) oksidoksid
II. II. NNa ime metala dodaje se nastavak (sufiks) a ime metala dodaje se nastavak (sufiks) –o–o, za jon , za jon manjeg naelektrisanja, ili nastavak manjeg naelektrisanja, ili nastavak –i–i, za jon većeg , za jon većeg naelektrisanja:naelektrisanja:
CuCu11++ == kupro jonkupro jon CuCu2+2+ == kupri jon kupri jonFeFe22+= fero jon+= fero jon FeFe3+ 3+ = feri jon = feri jon PbPb2+2+ = plumbo jon = plumbo jon PbPb4+4+ = plumbi jon = plumbi jonHgHg22 2+2+ = merkuro = merkuro jonjon HgHg2+2+ = = merkuri merkuri jonjon
SnSn2+2+ = stano= stano jonjon SnSn4+4+ = stani = stani jonjon
Ternarna i viTernarna i viša jedinjenjaša jedinjenja
Ternarna jedinjenja sastavljena su od tri tipa atoma (tj. uključuju Ternarna jedinjenja sastavljena su od tri tipa atoma (tj. uključuju tri hemijska elementa)tri hemijska elementa),, metalni jon, višeatomski jonmetalni jon, višeatomski jon ili ili oksi-oksi-halogen jonhalogen jon. .
Negativni viNegativni višeatomski joni sa imenom koje sadrži sufiks šeatomski joni sa imenom koje sadrži sufiks –at–at imaju imaju jedan kiseonikov atom više od onih sa sufiksom jedan kiseonikov atom više od onih sa sufiksom –it–it::
NH4+ Amonijum jon
CO32- Karbonatni jon
HCO3- Bikarbonatni jon
CN- Cijanidni jon
C2O42- Oksalatni jon
CH3COO- Acetatni jon
ClO- Hipohloritni jon
ClO2- Hloritni jon
ClO3- Hloratni jon
ClO4- Perhloratni jon
CrO42- Hromatni jon
Cr2O72- Dihromatni jon
OH- Hidroksidni jon
NO2- Nitritni jon
NO3- Nitratni jon
MnO4- Permanganatni jon
PO43- Fosfatni jon
HPO42- Vodonik fosfatni jon
Za metale sa promenljivim naelektrisanjem Za metale sa promenljivim naelektrisanjem koriste se sufiksikoriste se sufiksi --oo iliili ––ii..
Formula jedinjenjaFormula jedinjenja Ime jedinjenjaIme jedinjenjaNaNONaNO22 natrijum-nitritnatrijum-nitrit
NaNONaNO33 natrijum-nitratnatrijum-nitrat
NaHSONaHSO33 natrijum-natrijum-vodonikvodonik sulfit sulfit ((natrijum-bisulfitnatrijum-bisulfit))
CuCu33(PO(PO44))22 bakar (II) fosfat bakar (II) fosfat ((kupri-fosfatkupri-fosfat))
CuCNCuCN bakar (I) cijanid bakar (I) cijanid ((kupro-cijanidkupro-cijanid))
Ba(CHBa(CH33COO)COO)22 barijum acetatbarijum acetat
AgClOAgClO44 srebro-perhloratsrebro-perhlorat
FeFe22(CrO(CrO44))33 gvogvoždje ždje (III) hromat (III) hromat ((feri-hromatferi-hromat))
KiselineKiseline
Kiselina Kiselina je jedinjenje kojeje jedinjenje koje sadrži vodonik i koje sadrži vodonik i koje daje daje vodonične (Hvodonične (H++) jone kada se rastvori u vodi) jone kada se rastvori u vodi. .
Ovo je Arrhenius-ova definicija, koja je ograničena na Ovo je Arrhenius-ova definicija, koja je ograničena na rastvore koji sadrže vodu kao rastvarač. rastvore koji sadrže vodu kao rastvarač.
Preciznije, prema Bronsted-Lowry- konceptu, kiselina je Preciznije, prema Bronsted-Lowry- konceptu, kiselina je supstanca koja je supstanca koja je donor (davalac) vodonidonor (davalac) vodoničnih jona , čnih jona , tj. protonatj. protona nekoj drugoj supstanciji. nekoj drugoj supstanciji.
Poslednja definicija važi za bilo koji rastvarač koji se Poslednja definicija važi za bilo koji rastvarač koji se koristi za pripremu rastvora kiseline. koristi za pripremu rastvora kiseline.
Formule i imena nekih kiselinaFormule i imena nekih kiselina
FormulaFormula NazivNaziv
HFHF Fluorovodonična kiselinaFluorovodonična kiselina
HClHCl Hlorovodonična kiselinaHlorovodonična kiselina
HBrHBr Bromovodonična kiselinaBromovodonična kiselina
HNOHNO33 Azotna kiselinaAzotna kiselina
CHCH33COOHCOOH Sirćetna kiselinaSirćetna kiselina
HH22SOSO33 Sumporasta kiselinaSumporasta kiselina
HH22SOSO44 Sumporna kiselinaSumporna kiselina
FormulaFormula NazivNaziv
HClOHClO Hipohlorasta kiselinaHipohlorasta kiselina
HClOHClO22 Hlorasta kiselinaHlorasta kiselina
HClOHClO33 Hlorna kiselinaHlorna kiselina
HClOHClO44 Perhlorna kiselinaPerhlorna kiselina
HBrOHBrO44 Perbromna kiselinaPerbromna kiselina
HH33POPO33 Fosforsta kiselinaFosforsta kiselina
HH33POPO44 orto-Fosforna kiselinaorto-Fosforna kiselina
nastavak
BazeBaze
BazaBaza je, prema Arrhenius-ovom konceptu, supstanca koja je, prema Arrhenius-ovom konceptu, supstanca koja daje hidroksidne jone (OHdaje hidroksidne jone (OH--)) kada se rastvori u vodi. kada se rastvori u vodi.
Prema Bronsted-Lowry konceptu, baza je supstanca koja Prema Bronsted-Lowry konceptu, baza je supstanca koja momože da primi vodonikov jon že da primi vodonikov jon (proton) od neke druge (proton) od neke druge supstancije. Kasupstancije. Kažemo da su žemo da su baze akceptori protona.baze akceptori protona.
Imena baza završavaju se sa Imena baza završavaju se sa –id–id::
LiOHLiOH litijum-hidroksidlitijum-hidroksid
Ba(OH)Ba(OH)22 barijum-hidroksid.barijum-hidroksid.
SoliSoli
Soli Soli su jedinjenja koja nastaju kada se jedan ili više su jedinjenja koja nastaju kada se jedan ili više vodonikovih jona u kiselini zameni drugim katjonom ili vodonikovih jona u kiselini zameni drugim katjonom ili kada se jedan ili više hidroksidnih jona u bazi zameni kada se jedan ili više hidroksidnih jona u bazi zameni drugim anjonom.drugim anjonom.
Osnovni tipovi soli su:Osnovni tipovi soli su: binarna jedinjenja sastavljena od metalnog katjona i binarna jedinjenja sastavljena od metalnog katjona i
nemetalnog anjona nemetalnog anjona
NaClNaCl natrijum-hloridnatrijum-hlorid ternarna i viternarna i višaša jedinjenja koja su sa jedinjenja koja su saččinjena od metalnog injena od metalnog
katjona ili amonijumovog jona i negativnog višeatomskog katjona ili amonijumovog jona i negativnog višeatomskog jonajona::
NaNONaNO33 natrijum-nitratnatrijum-nitrat
(NH(NH44))22SOSO44 amonijum-sulfatamonijum-sulfat
KristalohidratiKristalohidrati
Poseban tip soli (kristalnih jedinjenja) koje sadrže definisanu Poseban tip soli (kristalnih jedinjenja) koje sadrže definisanu količinu količinu hemijski vezane vodehemijski vezane vode, i koje se pri zagrevanju , i koje se pri zagrevanju razlažu otpuštajući vodu, nose naziv razlažu otpuštajući vodu, nose naziv kristalohidrati kristalohidrati ili ili hidrathidratii..
MgSO4 · 7 HMgSO4 · 7 H22OO magnezijum sulfat magnezijum sulfat heptaheptahidrat.hidrat.
Grčki prefiksi Grčki prefiksi dati dati pokazuju broj molekula vodepokazuju broj molekula vode::
MgSOMgSO44 . . 2H2H22OO magnezijum sulfat magnezijum sulfat didihidrat, hidrat,
MgSOMgSO4 4 ..3H3H22O O magnezijum sulfat magnezijum sulfat tritrihidrat.hidrat.
Revizija IUPAC-ove nomenklature za neorganska Revizija IUPAC-ove nomenklature za neorganska jedinjenjajedinjenja
2005. 2005. IIzzvrvrššena je rena je revizija nomenklatureevizija nomenklature
Prema ovoj reviziji nema više apsolutno ispravnog imena za Prema ovoj reviziji nema više apsolutno ispravnog imena za jedno jedinjenje.jedno jedinjenje.
- Svako ime koje nedvosmisleno označava jedinjenje je - Svako ime koje nedvosmisleno označava jedinjenje je
korektno ime korektno ime (voda, karbonil, cijano)(voda, karbonil, cijano)
Postoje dva načina opisa jedinjenja prema:Postoje dva načina opisa jedinjenja prema:
- sastavu i prema substituentima- sastavu i prema substituentima
Prema sastavuPrema sastavu: :
Molekul se opisuje preko jezgra kao kod kompleksa.Molekul se opisuje preko jezgra kao kod kompleksa.
1.1. Jezgro(a) molekula je atom najniže elektronegativnosti. Jezgro(a) molekula je atom najniže elektronegativnosti. Ovaj elemenat definiše osnovno ime jedinjenja: Ovaj elemenat definiše osnovno ime jedinjenja:
ako je jedinjenje negativno naelektrisano sadrži ako je jedinjenje negativno naelektrisano sadrži prefiks prefiks idid ako nije prisutan drugi atom i ako nije prisutan drugi atom i atat u drugom u drugom slučajuslučaju
2. Okolni atomi i grupe se opisuju kao ligandi sa sufiksom 2. Okolni atomi i grupe se opisuju kao ligandi sa sufiksom oo,,
identične grupe sadrže prefikse identične grupe sadrže prefikse tri-tri-, , tetra-tetra- ili ili bisbis
3. Zatim se navode oznake za naelektrisanje, funkciju radikala, 3. Zatim se navode oznake za naelektrisanje, funkciju radikala, kristalizaciona voda, premoštavajući ili koordinirani ligandi.kristalizaciona voda, premoštavajući ili koordinirani ligandi.
Jedinjenje Jezgro Ligandi Funkcionalni markeri
Ime
H2O
ClO3-
ClO2-
NO*
NOO-
K4[Fe(CN)6]
K[AuS(S2)]
[Ni(CO)4]
CuSO4.5H2O
divodonik
hlorat
hlorat
azot
nitrat
kalijum/
ferat
kalijum/
aurat
nikol
bakar/sulfat
oksido
oksido
oksido
oksido
dioksido/
oksido
heksacijanido
disulfido/
sulfido
oksiugljenik
oksido
μ
(1-)
(1-)
(.)
(1-)
(4-)
(1-)
-
voda(1/5)
μ-oksido
divodonik
trioksido
hlorat(1-)
dioksido
hlorat(1-)
oksido azot (.)
(dioksido) oksido
nitrat(-1)
kalijum heksa-
cijanidoferat(4-)
kalijum(disulfido)
sulfido aurat(1-)
tetra(oksidouglje
nik) nikol
bakar
tetraoksido-
sulfat-voda(1/5)
Prema supstituentimaPrema supstituentima
Uopštava se nomenklatura organskih jedinjenja prateći Uopštava se nomenklatura organskih jedinjenja prateći osnovna pravila:osnovna pravila:
1. Svim elementima se dodaje nastavak 1. Svim elementima se dodaje nastavak anan na bazno ime a na bazno ime a nezasićene veze se ispunjavaju atomima vodonika:nezasićene veze se ispunjavaju atomima vodonika:
oksidan oksidan atom kiseonika vezan za vodonik (Hatom kiseonika vezan za vodonik (H22O voda)O voda)
dioksidan dioksidan lanac dva atoma kiseonika vezan sa lanac dva atoma kiseonika vezan sa
atomima vodonika (Hatomima vodonika (H22OO2 2 vodonik peroksid)vodonik peroksid)
BH3 boran CH4 metan
AlH3 aluman SiH4 silan
GaH3 galan GeH4 german
InH3 indigan SnH4 stanan
TlH3 talan PbH4 plumban
NHNH33 azanazan HH22OO oksidanoksidan
PHPH33 fosfanfosfan HH22SS sulfansulfan
AsHAsH33 arsanarsan HH22SeSe selanselan
SbHSbH33 stibanstiban HH22TeTe telantelan
BiHBiH33 bizmutanbizmutan HH22PoPo polanpolan
HFHF fluoranfluoran HClHCl hloranhloran
HBrHBr bromanbroman HIHI jodanjodan
HAtHAt astatanastatan