I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

download I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

of 5

Transcript of I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

  • 7/25/2019 I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

    1/5

    I. AUDITORNA VJEBA

    FSB

    Zagreb,Katedra

    za

    inenjerstvo

    vode

    i

    okolia

    //

    KolegijEKOLOKA

    ZATITA

    (ITK)

    |

    2015

    1

    KVANTITATIVNO IZRAAVANJE SASTAVA IZRAAVANJE KONCENTRACIJA

    A. VODENE OTOPINE/SUSPENZIJE

    A.1 Definiranje terminaOTOPINE homogene smjese istih tvari. U pravim (molekulskim) otopinama promjer otopljenihtvari je manji od 10-9m.Homogene tvari tvari koje su u svakom djeliu iste (isto eljezo, bakar, sumpor, kristalkuhinjske soli).Heterogene tvari sastavljene od meusobno odijeljenih djelia homogenih tvari (granit,mlijeko, dim, sivo eljezo).OTOPINE sadre dvije ili vie tvari pomijeanih u stanju molekulske disperzije, a tvari koje ineotopinu nazivamo KOMPONENTAMA.Komponenta koja se nalazi u otopini u obino puno veoj koliini od ostalih komponenata naziva seOTAPALOM(disperzna faza), dok se ostale komponente nazivaju OTOPLJENIM TVARIMA(dispergiranafaza).Treba napomenuti da i samo otapalo moe biti smjesa.

    SUSPENZIJEkrupni disperzni sistemi u kojima su krute estice, vee od 0,45 m, dispergirane unekoj tekuini. Suspenzije redovito imaju zamueni izgled.Mehanikim postupkom filtracije odjeljujemo suspendirane tvari (talog koji zaostaje na filtru) odtekuine.Sljedea slika prikazuje raspon veliina estica pojedinih tvari:

    Polumjer

    atoma

    Metalni

    ioni Sintetske

    boje

    m

    (log mjerilo)

    10001001010,10,010,001

    Crvena

    krvna

    zrnca

    Pijesak

    Aktivni ugljen

    u granulama

    Ugljena praina

    Pelud

    BakterijeVirusi

    Duhanski dim

    Azbestna praina

    Koloidna silikaPesticidi

    Soli u

    vodi

    Magla

    OTOPINE GRUBE DISPERZIJEKOLOIDNE DISPERZIJE

    Raspon veliina pojedinih estica

  • 7/25/2019 I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

    2/5

    I. AUDITORNA VJEBA

    FSB

    Zagreb,Katedra

    za

    inenjerstvo

    vode

    i

    okolia

    //

    KolegijEKOLOKA

    ZATITA

    (ITK)

    |

    2015

    2

    A.2 Kvantitativno izraavanje sastava otopina

    Sastav otopina moe se izraziti sljedeim jedinicama:

    mol/L, mol/kg, mg/L, mg/kg, ppm.

    Koncentracije se najee izraavaju u postocima, pa je potreban oprez zbog greaka koje mogunastati. Razlikujemo:

    maseni postotak (w/w)= %100otopinemasa

    tvariotopljenemasa

    volumni postotak (v/v)= %100otopinevolumen

    tvariotopljenevolumen

    maseno/volumni postotak (w/v)= %100otopinevolumen

    tvariotopljenemasa

    NAPOMENA: Izrazi se odnose na otopinu, a ne na otapalo!

    Najee se za izraavanje koncentracije otopljenih tvari u vodenim otopinama upotrebljavajujedinice koje se temelje na molarnosti.Na primjer, znamo da morska voda sadri priblino 1,99% w/v klorida (% weight/volume = masa(g) klorida/100 mL otopine), pa je to:

    L

    mol0,561

    mol

    g35,5

    L

    g19,9

    = .

    Uobiajeno je koncentracije elemenata odnosno spojeva koji su prisutni u vrlo malim koliinamaizraavati kao mol/L, odnosno nmol/L.esto se takve niske koncentracije izraavaju u jedinicamaparts per million(ppm),parts per billion(ppb),parts per trilion(ppt).

    Upotreba tih jedinica danas je iroko rasprostranjena, stoga je potrebno ukazati na neke problemevezane uz njihovu primjenu.Kada govorimo o vodenim otopinama jedinica ppm se uzima kao ekvivalentna jedinici gramotopljene tvari na milijun mililitara otopine, to je isto kao i g/mL, odnosno mg/L. Ove jedinicepodrazumijevaju gustou vode od 1 kg/L. To je obino dobra pretpostavka za rijeke, jezera i druge

    izvore slatke vode, ali je netona za oceane gdje je gustoa 1,025 kg/L pri 15 C. U tim sluajevimaprikladnije je izraavati jedinice koncentracije na jednoznaan, nedvosmislen nain preko mase povolumenu, odnosno mase po masi.

    Sljedea komplikacija vezana uz koritenje "parts per..." tipova jedinica proizlazi iz odabirakonkretne kemijske tvari kod raunanja mase, to je ilustrirano sljedeim primjerom:

    +=

    =

    +

    =

    +

    =

    +

    =

    +

    =

    4NH

    L

    mmol0,56

    L

    4NHmol

    4105,56L

    4NHmol

    18

    1

    0,01L

    4NHg31010

    L

    4NHmg10

    ppm10

  • 7/25/2019 I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

    3/5

    I. AUDITORNA VJEBA

    FSB

    Zagreb,Katedra

    za

    inenjerstvo

    vode

    i

    okolia

    //

    KolegijEKOLOKA

    ZATITA

    (ITK)

    |

    2015

    3

    Reakcijom nitrifikacijeamonijani duik se uz pomobakterija oksidira u nitratni ion, pri emu odjednog amonijevog iona nastaje jedan nitratni ion:

    O2H4H2NO3O2NH 22asNitrosomon

    24 ++ + ++

    + 3

    rNitrobacte

    22 2NOO2NO

    +

    === 3

    3343444 NOppm34,4L

    NOmg1062105,56

    L

    NOmol105,56

    L

    NHmol105,56 .

    Oito je da se vea brojana vrijednost nitrata (NO3-) iskazanih kao ppm ne moe tumaitinastajanjem dodatnih specija koje sadre duik, ve se objanjava njihovom razlikom u molarnojmasi, tj. M(NO3-) > M(NH4+).

    Da bi se izbjegli ovakvi sluajevi potrebno je koncentracije (NH4+, NO3-) prikazati u odnosu na duik:

    Nppm7,7L

    Nmg7,7

    NOmmol

    Nmg14

    L

    NOmmol

    62

    34,4

    L

    NOmg34,4NOppm34,4

    3

    33

    3 ====

    , ili

    Nppm7,7L

    Nmg7,7

    NHmmol

    Nmg14

    L

    NHmmol

    18

    10

    L

    NHmg10NHppm10

    4

    44

    4 ==== +

    ++

    + ,

    ili ostaviti molarnu koncentraciju od 0,56 mmol/L koja je ista bez obzira radi li se o amonijaku,odnosno nitratu.

    B. VRSTE TVARI

    Za kvantitativno izraavanje sastava vrstih tvari koriste se maseni udjeli. Na primjer, prosjenakoncentracija vanadija u Zemljinoj kori iznosi priblino 160 g/g to je nedvojbeno ba 160 ppm.U ovom sluaju ppm predstavlja grame vanadija na milijun grama krutine i jednak je g/g odnosnomg/kg.

    C. PLINOVI

    Sastav plinova moe se izraziti sljedeim jedinicama:

    mol/m3, g/m3, L/m3, ppm.

    Kod plinova najee se koriste udjeli ili postotne koncentracije, ali su oni obino iskazani namolarnoj osnovi. Na primjer, molni udio duika u suhom zraku u troposferi iznosi 0,7808, tj.78,08%, to znai da na svakih 100 mola ukupne mjeavine (suhi zrak) dolazi 78,08 mola duika.S obzirom na to da se omjer volumena pojedinog plina (sudionika mjeavine) i volumena samemjeavine odnosi kao omjer parcijalnog tlaka tog plina pod kojim stoji u mjeavini i ukupnog tlakamjeavine, vrijedi da se za atmosferski tlak p= 101325 Pa, parcijalni tlak duika moe izraunatikao produkt volumenskog (molnog udjela) duika i tlaka mjeavine:

    Pa107,911Pa1013250,7808 4= .

  • 7/25/2019 I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

    4/5

    I. AUDITORNA VJEBA

    FSB

    Zagreb,Katedra

    za

    inenjerstvo

    vode

    i

    okolia

    //

    KolegijEKOLOKA

    ZATITA

    (ITK)

    |

    2015

    4

    Za plinove niskih koncentracija "parts per..." familija jedinica se esto koristi, a one mogu bitiizraene na osnovi molariteta, volumena ili tlaka. Ako kaemo da je sadraj metana u suhom zrakutroposfere 1,7 ppmv, tada nas slovo "v" u jedinici podsjea na to da se radi o volumenskom,odnosno molnom udjelu metana u suhom zraku, tj. da u svakom molu zraka ima 1,7 mola metana

    ( ppmv1,7mol

    mol101,7

    mol1

    mol1,76

    ==

    ). Prosjena molarna masa zraka iznosi 29 g mol-1. Stoga je

    koncentracija metana od 1,7 ppmv isto to i 0,94 ppm s obzirom na masu (nema slovo "v" izajedinice ppm!), uz napomenu da se izraavanje koncentracija plinova na ovaj nain ipak rjeekoristi:

    ppm0,94zrakag

    CHg10

    29

    161,7

    zrakag29

    CHg16101,7

    zrakamol

    CHmol1,7ppmv1,7

    4646

    4=

    =

    ==

    .

    Jedinice oblika masa po volumenu, mol po volumenu ili molekule po volumenu ee sekoriste za izraavanje koncentracije plinova i estica u atmosferi.

    Pri temperaturi = 0 C i tlaku p = 101325 Pa (normalno stanje) volumen idealnog plinapriblino iznosi V = 22,41 L. Za kisik koji ima volumenski udio u zraku 20,95% (rO2= 0,2095)preraunavanje koncentracije u mg/L izvodi se na sljedei nain:

    1L zraka sadri 1/22,41 mol, tj. 0,04462 mol zraka; M(O2) = 32 mg/mmol

    Koncentracija kisika izraena u mg/L:

    .L

    Omg299,2

    Ommol

    Omg32

    L

    Ommol9,35

    L

    Ommol9,35

    L

    Omol0,00935

    zrakamol

    Omol0,2095

    zrakaL

    zrakamol0,04462

    2

    2

    22

    222

    ==

    ===

    Dakle, pri normalnom stanju koncentracija kisika u suhom atmosferskom zraku iznosi 299,2 mg/L.

    Primjer 1.: Potrebno je pretvoriti 1 ppmv SO2pri tlakup= 101325 Pa i = 0 C u g/m3!

    p= 101325 Pa; T= 273 K; M(SO2) = 64 g/mol; Rm = 8,314 J/(molK).

    zrakam

    SOg2856m0,02241

    SOg64

    m0,02241

    SOg6410zrakamol

    SOmol10ppmv13

    2

    3

    2

    3

    2626====

    .

    ODGOVOR: 1 ppmv SO2= 2856 g/m3

    Jednadba stanja idealnog plina

    pV= nRm T

    Za n=1 mol i T= 298,15 K (= 25 C) slijedi volumen:

    ( )L24,46m0,02446

    Pa101325

    K298,15Kmol

    J8,314mol13

    ==

    =

    =p

    TRnV m .

  • 7/25/2019 I.auditorna ITK-EZ 2015 2016

    5/5

    I. AUDITORNA VJEBA

    FSB

    Zagreb,Katedra

    za

    inenjerstvo

    vode

    i

    okolia

    //

    KolegijEKOLOKA

    ZATITA

    (ITK)

    |

    2015

    5

    Pri istom tlaku i pri T= 298,15 K, 1 ppm SO2= 2616 g/m3!

    Primjer 2.: Prosjena koncentracija ozona u Jakarti iznosi 0,015 mg/m3, dok u Tokiju iznosi 20 ppbv.U kojem gradu je vea koncentracija ozona u zraku?

    .m

    Omg0,0428

    zrakam0,02241

    Omg10481020

    zrakamol

    Omol1020)(O 3 33 3

    39

    39

    Tokio3 =

    ==

    c

    ODGOVOR: c(O3)Tokio> c(O3)Jakarta

    Primjer 3.: Maksimalno doputena koncentracija CO na radnom mjestu iznosi 30 mL/m3 (30 ppm).Koliko je to mg/m3CO, ako je T= 293,15 K, a tlakp= 101325 Pa?

    33

    3

    66

    m

    COmg1,164

    m0,02405

    COmg102810

    zrakamol

    COmol10COppm1 =

    ==

    ( ) 3m0,02405Pa101325

    K293,15Kmol

    J8,314mol1

    =

    == VTRnVp m

    33m

    COmg35

    m

    COmg1,16430COppm30 = .

    ODGOVOR: 30 mL/m3CO= 30 ppm CO = 35 mg/m3CO

    Napomena: Pri koncentraciji od 74 ppm CO u atmosferi, 10% hemoglobina (Hb) u krvi je blokirano zatransport kisika!

    Primjer 4.: Ako koncentracija kisika u suhom zraku iznosi 299,2 mg/L, koliko je to ppmv O2?

    2

    26

    23232

    2

    Oppmv209533zrakamol

    Omol10209533

    zrakamol

    Omol10209,533

    zrakamol

    Omol10

    32

    22,41299,2

    zrakamol22,41

    1

    Ommol32

    1

    299,2L

    Omg299,2

    ==

    ====

    ODGOVOR: 299,2 mg O2/L= 209533 ppm O2