I N E P U N A T

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNAT OBRAZLOŽENJE

Naručitelj : PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA PUNAT Naziv Plana : PROSTORNI PLAN UREĐENJA O P Ć I N E P U N A T Za Općinu Punat : Odbora za prostorno planiranje, komunalni sustav i zaštitu okoliša, Predsjednik Odbora :

Petar Žic, dipl.ing.

Izvršitelj : “STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka Radna grupa : Koordinator plana: Jasenka Rechner, dipl.ing.arh. Radni tim Lili Bračun, dipl.ing.arh. Jadranka Mikuličić, dipl.ing.građ. Đina Šegulja, dipl.ing.geoteh. Daniel Dragović, građ.teh. Gordana Rafajlović Dragović, dipl.ing.arh. Igor Lončar, dipl.ing.građ. Vanjska suradnja: Dr.Miroslav Šverko, dipl.oec. Dr.Čedomir Benac, dipl.ing.geol. Dr.Matko Bogunović, dipl.ing.agr. Milan Mataija, teh.el. Maja Žuvela, dipl.ing.el. Lovro Matković, dipl.ing.el. Ranko Starac, arheolog

STUDIO REMIK, d.o.o. Rijeka, ožujak, 2008 2


SADRŽAJ PLANA

A. TEKSTUALNI DIO I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA 6 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Punat u odnosu na prostor i sustave Primorsko – goranske županije i Republike Hrvatske 6 1.1.1. Osnovni podaci o stanju i prostoru 6 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 45 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja 46 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja 48 2. CILJEVI PROSOTRNOG RAZVOJA I UREĐENJA 50 2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 50 2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava 51 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih resursa 52 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 52 2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja 53 2.2.1. Demografski razvoj 53 2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture 55 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture 59 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno – povijesnih cjelina 60 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine 62 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 62 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i

gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina 62

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 64 3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 65 3.1. Prikaz prosotornog razvoja na području Općine Punat u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije 65 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina 65 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 73 3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti 73 3.3.1. Gospodarske djelatnosti 73 3.3.2. Poljoprivreda 76 3.3.3. Šumarstvo i lov 78 3.3.4. Proizvodne i uslužne djelatnosti 78

3.3.5. Društvene djelatnosti 83 3.3.6. Mjere napretka 84

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora 84 3.4.1. Uvjeti korištenja 84 3.4.2. Uvjeti uređenja 85 3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 100 3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline 101 3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava 102 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustavi 102 3.5.2. Energetski susutavi 107 3.5.3. Vodogospodarski sustavi 108 3.6. Postupanje s otpadom 109 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 110 3.7.1. Zaštita zraka 110 3.7.2. Zaštita od buke 110 3.7.3. Zaštita tla 111 3.7.4. Zaštita voda 111 3.7.5. Zaštita mora 111 3.7.6. Mjere posebne zaštite 112



TEKSTUALNI DIO

OBRAZLOŽENJE PLANA



OBRAZLOŽENJE PLANA



1. POLAZIŠTA

1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Općine Punat u odnosu na prostor i sustave Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske Područje Općine Punat nalazi se na jugozapadnom dijelu otoka Krka. Do donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92, 2/93, 58/93, 90/93, 10/94, 29/94) i Zakona o lokalnoj samoupravi (NN 90/92, 58/93) područje Općine Punat bilo je u sastavu Općine Krk. Prema podjeli Županije na funkcionalne cjeline koja je dana u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, Općina Punat nalazi se u sastavu mikroregije Otok Krk i prostorne cjeline 01 Krk zajedno s Gradom Krkom i Općinama Malinska, Dobrinj, Vrbnik i Baška. Općina Punat graniči s Općinom Vrbnik na sjeveru, Gradom Krkom na zapadu, Gradom Rabom na jugu, te Općinom Baška na istoku. Otoci, općenito, su specifična područja Županije. Osnovna im je značajka da imaju ograničene resurse. Blaga sredozemna klima daje im ugođaj koji utječe na način života i rada domaćeg stanovništva. Osnovna je orijentacija gospodarstva tih sredina na more i morske resurse. Te su značajke u povijesti profilirale strukturu, osobine i zanimanja stanovnika otoka. Tradicionalne temeljne grane gospodarstva su poljoprivreda, ribarstvo, te u novije vrijeme turizam, obrtništvo i trgovina. More je pretežno čisto i nezagađeno s bogatom morskom florom i faunom, a kopnena flora i fauna je također iznimno bogata s nizom specifičnosti (endema i relikata, te rijetkih i ugroženih vrsta). Na otoku Krku, a tako i u Općini Punat uočava se vrlo kompleksna demografska situacija. Naime, Krk je najnaseljeniji otok Kvarnera s najvišom stopom porasta broja žitelja i najvišom stopom migracijskog salda, dok je istovremeno jedini kvarnerski otok koji ima denatalitet. Dakle, dovodi se u pitanje realno kretanje populacije (prijavljivanje starijih osoba vlasnika kuća za odmor ili je moguće da su imigranti u pravilu samci). Područje Općine Punat zauzima površinu kopna od 33,87km2 ili 3386,96ha i površinu mora od 62,19km2 ili 6218,68ha (0.94% kopnene površine i 1.20% ukupne površine Županije). Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, na području Općine Punat je živjelo 1876 stanovnika, odnosno 0.61% stanovništva Županije. Iz navedenog slijedi da je gustoća naseljenosti, početkom stoljeća, iznosila 55,39 st/km2, dok je prosjek Županije u isto vrijeme bio 84,97 st/km2. Duljina granice Općine iznosi 47.47km, a duljina obalne linije 22.02km ili 2.03% županijske obalne linije (1083,76km).

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 1.1.1.1. Prirodni sustavi

Geologija Geološka građa, geotehničke značajke i hidrologija (bujične vode) Poznavanje geotehničkih značajki nekog područja presudno je za procjenu prikladnosti za građenje, odnosno za procjenu stupnja geotehničkog i seizmičkog rizika. Naime, izvedba građevina na geotehnički nepovoljnim lokacijama može znatno poskupiti izgradnju pojedinih objekata. Uz to, troškovi sanacije, zbog odabira neodgovarajućeg temeljenja, mogu višestruko povećati prvobitno planiranu cijenu izgradnje. Pogodnost terena za građenje odnosno geotehnička prikladnost ovisi o mnogo čimbenika čija povezanost nije uvijek izravna, a značenje je različito. Međutim, geološka građa, koja uključuje litološki sastav i strukturno-tektonski sklop je uvijek presudna. Iz toga proizlaze osnovni geotehnički pokazatelji nekog terena:

• fizičko-mehaničke značajke naslaga; • stabilnost u prirodnim uvjetima;



• deformabilnost; • nosivost.

Također je važan utjecaj površinskih i podzemnih voda koje potiču egzogenetske procese kao što su erozija i pojava nestabilnosti na padinama. Na području Općine Punat , u dijelu Stare Baške postoje dva tipa površinskih tokova; bujice i jaruge. Bujicama se smatraju Grgade, Laz i Zala draga, a u njima se povremeno javlja koncentrirani tok vode. Na terenu su vidljive jaruge (vododerine) koje su često, u donjem dijelu toka, bez jasno izraženog korita. U jarugama se rijetko javlja tečenje ali ga ponekad ipak ima. Temeljna podloga za opis geološke građe bila je Osnovna geološka karta 1:100.000 listovi Crikvenica i Rab, koji obuhvaćaju teritorij Općine Punat. Tu su sistematizirani podaci o geološkoj građi terena. U ovom tekstu ti podaci su dopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Osim Osnovne geološke karte, temeljna podloga za izdvajanje inženjerskogeoloških kompleksa odnosno određivanje geotehničkih značajki na teritoriju Općine Punat bile su studije:

• “Inženjerskogeološke značajke stijena i tala Županije primorsko-goranske” u sklopu koje su priložene Litogenetska karta 1:100.000 i Inženjerskogeološka karta 1:100.000.

• “Stanje, namjena i zaštita mora Županije primorsko-goranske” u sklopu koje je izrađena karta sedimenata podmorja 1:100.000.

• Prostorni plan Primorsko-goranske županije. Korišteni su podaci iz izvještaja o novijim istraživanjima popraćenih geološkim kartama krupnijih mjerila. Zato su pregledani svi dostupni stručni radovi o geofizičkim, hidrogeološkim, inženjerskogeološkim i geomehaničkim istraživanjima. Geološka građa Prema novijim geotektonskim koncepcijama, smatra se da je na području sjeveroistočnog Jadrana došlo do subdukcije Jadranske karbonatne platforme (Adrijatik) pod Dinarsku karbonatnu platformu (Dinarik). Teritorij Općine Punat nalazi se na području geodinamske jedinice Adrijatik. Podvlačenje Jadranske karbonatne platforme pod Dinaride u izravnoj je svezi s tektogenezom tog prostora. Oblikovanje današnjih strukturnih formi zbivalo se u dvije faze. Pokreti početkom oligocena prouzročili su tektonsko suženje šireg područja te stvaranje navlaka i reversnih struktura. U drugoj tektonskoj fazi, zbog promjene smjera kretanja Jadranske ploče prema sjeveru, mijenja se globani stres od smjera SI-JZ na smjer S-J. Neotektonski pokreti od donjeg pliocena do danas imali su presudnu ulogu u oblikovanju današnjih struktura. Odražavali su se u horizontalnim i vertikalnim pokretima različitih predznaka i intenziteta. Uslijed horizontalnih pokreta rotirano je kvarnersko područje prema jugu i jugozapadu, a također su poremećene starije strukture pomicanjem blokova po paraklazama poprečnih i dijagonalnih rasjeda. Posljedica vertikalnih pokreta bilo je tonjenje Bašćanske udoline i dna Kvarnerića kanala te izdizanje dijelova sjeveroistočne i jugoistočne obale otoka Krka. Teritorij Općine Punat nalazi se u sklopu navlačne jedinice Rijeka-Krk. Zbog opisanih tektonskih zbivanja, kredne i paleogenske naslaga su borane, a potom su nastale reversne strukture i navlake. Glavne strukture imaju smjer NW-SE. To je morfološka cjelina, jasno odjeljena sa sjeveroistočne strane Bašćanskom udolinom, koja je dio fliškog sinklinalnog pojasa Omišalj-Dobrinj-Vrbnik-Baška. Jugozapadno od Bašćanske udoline pruža se sinantiklinalna struktura koja se sastoji od antiklinala Veli Vrh-Obzova-Hlam (sjeveroistočno) i Negrit (jugozapadno). Obje antiklinale izgrađene su od karbonatnih stijena. Između opisanih antiklinala pruža se uklještena sinklinala Punat - Stara Baška. Opisane strukture imaju linearno pružanje pravcem SZ-JI. Sjeveroistočni kontakt između fliša i vapnenaca je reversni rasjed po kome je karbonatna stijenska masa navučena na fliš. Tektonski kontakt na jugozapadnom dijelu vjerojatno je reversni rasjed, ali drugačije kinematike i zato često subvertikalne ili pak suprotno nagnute paraklaze. U mlađoj neotektonskoj etapi, nastali su poprečni i dijagonalni rasjedi pretežito subvertikalnih paraklaza. Po njima su utiskivani relativno kruti karbonatni blokovi u plastičnije naslage fliša pa plohe reversnih rasjeda na na mnogim mjestima više nisu cjelovite. Na teritoriju Općine Punat ustanovljene su stijene isključivo sedimentnog tipa koje prema geološkoj starosti pripadaju geološkim razdobljima krede, paleogena i kvartara. Naslage krednog perioda sastoje se od tri litostratigrafska člana: donje krede (K1), cenomansko-turonskih naslaga gornje krede (K2

1,2) i turonsko-senonskih naslaga gornje krede (K22,3).



Naslage donje krede (K1) prikazane su nerasčlanjeno, ali se procjenjuje da pripadaju dobima barem, apt i alb. U ovim naslagama prevladavaju bituminozni, sivi i smeđi pločasti do debeloslojeviti vapnenci. Susreću se i sivi krupnokristalasti dolomiti, slabo izražene slojevitosti. Unutar njih, vertikalno i lateralno rasprostranjene su vapnenačko-dolomitne breče. One sadrže uglasta zrna vapnenačkog podrijetla, a kalcitno do dolomitno vezivo potpuno ispunjava prostor među zrnima. Stijene donjokredne starosti vidljive su na površini u cjelovitom pojasu koji se pruža od naselja Kornić prema Staroj Baški. Naslage cenomana do turona (K2

1,2) sastoje se od dolomita (kalcitičnih dolomita) s ulošcima vapnenaca. Dolomiti su slabo uslojeni, šećerasti i sivosmeđe boje. Vapnenci su kristalasti, izražene slojevitosti i sivosmeđi. Breče se sastoje od kršja vapnenačkog podrijetla te dolomitičnog veziva. Ove naslage pružaju se u dva pojasa: na jugozapadnim padinama Velog Vrha, Brestovice, Obzova i Velog Hlama te oko rta Negrit. Naslage turona do senona (K2

2,3) čine gornji dio litološkog stupa gornje krede. Većinom su to bijeli do ružičasti jedri rudistni vapnenci, kriptokristalaste do kristalaste strukture. U njima se mjestimično nalaze kalcitične breče. Vapnenci su obično su debeloslojeviti do bankoviti. Tađođer se pružaju o dva pojasa. U gornjem pojasu pojasu oblikovani su najviši vrhovi: Veli Vrh; Brestovica, Obzova te Veli Hlam. Hipsometrijski niži pojas pruža se uz flišku sinklinalu na potezu od Punta do Stare Baške. Naslage paleogena sastoje se od tri litostratigrafska člana. To su: foraminiferski vapnenci (E1,2), klastiti odnosno naslage fliša (E2,3) i eocensko-oligocenske breče (E3Ol1). Paleogenski foraminiferski vapnenci (E1,2) pripadaju donjem i srednjem eocenu. Sivkaste su do svijetlosmeđe boje i kristalinične do detritične strukture. Sadrže brojne fosile foraminifera (posebice alveolina i numulita). Uokviruju flišnu zonu u obliku uskih, često isprekidanih pojaseva. Paleogenski klastiti odnosno naslage fliša (E2,3), sastoje se pretežito od siltita i pješčenjaka te lapora. Dominantno je učešće sitnozrnastih naslaga u kojima prevladavaju glinoviti do pjeskoviti siltiti, a povećanjem učešća pijeska naslage prelaze u siltozni pješčenjak. Lapori su znatno homogeniji i tvrđi od siltita. Pješčenjaci se nalaze u flišnom kompleksu u obliku vrlo tankih proslojaka do bankova debljine nekoliko metara. Naslage fliša vidljive su na površini u udolinama Sus i Dokolovo te u obalnoj zoni kod Stare Baške. Eocensko-oligocenske breče (E3Ol1 ) sadrže slabo sortirane do nesortirane odlomke uglastog do poluuglastog oblika podrijetlom iz naslaga krede i naslaga starijeg paleogena te kalcitno, rjeđe dolomitno do glinovito vezivo koje može biti onečišćeno limonitom. Nalaze se u širokom pojasu iznad gornjokrednim stijena na padinama jugozapadno od najviših vrhova na. Također se susreću mjestimice u području Negrita. U području Općine Punat naslage kvartarne starosti su vrlo raznolikog litološkog sastava i geneze. To su: crvenica (ts), padinske tvorevine na karbonatima (dk), siparne breče (brs), padinske tvorevine na flišu (df), bujični nanos (pr) i marinski sedimenti (m). Crvenica (ts) često se susreće kao pokrivač na karbonatnim naslagama, posebice vapnencima. Po sastavu pretežito glinovito-prašinasti materijal karakteristične smeđecrvene boje. U depresijama crvenica je najčešće bez krupnijih frakcija, dok na uzvišenjima i padinama sadrži odlomke podrijetlom iz stjenovite podloge. Naslage koje se smatraju crvenicom vjerojatno nemaju istu pedogenezu na različitim lokacijama. Nek dijelovi sadrže i ostatke lesa koji je u procesu pedogeneze ocrvenjen. Padinske tvorevine na karbonatima (dk) su ustvari vezani sipari sastavljeni od odlomaka do blokova podrijetlom iz karbonatnih stijena. Odlomci su uglasti, centimetarskih do decimetarskih dimenzija. Najčešće su nesortirani do slabo sortirani. Dio ovih nalaga ima izraženu stratifikaciju. Vezivo je pjeskovita glina crvenkaste boje,a zauzima i preko 50 % kupnog volumena. Ove nasalge rasprostiru se u kontinuiranoj zoni na istočnoj obali Puntarske drage. Siparna vreča (brs) susreće se kao pokrivač na flišu ili na kontaktu fliša i karbonatnih stijena u relativno širokoj kontinuiranoj zoni istočno od naselja Stara Baška te o obliku površinski manje zone uz lučicu. Siparna breča sastoji se od odlomaka do blokova podrijetlom iz karbonatnih stijena, a rjeđe iz fliša. Fragmenti su uglastog do poluuglastog oblika, centimetarskih do decimetarskih dimenzija, a ponekad se u tim naslagama nalaze i veći blokovi. Naslage su slabo sortirane i zamjetne stratifikacije. Vezivo je pjeskovita kruta do kalcitizirana glina crvenkaste do smeđe boje. Vezivo rijetko dosiže 50 % učešća u sedimentnom tijelu. Deluvijalni nanos (df) raširen na matičnim stijenama fliša. Nastao je mješanjem erodiranih naslaga s vapenaca i fliša i glinovite kore raspadanja na flišu. U naslagama prevladava mješavina



kamenih odlomaka centimetarskih do decimetarskih dimenzija i pjeskovita glina. Kod toga su moguće sve kombinacije sitnih i krupnih frakcija. Česti su pojedinačni blokovi metarskih dimenzija. Ovaj litogenetski tip naslaga vidljiv je na površini u uskoj obalnoj zoni Stare Baške. Bujični nanos (pr) je mješavina valutica, te zrna veličine šljunka i pijeska najčešće podrijetlom iz karbonatnih stijena. Bujični nanos vidljiv je na površini u nižim i zaravnjenim dijelovima bujičnih jaruga u uvalama Konobe i Oprna. Bujični nanos se proteže i u u podmorju desetke metara od obalne crte. Marinski sedimenti (m) tvore većinom cjeloviti pokrivač koji prekriva dno Kvarnerića, a djelomično i podmorske priobalne padine. U litoralnoj i sublitoralnoj zoni odnosno u plićem, priobalnom dijelu podmorskih padina morsko dno je većinom kamenito. Šljunkoviti žali i šljunkovite podmorske padine karakteristični su za podmorske nastavke brojnih bujičnih dolina. Šljunkoviti žali nalaze se također u predjelu Stare Baške na dijelu obale gdje se u podlozi nalazi fliška stijenska masa. Prema dubini Kvarnerića, gdje je utjecaj erozijskog djelovanja valova manji, prevlada krupni pijesak, a zatim prašinasti pijesak pomješani s ostacima ljuštura uginulih organizama.

Geotehnička prikladnost terena S obzirom na potrebe izrade Prostornog plana uređenja Općine Punat kao i mjerilo zadane karte, izdvojeni su litogenetski kompleksi odnosno područja koji se toliko razlikuju po svojim fizičko-mehaničkim značajkama, da su prikazani kao posebne cjeline. To su:

• karbonatni kompleks mezozoika i paleogena; • kompleks paleogenskog fliša;

Stijene karbonatnog kompleksa su prostorno dominantne. U naslagama paleogenskog fliša oblikovana je zona širine 50 do 100m koja se nalazi u depresijama Sus i Dokolovo te u obalnom području Stare Baške. Vezani sipari na karbonatnim stijenama (dk), siparna breča (brs) padinske tvorevine (df) na flišu i naplavine (al) su pokrivač na osnovnoj karbonatnoj ili fliškoj stijenskoj masi. U skladu s Prostornim planom Primorsko-goranske županije, prema geotehničkim značajkama karbonatni kompleks mezozoika i paleogena odnosno područje golog krša pripada I kategoriji terena, a karbonatne stijene pokrivene vezanim siparom Ia kategoriji. Kompleks paleogenskog fliša pripada III kategoriji, fliš pokriven siparim brečama pripada IIIa kategoriji, a fliš pokriven deluvijalnom tvorevinama IIIb kategoriji. Naplavine pripadaju IV geotehničkoj kategoriji. Marinski sedimenti, koji pokrivaju najveći dio podmorja nisu uvršteni u spomenutu kategorizaciju. Matičnu stijensku masu karbonatnog kompleksa (I geotehnička kategorija) izgrađuju tri osnovna litološka tipa: vapnenci, dolomiti i vapnenci u izmjeni kao i kalcitične do dolomitične breče. Prema postojećim inženjerskogeološkim klasifikacijama navedeni litološki tipovi pripadaju grupi čvrstih sedimentnih stijena. Unutar stijenske zapažene su razlike su u fizičko-mehaničkim značajkama i na relativno malim udaljenostima. To nije posljedica različitog litološkog sastava već strukturnog sklopa, odnosno tektonske oštećenosti i okršenosti stijenske mase. U usporedbi s naslagama paleogenskog fliša ovo svojstvo slabo je izraženo. Značajka karbonatnog kompleksa je česta ogoljelost, pa su velike površine gotovo bez ikakvog pokrivača. To je područje golog krša. Crvenica je najrašireniji tip pokrivača, ali se na teritoriju Općine Punat nalazi na malim i izoliranim površinama. Debljina crvenice je najčešće manja od 1m. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama imaju u cjelini malu deformabilnost, a padine pretežito povoljnu stabilnost. Stijene karbonatnog kompleksa imaju pukotinsko-disolucijski (kavernozni) tip poroziteta. Unatoč razlikama u vodopropusnosti, što je posljedica litološkog sastava kao i stupnja raspucalosti i okršenosti te pokrivenosti, upojnost terena je velika, a koeficijent otjecanja mali. Krški tereni su gotovo potpuno bez površinskih tokova. Zato je erozija terena mala. Iznimke su korita bujičnih jaruga. U cjelini uzevši, karbonatni kompleks je geotehnički najpovoljniji na teritoriju općine Punat, u smislu izvođenja građevinskih zahvata zbog povoljne stabilnosti bilo u prirodnim uvjetima ili kod zasjecanja. Tereni oblikovani u karbonatnim stijenama, također su u cjelini vrlo pogodni za temeljenje građevina jer imaju relativno dobru nosivost i malu deformabilnost kod dodatnih opterećenja. Veći inženjerski zahvati, kao što su zasjecanja i nasipavanja, geotehnički su lako savladivi. Rasjedne zone i speleološke pojave su mjesta lošijih geotehničkih značajki od prosječnih. Mjestimično vrlo rasčlanjen reljef, a naročito strme padine, često su ograničavajući čimbenik, budući da nepovoljna morfologija terena uvjetuje veće inženjerske zahvate, što je



osobito naglašeno kod gradnje prometnica. Pogodnost terena oblikovanih u karbonatnim stijenama je relativno laka i jeftina izgradnja podzemnih prostora. Područja oko Punta, gdje je karbonatna stijenska masa pokrivena vezanim siparima precijenjene debljine preko 2m, ima svakako slabije geotehničke značajke u odnosu na područje golog krša (prvenstveno veću deformabilnost i manju upojnost). Radi toga su ti dijelovi terena izdvojeni u Ia geotehničku kategoriju. Matične stijene flišnog kompleksa paleogena odlikuje velika litološka heterogenost zbog čestog vertikalnog i lateralnog smjenjivanja raznovrsnih litoloških članova (pretežito pjeskoviti do glinovitih siltita s lećama do proslojcima lapora i pješčenjaka). Zato je stijenska masa u cjelini heterogena i anizotropna. Litološki tipovi flišne stijenske mase pripadaju grupi cementiranih klastičnih stijena. Sitnozrnasti članovi fliša su u svježem stanju sivoplavičaste boje Zbog intenzivnog fizičko-kemijskog raspadanja u površinskoj zoni se nalazi kora trošenja, debljine do nekoliko metara. Ti tereni pripadaju III geotehničkoj kategoriji. Matične stijene fliša pokrivene su siparnim brečama (IIIa geotehnička kategorija) ili padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa (IIIb geotehnička kategorija). Tereni oblikovani u palegenskom flišu većinom su vrlo male vodopropusnosti. Zato je upojnost terena mala, a koeficijent otjecanja velik. Za razliku od terena oblikovanih u karbonatima, u razdobljima intezivnih padalina javlja površinsko tečenje. Ta okolnost, kao i činjenica da su tereni uglavnom pokriveni korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama, uzrokuje općenito veću eroziju, kako onu površinskim spiranjem tako i jaružanjem. Budući da su matične stijene palegenskog fliša, za razliku od karbonatnih, većinom pokrivene korom fizičko-kemijske razgradnje kao i padinskim tvorevinama koluvijalno-deluvijalnog tipa, deformabilnost terena često je osjetno veća u odnosu na intaktnu stijensku masu u dubini. Pojave klizišta su izražena na padinama pokrivenim glinovito-prašinastim padinskim tvorevinama (III b kategorija). Na padinama pokrivenim znatno čvršćim siparnim brečama (IIIa kategorija) pojave nestabilnosti nisu uočene. Kompleks paleogeonskog fliša relativno je povoljan za temeljenje građevina. Međutim, kod izvođenja većih geotehničkih zahvata, kao što je zasjecanje ili nasipavanje, potreban je poseban oprez. Razlog tomu je kora trošenja na površinskom dijelu fliša koja ima bitno slabiju deformabilnosti u odosnu na intaktnu stijenu. Kora raspadanja i pokrivač (siparne breče i deluvij) u geotehničkom smislu čine drugačiju sredinu u odnosu na flišku stijensku masu u podlozi. Posebice je za zasjecanje i nasipavanje osjetljivo područje između ceste i morske obale u naselju Stara Baška. U toj zoni, obala je mjestimice podlokana djelovanjem marinske erozije što provocira klizanje naslaga pokrivača po fliškoj stijenskoj masi. Bujični nanos (IV geotehnička kategorija) nalazi se na površini terena na malim izoliranim površinama. Vrlo su neujednačenih geotehničkih svojstava, odnosno promjenljive deformabilnosti i slabe do dobre nosivosti. U podmorju se nalaze naslage naglašeno različitih geotehničkih svojstava. Zato se stabilnost, deformabilnost i nosivost podmorskih padina i dna kreće u rasponu od vrlo povoljnih, gdje je karbonatna stijenska masa vidljiva odnosno dno kamenito, do izrazito nepovoljnih, gdje se na padinama nalaze lako pokretljivi sedimenti ili je dno pokriveno višemetarskim naslagama sitnog pijeska podložnog likvefakciji. U ovom tekstu izvršeno je osnovno geotehničko zoniranje teritorija Općine Punat na temelju raspoloživih podataka, a bez dodatnih istraživanja. U skladu s mjerama detaljno opisanim u Prostornom planu Primorsko-goranske županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja na temelju topografske podloge mjerila 1:5000, što uključuje i terenska istraživanja za urbanistički i detaljni plan uređenja. Seizmičnost Seizmičnost nekog područja predstavlja skup značajki koje opisuju pojavu potresa u promatranom prostoru i vremenu njihovog pojavljivanja. Osnovni cilj istraživanja seizmičnosti je ustanovljavanje zakonitosti pojave potresa te primjena mjera zaštite od djelovanja potresa. U užem smislu seizmologija obuhvaća istraživanje zakonitosti pojave kinematičkih značajki potresa i to koordinata žarišta, vremena nastanka potresa, dinamičke značajke energije, odnosno magnitude potresa. Razvoj istraživanja seizmičnosti teži što potpunijem analitičkom prikazu



potresa pri čemu su metode istraživanja u funkciji poznatih podataka o potresima. Stoga se istraživanje seizmičnosti stalno razvija na temelju novih seizmoloških mjerenja. Temeljna podloga za izradu ovog poglavlja bio je Prostorni plan Primorsko-goranske županije, gdje su seizmološki i seizmotektonski podaci prikazani u mjerilu 1.500.000. U tom dokumentu sistematizirani su podaci iz slijedećih važećih propisa: - Privremena seizmološka karta Hrvatske iz 1982. (1:1.000.000); - Seizmološka karta povratnih perioda za 50, 100, 200, 500, 1.000 i 10.000 godina iz 1987.

(1:1.000.000). Podaci su nadopunjeni rezultatima novijih istraživanja. Zbog razlike u mjerilima između navedenih podloga i zadanog mjerila Prostornog plana uređenja Općine Punat, kao i kartografske korektnosti, na kartama nisu prikazani seizmički podaci. Oni su samo opisani u daljnem tekstu. Područje Kvarnera je seizmički aktivno. Istraživanja pokazuju da je uzrok seizmičke aktivnosti već spomenuto regionalno podvlačenje Jadranske ploče pod Dinaride u dubini, a bliže površini strukturne promjene u obliku navlačenja. Takve strukturne promjene odražavaju se na površini pojačanim neotektonskim pokretima. Najveća seizmotektonska aktivnost je u zoni prosječne širine 30 km koja se proteže od Klane preko Rijeke i Vinodolske udoline, dakle sjeveroistočno od teritorija Općine Punat. Osnovna značajka seizmičnost u kvarnerskom području je pojava većeg broja relativno slabijih potresa u seizmički aktivnim razdobljima. Hipocentri odnosno žarišta potresa nalaze se na dubini od svega 2 do 30 km, što je relativno plitko. Zato su potresi lokalni i obično ne zahvaćaju šire područje. Epicentralna područja su u Klani, samoj Rijeci, između Omišlja i Dobrinja kao i između Bribira i Grižana u Vinodolskoj udolini. Seizmički valovi mogu doći do teritorija Općine Punat i iz dva susjedna epocentralna područja: furlanskog i ljubljanskog, gdje se mogu očekivati potresi većih magnituda. Znanstveno utemeljena zakonitost pojavljivanja potresa nije poznata. Poznato je da se razdoblja pojačane seizmičke aktivnosti izmjenjuju se s razdobljima smanjene seizmičke aktivnosti, a vrijeme trajanja tih razdoblja bitno su različita. Promatrajući područje Republike Hrvatske, razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti bilo je od 1905. do 1928. godine, a nakon relativnog smirivanja nastavlja se od 1962. godine do danas. Međutim, i u naizgled seizmički mirnom razdoblju zbila su se na širem području Kvarnera tri potresa velike snage: 1925. godine kod Senja (M = 4.8; Io = 50 MCS), 1939. godine između Omišlja i Dobrinja (M = 4.9; Io = 70 MCS) i 1951. u Podvelebitskom kanalu (M = 4.6; Io = 60 MCS). Na temelju dosadašnjih podataka područje Općine Punat ima slijedeće maksimalne očekivane intenzitete seizmičnosti: • Io = 70 MCS (Seizmološka karta iz 1982.); • Io = 60 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 50 g.); • Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 100 g.); • Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 200 g.); • Io = 70 MSK-64 (Seizmološka karta iz 1987. za period 500 g.); Poznavanje seizmičkih značajki pojedinog područja nužno je u primjeni zaštite od djelovanja potresa, te se kao podloge u projektiranju i prostornom planiranju koriste karte seizmičkog zoniranja, a za značajnije građevine izvode se i dodatna istraživanja za određivanje dinamičkih parametara za pojedinu lokaciju. Temelj modernog aseizmičkog projektiranja je uključivanje očekivanih parametara, odnosno akceleracije prouzročene seizmičkim silama u proračun dinamične stabilnosti konstrukcije neke građevine. Nadalje, projektini seizmički paramatri danas se računaju za očekivane maksimalne potrese čije se značajke procjenjuju računskim metodama, a ne samo na temelju potresa koji su se dogodili na nekom području. Posebnost takve metode je povezivanje seizmičke i neotektonske aktivnosti, kao presudnih čimbenika za procjenu mogućih maksimalnih veličina seizmičkih sila. Zbog toga se polazi od stajališta koncepcije seizmičkog rizika, gdje je osnovni zadatak definiranje takvih metoda projektiranja i gradnje u seizmički aktivnim područjima, da taj sistem u cjelini zadovoljava kriterije ekonomske prihvatljivosti sigurnosti, odnosno tehničke konzistentnosti. Analiza seizmičkog rizika može se definirati vjerojatnošću pojave potresa određenog intenziteta i očekivanih posljedica njegovog djelovanja. Danas se često primjenjuje uključivanje eksploatacijskog razdoblja građevine i razine prihvatljivog rizika kod vjerojatnosti pojave potresa određenih značajki. Ekonomski je neopravdano i u praksi teško izvedivo projektiranje svih



konstrukcija na takav način da se osigura potpuna i podjednaka zaštita od oštećenja izazvanih djelovanjem potresa. Zbog toga se definira dopuštena razina seizmičkog rizika, odnosno vjerojatnost prekoračenja iznosa ubrzanja koji je bio uključen u proračun dinamičke stabilnosti konstrukcije. Ta vjerojatnost treba biti mala ako se radi o posebno važnim građevinama, odnosno dopušta se nešto veća, ako se radi o manje važnim građevinama ili njihovim dijelovima. Pri tome rizik od rušenja građevine treba biti uklonjen u potpunosti. Prilikom projektiranja te proračuna dinamičke stabilnosti konstrukcija pojedinih građevina koristi se "projektni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 30% i "maksimalni potres" uz razinu ubrzanja koja odgovara seizmičkom riziku od 10%. Oba parametra odnose se za odgovarajuće razdoblje predviđenog korištenja građevine. S obzirom na očiglednu nedostatnost pa čak i zastarjelost podataka o seizmičnosti obrađenog područja, u Prostornom planu Primorsko-goranske županije, predviđeno je seizmotektonsko zoniranje na razini cijelog teritorija županije. Rezultat bi trebala biti karta mjerila 1:100.000 na temelju koje bi se mogao s dovoljnom sigurnošću odrediti seizmički rizik nekog područja. Mineralne sirovine U skladu s podacima iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala kao i metalne sirovine. Jedino nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vaponenci i dolomiti). U metalne sirovine spadaju nalazišta boksita na otoku Krku. To su u cjelini mala i nerentabilna, danas napuštena ležišta. U dijelu geološke građe opisano je da je na velikom teritoriju Općine Punat osnovna karbonatna stijena (vapnenci, dolomitični vapnenci i karbonatne breče) vidljiva na površini terena pa stoga i lako dostupna za eksploataciju, odnosno za osnivanje kamenoloma. To se prvenstveno odnosi na kamenolome građevinsko-tehničkog kamena, a manje na kamenolome arhitektonskog odnosno ukrasnog kamena, zbog znatnije tektonske oštećenosti stijenske mase. U skladu s zakonima i ostalim propisima Republike Hrvatske, prilikom eksploatacije građevinsko-tehničkog kamena, postoje ograničavajući čimbenici kao što su zone zaštite izvorišta pitke vode, zaštita obalnog pojasa, zaštićeni dijelovi prirodne i kulturno-povjesne baštine, blizina naselja, prometnica i sl. U odredbama Prostornog plana također je navedeno da se ekslopatacija mineralnih sirovina, pa tako i građevinsko-tehničkog kamena ne može vršiti u obalnom pojasu. Na teritoriju Općine Punat nema kamenoloma tehničkog kamena osnovanih i vošenih u skladu s Zakonom o rudarstvu i pratećim propisima. Međutim, mjestimično se vrši nelegalan iskop kamena. Prilikom postupka otvaranja kamenoloma građevinsko-tehničkog ili eventualno arhitektonskog kamena treba se pridržavati odredbi precizno navedenih u Zakonu o rudarstvu te pravilnicima o istraživanjima i eksploataciji mineralnih sirovina. U odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije navedeno je za svaki kamenolom čije su utvrđene eksploatacijske rezerve veće od 100.000 m3, potrebno izraditi i studiju utjecaja na okoliš. Eksploatacijski prostor, odnosno mikrolokaciju budućeg kamenoloma moguće je odrediti samo na temelju istraživačkih radova određenih odgovarajućim propisima. More Pripadajuća površina mora Općini Punat je 6.219ha. Akvatorij Puntarske drage i obalnog mora između dva naselja Općine Punat koristi se prvenstveno u rekreacijske svrhe (mnogobrojne plaže) ali isto tako intenzivno se površina cijelog akvatorija koristi u prometne svrhe (pomorski promet). Postojeće plaže podijeljene su na uređene nastale betoniranjem i nasipavanjem mora u sklopu ugostiteljsko turističkih zona i naselja: - uz kamp Pila u naselju Punat - neposredno uz naselje Punat izvan Puntarske drage - uz kamp Škrila,



te prirodne plaže u slikovitim uvalama: - Uvala Purčele - Tranjevo - uvala Vela Rajta - uvala Lokvice - uvala Veli Grip - uvala Majta - uvala Lisičak - uvala Pokrive - uvala Drenova - uvala Pečen - uvala Oprna - uvala Zaglav - plaža u dijelu kampa Konobe - plaže ispod naselja Stara Baška - uvala Petehova - uvala Zala Draga Pomorski promet je pretežito turistički, a održava se i promet i sidrenje ribarskih brodova i gospodarskih brodova koji održavaju stalnu vezu između otočića Košljuna i Punta. Razvijen nautički turizam (najveća marina na sjevernom Jadranu) i orjentacija mještana na često korištenje vlastitih plovila čine Puntarsku dragu i površinu mora van drage jako prometnim akvatorijem. Potrebno je napomenuti da se ukupan promet Puntarskom dragom odvija kroz uzak i plitki prolaz koji uvjetuje maritimnu ograničenost. Taj prolaz je širine 100 – 120m, a dubine 2,5 –3,0m. Preopterećenosti prostora velikim brojem korisnika dovelo je do slabljenja kvalitete obale i mora, do prometnih gužvi, buke i onečišćenja okoliša i posebno mora. Razvojem i rastom turističkog prometa sve se više zaoštravaju i problemi parkirnog prostora i prometni problemi što izaziva prometne gužve te slabi turističku ponudu i narušava kvalitetu života stanovništva. Klima Klima na području Općine Punat je uvjetovana brojnim čimbenicima: geografskim položajem, blizinom mora, izloženošću, itd. U prostornom planiranju elementi klime uvjetuju rješenja u pitanjima najrazličitijih djelatnosti, npr. urbanizmu, prometu, zaštiti okoliša i td. Po Kopenovoj klasifikaciji, koja se najčešće koristi za osnovni prikaz klime, klima ovog područja pripada klasi “Cfsax". Glavno obilježje Cfsax" klime su vruća ljeta s mjesečnom temperaturom najtoplijeg mjeseca iznad 22oC, a zimsko kišno razdoblje je široko rascijepano u proljetni i jesensko-zimski maksimum. Najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba (na ovom području ljetne suše nisu rijetkost). Za potrebe izrade Prostornog plana Primorsko-goranske županije izrađena je studija “Meteorološka podloga za potrebe prostornog planiranja”. U toj studiji su analizirane relevantne meteorološke veličine bazirane na podacima n-godišnjih mjerenja (preporučuje se 30-godišnji niz podataka) na trinaest meteoroloških postaja. Najbliža meteorološka postaja u navedenoj studiji je postaja Malinska na nadmorskoj visini 1m, 45°07' N zemljopisne širine i 14°32' E zemljopisne duljine. Nažalost, niz podataka dobivenih na ovoj postaji obuhvaća period od 1981. do 1989. godine, dakle samo devet godina. Stoga ćemo u analizu klimatskih prilika uključiti podatke s postaja Cres i Omišalj (aerodrom). Postaja Cres je na nadmorskoj visini 5m, 44°57' N zemljopisne širine i 14°25' E zemljopisne duljine, a obrađeni niz podataka je iz perioda 1949.-1994. Postaja Omišalj je na nadmorskoj visini 85m, 45°13' N zemljopisne širine i 14°35' E zemljopisne duljine, a obrađeni niz podataka je 1948.-1994. a) Temperatura zraka Temperatura zraka jedan je od najvažnijih pokazatelja klime nekog područja, a u ovoj su analizi prikazani podaci za srednju sezonsku i godišnju temperaturu zraka, srednje sezonske i godišnje



apsolutne ekstremne temperature, te srednji broj dana s nekim karakterističnim vrijednostima temperature za mjerne postaje Malinska, Cres i Omišalj. Tablica: Srednja sezonska i godišnja temperatura zraka.

Postaja Srednja temperatura zraka u °C Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje

Malinska 12.4 22.3 14.6 5.9 13.8 Cres 13.1 23.0 15.2 6.6 14.5 Omišalj 12.6 22.4 14.4 6.3 13.9

Godišnji hod temperature zraka je maritimnog tipa. Zbog utjecaja mora jesen je za 2 °C toplija od proljeća. Tablica: Srednja sezonska i godišnja maksimalna i minimalna temperatura zraka. Postaja Srednja maksimalna temp. zraka u °C Srednja minimalna temp. zraka u °C

Prolj. Ljeto Jesen Zima Godiš. Prolj. Ljeto Jesen Zima Godiš. Malinska 17.0 27.0 19.5 10.0 18.4 8.2 17.1 10.8 2.1 9.5 Cres 17.7 28.5 19.7 10.4 19.1 9.2 18.4 11.8 3.1 10.6 Omišalj 16.8 27.2 18.7 9.8 18.1 8.8 17.7 10.9 3.3 10.2

Napomena: proljeće - ožujak, travanj, svibanj ljeto - lipanj, srpanj, kolovoz jesen - rujan, listopad, studeni zima - prosinac, siječanj, veljača

Vrijednosti meteoroloških elemenata dobivene su mjerenjem i motrenjem tri puta dnevno, u 07, 14 i 21 sat po lokalnom vremenu. b) Dani s različitim temperaturnim karakteristikama Dani s nekim karakterističnim vrijednostima maksimalnih i minimalnih temperatura zraka nam zornije prikazuju temperaturni režim područja. U meteorološkom nazivlju ti su dani označeni ovako:

hladni dani tmin < 0 °C ledeni dani tmin ≤ - 10 °C studeni dani tmax < 0 °C vrući dani tmax ≥ 30 °C dani s toplim noćima tmin ≥ 20 °C

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj hladnih dana u °C

Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Malinska 2.8 0.0 2.0 27.5 32.3 Cres 1.2 0.0 0.6 15.7 17.5 Omišalj 1.7 0.0 0.6 13.5 15.8

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj ledenih dana u °C


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj studenih dana u °C


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj vrućih dana u °C




Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s toplim noćima u °C Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Malinska 0.0 18.6 0.3 0.0 18.9 Cres 0.3 31.4 1.9 0.0 33.6 Omišalj 0.0 23.0 0.9 0.0 23.9

Iz tablice se vidi da na promatranom području ledenih dana uopće nema, a studenih dana ima malo zimi. Hladnih dana ima najviše zimi, malo u proljeće, a iznimno malo u jesen. Vrućih dana ima ljeti, te iznimno u jesen. Dana s toplim noćima ima dosta ljeti, nešto u jesen i iznimno u proljeće. c) Oborine Na području Općine Punat oborinski režim je maritimnog karaktera. Na ukupnu količinu oborina jako utječu reljef, smjer prevladavajućih vjetrova, blizina mora i td. Za dobru procjenu količine oborina nekog područja zapravo bi trebalo imati gustu mrežu postaja. Navodimo podatke za postaje Malinska, Cres i Omišalj. Treba napomenuti da podaci pokazuju sve tipove oborina (kiša, slične tekuće oborine i oborina od otopljenog napadalog snijega). Tablica: Ukupne sezonske i godišnje količine oborina u mm.


Uočava se da više oborina ima u hladnom nego u toplom dijelu godine (najviše ujesen). Najmanje količine oborina očekuju se ljeti. Po definiciji, dani u kojima padne bar 0.1mm oborine nazivaju se oborinski dani. U slučaju da je oborina bila kiša nazivaju se kišni dani, a ako je oborina snijeg i količina oborine od otopljenog snijega iznosi barem 0.1mm nazivaju se dani sa snijegom. Pri tome treba istaknuti da dan s kišom može biti i dan sa snijegom. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s kišom (količina oborine ≥ 0.1 mm) u mm.


Snijeg se javlja rijetko i neredovito. Najduže se može očuvati tijekom siječnja. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana sa snijegom (količina oborine ≥ 0.1 mm) u mm.


Tablica: Sezonski i godišnji broj dana s visinom snijega ≥1 cm




d) Relativna vlaga Iznos relativne vlage ovisi o količini vodene pare u zraku i temperaturi zraka. Vlažnost zraka ima neposredan utjecaj na čovjekov osjet ugodnosti boravka na nekom području. Tablica: Srednja sezonska i godišnja relativna vlaga u %

Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Malinska 75 71 76 74 74 Cres 68 64 74 73 70 Omišalj 62 59 67 65 63

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s relativnom vlagom ≥ 80% Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Malinska 7.8 5.5 4.2 10.3 27.8 Cres 9.9 3.6 16.2 23.1 52.8 Omišalj 9.3 4.1 13.3 20.3 47.0

Prosječne godišnje vrijednosti relativne vlage kreću se oko 70%. Relativna vlaga najveća je u hladnom dijelu godine kao posljedica prodora vlažnog zraka sjevernih smjerova. e) Naoblaka Naoblaka je veličina koja izravno utječe na radijacionu bilancu tla i atmosfere, a time i na temperaturne prilike određenog područja.Naoblaka je ukupna pokrivenost neba svim vrstama oblaka zajedno, a izražava se u desetinama pokrivenosti neba oblacima. Pri tome vrijednost 0 označava da je nebo potpuno vedro, količina naoblake 10 znači da je potpuno pokriveno oblacima. Za područje kvarnerskih otoka karakteristično je da ima najveću naoblaku zimi i u proljeće, čemu su uzrok česti ciklonalni poremećaji. Najmanja naoblaka je ljeti kada su i ciklonalne aktivnosti najmanje. Tablica: Srednja sezonska i godišnja naoblaka, u desetinama pokrivenosti neba


Osim ukupne naoblake, kao dodatni podatak o naoblaci i dojmu koji naoblaka ostavlja na promatrača, koriste se pojmovi vedar dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka manja od 20% pokrivenosti neba oblacima i oblačan dan, u kojem je srednja dnevna naoblaka veća od 80% pokrivenosti neba oblacima. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj vedrih dana


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj oblačnih dana


Primjećuje se da vedrih dana ima više od oblačnih samo ljeti, dok je u jesen broj oblačnih i sunčanih dana otprilike jednak. f) Trajanje sijanja sunca



Pojam trajanja sijanja sunca podrazumijeva vrijeme za koje je površina Zemlje izložena izravnom zračenju sunca i izražava se u satima. Maksimalni broj sati sijanja sunca, koji bi bio ostvaren u slučaju idealno lijepog vremena, ovisi o duljini svijetlog dijela dana i mijenja se tijekom godine, odnosno povećava se od početka zime do početka ljeta, a zatim se smanjuje. Na najbližoj mjernoj postaji Omišalj zabilježeno je 2248.0 sati srednje godišnje insolacije.

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj sati sijanja sunca

Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Omišalj 557.8 856.8 506.9 326.5 2248.0

g) Strujanje zraka

Vjetar je meteorološki element koji ovisi o orografskim i lokalnim efektima jer pojedini oblici reljefa prilagođavaju zračnu struju. Vjetrovi pušu iz različitih smjerova, a po svojim se osobinama razlikuju kopneni i maritimni. Vjetrovitih dana ima najviše zimi kada dominiraju hladna zračna strujanja sa sjevera i sjeveroistoka, poznatija kao bura. Brzine vjetrova N - NE smjera uglavnom su veće od 3m/s, a ponekad dostižu olujnu brzinu i snagu. Tramontana je vjetar sjevernih smjerova, praćen često oborinama (tučom i mrazom). Jugo je vjetar koji dolazi s pučine, s jugoistoka, vezan je za strujanje u cikloni, te ima karakteristike toplog, vlažnog vjetra što donosi kišu i pojačava relativnu vlažnost. Njegova učestalost, intenzitet i trajanje na Sjevernom Jadranu znatno zaostaju za burom. Brzine vjetrova S - SE smjera (jugo) su uglavnom između 2 i 2.5m/s. Jako i olujno jugo javlja se vrlo rijetko. Maestral je blagi vjetar južnih smjerova koji dolazi s pučine.

Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s jakim vjetrom


Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s olujnim vjetrom


(Jak vjetar je je vjetar jačine 6 i 7 Beauforta, i brzine između 10.8 i 17.1m/s. Olujni vjetar je vjetar brzine 17.2m/s ili veće.) h) Meteorološke pojave Osim gore obrađenih, uobičajenih meteoroloških elemenata, klimu nekog područja obilježavaju i meteorološke pojave, od kojih su najznačajnije grmljavina i magla. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s grmljavinom


Uočava se da najviše grmljavine ima ljeti.To je za očekivati jer ljeti ima najviše konvektivne naoblake, tj. one koja nastaje naglim dizanjem toplog zraka. Tablica: Srednji sezonski i godišnji broj dana s maglom

Postaja Proljeće Ljeto Jesen Zima Godišnje Malinska 2.1 1.5 5.4 3.0 12.0



Cres 1.8 0.0 1.6 3.1 6.5 Omišalj 1.4 0.0 1.3 3.3 6.0

Pojava magle na promatranom području je rijetka. Potrebno je naglasiti kako gore izneseni podaci (temperatura zraka, naoblaka, oborine itd.) ne odgovaraju u potpunosti stvarnom stanju poslijednjih nekoliko godina. Razlog tome su klimatske promjene uzrokovane “efektom staklenika” koji je posljedica zagrijavanja Zemlje, odnosno globalnog zagađenja i stanjivanja ozonskog omotača. Međutim, nije moguće opisati navedene klimatske promjene, obzirom da se meteorološki podaci mogu valorizirati samo u vidu dovoljno dugačkog niza podataka (30-godišnji period). Vegetacija, flora i fauna Bogatstvo vegetacije, flore i faune izraženo je na području Kvarnerskih otoka, a specifično na otoku Krku. Prostor Općine Punat nije samo administrativni dio otoka Krka već i sastavni dio prirodnih obilježja otoka pa tako specifičnosti i bogatstvo vegetacije, flore i faune nalazimo i na ovom području.

a) Vegetacija Područjem Kvarnerskih otoka prolazi granica dviju vrlo izrazitih biogeografskih cjelina Sredozemlja: vazdazelene eumediteranske zone i listopadne submediteranske zone. Ova vegetacijska granica prolazi od rta Sv. Blaž do Meraga na otoku Cresu, zahvaća jedan mali dio otoka Krka (uski priobalni pojas od Košljuna do Sv. Fuske, te otoke Sv. Grgur, Goli i Rab. Južno od te crte prostire se eumediteransko područje vazdazelenih šuma hrasta crnike, a sjeverno je listopadno područje medunčevo-bjelograbovih šuma. Tako sjeverni dio otoka Cresa i gotovo čitav otok Krk (osim gore navedenog uskog priobalnog pojasa) pripadaju submediteranu, a sva ostala područja Kvarnerskih otoka eumediteranu. Na otoku Krku je crnikovih šuma vrlo malo, a razvijene su i u obliku makije. Kontrast šumovitim područjima su goli kamenjarski pašnjaci kao krajnji stadiji degradacije vegetacije. Najvažnije zajednice vegetacije kamenjara su pašnjak ljekovite kadulje i kovilja (Stipo-Salviaetum officinalis), posebno na buri izloženim površinama, te pašnjak vlasulje i smilice (Kolerio-Festucetum illyricae) na nešto zaštićenijim položajima s očuvanijim tlom. Područjem Općine Punat prevladavaju kamenjarski pašnjaci. Sjeverozapadni dio Puntarske drage sastoji se dijelom od napuštenih poljoprivrednih površina i maslinika u kamenim ogradama, te dijelom od vinograda koji se još uvijek obrađuju*. Te površine okružuje niska šuma panjača i šikara listopadne šume hrasta medunca i bijelog graba, (Querco-Carpinetum Orientalis)) koja se proteže na sjevernu stranu drage. Na jugozapadnom dijelu ulaza u dragu dolaze fragmenti zimzelene šume hrasta crnike s crnim jasenom uz mjestimične kulture bora (Orno-Quercetum Ilicis). Mjestimično nalazimo guštike brnistre i pustopašine smilja i ljepljivog bušinca (Helichryso-Inuletum Viscoze) te crni i alepski bor. Na istočnoj strani iznad Punta nalaze se poljoprivredne površine i maslinici te dalje iznad male površine hrasta medunca, bijelog graba i smrdljike (Pistacia Terebintus). Iznad toga područja protežu se vinogradi te dalje kamenjarski pašnjaci ljekovite kadulje i smilja (Stipo-Salietum Officinali). Zarastanje kamenjarskih pašnjaka zbog smanjenja paše također ide u prilog razvitka šikara, a posebno se tu ističe bodljikava šmrika (Juniperus oxycedrus). Obradive površine se sastoje od bezbrojnih malih parcela ograđenih suhozidima. Iako danas dosta napuštene takve poljoprivredne površine (maslinici) daju glavni pečat krajoliku kao i poljoprivredne površne na flišu Sus i Dokolovo. b) Flora i fauna Otok Krk se odlikuje izuzetno bogatom florom i faunom. Obzirom da je prema paleontološkim nalazima na području Županije bilo pribježište flore i faune za zadnjeg ledenog doba, ovdje danas



nalazimo velik broj endemičnih vrsta. Otok Krk ima pet endemičnih kralješnjaka i sedam endemičnih biljaka. Na području Kvarnerskih otoka gnijezdi se velik broj ptica, a u cilju očuvanja gnijezdilišta jedinstvene populacije bjeloglavih supova ustanovljeno je više ornitoloških rezervata, a jedan je na istočnoj obali otoka Krka. Otok Krk sa 30 autohtonih vrsta vodozemaca i gmazova, otok je s najvećim brojem tih vrsta tih životinjskih skupina u Sredozemlju. Po broju vrsta sisavaca otok Krk posjeduje niz speleoloških objekata s endemičnom i reliktnom podzemnom faunom. Morska fauna je također vrlo bogata, pa tako na ovom području možemo susresti dobrog dupina (Tursiops truncatus), malog dupina (Delphinus delphis), morske kornjače, glavata i golemu želvu (Caretta caretta i Chelonia mydas), te sredozemnu medvjedicu (Monachus monachus). Otok Krk je i floristički najbogatiji Kvarnerski otok s oko 1 500 biljnih vrsta, a ta brojka premašuje sveukupan broj vrsta biljaka nekih europskih država. Ovakvo bogatstvo flore i faune posljedica je velike raznolikosti staništa koja je razumljiva jer se otok Krk (zajedno s ostalim Kvarnerskim Otocima) nalazi u graničnom području sredozemne i eurosibirske biogeografske regije. Međutim, kako u prošlosti nije bilo zaštite faune, zabilježeno je osiromašenje faune na nekim područjima, primjerice na vodenim i vlažnim staništima otoka Krka. c) Biologija mora Dijelovi akvatorija podijeljeni su zemljopisno, te uzimajući u obzir istraženost pojedinih područja. Akvatorij Srednjih vrata i Kvarnerića spada u dijelove mora i podmorja koji su manje istraženi. Obala otoka Krka u Srednjim vratima je blago položena i stjenovito tlo na relativno malim dubinama prelazi u pijesak. Karakteristično je da se livade cvjetnice Posidonia spominju u nekim ranijim radovima, no danas su na tim lokalitetima iščezle. U zatvorenim dijelovima većih uvala nalazimo zamuljena dna sa zanimljivim i karakterističnim biocenozama. U otvorenim dijelovima tih uvala razvijene su zajednice fotofilnih algi. U Puntarskoj dragi, gdje su prirodni uvjeti sigurno pogodni za razvoj takve biocenoze, očita je jaka degradacija zajednice izazvana eutrofizacijom. Na obali Krka izloženoj Kvarneriću razvijene su fotofilne alge, a u uvali Stare Baške nalazimo i livade Posidonije. Istraživanja na području Puntarske drage pokazala su sliedeće: • zajednice morskog dna su degradirane; • uočen je nestanak pojedinih vrsta iz Drage (kamenice, mušule, lapice i drugi školjkaši,

spužva Verongia cavernicola itd.); • broj vrsta morskih organizama u unutrašnjosti uvale znatno je reduciran u odnosu na ulaz u

Puntarsku dragu, koji je i sam u velikoj mjeri degradiran; • život u tjesnacu Drage zimi je donekle bogatiji, što je posljedica naseljavanja mobilnih

organizama te općenito bolje kvalitete vode tijekom zime, međutim tijekom ljeta većina mobilnih organizama nestaje iz tjesnaca;

Rezultati istraživanja mora uvale ukazuju na značajni utjecaj s kopna kojem značajno doprinose prirodne značajke uvale (plitki vodeni stupac, muljevito dno, intenzivno miješanje stupca vode, temperatura, salinitet, prodiranje svjetla). Utjecaj s kopna očituje se u povećanoj koncentraciji suspendiranih tvari i nutrienata, smanjenoj prozirnosti te promjenama u životnim zajednicama (prvenstveno u strukturi i ponašanju planktonskih zajednica te u strukturi pridnenih zajednica). Treba istaknuti i rezultat svakodnevnih plovnih aktivnosti koji uzrokuju resuspenziju čestica što dodatno smanjuje prozirnost mora. Osim antropogenog utjecaja, kao značajan prirodan izvor eutrofikacije potrebno je istaknuti plitak vodeni stupac u uvali Puntarske drage koji dodatno pogoduje nepovoljnim antropogenim utjecajima. U uvali Puntarske drage eutrofikacija je uznapredovala tako da i bez dodatnih onečišćenja proces sam sebe hrani i obnavlja, a procjena je da Draga pripada III. vrsti (umjereno eutrofna voda) na što ukazuju bioindikatori. Općenito, sastav i rasprostranjenost životnih zajednica u uskoj su vezi s ekološkim čimbenicima koji vladaju u Dragi (tip i dubinska rasprostranjenost morskoga dna,




izloženost, pridnene morske struje i utjecaj s kopna). Iako u samom stupcu vode kakvoća varira između II. i III. vrste, odnosno stupac morske vode u Dragi uglavnom je malo onečišćen organskim i anorganskim hranjivim tvarima, indikatorske vrste, koje pokazuju optimalni razvoj pod određenim uvjetima organskog onečišćenja, obuhvaćaju i znatan broj alfa-mezosaprobnih indikatora (III. vrsta, umjereno eutrofna voda). Alge općenito imaju brzu stopu reprodukcije i vrlo kratak životni ciklus što ih čini dobrim indikatorima kakvoće okoliša, jer su kao primarni producenti, najdirektnije pogođene fizičkim i kemijskim čimbenicima u okolišu. S visokom godišnjom produkcijom, ograničene su samo abiotičkim čimbenicima (temperaturom, svjetlošću, mineralnim tvarima i sl.), pa povišenje bilo kojeg od ograničavajućih abiotičkih čimbenika vodi do

ovećane produkcije, odnosno do procesa eutrofikacije.

ih tvari, smanjene kakvoće vode, intenzivnog miješanja hranjiva u plitkom tupcu vode itd.).

) Reljef i krajolik

žalost, oni danas predstavljaju samo zanimljivu strukturu na terenu

icama vrlo je slikovita, ali i vrlo

odručje Općine Punat obiluje zanimljivim speleološkim objektima.

.1.1.2. Stanovništvo i stanovanje

emografska struktura

U posljednjih 30 godina tanovništvo Općine je raslo s prosječnom godišnjom stopom od 0,6%.

p Posljedice eutrofikacije u uvali nepovoljne su osobito za bentičke organizme te je prvobitna prirodna vegetacija Drage uništena i degradirana jer su s vremenom prevladali oportunistički organizmi. Danas je dno Drage obraslo je bentosom čiji je kvalitativni sastav jednolik i siromašan što ukazuje na dugotrajne nepovoljne fizikalno-kemijske uvjete u ekosustavu. U obraštajnoj zajednici dominira jednolika prevlaka zelene alge Cladophora prolifera koja prekriva najveći dio pješčanog dna Drage. Velike nakupine alge Cladophora prolifera karakterizira visoka sposobnost akumulacije teških metala i indikator je eutrofikacije te ukazuje na situaciju u kojoj sediment naglo i značajno uvjetuje «propadanje» hranjivih tvari iz stupca vode tijekom vremena u kojem je donos hranjivih tvari visok. Naselja velikih smeđih algi (Cystoseira) na degradiranim kamenitim dnima Drage zamijenila su epifitska naselja crvene alge Laurencia spp. Treći tip degradacije obuhvaća zidane kamene rive, plovke i stupove koji su obrasli otpornim zelenim algama Enteromorpha spp. i Valonia aegagrophila, dok su halofite u pojasu plime i oseke zamijenili bodljikasti korovi Salsola kali i Xanthium italicum. Izmijenjena i značajno osiromašena slika pridnenih zajednica u Dragi te navedene oportunističke vrste rezultat su nepovoljnih uvjeta u ekosustavu (povećanog donosa sedimenta i hranjivs d Jugozapadni dio otoka Krka predstavlja vapnenačku zaravan čiji krajolik je kamenjar “krasa” koja u komparaciji s pitomim krajolicima srednjeg dijela otoka izgleda negostoljubivo. Ovaj dojam ublažen je dobrim primjerom pozitivnog antropogenog utjecaja. Naime, znatan dio zaravni pretvoren je u vinograde. Najer su uglavnom zapušteni. Obala južnog dijela otoka sa svojim prekrasnim žalovitim uvalnepristupačna, stjenovita, odnosno dostupna uglavnom s mora. P 1 D Općina Punat je 1857. imala 1.536 stanovnika i njihov broj je povećavan iz godine u godinu sve do 1921. kada je na tom području živjelo 2.995 osoba. U tom razdoblju je prosječni godišnji porast stanovništva iznosio čak 1.05%. Početkom svjetske gospodarske krize u prošlom stoljeću počela je emigracija stanovništva prema Americi i drugim područjima. Tako se stanovništvo nakon 1921. godine stalno smanjuje sve do 1971. u kojoj je bilo 1551 osoba. U tom razdoblju stanovništvo je smanjeno na polovicu uz prosječan godišnji pad od 1,31%. Tek nakon 1971. nastaje obrnut proces koji se iskazuje u povećanju stanovništva. U 2001. Općina Punat ima 1876 stanovnika od toga mjesto Punat ima 1.784 i Stara Baška 92 osoba. s



Tablica: Kretanje broja stanovnika Općine

A PUNAT

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1991 2001

ŽUPANIJA

PRIMORSKO

GORANSKA OPĆIN

Punat 1241 1 2 2 1 17363 1667 2120 367 2443 2626 320 1958 1917 1635 1390 696 84

Stara Baška 295 324 354 389 432 411 369 377 347 311 247 161 112 92

UKUPNO 1536 1687 2021 2509 2799 2854 2995 2697 2305 2228 1882 1551 1808 1876

Prema nekim procjenama na području Općine Punat ima oko 200 stanovnika koji stalno ne borave na području Općine već su prijavljeni radi određenih olakšica. Pa ako se i oni isključe ostaje prosječan godišnji porast od oko 0,21%. Na obrnut proces utjecao je svakako ponajprije

racijski saldo. Starosna . je slijedeća:

s Županija

60 i više 27,4 17,0

i razvojni čimbenik, ali i obaveza lokalne zajednice o posebnoj brizi za osobe treće

rema popisu stanovništva na području Općine Punat bilo je u 2001:

razvoj turizma Općine, koji je većim djelom utjecao i na pozitivan mig struktura stanovništva prema popisu iz 2001Godine Udio u ukupnom stanovništvu tarosti Općina Punat Prim.-gor. 0-19 21,3 25,0 20-59 51.3 56,7

Starosna struktura je nepovoljnija u Općini Punat u odnosu na Županiju, tako da je manje radno aktivnog stanovništva i čak 36% više ljudi starosti 60 i više godina. To će u određenoj mjeri biti i ograničavajućživotne dobi. P

Punat Stara Baška Ukupno 2001.(1991.) 2001.(1991.) 2001.(1991.) Stanovnici 1.784 (1.758) 92 (95) 1.876 (1.853) Kućanstva 687 (686) 43 (46) 730 (732) Stanovi za stalno stanovanje (819) (60) 928 (879) Vikendice (1.131) (176) 1.138 (1.307) Ukupno stanova (1.950) (236) 2.213 (2.186)

ćanstva je 2,57 osobe. Broj stanova za stalno stanovanje u odnosu na 1991. smanjen za 49.

truktura i oblici stanovanja

član, što znači da su domaćinstva na području Općine Punat malo ispod županijskog

Punat, a ova ruralna aglomeracija se

tanovanje u Staroj Baški je ostvareno u samostojećim obiteljskim kućama.

Povećanje stanovništva ostvareno je u mjestu Punat, a u Staroj Baški nastavlja se s daljim padom. U oba mjesta ima daleko više kuća za odmor od stanova za stalno stanovanje. Prosječna veličina kuje S Prema popisu stanovnika iz 2001. godine na području Općine Punat evidentirano je 730 domaćinstava, i to po naseljima: Punat 687, a Stara Baška 43. Obzirom da je iste godine evidentirano 1876 stanovnika, prosječno domaćinstvo je brojilo 2.57 članova. Županijski prosjek bio je 2.81prosjeka. Prema istom izvoru evidentiran je 2213 stambenih građevina stalnog ili povremenog boravka u njima. Stanovanje u naselju Punat je najvećim dijelom ostvareno u vidu samostojećih obiteljskih kuća. U zonama individualnog stanovanja interpolirane su i pojedinačne višestambene građevine koje lokacijama, visinom i gabaritima ponegdje narušavaju strukturu postojećeg naselja. Stanovanje je također prisutno u staroj jezgri naseljaodlikuje zbijenom izgradnjom (nizovi) visine P+1 ili P+2. S



1.1.1.3. Naselja

se nije širilo preko obilaznice.

ebi treba

rirodne plaže koje ljeti privlače brojne turiste pa je problem prometa i parkiranja videntan.

eličina i vrsta naselja

Baška površine 1378.99ha, s 92 stanovnika spada u kategoriju: naselja do 100

ršine 2007.88ha s 1784 stanovnika spada u kategoriju: naselja od 1001 do

centrirani centralni sadržaji, te nezadovoljavajućim nivoom infrastrukturne reže u Staroj Baški.

Izgrađenost i građevinska područja

ršine (do 10ha), manje poslovne građevine

građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene po naseljima, te njihova izgrađenost.

Tablica: Izgrađ površine ja i pov vin postoj

Naselje pop

selja / ha*

lja / ha (%

turistička namjena/h

čke namjene

Općine Punat ima dva naselja - Punat i Stara Baška i oba su smještena uz more. Naselje Punat locirano je uz obalu Puntarske drage. Stara, prepoznatljiva ruralna jezgra, okosnica je širenja naselja i to manjim dijelom uz cestu prema Kanajtu te većim dijelom prema izlazu iz uvale. Prema Kanajtu su se osim obiteljskih kuća počele javljati višestambene građevine koje svojim volumenom i visinom narušavaju harmoniju ranijeg izgleda naselja. Slično se dogodilo i u novom dijelu naselja pod nazivom “Buka”. NaseljeUske ulice unutar ruralne jezgre otežavaju promet, naročito ljeti. Naselje Punat je lokalno središte uprave i sjedište društvenih funkcija koje po potrnadopunjavati. Uz to turistički je atraktivno te ljeti višestruko povećava broj stanovnika. Naselje Stara Baška razvija se uz usku pristupnu cestu, te se zbog atraktivnih lokacija uz more počelo razvijati prema moru. Postoji dio starog naselja iznad pristupne ceste, smješten uglavnom longitudinalno uz cestu, budući konfiguracija terena nije dopustila nastavak građenja u smjeru sjevero-istok. Loša cesta kroz naselje kao i nedostatak tekuće vode te pojava klizišta, na terenima ispod ceste prema moru, bili su uzrok slabijeg korištenja prostora. Stara Baška ima atraktivne pe V Analiza naselja prema broju stanovnika s popisa 1991.godine pokazuje slijedeći odnos: • naselje Stara

stanovnika, • naselje Punat pov

2000 stanovnika. Na području Kvarnerskih otoka je situacija, u pravilu, takva da su se veća naselja razvila u priobalnom dijelu, dok su naselja manja od 200 stanovnika koncentrirana u unutrašnjosti otoka. Na području Općine Punat oba naselja su smještena na obali, tako da je mali broj stanovnika Stare Baške u neku ruku iznimka. Ovakva situacija može se djelomično objasniti blizinom naselja Punat u kojem su konm

Izgrađenost građevinskih područja osim površina stambenih čestica za stambene građevine uključuje i šire prateće funkcije: ulice (osim županijskih i državnih cesta), zelene površine (parkovi, zaštitno zelenilo), manje rekreacijske povunutar naselja, osnovnu školu, dječji vrtić i groblje. Posebno su iskazane površine

ene Br. stanovnika

naselGrađ. podr.na

ršine građeIzgrađenost nase

skih područja –Građ. područje ugostiteljsko-

eće stanje: Izgrađenost građ.podr. ugostiteljsko-turisti

is / 01. ) a / ha (%)

Punat 1784 126.69 (83,8%) 43,40 (41,9%) 106,21 18,24

Stara Baška 92 18.42 7,00 (63,6%) 15,95

(86,6%) 4.45

UKUPNO 1876 145.11 122,16 (84,2%) 50,40 (45,0%)

22,69

* Prema Prostornom planu (bivše) općine Krk



Sustav naselja

stanovništva regije, što neposredno utječe na

dište Općine Punat je naselje Punat koje je kategorizirano u VII ategoriju – lokalno središte.

abelarni prikaz osnovnih podataka o stanju u prostoru

ORU – Op at ANO TAN D IN

Sustav središnjih naselja obuhvaća sva ona naselja koja pružaju određene usluge stanovništvu, a ima značajnu ulogu jer osigurava opskrbustabilnost naseljenosti, te na privredni razvoj. Administrativno i upravno srek T Tablica 1: OSNOVNI PODACI O STANJU U PROST ćina Pun

ST VNICI S OVI OMAĆ STVA POVRŠINA (kopneni dio)

m i d1991.

Popis 2001. 1991.

Popis 2001. 1991. 2001. LJENOSTI

POVRŠINA (kopneni +

orsk io)

Popis Popis Popis Popis GUSTOĆA

NASE-NAZIV ŽUPANIJE/ /GRADA/ /NASELJA

km2 % broj % j Brojkm2 % % broj % broj % broj broj bro st/ km2 Punat 20,08 59,3 1696 93,8 1784 95,1 636 687 88,84 Stara Baška 13,79 40,7 112 6,2 92 4,9 74 43 6,67 UKUPNO 33,87 100 96,06 100 1808 100 1876 100 1081 100 2213 100 710 730 55,39

Tablica 2: OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU – Pr nska županij

POVR NOVN JE

imorsko-gora a GUSTOĆA ŠINA STA ICI NASEL NOSTI

km2 UDNI

IO U POVRŠINI ŽUPA JE % POPIS 1991. POPIS 2001. POPIS

1991. POPIS 2001.

PODRUČJE ŽUPANIJE

KOPNO KOPNO KOPNO+ 2 2KOPNO+MORE MORE broj % broj % st/km st/km

OPĆINA PUNAT 33,87 96,06 0,94 /

3,24** 1,20 / 1,88** 1808 0,56 /

4,83** 1876 0,61 / 5,26** 53,38 55,39

PRIOBALJE 628,68 960,98 17,49 12,02 215.502 66,69 243.696 79,77 342,79 387,63 OTOCI 1046,96 511 05 3, 29,12 63,96 37.403 11,58 35.689 11,68 35,73 34,09 GORANSKO PODRUČJE 53,39 24,02 21,1919,72 - 70.225 73 26.120 8,55 36,58 13,61

UKUPNO ŽUPANIJA 3595,35 7993,75 100 100 323130 100 305.505 100 89,87 84,97

**Odnos statističkih podataka Općine Punat i pripadajuće makroregije – Otoci.

.1.1.4. Sadržaji javnih funkcija

ruge i organizacije, udruge građana, medicinske ordinacije i druge uslužne i javne jelatnosti.

ktera iz

a, policija, red za obranu i javni bilježnik za potrebe stanovnika Općine Punat nalaze se u Krku.

Terezije» kojim upravljaju časne

oko 14 iz ostalih mjesta, odnosno ukupno 30 djece. Općinska

koja borave na oko 150m2 zatvorenog prostora. Rad dječjeg vrtića sufinancira općinska

1 Na području Općine Punat djeluju općinska uprava, predškolsko i osnovno obrazovanje, kulturne, sportske udd Uprava Općinska uprava djeluje u skladu s Zakonom o lokalnoj samoupravi. Ona ima Poglavarstvo s načelnikom i Općinsko vijeće s predsjednikom i vijećnicima volonterima. Osim toga, u Općini djeluje upravni odjel za tekuće poslove upravnog, stručnog i administrativnog karadjelokruga lokalne samouprave i to za: opće poslove, komunalne djelatnosti i proračun. Ured za katastarsko geodetske poslove, matični ured, uprava prihoda, porezna upravu Predškolstvo i školstvo U predškolskom odgoju djeluju jaslice «Dječji vrtić Sv. Male sestre i dječji vrtić «Katarine Frankopan» Krk - jedinica Punat. Jaslice imaju 16 djece iz Punta i uprava sufinancira rad ustanove. Dječji vrtić prima djecu od 3 do 7 godina, a posluje u prostorijama osnovne škole. Ima između 50 i 60 djece,uprava. U osnovnoj školi «Fran Krsto Frankopan» Krk područna škola Punat ima oko 180 polaznika od



prvog do osmog razreda. Razredi su samostalni. Škola je izgrađena iza drugog svjetskog rata. Ona ima dobru knjižnicu, 8 učionica i ukupnu površinu od oko 350m2. U školi djeluju razne sekcije i škola malog nogometa. Školi nedostaje informatička oprema i druga oprema te kabinet za prirodne znanosti, a neophodna je i obnova školskih prostora. Nastavnici uglavnom putuju po svim krčkim školama. To se u određenom smislu može smatrati kao određeni nedostatak. U gradu Krku djeluje jedinstvena osnovna škola. To je glomazna osnovna škola. Očekuje se da će se formirati samostalne škole za 400 do 500 đaka. Po tome bi se na području Općine Punat

ogla formirati samostalna osnovna škola, što bi u značajnoj mjeri povećalo kvalitetu nastave.

tički pregledi obavljaju se u gradu Krku i specijalističkim ustanovama u ijeci i drugim centrima.

i crkveni objekti i to crkve: Sv. Trojstva, Sv. Nikole i Sv. Roka u

vog društva razgranata, jer sudjeluju na raznim manifestacijama, na Puntu, Krku i izvan zemlje.

ljački klub «Bodulka» s oko 15 članova, druga lovaca i škola malog nogometa s oko 30 djece.

bovi ali i neprofitne organizacije koje promiču

a antifašističkih borca, Udruga pčelara, Kinološko društvo, Crveni križ i

Punat Lučke kapetanije Rijeka, poštanska jedinica, te postava Erste banke i Privredne banke.

potpunosti potrebe stanovnika, koji dio tih potreba konzumiraju u Krku, Rijeci i drugim mjestima.

.1.1.5. Gospodarstvo

vod

darskom razvoju

m Zdravstvo Sadašnji kapaciteti primarna zdravstvena zaštite u okviru jedinice Doma zdravlja Krk i ostalih jedinica privatne prakse (opće medicine, stomatologije). mogu zadovoljiti potrebe stanovništva, a dijelom i turista. SpecijalisR Kultura Za razvoj kulture značajna je znanstvena biblioteka i muzejska zbirka na otočiću Košljunu, koje tijekom ljeta posjećuju brojni turisti. U mjestu Punat djeluju likovne radionice, razne povremene izložbe i galerija “Toš”. Tijekom ljeta se organiziraju razni koncerti, pučke fešte, berba maslina i slično. Osim toga značajni suPuntu i crkva u Staroj Baški. U kulturnom razvoju Punta značajno mjesto pripada i kulturnom umjetničkom društvu “Punat”, koje djeluje kroz folklornu i tamburašku sekciju te mušku klapu “Rašketa”. Djelatnost oje Sport i rekreacija Općina Punat ima malonogometno, košarkaško i odbojkaško igralište. U sportskim aktivnostima djeluje Sportsko ribolovno društvo s oko 270 članova, ženski boćarski klub s oko 15 članica, sportsko društvo borilačkih vještina s oko 35 članova, streu Ostale javne funkcije Na području Općine djeluju mnoga društva, klukulturne sportske i druge društvene aktivnosti. U Puntu djeluju UdrugUdruga umirovljenika. U naselju Punat djeluje lučka ispostava is Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti s obzirom na veličinu Općine ne može zadovoljiti u 1 U Gospodarstvo Općine Punat kroz duga razdoblja bilo je koncentrirano uglavnom na ovčarstvo, maslinarstvo, vinogradarstvo, ribarstvo i brodogradnju. 60-tih godina prošlog stoljeća uz brodogradnju se razvija turizam, a posebno nautički turizam, te proizvodnja vijaka. U tom razdoblju izgrađeni su hotelski kapaciteti, opremljen je dio luke za nautičare i izgrađeni vezovi, te izgrađen pogon za proizvodnju vijaka. Sve je to pridonijelo većem gospopodručja Općine i to više područja Punat i daleko manje područja Stare Baške. U razdoblju 1991-2000. započeo je proces pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, suženo je domaće tržište, izostao je turistički promet zbog ratnih i drugih prilika na prostorima Hrvatske, došlo je do opće gospodarske krize, izostala su ulaganja i tehnološka modernizacija kapaciteta. U takvim okolnostima gospodarski razvoj Općine Punat bio je usporen, zaustavljen i u padu.



Turizam i trgovina zapali su u poslovne poteškoće, akumulirali su gubitke, otpustili određeni broj ljudi, a povećavali su se troškovi održavanja sistema. U novom tržišnom i poduzetničkom okruženju niče veći broj manjih privatnih tvrtki i obrtnika u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini ali i u

kom turizmu. Te su djelatnosti

m, zaštita prostora i strateške mjere; te koncepciju zvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti.

adna snaga

sobe koje stalno ne borave na području Općine (200 ljudi) onda

roj prijavljenih nezaposlenih osoba u

ko 1/3 svih zaposlenih je angažirano u obrtništvu, a druga 1/3

sezonskih radnika u tijeku ljetne sezone, a dio obrtnika radi kođer samo u ljetnim mjesecima.

ostignuta razina razvoja

u taj proizvod samo na razini zemlje. Stoga se za uža odručja moraju obaviti mnoge procjene.

arenog bruto domaćeg proizvoda po stanovniku pojedinih područja Županije iznosi e u tablici.

drugim djelatnostima. Generalno rečeno Općina Punat se razvila na brodogradnji i nautičdopunjavane uslužnim aktivnostima, poljoprivredom i ribarstvom. Program razvoja bi trebao obuhvaćati: ocjenu stanja, probleme i ograničenja; globalnu koncepciju razvoja u kojoj se iznose ciljevi razvoja i projekcije bruto domaćeg proizvoda, investicija, zaposlenosti, korištenje i potrebe za prostorora R U Općini Punat je u 2000.g. bilo zaposleno 420 osoba u pravnim subjektima i 218 u obrtništvu, odnosno ukupno 638 osobe. Te godine je izvan područja Općine bilo zaposleno oko 20 ljudi tako da bi sveukupan broj zaposlenih bio oko 658 osobe. Zaposlenih osoba sa stalnim boravkom na području Općine Punat bilo je oko 580. Proizlazi da je u 2000. godine bilo zaposleno 31,3% stanovništva, a ako se isključe ose taj odnos penje čak na 35%. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje prosječan bOpćini Punat u srpnju i prosincu 2000. iznosio je oko 50. Najveći broj zaposlenih angažirano je u turizmu (31%), zatim u prerađivačkoj industriji (21%), te u trgovini (19%). Osim njih, veći udio (10%) u zaposlenosti imaju ostale društvene, socijalne i osobne usluge. Ove četiri djelatnosti zapošljavaju preko 80% svih zaposlenih. Udio drugih djelatnosti je znatno manji. Prezaposlena je u tvrtki “Marina”. Bez obzira na visok udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu ostaje otvoren problem sezonskog karaktera turizma, jer se na to nadovezuje ne samo rad u turizmu i ugostiteljstvu već i sezonski karakter djelovanja naročito trgovine i većeg dijela obrtništva. Konačno, cijeli spektar ostalih usluga vezan je također na veći angažman u tijeku sezone, a manje na ostali dio godine. Gospodarstvo Općine angažira dio ta D Opći pokazatelj ostvarene razine razvoja nekog područja je ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda (BDP) po stanovniku. Što je veći bruto domaći proizvod u apsolutnim veličinama i po stanovniku, to je društvo i područje bogatije i može podmirili veći broj i veću razinu različitih potreba. Utvrđivanje bruto domaćeg proizvoda po manjim teritorijalnim jedinicama je nepouzdano s obzirom na to da dosta ljudi radi u drugim mjestima, a živi na teritoriju Općine i obratno, a službene statistike evidentiraju i procjenjujp Veličina ostvs


Tablica: Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku Općine Punat i nekih područja Županije EUR - cijene 2000.

1 EUR = 7,63515 HRK Godina Područje

BDP 1988 Grad Rijeka 4.702 1998. Prsten Grada Rijeke 3.169 1998. Bivša općina Rijeka 4.153 1998. Bivša općina Opatija 3.698 1998. Općina Omišalj 13.163 1999. Grad Cres 4.817 2000. Grad Rab 4.944 2000. Općina Punat 6.783

Izvor: podaci službenih evidencija Zavoda za platni promet, Javnih poduzeća i procjena autora. Napomena: Podaci za gospodarske subjekte, neprofitne i proračunske organizacije dobiveni su od Zavoda za platni promet, za banke i osiguranja procijenjeni su na temelju ostvarenih rezultata tih institucija sa razine Primorsko-goranske županije, za neka javna poduzeća su dobiveni od matičnih tvrtki, a drugi su procijenjeni na temelju ostvarenih rezultata na Županijskoj razini, za obrtnike su procijenjeni na bazi ostvarenja rezultata manjih tvrtki i njihovog međusobnog odnosa, iznajmljivanje soba na bazi procjena cijena iznajmljivanja soba i poljoprivreda na bazi ostvarene proizvodnje.

Ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda Općine Punat je relativno visoka u usporedbi s ostalim općinama i gradovima. Usporedba nije sasvim precizna jer je za većinu prikazanih područja iskazan BDP za 1988. kada je turistički promet u cijeloj Hrvatskoj bio znatno manji, dok je Općina Punat već u 2000. ostvarila predratni broj noćenja. Struktura ostvarenog bruto domaćeg proizvoda po subjektima. Općine Punat u 2000. je: gospodarski subjekti oko 59%; neprofitne i proračunske organizacija te banke oko 4%; javna poduzeća ( Hrvatska pošta i Hrvatske telekomunikacije) oko 7%; obrtnici i slobodne profesije oko 22% te individualni poljoprivrednici i kućanstva (turizam) oko 8%. Gospodarski subjekti i obrtnici ostvaruju preko 80% ukupnog BDP Općine. “Marina Punat” ostvarila je oko 28% bruto domaćeg proizvoda i zapošljavala oko 34% svih zaposlenih Općine Punat u 2000. To je značajan gospodarski subjekt Općine, koji ima cjelogodišnje poslovanje. Struktura ostvarenog bruto domaćeg proizvoda po djelatnostima je slijedeća: turizam oko 37%, ostale društvene, socijalne i osobne usluge oko 18%, prerađivačka industrija 12%, trgovina oko 13%, prijevoz i veze 8%, dok ostale djelatnosti imaju znatno niži udio i to od 0,1 do 2,8%. Gospodarske djelatnosti Poljoprivreda i šumarstvo Poljoprivredno zemljište se u Općini Punat od davnina štitilo kamenim suhozidima. Parcele su male i ograđene gromačama. Nakon drugog svjetskog rata postepeno se zapuštaju gromače i obrada zemljišta. Neobrađena, zapuštena zemljišta prenijeta su na državu, dijelom i u cilju osiguranja dječjeg dodatka, a sada njima upravljaju Hrvatske šume - Šumarija Krk. Poljoprivreda je u cjelini dosta zapuštena. Razloga ima dosta, ali su najvažniji male poljoprivredne površine, usitnjenost i rascjepkanost parcela, pretvaranje poljoprivrednih zemljišta u okućnice i dvorišta, neorganizirana proizvodnja i plasman, lakša mogućnost zarada u turizmu i drugo. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominira ovčarstvo s 68% i maslinarstvo s 24%, dok na sve ostale kulture otpada 8%. U poljoprivredi su registrirana dva obrta u 2000. Maslinarstvo je do sada bilo uglavnom dosta zapušteno. Na području Općine ima oko 20.000 rodnih stabala maslina i oko 10.000 zapuštenih. Stablo masline zauzima oko 35m2 prostora, iz čega proizlazi da je na području Općine Punat pod maslinama oko 105 ha zemljišta. Na rodnim stablima ostvaruje se prinos od svega 5 kg po stablu, dok bi uz adekvatnu obradu i gnojidbu trebao biti oko 20 kg. Prema podacima Županijskog ureda za statistiku Rijeka u 2000-oj godini je proizvedeno 91 tona maslina i 118 hl ulja. O okviru TD Kvarner, d.o.o. djeluju uljara kapaciteta prerade 2 tone po satu ili 48 tona dnevno. Ona u prosijeku obradi oko 700 tona maslina s područja Punta i drugih područja.



Ovčarstvo je ekstenzivno i koristi se uglavnom za uzgoj janjadi. Na području Općine ima nešto više od 4.000 komada ovaca i to oko polovice na području Punta i druga polovica na području Stare Baške. Ovčarstvo se susreće s brojnim problemima, a značajniji su: ovčari su sve stariji, jer mlađi nalaze lakše načine zarade u drugim djelatnostima, širenje smreke i korova, neredovite sječe šuma (privatnih) i širenje makije, usitnjenost privatnih pašnjačkih parcela, nedovoljnost pašnjačkih površina za sadašnji način prehrane i drugo. Poseban problem je nemogućnost plasmana vune, jer se domaće tekstilne tvornice opskrbljuju uvoznom vunom koje ima u velikim količinama i na kojima se postižu povoljnije uvozne cijene Ispaša se obavlja uglavnom na «komunadama», pa vlasnici ovaca plaćaju godišnje Hrvatskim šumama ukupno između 16 i 20 tisuća kuna pašarine za sve površine. Na tim se površinama širi smreka i tako smanjuje mogućnost ispaše. Proizlaze različiti ekonomski interesi šumarstva, ovčarstva i maslinarstva ali i njihovo zajednički interes u zaštiti od požara. Prema nekim procjenama minimalna veličina stada za održavanje obitelji je 200 ovaca uz mužnju, proizvodnju sira i skute i njen plasman na tržište. Uz postojeći način uzgoja i korištenja ovaca (prodaja janjadi i ostarjelih ovaca) potrebna su daleko veća stada, po nekim procjenama između 400 i 500 ovaca. Ratarstvo i voćarstvo je i do sada veoma skromno. Povrće i voće proizvodi se u vrlo malim količinama. Prema podaci Županijskog ureda za statistiku na području Općine Punat je u 2000. proizvedeno 56 tona povrća, 33 tone krumpira, 24 tone grožđa i 11 tona voća. Na području Općine ima 24.000 komada trsa i to na površini od 6 ha. Druge procijene su daleko niže i ukazuju na ukupnu proizvodnju svog povrća i voća od svega oko 42 tone. Med i proizvodnja meda obavlja se sa oko 250 košnica. Na Puntu pčelari proizvode vrlo kvalitetan i ljekoviti med. Godišnja proizvodnja po košnici kreće se između 15 i 20kg, a u povoljnim godinama i znatno više. Ribarstvo je sudbinska i svakako dopunska djelatnost stanovnika Općine Punat. U 2000. bilo je registrirano 11 obrtnika koji se bave ribolovom. Iako je manjim dijelom organizirano kao profesionalna djelatnost, ribarstvo na Puntu ima izuzetno značenje kao dopunska djelatnost i kao specifična i kvalitetna turistička ponuda. Šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa manje-više sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama. Hrvatske šume upravljaju prostorom od 1.648 ha površine od kojih je svega oko 266 ha obraslo nekom vrstom šumske vegetacije. Tome treba pridodati i privatne šume kojih na cijelom otoku ima približno koliko i državnih. Prema podacima Hrvatskih šuma, one upravljaju 46% prostora Općine Punat. Na tom prostoru djeluje gospodarska jedinica “Obzova” Šumarije Krk. Struktura tih površina u ha je slijedeća:

Vrsta zemljišta Katastarska općina Ukupno Punat Stara Baška Općina

Obraslo 165 101 266 Neobraslo proizvodno 591 751 1.342 Neplodno - 40 40 Ukupno 756 892 1.648

Prema procjenama šumara, na području Općine ima privatnih šuma koliko i državnih. Iz toga proizlazi, da je gotovo cijelo područje Općine Punat u osnovi pašnjačko-šumsko područje s vrlo malim obradim poljoprivrednim zemljištem. Na obraslom dijelu prostora raste hrast medunac, bijeli grab, jasen i makija. Na neobraslom prostoru nema šumskih kultura, ali se one mogu privesti pod šume i to novim pošumljavanje i sadnjom. Međutim, na dijelu tih površina mogu se uzgajati i poljoprivredne kulture kao što su masline, smokve i drugo voće. Poslije drugog svjetskog rata država je preuzela u vlasništvo zemljišta koja su ranije bila zajedničko vlasništvo stanovnika Općine Punat tzv. “komunade”. Osim toga, državi su predavane poljoprivredne površine radi stjecanja dječjeg dodatka kao i drugi oblici po kojima se povećavalo državno zemljište. Šumarija Krk provodi njegu, čišćenja, prorjeđivanja i zaštitu šuma. Za to ima izgrađene šumske ceste i prosjeke. Šumarija ne obavlja klasične i komercijalne siječe. Šumarija omogućuje ispašu ovaca na njenom prostora, te za to izdaje dozvole i time ujedno štiti te prostore. Ti su prostori



pogodni za ispašu jer se čiste. Privatne šume se ne sječu i ne čiste, pa je to i ujedno veći rizik za nastanak požara. Državno lovište VIII/17 koji jednim dijelom zadire u područje Općine Vrbnik ima površinu od 4.680 ha od čega je 87% lovne. U lovištu ima srna, zečeva, fazana, kamenjarki, zatim šljuka, kuna lisica, divljih goluba i grlica. Lovište je opremljeno čekama i osmatračnicama i lovačkom kućom. U komercijalne svrhe lovozakupnik Lovačko društvo “Orebica” iz Krka nudi određeni broj divljači u okviru plana lova. Dio lova nudi se i strancima koji najčešće love šljuku i kamenjarku i sitnu divljač. U Općini Punat djeluje lovna jedinica “Jastreb” s oko 40 lovaca kao dio lovačkog društva “Orebica”, koja uplaćuje 5 do 6 tisuća eura za koncesiju. To su zapravo zajednički troškovi iz kojih se podmiruju štete i drugi troškovi. Prerađivačka industrija i uslužne djelatnosti Brodogradilište u sklopu “Marine Punat” je glavni nositelj prerađivačke djelatnosti. Osim njega, o obrtu se obavljaju poslovi prerade metala, drva poliestera, te poslovi s elektro i elektroničkom opremom. Brodogradilište Punat, d.o.o. bavi se remontom drvenih, čeličnih, aluminijskih i plastičnih brodova, a može primiti brodove do težine 600t na navoz, do 150t u halu i do 100t na plato. Osim remonta obavljaju i poslove novogradnji i to brodove do 30m duljine. Poslove obavljaju za “Jadroliniju”, “Rapsku plovidbu”, policiju i vojsku, plovila u “Marini” te za inozemne naručioce. U brodogradilištu je zaposleno oko 80 ljudi. Ono ima 4.708m2 zatvorenog i 16.571m2 zemljišta. U prerađivačkoj industriji, osim brodogradilišta, djeluju tri manje tvrtke koje se bave preradom metala, elektro i elektroničkim servisiranjem, te 16 obrtnika. Građevinarstvo je neznatno, a registrirana je samo jedna manja tvrtka i 8 obrtnika u 2000. koji se osim građenjem bave i prijevozom. Trgovina je značajna djelatnost Općine. Registrirane su tri tvrtke srednje veličine, 10 manjih i 19 obrta u 2000. Tom broju treba dodati još 7 trgovačkih obrta koji su poslovali samo tijekom ljetne sezone. Turizam je ključna djelatnost jer ostvaruje 37% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava 31% stanovništva Općine . Turizmom se bavi tvrtka “Hoteli Punat”, tri manje tvrtke i 26 obrta i 7 sezonskih obrta, te prijavljenih: 7 pansiona, 150 apartmana i 30 iznajmljivača soba. Ukupan smještajni kapacitet Općine je 7000 postelja, mnoštvo ugostiteljskih usluga, a dijelom i drugih sadržaja potrebnih turizmu u 2000. Turizam je već dostigao razinu noćenja iz predratnog razdoblja. To je u cjelini još uvijek djelatnost koja se realizira u ljetnim mjesecima. Prijevozom se bave tri manje tvrtke, te prijavljeni obrtnici i to: 4 autoprijevoznika i 7 sezonskih prijevoznika brodom. Vezama na području Općine bave se pošta i telekomunikacije. Ova djelatnost ostvaruje 8% bruto domaćeg proizvoda i zapošljava oko 5% zaposlenih. Na njenu aktivnost u značajnoj mjeri utječe sezona. Financijsko poslovanje, te poslovanje nekretninama i poslovne usluge su u funkciji zadovoljenja potreba stanovništva i turista. Njihov zajednički udio u BDP Općine bio je 4,2% u 2000. Financijsko poslovanje obavljaju ”Erste banka”, “Privredna banka”. Poslovanje s nekretninama i poslovne usluge obavljaju dvije tvrtke srednje veličine i jedna manja. Ostale djelatnosti Električnom mrežom pokrivena su sva naselja i ima je dovoljno. U Staroj Baški nema vode, a snabdijevanje se obavlja cisternama. Opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Ostale djelatnosti obuhvaćaju uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne djelatnosti. U toj djelatnosti djeluju tri tvrtke srednje veličine, jedna manja i 14 obrtnika. Zbrinjavanje oborinskih voda nije riješeno, a postojeći kanalizacijski sustav u naselju Punat prikuplja samo otpadne vode. Prečišćavanje otpadnih voda nije do sada riješeno. Stara Baška nema uređaja za prečišćavanje i koristi septičke jame. Odvoz smeća obavlja komunalno poduzeće “Ponikve” d.o.o. iz Krka koje deponira smeće na području Treskavca i vrši sortiranje i gospodarenje otpadom. Domicilno komunalno poduzeće “Črnika” d.o.o. djelomično održava javne zelene površine.



1.1.1.6. Infrastrukturni sustavi Promet i veze a) Cestovni promet Postojeći cestovni promet Općine Punat uglavnom je lokalnog značaja i odvija se na pravcu Krk - Punat - Stara Baška gdje je sa postojeće državne ceste D102 Krčki most - Baška urađen lokalni odvojak za naselja Punat i Stara Baška. Postojeća državna cesta D102 Krčki most – Baška od županijske je važnost. Jedina razvrstana cesta na području općine Punat je županijska cesta ŽC 5125 (D102-Punat-Stara Baška). Ostatak cestovne mreže čine slijedeće nerazvrstane ceste: • ceste naselja Punat • ceste kroz naselje Stara Baška • cesta koja povezuje postojeću županijsku cestu D 102 - Punat – Stara Baška lokalnog

značaja i ugostiteljsko – turističku zonu Konobe Postojeće stanje cestovne infrastrukture na područje Općine Punat, karakteriziraju: • nedostatni tehnički elementi cesta • nedostatak prostornog diferenciranja pješačkog i kolnog prometa • nedostatak parkirališta, posebno tijekom ljetne turističke sezone • zadovoljavajuća povezanost naselja Osnovni problem cestovnog prometa je slijedeći: • nesrazmjer količine prometa u periodu turističke sezone i tijekom ostalih mjeseci (u sezoni je

višestruko (četiri puta) veći broj turista od broja stanovnika, u naselju Punat) b) Pomorski promet Na području Općine Punat nalazimo slijedeće luke: • luka otvorena za javni promet – Punat (više od 350 plovila), • luka otvorena za javni promet - Stara Baška (više od 50 plovila) • luke posebne namjene – luka nautičkog turizma - marina u Puntu i • luka posebne namjene za djelatnost brodogradilišta. Luka otvorena za javni promet Punat je značajan punkt gdje se tijekom ljetne sezone obavlja privremeno vezivanje manjih putničkih brodica sa iskrcajem putnika koji posjećuju Općinu. Tijekom cijele godine u putničkoj luci se vezuju ribarski i turistički brodovi te se na toj lokaciji obavlja prekrcaj putnika, iz autobusa u brodove, za posjet otočiću Košljun. Za potrebe navedenih korisnika uređen je operativni dio obale. Postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju ni potrebe lokalnog stanovništva, a pogotovo ne potrebe koje se javljaju u predsezonskom i sezonskom dijelu godine. Postojeća uređena površina za smještaj mjesnih plovila za koju možemo donekle reći da je organizirana iznosi cca 2.0ha dok se ostatak morske površine koristi neorganizirano. Luka otvorena za javni promet Stara Baška je zbog povezivanja otoka Krka s kopnom i otvaranjem trajektnih luka na drugim područjima izgubila svoju funkciju, pa je postala pretežito luka turističkog prometa. Brodogradilište Punat ima Ugovor o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja sa Vladom Republike Hrvatske. Luka brodogradilišta ima mogućnosti za smještaj cca 50 plovila na moru i cca 40 na kopnu. Marina Punat je prema Zakonu o morskim lukama: luka posebne namjene – luka nautičkog turizma. U kategoriji marine sa dvije zvjezdice spadaju luke pod nadležnost carinskih organa (carinsko skladište), lučkih vlasti i imaju Ugovor o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene-luke nautičkog turizma Punat sa Vladom Republike Hrvatske, opremljene pomorskim objektima za zaštitu akvatorija od djelovanja valova, kao i pratećim objektima na kopnu prema propisanim standardima. U svom obuhvatu Marina Punat danas ima cca 3900m obalne linije odnosno mogućnost za privez cca 800 plovila, te cca 400 mjesta za plovila unutar kopnenog dijela marine.



Promet i veze b) Cestovni promet Postojeći cestovni promet Općine Punat uglavnom je lokalnog značaja i odvija se na pravcu Krk - Punat - Stara Baška gdje je sa postojeće državne ceste D102 Krčki most - Baška urađen lokalni odvojak za naselja Punat i Stara Baška. Postojeća državna cesta D102 Krčki most – Baška od županijske je važnosti dok je odvojak za naselja Punat i Stara Baška županijska cesta lokalnog značaja. Ostatak cestovne mreže čine slijedeće nerazvrstane ceste: • ceste naselja Punat • cesta, kao produžetak postojeće županijske ceste D 102 - Punat – Stara Baška lokalnog

značaja, kroz naselje Stara Baška • cesta koja povezuje postojeću županijsku cestu D 102 - Punat – Stara Baška lokalnog

značaja i ugostiteljsko – turističku zonu Konobe Postojeće stanje cestovne infrastrukture na područje Općine Punat, karakteriziraju: • nedostatni tehnički elementi cesta • nedostatak prostornog diferenciranja pješačkog i kolnog prometa • nedostatak parkirališta, posebno tijekom ljetne turističke sezone • zadovoljavajuća povezanost naselja Osnovni problem cestovnog prometa je slijedeći: • nesrazmjer količine prometa u periodu turističke sezone i tijekom ostalih mjeseci (u sezoni je

višestruko (četiri puta) veći broj turista od broja stanovnika, u naselju Punat) b) Pomorski promet Na području Općine Punat nalazimo slijedeće luke: • luke otvorene za javni promet – Punat( više od 350 plovila), Stara Baška(više od 50

plovila) • luke posebne namjene – luka nautičkog turizma - marina u Puntu i luka posebne namjene

za djelatnost brodogradilišta. Luka otvorena za javni promet Punat je značajan punkt gdje se tijekom ljetne sezone obavlja privremeno vezivanje manjih putničkih brodica sa iskrcajem putnika koji posjećuju Općinu. Tijekom cijele godine u putničkoj luci se vezuju ribarski i turistički brodovi te se na toj lokaciji obavlja prekrcaj putnika, iz autobusa u brodove, za posjet otočiću Košljun. Za potrebe navedenih korisnika uređen je operativni dio obale. Postojeći kapaciteti ne zadovoljavaju ni potrebe lokalnog stanovništva, a pogotovo ne potrebe koje se javljaju u predsezonskom i sezonskom dijelu godine. Postojeća uređena površina za smještaj mjesnih plovila za koju možemo donekle reći da je organizirana iznosi cca 2.0ha dok se ostatak morske površine koristi neorganizirano. Luka otvorena za javni promet Stara Baška je zbog povezivanja otoka Krka s kopnom i otvaranjem trajektnih luka na drugim područjima izgubila svoju funkciju, pa je postala pretežito luka turističkog prometa. Mještani Punta i Stare Baške te povremeni stanovnici-vikendaši posjeduju cca 850 plovila koja su velikom većinom vezana unutar Puntarske drage. Brodogradilište Punat ima Ugovor o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja sa Vladom Republike Hrvatske. Luka brodogradilišta ima mogućnosti za smještaj cca 50 plovila na moru i cca 40 na kopnu. Marina Punat je prema Zakonu o morskim lukama: luka posebne namjene – luka nautičkog turizma. U kategoriji marine sa dvije zvjezdice spadaju luke pod nadležnost carinskih organa (carinsko skladište), lučkih vlasti i imaju Ugovor o koncesiji pomorskog dobra u svrhu gospodarskog korištenja luke posebne namjene-luke nautičkog turizma Punat sa Vladom Republike Hrvatske, opremljene pomorskim objektima za zaštitu akvatorija od djelovanja valova, kao i pratećim objektima na kopnu prema propisanim standardima. U svom obuhvatu Marina Punat danas ima cca 3900m obalne linije odnosno mogućnost za privez cca 800 plovila, te cca 400 mjesta za plovila unutar kopnenog dijela marine.



Promet Puntarskom dragom Tablica 2-14: Promet brodica u Puntarskoj dragi u razdoblju 10-17. kolovoza 2003(*).

Vrsta brodice Ulaz u Dragu

Izlaz iz Drage Ukupno Dnevni

prosjek %

Manje brodice, manji gliseri i gumenjaci s vanbrodskim motorom

2695 2865 5560 695 57

Manje i srednje brodice s ugradbenim motorom 321 402 723 90 8 Jahte, jedrilice i veći gliseri 1536 1492 3028 379 31 Manje i srednje brodice za prijevoz turista (taxi boat) 109 121 230 29 2 Veće brodice za prijevoz turista (Lahor, More Express) 48 52 100 12 1 Ribarske brodice, koćarice, srednje i veće 38 39 77 10 1 UKUPNO 4747 4971 9718 1215 100 (*)brojanje obavili: Vinko Strčić, Gabriel Nikolić, Matea Orlić - Punat Podaci pokazuju veliki intenzitet prometa brodica. Zanimljivo je da u ukupnom prometu pretežu male brodice (57%) koje su uglavnom u vlasništvu domicilnog stanovništva, stanovnika koji u Puntu imaju kuće za povremeni boravak, turista, te posjet Dragi iz susjednih područja. Jahte, jedrilice i veći gliseri koji su većim dijelom locirani u Marini Punat sudjeluju sa 31%. Pored brodica koji ulaze i izlaze iz Drage, postoji i promet u Dragi, prije svega turističkih brodova koji voze na otok Košljun, te brodica koje isplove iz Punta prema zapadnoj strani Drage. Ovaj promet se odvija okomito na onaj glavni (ulaz i izlaz iz Drage), pa to dodatno povećava gužvu u području ispred izlaza iz Drage s potencijalnom kolizijom. Do danas ipak nije bilo nezgoda. Javni prijevoz putnika Javni međumjesni prijevoz putnika danas obavlja prijevozno poduzeće “Autotrans”. Učestalost dolazaka autobusa iznosi 3-5 puta dnevno izvan sezone, a dvostruko više u samoj turističkoj sezoni. Atrakciju ljeti predstavlja turistički vlak koji od marine pa do Buke, sa cca desetak postaja, prevozi putnike uzduž obale i time pospješuje pješački promet, a smanjuje potrebu vožnje osobnih automobila. c) Telekomunikacijski promet Uvod Razvoj javnih telekomunikacija u okviru magistralne mreže Hrvatskih telekomunikacija (HT-a) zadnjih godina, praćen je intenzivnom izgradnjom i na lokalnoj, pristupnoj razini telekomunikacijske mreže, čije je jedno od glavnih obilježja značajno i kontinuirano povećanje kako instaliranih priključaka i gustoće telefonskih priključaka, tako i proširenje asortimana telekomunikacijskih usluga. Pri tome se, u što je moguće većoj mjeri, nastoje koristiti suvremene tehnologije, kakve su već primjenjene i relativno dobro razvijene na nacionalnoj razini telekomunikacijske mreže. To se prije svega odnosi na digitalizaciju, a zatim i na disperziju pristupih komutacijskih kapaciteta, a sve u cilju ekonomski isplativije izgradnje samih pristupih kapaciteta. Takva suvremena pristupna infrastruktura, prvenstveno i inicijalno namijenjena je zadovoljenju potreba za osnovnom telefonskom uslugom, po svojim krajnjim mogućnostima u pravilu nadilazi potrebe same te usluge i otvara prostor za daljnje i višenamjensko korištenje. Pristupna telekomunikacijska mreža gradi se u pravilu kao podzemna telekomunikacijska mreža kabelima sa omotačem i plaštom od pjenastog polietilena (tipa TK 59 GM) punjenim petrolatom. Promjer žila TK kabela je u pravilu φ 0, mm sa dometom do 3,6km, iznimno, ukoliko to uvjetuju mjesne prilike koristiti se mogu i TK kabeli promjera žila φ 0,6mm uz detaljno obrazloženje. Komutacijski dio Na području Općine Punat, a s obzirom na udaljenost između naselja te gustoća postojećih TT korisnika (stambenih objekata) unutar naselja, instalirane su dvije lokalne telefonske centrale,



odnosno dislocirani digitalni pretplatnički stup (UPS), a povezani su na višu prometnu razinu tj. pripadaju automatskoj digitalnoj centrali tipa AXE Krk, u Krku. Instalirani su sljedeći dislocirani digitalni pretplatnički stupnjevi koji su povezani na digitalnu centralu AXE Krk: 1. UPS – Punat – pokriva područje mjesta Punat, ukupnog kapaciteta 1408 telefonskih

priključaka, od čega je još slobodno 148 telefonskih priključaka. Na UPS-u Punat postoji mogućnost ukopčanja 48 ISDN priključaka od čega je slobodno još 22 priključka.

2. UPS – Stara Baška – pokriva područje mjesta Stara Baška, ukupnog kapaciteta 256 telefonskih priključaka, od čega je još slobodno 129 telefonskih priključaka

Prijenosni putevi Povezivanje postojećih udaljenih digitalnih pretplatničkih stupnjeva UPS-ova na višu prometnu razinu (AXE Krk), ovisno o raspoloživom prijenosnom mediju, realizirano je digitalnim sistemima prijenosa. Za povezivanje UPS – a Punat koristi se svjetlovodni Tk kabel položen od Krka do Baške sa odvojkom za UPS – Punat. Navedeni svjetlovodni kabel dio je tzv. otočne veze kao i dio međužupanijskog prstena. UPS – Stara Baška je na višu prometnu razinu povezan RR vezom od Stare Baške do AXE Krk u Krku. Pristupne telekomunikacijske mreže Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a Punat izgrađena je isključivo kao podzemna telekomunikacijska mreža sa direktno položenim kabelima u zemlju, tipa TK10, i tipa TK59GM odgovarajućeg kapaciteta. Ukupni kapacitet izgrađene pristupne telekomunikacijske mreže iznosi: 16,020 km kabela / 2.099,964 km parica. Razrađeno je 2080 parica, za čiju se razradu koristi 5 pretplatničkih TK kabela. Rezerva u TK kabelima je 420 parica. Od ukupno navednenih, 6,024 km kabela su tipa TK10 sa papirnom izolacijom, te je potrebno sagledati mogućnost zamijene sa kabelima novih tehnologija Pristupna telekomunikacijska mreža UPS-a Stara Baška izgrađena je isključivo kao podzemna TK mreža sa kabelima tipa TK59GM odgovarajućeg kapaciteta, a ukupni kapacitet izgrađene pristupne telekomunikacijske mreže iznosi: 1,817 km kabela / 154,974 km parica. Razrađeno je 300 parica, za čiju se razradu koristi 1 TK kabela. Rezerva u TK kabelima je 80 parica. Uz TK kabele položene su u cijeloj dužini i cijevi distributivne TK kanalizacije. Vodoopskrba ,odvodnja i uređenje vodotoka Sustavima vodoopskrbe i odvodnje upravlja i održava ih komunalno društvo “Ponikve” iz Krka. a) Vodoopskrba Vodoopskrba dijela Općine Punat osigurana je dopremom vode iz akumulacije Ponikve, a dio općine (područje naselja Stara Baška) danas još nema tekuću vodu iz vodovoda. Akumulacija “Ponikve” je formirana u postojećoj udolini dužine cca 2 km u kojoj su na jugoistočnom kraju izvori, a na sjeverozapadnom dijelu ponori. Udolina se nalazi na koti 10-20 m.n.m.. 1963. godine galerijom je zahvaćen glavni podzemni tok dok je 1986. godine izgrađena brana i djelomična podzemna betonska zavjesa (bokovi) koja zadržava vodu ispred ponora. Branom dužine 512 m formirana je akumulacija volumena 2.000.000 m3. Ovako formirane podzemna i nadzemna akumulacija povećale su crpljenje iz galerije, u ljetnom sušnom periodu, sa 25 l/s na 80 l/s. Da bi se nove količine vode mogle koristiti, povećan je kapacitet crpljenja u galeriji, te rekonstruiran cjevovod. Od galerije do visokotlačne crpne postaje Ponikve 1987.god. je izgrađen čelični cjevovod profila 350mm, dužine 1.287m i rekonstruirana je oprema u crpnoj postaji „Vela fontana“. Voda se u pravcu Punta transportira tlačnim vodom iz C.P. Ponikve u smjeru P.K. Muraj-Dunat cjevovodima Φ250, l=2.232m i Φ500, l=2.607m.. U nastavku se transport vrši gravitacijskim



cjevovodom iz P.K. Muraj u smjeru Dunata Φ300, l=2.830m te gravitacijskim cjevovodom Dunat - V. Punat Φ200, l=2.470m. Postojeći kapaciteti za proračun kapaciteta potreba

Mjesto Broj stanovnika Punat 1.696

Stara Baška - Ukupno Općina Punat 1.696

Mjesto Hoteli

(ležaji) Kampovi (smješ. jed.)

Odmarališta (ležaji)

omladinska odmarališta (l)

ukupno

Punat 570 4.000 366 450 5.386

Transportni cjevovodi

- pravac “Ponikve” - Punat - Vrbnik

tlačni vod C.P. Ponikve - P.K. Muraj profil 250mm dužine 2.232m profil 500mm dužine 2.607m

gravitacijski cjevovod P.K. Muraj - Dunat profil 300mm dužine 2.830m gravitacijski cjevovod Dunat - V. Punat profil 200mm dužine 2.470m gravitacijski cjevovod Dunat - C.P. Vele Hrusti profil 350mm dužine 982m tlačni vod C.P. Vele Hrusti - P.K. Vele Hrusti profil 300mm dužine 756m - smjer Vrbnik

Vodospreme

vrsta i naziv objekta God.zgr. m3 Zona Kota g.vode Kota d.vode V. PUNAT 192 PUNAT 53 49,50 V. PUNAT I 1000 PUNAT 52 48 V.KONOBE 500 77 73 V. VELEHRUSTI 1987. 760 PUNAT 103 99,80

b) Odvodnja Postojeći izgrađeni kanalizacijski sustav Općine Punat nalazi se u naselju Punat. Sustav je u dijelu glavnog kolektora projektiran i izveden kao razdijelni sustav, što znači da su, rješenjem i realizacijom, obuhvaćene samo sanitarne otpadne vode. Naselje Stara Baška nema rješen sustav kanalizacije već se otpadne vode prikupljaju u sabirnim i septičkim jamama. Do danas realiziran je glavni kolektorski dio kanalizacijskog sustava u samom naselju Punat i to obalni dio sa tri crpne stanice, čiji je cilj bio da se otpadne vode prikupe te konačno disponiraju podmorskim ispustom van puntarske uvale, a kako bi se ista zaštitila od daljnjeg zagađenja. Glavni kolektor kanalizacije sanitarnih otpadnih voda započinje u profilu pristupne prometnice turističkom objektu "Kanajt" pod upravom marine "Punat". Cjevovod je položen neposredno uz prometnicu Krk-Punat PVC/DN 315, uz njenu kopnenu stranu, do glavnog ulaza u marinu "Punat". Ovdje kolektor na povoljnom mjestu presjeca glavnu prometnicu i ulazi u krug marine, na njenu internu prometnicu u smjeru centra naselja Punat. Na toj cesti, orjentirano prema kopnu smještena je crpna stanica CS 1. Duljina gravitacijskog dijela od Kanajta do CS 1 je cca 720m. Internom kanalizacijskom mrežom otpadne vode objekata marine su kolektirane i spojene na kanalizacijski sustav naselja Punat prije ulaska gravitacijskog kolektora u CS-1. Objekat CS (sabirng bazena od 6,0m3) je potpuno ukopan sa ugrađenim suhim pumpama dimenzioniranim za razdoblje do 2015. god od 69,7 l/s. U količinu su uključene i otpadne vode naselja Lakmartin, Muraj, Kornić i objekata na Sv.Dunatu. Iz CS-1 izlazi tlačni cjevovod PVC/DN 280, postavljen kroz prostor brodogradilišta do početka ulice Obala, gdje je u zelenilu locirano prekidno okno. Duljina tlačnog voda je cca 350m. Duž ulice Obala, prema objektima (koliko su to dozvolili uvjeti terena i postojeće ukopane instalacije) smješten je glavni gravitacijski kolektor iz PVC/DN 400 do CS-2, duljine cca 500m. Niveleta je postavljena tako da može "hvatati" buduće sekundarne kolektore bočnih ulica koje se



po padini spuštaju u ulicu Obala. Ranijih godina izveden je dio sekundarnog kolektora u Ulici 17 travnja duljine cca 300m iz PVC/DN 300 koji nije u funkciji jer nije spojen na postojeći glavni kolektor. Crpno postrojenje je suhe izvedbe sa opterećenjem od 118 l/s na kraju planskog razdoblja. CS-2 ima sabirni bazen od 9,0m3. Iz CS-2 izlazi tlačni cjevovod duljine 147,00m iz PVC/DN 280 u profilu prometnice Novi put do ulice I.G.Kovačića, gdje je na križanju locirano prekidno okno. Nastavno je izveden gravitacijski kolektor od PVC/DN 315 duljine cca 22 m koji se spaja na postojeći AC/DN 300, a koji se nastavlja na ranije izveden kolektor AC/DN 500 duljine cca 740m. U ulici I.G.Kovačića vrši se spajanje dijela gravitacijskog kolektora većih stambenih jedinica smještenih sjevernije od gl.kolektora. Taj sabirni kolektor sa ogrankom je izveden iz PVC cijevi profila 250 i 300 ukupne duljine 40 m. Izvedeno je prespajanje završetka kolektora na CS-3 koja je izgrađena neposredno uz sjeverno pročelje crkvice Sv. Nikole koja se nalazi na izlazu iz Puntarske drage. Radni volumen sabirne komore je 13,5m3. Izvedena je suha izvedba crpnog postrojenja kao kod ostalih CS-a. Crpke su dimenzionirane na 172 l/s na koncu planskog razdoblja. Iz CS-3 izlazi tlačni cjevovod duljine 405,00m iz PVC/DN 315 kojim se otpadna voda podiže prema uređaju za predtretman otpadnih voda. Cjevovod je položen uz restoran "Buka", Krčkom ulicom do odvojka za lokaciju budućeg mehaničkog i biološkog uređaja za koji je rezerviran prostor. Nadmorska visina na koju se otpadna voda diže je od 13-15 m.n.m. Na istoj trasi, a prema CS-3 izveden je dio gravitacijskog kolektora PVC/DN 250. Na CS-1, CS-2 i CS-3 su izvedeni sigurnosni preljevi, i to u slučaju CS-1 iCS-2 do obalnog zida i u slučaju CS-3 na stari podmorski ispust duljine cca 150m na dubini od cca 10,5m , koji mogu u funkciju jedino otvaranjem ventila kojim su izljevi iz preljeva blokirani. Preljevi su izvedeni kao dodatna sigurnost ukoliko se dogodi da rezervni prenosni agregat, u slučaju incidentne situacije isključenja napajanja crpki električnom energijom, ne bude uključen na vrijeme. Tlačni cjevovod iz CS-3 se spaja na završnu gravitacijsku dionicu glavnog kolektora kojom se sve sanitarne otpadne vode sjevero-zapadno od uređaja dovode na budući uređaj za predpročišćavanje i pročišćavanje. Danas je na lokaciji budućeg uređaja izveden cjevovod koji je spojen na kopnenu dionicu podmorskog ispusta i konačno podmorski ispust. Podmorski dio ispusta od PEHD/400 je udaljen 586,0m od obale, a difuzor se nalazi na dubini od 44,0m. Iz svega navedenog možemo reći da je kanalizacijski sustav naselja Punat u funkciji i postojeća mreža se nadograđuje. Izgrađen je mehanički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda. c) Uređenje vodotoka Na području Općine Punat postoje dvije vrste zabilježenih povremenih površinskih tokova: Bujicama se smatraju Grgade, Laz i Zala draga, a sva ostala povremena površinska tečenja odvijaju se jarugama, vododerinama. Sustav vodotoka bujica i jaruga nije do sada posebno uređivan budući na tim tokovima nije bilo građevina i drugih sadržaja koje bi trebalo štititi, a navedene bujice nisu uvrštene ni u Plan obrane od poplava na lokalnim vodama Primorsko goranske županije. Vodnom erozijom zahvaćene su slivne površine svih bujica, a posebno onih većih. Izražena je i jaružasta erozija kao i erozija korita. U gornjim dijelovima sliva dolazi do spiranja čestica tla, a u donjim do zamuljavanja i zatrpavanja prirodnih korita i kanala, te zasipavanja utoka u more. Energetika Elektronergetika Napajanje potrošača električnom energijom obavlja se iz trafostanice 35/10kV Dunat. Ta trafostanica je izvedena kao slobodnostojeća građevina u kojoj su smještena 35 i 10kV postrojenja kao i sekundarna oprema trafostanice. Izgrađena je za kapacitet od 2x4 MVA, a danas su u nju ugrađena dva transformatora 35/10kV snage 8 MVA svaki (privremeno rješenje kako bi se konzumu trafostanice osigurala potpuna rezerva u transformaciji obzirom na vršno opterećenje od 7,9 MVA). Napajanje trafostanice na 35kV nivou izvedeno je nadzemnim vodom,



bez mogućnosti rezervnog napajanja. Kvarovi na nadzemnom vodu predstavljaju prekid u napajanju za konzum trafostanice (Područje Punta, Krka, Baške i Vrbnika) do njegovog popravka, a što posebno u ljetnim mjesecima nanosi velike štete turističkoj privredi. Područje naselja Punat napaja se iz trafostanice 35/10kV Dunat preko dva 10/(20)kV podzemna kabela tip XHP 48 A 3x(1x150mm2), preko kojih je osigurana potpuna rezerva u napajanju. Preostala 10 kV mreža izvedena je također podzemnim 20kV kabelima tip XHP 48 A, presjeka 95 i 150mm2. Napajanje za trafostanicu 10/0,4kV Košljun izvedeno je 10kV kabelom, a za trafostanicu 10(20)/0,4kV Konobe nadzemnim 10(20)kV vodom. Kabeli su najvećim dijelom položeni unutar javnih površina naselja. Distribucija električne energije prema potrošaćima vrši se iz trafostanica 10(20)/0,4kV. Ukupna instalirana snaga transformatora iznosi 4.700kVA, a neistovremeno vršno opterećenje 3.470kVA. Postojeći kapaciteti na nivou područja zadovoljavaju potrebe konzuma. Područje naselja Stara Baška napaja se preko dvije trafostanice 10(20)/0,4kV Stara Baška (građevinsko područje naselja) i Stara Baška 2 (građevinsko područje turističke namjene-kamp) koje se napajaju preko 20kV –tnog kabelskog voda. Rezervno napajanje područja Stare Baške osigurano je 20kV zračnim vodom kojeg je potrebno rekonstruirati ili zamjeniti podzemnim. 1.1.1.7. Zbrinjavanje otpada Općina Punat nema za svoje područje izrađen općinski plan gospodarenja otpadom, koja je dužna izraditi sukladno Zakonu o otpadu. Komunalno društvo koje obavlja komunalnu djelatnost za područje općine Punat nema izdvojene podatke o glavnim proizvođačima proizvodnog otpada te vrsti i količini otpada. Skupljanje komunalnog otpada iz domaćinstva organiziran je preko trgovačkog društva koji obavlja komunalnu djelatnost (Ponikve d.o.o. Krk). Otpad se odlaže na deponiju “Treskavac”. Odlagalište “Treskavac” se nalazi na cca 4,0 km sjeveroistočno od naselja Punat i zauzima površinu od cca 20 ha. Uz odlagalište izrađeno je reciklažno dvorište sa prostorima za prihvat, sortiranje, baliranje i kompostiranje otpada. Na odlagalištu se godišnje odloži cca 14 000 t otpada od kojeg cca 1500 t otpada na Općinu Punat. Na području otoka Krka pa tako i na području Općine Punat uvedeno je odvojeno skupljanje komunalnog otpada:

za odvojeno prikupljanje različite vrste komunalnog otpada, u sklopu projekta Eko otok Krk, u svim većim mjestima postavljeni su su kompleti sa po pet razlićitih posuda (kontejnera) za odvojeno prikupljanje otpada koje se na određenom sabirnom mjestu skuplja (POSAM). Na tim lokacijama odvojeno se skuplja: papir, karton, pet ambalaža, ostala plastika, metal, bijela tehnika, elektronični otpad, biootpad, plastika i staklo, te ostali otpad, stari namještaj, fluorescentne cijevi i živine žarulje, akomulatori i baterije, automobilske gume, jestivo ulje, ostaci kemikalija i ambalaža od kemikalija.

za odlaganje otpadnog motornog ulja u lukama i lučicama organizirano je u marini Punat (za potrebe marine) i u luci Punat na obali kod istezališta.

Pored navedenih načina skupljanja otpada neki otpadni proizvodi mogu se odložiti u za to predviđene zidne posude na autobusnim postajama, u većim trgovinama, u školskim dvorištima ljekarnama, benzinskim stanicama i sl. (stare baterije, akumulatori, motorna ulja, stari lijekovi i sl.). Ovakvim načinom zbrinjavanja otpada na cijelom otoku zasnovan je dosljedan ekološki sustav za gospodarenje komunalnim otpadom za čije je održavanje potrebna suradnja svih stanovnika, privrednih subjekata i korisnika prostora. 1.1.1.8. Zaštita prostora Zrak Procjenu kakvoće zraka Općine Punat moguće je donijeti temeljem analize rezultata mjerenja s najbliže mjerne postaje Jezero (Njivice)-Omišalj. Ispitivanja onečišćenja zraka osnovnim produktima koji se emitiraju prilikom sagorijevanja fosilnih goriva, sumpor dioksida i crnog dima, provodi se od 1986. godine.



Rezultati ispitivanja pokazuju da je zrak na ovom području prve kategorije, tj. godišnje vrijednosti sumpor dioksida i dima ispod su preporučenih vrijednosti kakvoće zraka. U poslijednjih pet godina (1995.-1999.) prosječne godišnje vrijednosti sumpor dioksida (prema analizi podataka Zavoda za javno zdravstvo Rijeka) su se kretale u rasponu od 9 do 11 ug/m3.Prosječne godišnje vrijednosti dima u istom periodu su bile u rasponu od 4 do 5 ug/m3, a prosječne godišnje vrijednosti ukupne taložne tvari u zraku u rasponu od 79 do 128 mg/(m2d). Prema zakonskoj regulativi prvu kategoriju kakvoće zraka predstavlja čist ili neznatno onečišćen zrak odnosno nisu prekoračene “preporučene vrijednosti kakvoće zraka. “Preporučene vrijednosti kakvoće zraka” (PV) su vrijednosti ispod kojih se utjecaj na zdravlje ljudi i vegetaciju ne očituje ni pri trajnoj izloženosti. Preporučene i granične vrijednosti ne predstavljaju maksimalno dopustive koncentracije onečišćujući tvari u zraku i ne smije ih se tumačiti kao vrijednosti do kojih je dopušteno onečišćavati zrak, već treba svim sredstvima nastojati da zrak bude što čišći, kako se ove vrijednosti ne bi nikada dosegle. PV koncentracije sumpor dioksida i dima u zraku je 50 ug/m3, PV koncentracije ukupne taložne tvari je 200 mg/(m˛d). Vode Vodopskrba Općine Punat zasniva se na crpilištu Ponikve. Crpilište Ponikve smješteno je u istoimenoj krškoj dolini, koja se nalazi u centralnom dijelu otoka, istočno od ceste Malinska-Krk. Postanak doline vezan je uz tektoniku terena. Dno uvale je na koti 17 m.n.m. u južnom dijelu i 11 m.n.m. u sjevernom dijelu. Takav povoljan hipsometrijski položaj doline omogućava dobro drenažno djelovanje sa znatno višeg karbonatnog platoa u široj zoni. Glavni dotoci vode su sa sjeveroistočne i istočne strane uvale. Na tom dijelu na nivou akumulacije postoje stalni izvori Mala i Vela Fontana i Škrilji. Zaštitne zone ovog izvorišta su van granice Plana. Kako Stara Baška danas još nije u sustavu vodoopskrbe, a usprkos Vodoopskrbnom planu koji opskrbu vodom planira iz smjera naselja Punat, obavljaju se i u tijeku su istraživanja mogućih količina vode koje bi osigurale autonomno snabdijevanje. U zaleđu Stare Baške vodoistraživački radovi su obavljeni, a u skladu s rezultatima kategorizirat će se obilježeno područje prema stupnju opasnosti od onečišćenja. Druga moguća lokacija za istraživanje je uz cestu Stara Baška - Punat. Područje za istraživanje kategorizirano je kao IV zona zaštite. IV zona zaštite obuhvaća dijelove sliva s mogućim dotokom podzemne vode u uvjetima visokog vodnog vala između 10 i 50 dana ili utvrđenim prividnim brzinama manjima od 1cm. Obavezna ograničenja su manja od III zone zaštite. More Uredba o standardima kakvoće mora na morskim plažama određuje standarde kakvoće obalnog mora namijenjenog kupanju i rekreaciji. More na morskoj plaži udovoljava propisanom standardu kakvoće mora ako bakteriološke vrijednosti (ukupni koliformi, fekalni koliformi i fekalni streptokoki) ne prelaze utvrđene granične vrijednosti. Utvrđene granične vrijednosti su za: ukupne koliformne bakterije u 100 ml - 500 (u 80% uzoraka) i 1000 (u 20% uzoraka); za fekalne koliformne bakterije u 100 ml - 100 (u 80% uzoraka) i 200 (u 20% uzoraka); za fekalne streptokoke u 100 ml - 100 (u 80% uzoraka) i 200 (u 20% uzoraka). “More je podobno za kupanje” ukoliko je njegova kakvoća unutar navedenih graničnih vrijednosti. Čistoća obalnog mora jedan je od bitnih činilaca kvalitete života ljudi te opstanka i razvoja turizma Općine Punat. Obalno more je prema namjeni i stupnju čistoće svrstano u četiri vrste: • prva vrsta - more visoke kakvoće • druga vrsta – more pogodno za kupanje • treća vrsta – umjereno zagađeno more • četvrta vrsta – jače zagađeno more Ispitivanja čistoće mora vrši se u ljetnim mjesecima na dva lokaliteta - uz kamp Pila u naselju Punat i neposredno uz naselje Punat izvan Puntarske drage. Za 2006.godinu izvršeno je deset ispitivanje koji su, na navedenim lokalitetima, rezultirali ocjenom “more pogodno za kupanje”. Navedeni pokazatelji nisu i generalni pokazatelji stanja mora u Puntarskoj dragi. Zapadni dio uvale kontrolira se na još četiri lokaliteta u Gradu Krku (završna ocjena za sve lokalitete za



2006.g – more pogodno za kupanje), dok se istočni dio uvale kontrolira uzorkovanjem površine mora, pridnenog sloja i sedimenta u luci nautičkog turizma. Za dio javne luke ne vrši se uzorkovanje. Izvori onečišćenja Izvori onečišćenja mora su stanovništvo, gospodarske grane: turizam, poljoprivreda, stočarstvo, ribarstvo, te, posebno, industrija i nautički turizam. Posebno je ugrožena uvala Punat - Puntarska draga zbog svoje zatvorenosti i loših maritimnih uvjeta. Površina Puntarske drage je 2.4km2, a prosječna dubina 3.2m. Puntarsku dragu dijele dvije administrativne cjeline Grad Krk i Općina Punat. Izvori onečišćenja: • izvori na kopnu:

• odlagalište komunalnog otpada na Treskavcu; • radionice i radne površine marine Punat; • brodogradilište; • stanovništvo i posjetioci (turisti); • hoteli i kampovi; • automobilski promet; • umjetna gnojiva i pesticidi,

• izvori na moru: • ljudi i brodice u marini i ostale brodice na vezu; • brodice na sidrištu; • ribarske, prevozničke i ostale brodice u vožnji; • ispušni plinovi brodskih motora; • sediment (preko interface voda/sediment); • zrak (preko interface voda/zrak); • ispusti, izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnološko otpadnih voda i podzemni tokovi;

Učešće navedenih potencijalnih izvora onečišćenja nije provjereno ispitivanjima. Neki od ovih pritisaka su dio prirodnih procesa (npr. erozija i vrulje), neki su isključivo antropogenog porijekla (otpadne vode), a neki su mješovite strukture (npr. taloženje iz zraka). U Puntarskoj dragi uočena je većina navedenih izvora zagađenja od kojih su neki izvori teških metala. Najznačajnije promjene koje su uvjetovali navedeni izvori vidljiv je u promjeni biosustava podmorja i priobalnog dijela Puntarske drage. Uoćeno je da je večim obalnim dijelom uništena obalna flora nekad na ovom području zastupljena vrlo bogato rijetkim endemski raslinjem koje je danas zamjenio kopneni i morski korov. Stanje morskog dna i mora i van zaljeva bitno je drugačije, ali ipak bolje od spomenutog u zaljevu. Pritisci na okoliš Puntarske drage počeli su još u dalekoj prošlosti, jer je ovaj kraj naseljen još od antičkog doba. Ipak, neki specifični pritisci novoga doba eskalirali su od negdje 1970. godine. Pritom su aktivnosti, oprema i sustavi za smanjenje tih pritisaka bili manjkavi ili ih uopće nije ni bilo. Ispuštanje kaljužnih voda u more i odbacivanje u more raznog otpada zabranjeno je hrvatskim propisima, a osobito se ne smije dopustiti u Puntarskoj Dragi. Mjere eliminiranja ispuštanja u more kaljužnih voda i odbacivanja otpada najlakše je provesti u organiziranom sustavu kao što je marina, a znatno teže kod ostalih. Izgradnjom dodatnih vezova i opreme za zbrinjavanje otpada za potrebe brodica koje nisu obuhvaćene marinom popravit će se situacija i po ovom parametru. Smatra se da brodovi u ljetno doba pri vožnji Dragom podižu mulj s dna i tako zamućuju vodu. Tako se kvari kvaliteta vode za kupanje i druge aktivnosti na vodi. Pojava bi se smanjila ili sasvim eliminirala pridržavanjem ograničenja brzine vožnje u Dragi. Pravo rješenje je u sanaciji stanja u Dragi u odnosu na nataloženi mulj. Pored navedenog promjenjen je i prirodni pejsaž prvenstveno naselja Punat, izazvano zatrpavanjem obale, izgradnjom gatova, mula, lučica i sličnih intervencija na obalnoj liniji trajnog karaktera.



Buka Općine Punat nema za svoje područje izrađenu dokumentaciju propisanu Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 20/03.), pa nema pokazatelja o izvorima buke, postojećoj i predviđenoj razini imisija buke te eventualnim prekoračenjima dopuštenih razina, kao i broju ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine. Možemo samo konstatirati da su postojeći izvori buke na području Općine Punat slijedeći: • promet lokalnog karaktera, uglavnom osobnih automobila, vozila za snabdijevanje i odvoz

otpada, motora kroz povijesnu jezgru naselja Punat, te lokalni promet (uglavnom osobnih automobila) po nerazvrstanim cestama unutar naselja Punat i Stara Baška

• brodski motori (vanjski i unutrašnji) plovila u Puntarskoj dragi • promet osobnih automobila, autobusa i teretnih vozila županijskom cestom Punat-Stara Baška • djelatnost proizvodnih pogona (brodogradilište u naselju Punat), te marine Punat Područje potencijalne ugroženosti od buke je naselje Punat prvenstveno u predsezonskom i sezonskom periodu godine, a može biti izazvano pojačanim cestovnim i pomorskim prometom. Rješenje ove problematike vezano je uz unapređenje naseljskog prometa i njegove regulative. Tlo Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene kategorije zaštite. Bonitiranje je izvršeno na temelju unutarnjih i vanjskih značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost, poplave, zasjenjenost i dr.). Vrednovana zemljišta su bodovana i stvrstana u bonitetne razrede (klase) koji su bili osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne kategorije: • P2 vrijedno poljoprivredno zemljište – oranice • P3 obradivo poljoprivredno zemljište – vrijednije pašnjačke površine i maslinjaci • PŠ ostale pašnjačke površine i neobradive površine i kamenjar • Š2 male šumske površine zaštitnog karaktera Tablica: Rezultati vrednovanja zemljišta za prostorno planiranje područja Općine Punat

Bonitet Redni broj Naziv kartirane jedinice i struktura Stjenovitost

% Nagib % Poeni Klase i podklase

Prostorna kategorija korištenja zemljišta

1 2 3 4 5 6

1 Vitisoli na flišu i koluvijalnom flišnom nanosu 0 0-3 72

331 P2

2 Rendzina skeletna- Smeđe koluvijalno- Crvenica (60:20:20)

0-1 3-8 65

332 P3

3 Rendzina skeletna- Smeđe koluvijalno - Skeletni koluvij (tla maslinika) (70:20:10)

0-3 3-16 54

442 P3

4 Crvenice duboke i srednje duboke- Antropogena tla maslinika i vinograda (40:20:40)

3-10 3-16 48

551 P3

5 Antropogena skeletna i skeletoidna tla gromača, iz smeđeg tla i crvenice

25-50 8-30 43

552 P3

6 Antropogena tla vinograda, terasa i gromača- Smeđe koluvijalno na vapnencu i dolomitu- Skeletni koluvij (50:30:20)

10-25 16-30 30

662

PŠ Š2

7 Rendzina na flišu- Smeđe na vapnencu i laporu- Karbonatni koluvij- Crnica na vapnencu i dolomitu (40:30:20:10)

20-80 8-30 29

662

PŠ Š2

8 Smeđe skeletoidno, plitko- Crvenica plitka- Koluvij skeletni- Rendzina skeletna (40:30:20:10)

25-50 16-30 18

772

Š2 PŠ

9 Kamenjar- Skeletni koluvij- Skeletno smeđe tlo- Vapneno dolomitna crnica- Rendzina na trošini vapnenca i dolomita (30:30:20:10:10)

50-90 30-45 7

882

PŠ Š2

10 Kamenjar- Smeđe na vapnencu i dolomitu- Crnica na vapnencu i dolomitu- Rendzina na trošini vapnenca i dolomita (40:30:20:10)

60-100 10-45 7

882

PŠ Š2



Rezultati vrednovanja kartiranih jedinica tala daju se u tablici: • u koloni 1 dan je broj kartirane jedinice, • u koloni 2 naziv kartirane jedinice tla i postotni sadržaj nižih jedinica, • u koloni 3 u brojniku date su brojčane vrijednosti postotka stjenovitosti, a u nazivniku raspon

nagiba kao bitnih svojstava za bonitetnu valorizaciju prostora, • u koloni 4 dati su ukupni brojevi poena, • u koloni 5 navedena je klasa i potklasa, odnosno razred i podrazred boniteta zemljišta, • kolona 6 predstavlja prostornu kategoriju prostora. Kartirane jedinice su većinom složene zemljišne kombinacije više tipova tala ili nižih jedinica tla koje se u prostoru javljaju u različitim odnosima i teško ih je međusobno izdvojiti. Treba spomenuti da prvi broj ispisan arapskim znamenkama predstavlja klasu, a drugi podklasu zemljišta, npr. 42 znači da tlo pripada četvrtoj klasi a drugoj podklasi, a 81 osmoj klasi prvoj podklasi. Prvih pet klasa boniteta zemljišta (od 11-52 podklase) se ne bi trebalo trošiti izvan poljoprivredne namjene, odnosno za infrastrukturne potrebe, tim više jer je ovo isključivo krški i otočni kraj koji i onako ima veoma malo pogodnih tala za poljoprivredu. Vrijedna obradiva tla – P2 Utvrđeno je da na području Općine Punat nemamo osobito vrijednih tala P1 kategorije. Naime krški uvijeti i suha klima najbolja tla ovoga kraja svrstavaju tek u P2 i P3 kategoriju ili kategoriju vrijednih obradivih tala odnosno ostalih obradivih tala. Najbolja tla na području Općine Punat nalazimo na dva lokaliteta krških polja na putu od Punta prema naselju Stara Baška. Ta su polja Sus i Dokolovo u ukupnoj površini cca 45ha vinogradarskih tala razvijenih na koluvijalnom nanosu. To su skeletoidna tla karbonatna i nekarbonatna, a na rubnom dijelu razvijena na flišu. Na njima su odvajkada postojali vinogradi koji su danas najčešće napušteni, jer ih nema tko obrađivati. To su tla najvišeg boniteta na otoku Krku i spadaju u treću klasu prvu podklasu (31). Ostala obradiva tla – P3 Ostala obradiva tla – P3 definirane su kartirnim jedinicama 2, 3 4 i 5. Pod rednim brojem 2 su ostala obradiva tla P3 koje čine rendzine skeletne i skeletoidne sa smeđim koluvijalnim tlima i skeletoidnom crvenicom. To su vrlo malo stjenovita tla i rjeđe su podzidane u nisko kontrastne terase. To su najbolja tla uz samo mjesto Punat i najviše su napadnuta s infrastrukturom. Zasad su južno od groblja u Puntu sačuvana. Prema moru su sve manje parcele koje nalazimo podzidane u terase. Nagib ovih tala je blagi, do 8%, i spušta se prema moru. Očuvana površina ovih tala iznosi oko 10-tak ha. Kartirana jedinica 3 sličnog je sadržaja sa rendzinom i smeđim koluvijalnim tlom ili na višim predjelima sa skeletnim koluvijem je isključivo pod maslinama. Ova kartirana jedinica uvrštena je u četvrti razred boniteta, drugu podklasu (42) i ima ukupno 54 poena. Većina ovih tala nalazi se na terasama na kojima su najviše zasađene masline. To su često plitka i skeletna tla, ali na njima nalazimo najbolje maslinike Općine i otoka Krka uopće. Nešto su većeg nagiba jer se izrazitije penju prema brdovitom krškom terenu. Kartiranu jedinicu broj 4 sa crvenicom i antropogenim tlima maslinika i vinograda nalazimo na sjevernom dijelu Općine u zoni izrazitih maslinika. To su tla tipičnih gromača, stjenovita i jako kamenita. Uvrstili smo ih u ostala obradiva tla (P3 kategorije) više iz ekološke i arheološke vrijednosti gromača, kao spomenika ljudske vrijednosti, ali isto tako i radi maslina kao vrijedne kulture koja se nalazi na tom škrtom zemljištu. Spada u petu klasu, prvu podklasu (51), a uz more je manje stjenovita nego uz pristranke brda. Površina ovih tala s gromačama iznosi oko 50ha. S obzirom da se nalaze u blizini mora, u zavjetrini zaljeva, veoma su pogodna za zimski turističko rekreativni turizam (berba maslina). Kartiranu jedinici broj 5 čine antropogena tla gromača, skeletna ili skeletoidna, najčešće plitka ili srednje duboka. To su izrazita tla gromača gdje je naglašena želja da se valoriziraju ovi prostori u smislu konzervacije gromača, koje još više podsječaju na spomenike ljudske radinosti. Većinom su ova tla napuštena, a manji dio nalazimo pod vinogradima. Uvrstili smo ih u ostala obradiva tla (P3 kategoriju), koja se nemože obrađivati mehanizirano, već samo ručno, težački. Svjesni smo da će ovi prostori sve više biti prepušteni samozaraštanju.



Šumske i ostale poljoprivredne i šumske površine – Š2 i PŠ Treba naglasiti da su poneke kartirane jedinice razvrstane u više kategorija što je također naznačeno u tabelarnom prikazu. To se posebno odnosi na kartirane jedinice broj 6, 7, 8, 9 i 10 koje su izmješane poljoprivrednim načinom korištenja, kao pašnjaci, odnosno nisko bonitetna oranična zemljišta i kao takva svrstana su u PŠ kategoriju, a oaze šume imaju zaštitnu ulogu u Š2 kategoriji. Obrađivanih tala nalazimo i u kartiranoj jedinici broj 6, koja su rasprostranjena na strmim padinama sedimentnih naslaga breča, sipara i skeletnih koluvija i na njima su razvijena izrazito skeletna tla, sklona jakom klizanju, pa im je i nosivost za izgradnju infrastrukture (građevina) jako mala. Ove zone pokrivene su dijelom i šumom koja ovdje prvenstveno ima zaštitnu ulogu. Spadaju u šestu klasu, drugu podklasu (62), umjereno su stjenovita i nagiba do 30%. U okućnicama Stare Baške ova tla će se i dalje koristiti kao poljoprivredna. Svrstali smo ih u PŠ prostornu kategoriju, a šumske oaze su izdvojene kao zaštićeni prostori prisutne krške erozije (Š2). Ostale kartirane jedinice broj 7, 8, 9 i 10 nemaju nikakav značaj za oraničnu poljoprivrednu proizvodnju, izuzev što se može koristiti kao ispasište stoke sitnog zuba. Međutim, ako se uzme u obzir da su to jako stjenoviti i kameniti prostori s preko 50% stjena, a ponekad i preko 90%, onda im je kapacitet samodostatnosti krme jako nizak. Naime smatra se da se na takvih 30ha površine u kršu može prehraniti samo jedna ovca. Kartirana jedinica broj 7 je nešto bolja od tala kartiranih jedinica broj 8, 9 i 10 i spada u šestu klasu, drugu podklasu (62). Ova tla spadaju u ostala poljoprivredna tla, šume i šumska zemljišta (PŠ kategorije), a dijelovi koji su pod šumom imaju konzervacijsku ulogu u Š2 kategoriji. Kamenjari u kartiranim jedinicama 9 i 10, zauzimaju najveći dio prostora Općine Punat i na žalost imaju najniži bonitet. Položaji ovih tala uz more morali bi se koristiti za razvoj i izgradnju turističko rekreativne infrastrukture. 1.1.1.9. Prirodna i kulturno – povijesna baština Prirodna baština Od vrijednih dijelova prirode predloženih za zaštitu na kopnu Prostornim planom Primorsko-

goranske županije predloženo je područje Bašćanska draga/Vela Rika, Zarok kod Baške, lokva Bag iznad Baške/ u površini od 4744ha od čega području Općine Punat pripada 1297ha odnosno 27,3% ukupne površine. Ostatak područja nalazi se u Općini Baška. Ovo područje predloženo je za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Bašćanska draga/Vela Rika, Zarok kod Baške, lokva Bag iznad Baške/ Šire područje Bašćanske Drage odlikuje se vrijednostima flore i faune na visoravni od Velog Vrha do Velog Hlama, prirodnim vodotokom Vele Rike od izvorišta do mjesta Baška Draga, najvećim vodotokom na našim otocima, stijenama oko Bašćanske Drage kao nakadašnjeg i potencijalnog gnjezdišta ugroženih ptica grabljivica, a tu se još ističu stijene južno od Stare Baške, lokva Bag, špilja kod rta škuljica, podmorske špilje u uvali Rupe, te pješčani lokalitet Zarok. Kopanjem i miniranjem pijeska na lokalitetu Zarok do sada je istrebljeno nekoliko endemičnih i rijetkih biljaka, iako je Generalnim urbanističkim planom Baška (Rijeka 1982) ovdje bio već predviđen botanički rezervat. Od vrijednih dijelova prirode predloženih za zaštitu u moru Prostornim planom Primorsko-goranske županije predloženo je obalno područje od rta Negrit do Stare Baške koje se nalazi na području Općine Punat. Ovo područje predloženo je za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika.

Obalno područje od rta Negrit do Stare Baške Od rta Negrit (kojeg Puntari zovu Tranjevo) do Stare Baške niže se nekoliko vrlo slikovitih morskih uvala od kojih se pojedine odlikuju svojom posebnom geomorfologijom, a druge lijepim šljunčanim žalima. Većina tih uvala se prema kopnu nastavlja u slikovite bujične jaruge, tako da je priobalni reljef dosta razgiban. Vegetacija na ovom području pripada uglavnom submediteranskoj listopadnoj zoni. Stoga je u jarugama i dubljim uvalama zamjetljiva slijedeća vegetacijska pojava: dna jaruge i osojne strane



pokrivene su u pravilu listopadnim hrastovim i grabovim šumarcima, a prisojne strane uvale odlikuju se mozaikom vazdazelenih krošnji hrasta crnike što se izmjenjuje s listopadnom šikarom. Obala prema rtu Negrit na većim površinama pokrivena je i šikarom bodljikave šmrike (Juniperus oxycedrus), dok se prema jugoistoku šumska vegetacija gubi i ustupa mjesto pustim otvorenim krajolicima kamenjarskih pašnjaka, izrazito sivkastog tona boje što ga daju guste sastojine pustenastih polugrmića aromatičnog smilja (Helichrysum italicum). Od zanimljivih detalja obale i niza uvala mogu se spomenuti rt Negrit sa zgradom napuštenog svjetionika, te niz uvala. I dok su prve tri uvale (od rta prema Staroj Baški) Vela Rajta, uvala Lokvica i uvala Veli grip nastale djelomičnim potapanjem jednostavnih bujičnih jaruga, ostale imaju i nešto drugačiji postanak. To su ili uvale nastale spajanjem nekoliko krakova bujičnih jaruga ili su nastale urušavanjem obale pa su njihove strane strme i djelomično stjenovite. Osim slikovitog šljunčanog žala i strmih padina ovdje nailazimo i na neobične hridi Biškupići, od kojih je najveća hrid zapravo malen otočić strmih stjenovitih padina smješten u blizini same obale, a njegov vrh oživljuje kržljavo stablo hrasta crnike. Na promatranom području je na maloj udaljenosti sakupljen veći broj prirodnih fenomena velike ljepote, a jedan od njih je i uvala Pod vodu gdje se nalazi djelomično potopljena špilja. Malo dalje u smjeru Stare Baške je uvala Vele Stene vjerojatno nastala tektonskim urušavanjem obale. Kulturno-povijesna baština Općina Punat obiluje vrijednim kulturno-povijesnim nasljeđem. Dio tog nasljeđa je registriran, dakle adekvatno zaštićen, a dio je evidentiran. Registrirana nepokretna kulturna dobra na području Općine Punat:

1. Ruralna graditeljska cjelina • naselje Punat, zaštićeno 1968. godine. 2. Hidroarheološka baština-lokalitet • otok Galun, Stara Baška, zaštićeno 1975. godine. 3. Povijesna građevina-etnološka baština • toš, Punat, k.br.703, zaštićeno 1966. 4. Povijesna građevina-memorijalna baština • rodna zgrada revolucionara Petra Franolića, Punat, zaštićeno 1970.

Evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Općine Punat: 1. Arheološke zone i lokaliteti: • Punat • Hlam, Majen, Koštri, Podgraška Glavica, Krešini, Gromačina, Gorica iznad

Sv.Jurja, Mali Grad, Veli Kaslir, Kandija, Plaj, Gradac, Kanajt • Stara Baška 2. Pojedinačne građevine i kompleksi: • Crkvica Sv.Donata, Crkva Sv.Trojstvo, Crkva Sv.Petar, Crkva Sv.Nikole, svi u

naselju Punat • Kapela Sv.Jurja u naselju Stara Baška

3. Civilne građevine • svetionik Negrit s neposrednom okolicom

Ruralna graditeljska cjelina naselja Punat Na razvoj naselja utjecao je razvoj privrednih djelatnosti tijekom XIX st, naročito brodogradnja. Turizam, kao nova gospodarska grana javlja se na ovim prostorima koncem XIX i početkom XX stoljeća, te snažno utječe na razvoj naselja.



Arheološki lokalitet Općine Punat Navedeni popis odražava stanje istraživanja arheološke i kulturno-povijesne baštine ovog dijela otoka. On se zaniva na terenskom obilasku i očevidu potpisanog. Informacije koje u svojim radovima donosi zaslužni istraživač puntarskih starina Nikola Bonifačić-Rožin dijelom se odnose na arheološke lokalitete, a dijelom na pojedinačne i slučajne nalaze raspršene širom Punta i okolice, koji nam ukazuju na gustoću i povijesnu slojevitost ljudskih tragova ovog kraja. Spomenimo primjerice slučajne nalaze prapovijesnih grobova ili predmeta na Susu, Trojni i Peščivici, antičke grobne urne na Veloj placi, Maloj krasi, Batovu, Žužinoj dragi, uvalama Erni zdenac, Val di doke, Val di žun, Prvo more, brojne antičke nalaze na području Kapitul podno Kaslira na Susu, uz uvalu Konobe itd. A.Ragužin rado se osvrće na arheološke nalaze Punta, no to su nestručna domišljanja. Od rijetkih stručnjaka nekim puntarskim arheološkim lokalitetima uzgredno se bave C. Marchesetti krajem 19. stoljeća ( spominje gradine Kaslir i Mica ), R. Matejčić ( sondiranja na Velom Kasliru i hidroarheološke akcije akvatorija između uvale Konobe i uništenog podmorskog nalazišta antičkog brodoloma na otočiću Galun ), I. Fadić bavio se zbirkom luburnskih nadgrobnih cipusa iz košljunske zbirke ( dio ovih antičkih spomenika potječe iz okolice Punta), Od prije više godina A. Faber (nalaz ranosrednjevjekovnog groba podno temelja crkvice Sv. Dunata), te naposljetku Ž. Tomičić (arheološka reambulacija i probna istraživanja male utvrde nad uvalom Biškupići i ruševnih ostataka crkve i groblja u Maloj Krasi). Najnoviji kratki doprinos dala je i P. Chevalier koja je u sklopu korpusa ranokršćanske umjetnosti u Dalmaciji spomenula i značajna dva mramorna kapitela načinjena u 6. stoljeću, iz porušene crkve Sv. Andrije (danas su izloženi na Košljunu). U proteklih petnaestak godina obavljeno je više pokusnih ili zaštitnih arheoloških istraživanja (u pećini Vela škulja, dvije sonde uz bedeme Velog Kaslira, prapovijesne gomile na obronku Kaslira, čišćenje raslinja oko ruševina Sv. Barbare na Brestakima, sondiranje uz ranokršćansku memoriju iznad uvale Petehova, sondiranje srednjevjekovne kuće na lokalitetu Crikvišće na Kanajtu). Sustavni istražni kao i konzervatorsko-rekonstrukcijski zahvati u tijeku su na položaju Sv. Juraj u Maloj Krasi, ranokršćanskom kompleksu “Na kraj Mir” iznad uvale Petehova u Staroj Baški te na položaju ranokršćanske i srednjevjekovne crkve Sv. Petra u Kanajtu. Arheološki lokaliteti sukladno kartografskom prikazu 3a: 1. Crikvišća - Kanajt U zapuštenom masliniku i šikari dvjesta metara sjeverno od hotela Kanajt nalaze se tragovi pravokutnog srednjevjekovnog gospodarskog objekta, iz 15-16 stoljeća, podignutog u blizini ruševina nekog većeg antičkog ladanjskog i gospodarskog sklopa, čiji se zidovi kriju pod gomilama kamenja u terasama, prepunih ulomaka antičkog morta, opeka i keramike. 2. Sv. Petar - Kanajt Pedesetak metara sjeveroistočnije od začelja zgrade hotela-restorana Kanajt nalaze se ruševni ostaci i temelji kasnoantičkog sklopa zgrada, uz čiji je južni rub u 6. stoljeću prigrađena ranokršćanska crkva. Na položaju porušene prostrane crkve podignuta je u ranom srednjem vijeku dvoapsidalna jednobrodna crkva, porušena vjerojatno u 12. stoljeću. U središtu lađe ovih prethodnih građevina potom je izgrađena mala jednobrodna kapela kasnoromaničkog tipa, napuštena i porušena prigodom izgradnje i proširenja biskupijskog ladanjskog objekta a kasnije i ljetnikovca u 16. i 17. stoljeću. 3. Pećnica “Vela Škulja” U južnom boku klanca povrh centra Punta i obilaznice nalazi se malena i teško uočljiva špilja zvana “Vela škulja”, koja je u opoziciji nasuprotno položenom pripečku “Mala škulja”. Probno sondiranje ulaznog tijesnog koridora dalo je tek naslutiti tragove vatrišta prapovijesnih lovaca i nomada, vjerojatno iz razdoblja mezolitika, no to bi trebala potvrditi sondiranja unutrašnje male prostorije i pretprostora. 4. Pavula U blizini trase zaobilaznice iznad kampa “Maslinik”, u predjelu “Pavula” uz rub ceste se u dužini od dvadesetak metara uočavaju razlomljeni blokovi stijena i tamne humozne zemlje pomiješane s ulomcima prapovijesne (željeznodobne) i ranorimske keramike. Naselje autohtone liburnske zajednice dijelom trasa zaobilaznice.



5. Poduniž Nedaleko središta Punta, povrh zaobilaznice, stotinjak metara južnije od Pavule ispod obiteljske kuće i okolnog zemljišta zasađenog maslinama postojala je drevna crkvica Sv. Dionizija (Duniža). Nažalost, ovaj ranosrednjevjekovni spomenik odavna je razoren, a u novije vrijeme i prekriven novom kućom. Ipak, u okolnim vrtovima mogu se očekivati temelji dijela crkve i okolnih kuća, dijelova jednog od naselja na mjestu današnjeg Punta. Antički i kasnoantički ulomci keramike i opeka rasuti po gromačama jedinim su svjedokom velike starosti ovog naselja, uz koje je u bizantsko doba bila podignuta kapela s neobičnim naslovnikom. 6. Batovo Područje uz rub kupališta na Buki, odnosno plodna površina oranica i vinograda, dijelom danas zapuštenih, a dijelom urbaniziranih čestica. Naziv potječe od “Abatovo - opatovo”, tj. područje u vlasništvu benediktinske opatije na Košljunu, između 11. i 15. stoljeća. Nikad točno ubicirani položaji slučajnih nalaza antičke skulpture, dijelova arhitekture i podnih mozaika. Nekoliko stotina metara sjevernije uz obalu u “Borićima” je do izgradnje tvornice tjestenine postojala veoma stara crkva Sv. Andrije, iz koje potječu dva mramorna ranokršćanska kapitela. O vezi posjeda s starom crkvom Sv. Andrije (uz koju je bilo groblje) i ostataka antičkog naselja (vile rustike) na Batovu, u srednjem vijeku pretvorenog u sjedište opatijskog zemljoposjeda nema podataka. Područje bi trebalo sustavno pregledati i nadzirati pri gradnji novih zgrada. 7. Kandija - Požarina Nekoliko stotina metara istočno od Rta pod Stražicu (Punta de Bij) nalazi se ruševina kuće nepoznate starosti i namjene, koju mještani nazivaju “Kandija”. Bez istraživanja teško nam je dati određene zaključke, no vjerojatno se radi o kući u kojoj je boravila mletačka vojna posada, koja je nadzirala ulaz u Buku i more ispred Krka zbog opasnih zalijetanja senjskih uskoka. U blizini ove kuće nalaze se dva zdenca, od kojih jedan još sadrži vodu. Nešto južnije od Kandije nalazi se velika kružna kamena gomila - tumulus, koji je prigodom čišćenja kamenjara u zadnjim stoljećima proširen i povišen. Riječ je o prapovijesnoj gomili, na kojoj su u srednjem vijeku Puntari palili signalne vatre, otuda ime gomile “Požarina”. 8. Sv. Juraj na Maloj Krasi Kilometar južnije obalom od Punta de Bij prema šumovitom Plaju i Konobama vide se u slikovitom masliniku ruševine srednjevjekovne crkvice Sv. Jurja. Arheološka istraživanja i dijelom obavljeni rekonstrukcijski zahvati otkrila su starije slojeve ovog kompleksa, začetog u kasnoj antici, kao malog seoskog gospodarstva s kršćanskim grobljem iz 6. stoljeća. Jugoistočni dio građevine preoblikovan je početkom 9. stoljeća u crkvicu opremljenu kamenim namještajem s pleternom ornamentikom, koja je ubrzo porušena, te iznova izgrađena u 13. ili početkom 14. stoljeća. Dijelovi lokaliteta su obnovljeni i konzervirani u obliku malog arheološkog parka. 9. Kaslirić Između Punta i Stare Baške, južnije od prometnice koja spaja ova naselja, na maloj uzvisini nalaze se tragovi manje koncentričnim prstenastim bedemima opasne prapovijesne gradine, zvane “Kaslirić”. 10. Kaslir Kilometar jugoistočno od Kaslirića nalazi se dominantna krševita uzvisina čiji je vrh okružen prostranom gradinom trapezastog tlocrta s unutrašnjim kružnim proplankom. To je vrh “Velog Kaslira” s kojeg se pruža izvrstan pogled na more ali i čitavo kraško polje Sus te krase prema Baški. Na obroncima i po okolnim golim visoravnima nalaze se brojni tumuli, prapovijesne nadgrobne gomile. Probna iskopavanja na Kasliru dala su arheološke tragove naseobine iz razdoblja razvijenog i kasnog brončanog doba, odnosno drugog tisućljeća prije Krista. 10 a. Polje Sus U podnožju sjevernih obronaka Kaslira i Kaslirića nalazi se kraško polje Sus. U prošlosti se ovdje otkrio znatan broj predmeta iz rimskog doba, no danas se tek naslućuju usitnjeni komadići antičke keramike i opeka po gromačama. S položaja “Kapitul” izdvaja se nalaz dječjeg sarkofaga s bogatim zlatnim kompletom nakita (danas u Beču), koji je pripadao grobu neke bogate djevojčice



iz 3. stoljeća. Teren treba detaljno reambulirati i nadzirati moguće infrastrukturne iskope u budućnosti. 11. Mica Na vrhu krševitog brijega iznad polja Sus, nasuprot Kasliru, nalazi se prapovijesna gomila zvana “Mica”. Danas se vide tek ostaci jedne kružne utvrde malog opsega, u funkciji nadzora šireg područja puntarskih krasa. 12. Sv Barbara U hrastovom drmuniću “Brestaki”, na grebenu između polja Sus i pašnjaka Dokolovo nalaze se skromni tragovi srednjevjekovne crkvice Sv. Barbare. Danas se vide tek dijelovi bočnog ziđa i polukružno opisanog začelja, dok je pročelje porušeno. Koso položeni kontraforni prizidi svjedoče o naknadnim sanacijama zgrade. Debljina ziđa i tragovi pravokutnih pilastara koji su nosili pojasnicu posred bačvastog svoda ukazuju na ranoromanički stil gradnje, a povijesna svjedočanstva kazuju da su vlasnice kapele i okolnog posjeda bile krčke benediktinke. 13. Valmor Južnije od trase ceste Punat - Stara Baška, na malom uzvišenju nalazi se prapovijesna kružna gradnja, možda ne samo gomila veż i neka utvrda. Uz južni i istočni rub Dokolova nalaze se po kamenjaru više kamenih nadgrobnih humaka. 14. Sv. Nikola na Negritu Nekoliko metara pozadi svjetionika na rtu “Tranjevo”, na krševitoj zaravni podno glavice “Negrit” nalaze se ruševine srednjevjekovne kapele Sv. Nikole. Prije nekoliko godina u sklopu dijela začeljnog polukružno opisanog zida nađeni su uzidani ulomci pilastra i pluteja predromaničke oltarne pregrade, domontirane prigodom gradnje ove kapele iz neke mnogo starije crkve koja se nije nalazila na ovom mjestu. 15. Stražarnica iznad hridine “Biškupići” Na suroj stijeni između uvala Majta i Lisićak zvanoj “Biškupići”, nalaze se tragovi male pravokutne stražarske kule. Uokolo rasuti ulomci ranobizantske keramike, te komadići grčkog mramora upućuju nas da vrijeme izgradnje ove stražarske postaje stavimo u 6. stoljeće, odnosno razdoblje vladavine cara Justinijana. 16. Obronci između pašnjaka Trstenova i južnih padina Hlama posve su goli, pa se na njima uočavaju rasute prapovijesne gomile. Povrh jugoistočnog kraja polja Dokolovo i ceste za Staru Bašku vide se ruševine kršne prstenaste utvrde, odnosno prapovijesnog bedema koji okružuje središnju golemu kamenu humku. Uokolo leže tragovi prapovijesne keramike i crne zemlje, pa se čini da ovdje imamo neko prapovijesno svetište s grobovima tadašnjih moćnika. 17. Kod križa Na ulazu u Staru Bašku, nedaleko autobusnog okretišta u drazi povrh kampa “Škrila”, cesta je presjekla i dijelom uništila ostatke jednog antičkog kompleksa. Njegovi zidovi visine do jednog metra još se naziru podno gromača uz put i podno spomen križa. Napominjemo da povrh kampa, u drazi prema lokvi Laz postoji lokalitet “Mire”, a čiji naziv upućuje na ostatke nekih zidina. 18. Kapela “Na kraj mir” Povrh uvale Petehova, uz koju postoje tragovi kasnoantičkih i srednjevjekovnih kuća, nalazi se ruševni trag jedne kasnoantičke memorijalne kapele nepoznatog titulara, po načinu gradnje i rasutom arheološkom materijalu podignutoj u ranobizantskom razdoblju. Sondažna istraživanja ustanovila su tragove jednog šireg kompleksa ranokršćanske crkve i pomoćnih objekata, podignutih možda uz neku pustinjaeku opatiju. Riječ je o vrlo značajnom spomeničkom i arheološkom kompleksu, ugroženom posljednjih godina zbog sve većeg broja turista i prekopavača, ali i izgradnje kuća u neposrednoj blizini. 19. Sv. Jeronim Na hridinastoj zaravni između uvala Zala i Surbova nalaze se izdaleka vidljivi ostaci crkvice Sv. Jeronima. Crkva je zidana u prijelaznom romaničko-gotičkom slogu, a položena je povrh i u blizini



ruševina nekog antičkog objekta neutvrđene namjene. Jedna od prostorija tog antičkog kompleksa bila je u funkciji vodospreme. To je još jedan značajan višeslojni arheološki i povijesni spomenik, ugroženim širenjem puta koji ga presijeca, kojeg će hitno trebati zaštiti i prezentirati. 20. Va selu U blizini Punta, nedaleko groblja “Blaževo”, u napuštenoj oranici Boška Kopića prije više godina otkriveni su tragovi antičke vodospreme. Slabi tragovi antičkih opeka svjedoče o postojanju skromnih kuća iz rimskog doba, a i tradicija ovaj pust predjel naziva “selom”. Nešto niže, uz raskrižje Starobašćanske ceste i puta za groblje (na “Pešćivici”) prije više desetljeća slučajno je otkriven prapovijesni - liburnski grob, pokriven kamenim pločama. 21. Uz starobašćansku cestu, nasuprot kompleksa turističkog naselja, u dvorištu kuće obitelji Paladin, prije više godina otkopani su tragovi malog kasnoantičkog groblja, devastiranog izgradnjom kuća i poljoprivrednim kulturama. Grobovi, dijelom žarni, a dijelom kosturni, pripadali su siromašnom stanovništvu područja Punta iz 4. i 5. stoljeća. Nalazi poput dijelova koštanog češljića, zdjele na tri noge i brončanog prstena s ugraviranim znakom križa u kružnom polju (gnostički simbol) pohranjeni su na Košljunu. 22. Stotinjak metara južnije od skladišta građevinskog materijala uz cestu za Staru Bašku, u kultiviranom masliniku nalaze se tragovi posve porušenog antičkog objekta. Tlo oko maslina puno je sitnih crnih, bijelih i crvenih kockica mozaika, odnosno razmrvljenih dijelova mozaikom dekorirane podnice nekog ranorimskog rustičnog gospodarstva. 23. Autokamp “Konobe” Nekoliko metara od obale mora, među terasama uz šatore u autokampu, prije nekoliko godina uočene su rimske krovne opeke koje su izvirivale iz zemlje. Nakon čišćenja zemlje otkriven je trag malog četvrtastog groba omeđenog lomljenim tegulama, namijenjen urni, no umjesto urne pronašli smo nekoliko željeznih korodiranih čavala i sitne ulomke keramičke čaše, pa se stječe dojam da ovdje imamo trag kenotafa (simboličnog groba za nestalog pokojnika, stradalog na moru). 24. Uvala Konobe Uz južni rub uvale Konobe nalaze se gromače i gomile kamenja po kojima ima rasutih ulomaka morta, klesanog kamena i ulomka antičkog i srednjevjekovnog crijepa. Podno samog žala ima istovjetnih ulomaka rimskodobne keramike. U ovoj uvali (toponim svjedoči o malim kućicama iz rimskog doba - “canabae”) postojala je drevna crkvica Sv. Justine, čiji su ostaci porušeni pri gradnji autokama pred više desetljeća. 25. Uz rub šume Plaj, nekoliko desetaka metara od mora, između kompleksa Sv. Jurja i kampa, u predjelu “Medane” nalazi se velika kružna nadgrobna humka iz prapovijesnog razdoblja. 26. Stotinjak metara uz obalu jugozapadno od žala uvale Konobe nalaze se dvije manje, razvučene i vjerovatno već opljačkane nadgrobne gomile.

1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke Izgradnja krčkog mosta Općini Punat je otvorila nove razvojne mogućnosti. Dotadašnja otočka općina suočavala se s tipičnim problemima izoliranosti hrvatskih otoka, a izgradnja mosta je praktično pripojila otok Krk kopnu. Prometna povezanost je upotpunjena i otvaranjem aerodroma na otoku Krku. Prirodni i izgrađeni resursi ovog područja su more i morska obala, vrijedan prirodni i kulturni krajobraz, očuvan okoliš, blaga klima, neizgrađen prostor, postojeća infrastruktura, poljoprivredne površine (posebno maslinici), vrijedna kulturno-povijesna baština, te postojeći proizvodni pogoni i marina. Ukratko, sve prednosti hrvatskih otoka upotpunjene su dobrom prometnom povezanošću (cestovnim i zračnim prometom). Razvojna orijentacija ovog područja i dalje je turizam, pa je njemu manje više sve i podređeno. Gore navedeni resursi upotpunjeni dobrom prometnom



povezanošću odličan su preduvjet za njegov razvoj. Međutim razvoj Općine neminovno uključuje cjelogodišnji život na otoku, tako da resurse ovog područja treba iskoristiti i u cilju zadržavanja i naseljavanja ljudi, što podrazumijeva njihovo zapošljavanje tijekom cijele godine, odnosno razvoj cjelogodišnjeg turizma. Proizvodne djelatnosti bi morale biti takve da ne utječu štetno na najvrednije resurse ovog područja, odnosno da ne zagađuju okoliš. Očuvanje okoliša, mora, obale, zraka i dr. je od iznimne važnosti i preduvijet je razvoja ovog područja.

1.1.3. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja Prilikom izrade ovog plana korišene su smjernice i primjenjeni obvezujući planski pokazatelji iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja: Primorsko-goranske županije i Republike Hrvatske.

1. STRATEGIJA PROSTORNOG UREĐENJA REPUBLIKE HRVATSKE, 1997. Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske određeni su osnovni pravci razvoja cjelokupnog prostora države, te su dane smjernice i pokazatelji za izradu prostornih planova županija, koji se posredno preko tih planova ugrađuju u planove nižeg reda, prostorne planove uređenja općina i gradova. Dakle, Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske ne određuje direktno razvojne smjernice namjene korištenja površina na razini jedinica lokalne samouprave jer je upravo njima prepušteno gospodarenje vlastitim prostorom. Strategijom su utvrđene osnovne smjernice uređenja prostora, gospodarskog, društvenog, prostornog i ukupnog razvitka. Dugoročna razvojna politika i strategija uređenja prostora temeljena je na revaloriziranim vlastitim vrijednostima, potrebama i mogućnostima, na načelima održivog, s okolišem usuglašenog razvitka, s posebnim obzirom prema zaštiti prirodne i kulturne baštine, a u cilju postizanja višeg stupnja razvijnosti i veće kvalitete života stanovništva na cijelom prostoru Hrvatske.

2. PROSORNI PLANOVI • PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, (“Službene novine” PGŽ br.

14/00, 12/05) Prostorni plan Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji određuje osnovne segmente strategije razvoja Općina i Gradova na području Županije, uz racionalno korištenje i svrhovito upravljanje resursima radi zaštite prostora. Iz prostornog plana Županije korištena su načela promišljanja o prostoru Županije, posebno ona o njenom priobalju, o općinama i gradovima Riječkog prstena, obvezujuće smjernice za izradu prostornih planova uređenja Općina i Gradova, planski pokazatelji za dimenzioniranje, te je preuzet popis građevina od važnosti za Županiju primorsko-goransku. Na području Općine Punat nalaze se slijedeće građevine (zahvati) od važnosti za Županiju: 1. Pomorske građevine s pripdajućim objektima, uređajima I instalacijama:

a. Luke posebne namjene: • luke nautičkog turizma: Punat

2. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređejima I instalacijama: a. Ostale državne ceste:

• Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (trajekt) – Supetarska Draga – Rab – Mišnjak (trajekt) – Biškupica (planirana)

3. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima I instalacijama • Punat

Usklađenjem Županijskog plana (“Službene novine” PGŽ 12/05) sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora grafički su utvrđeni pojasevi zaštitnog obalnog pojasa na kopnu i moru, te načini uređenja, korištenja i zaštite definiranih pojaseva. Tako su za Općinu Punat utvrđene slijedeće ugostiteljsko-turističke zone: naziv zone površina (ha) vrsta kapacitet napomena KANAJT 12 T1 700 pretežito neizgrađeno MALA KRASA - KONOBE 20 T2 1200 izgrađena ŠKRILA 7 T2 700 pretežito izgrađena




Osim navedenih područja određena je luka posebne namjene – marina na području postojeće marine Punat sa kapacitetom maksimalno 850 vezova. • PROSTORNI PLAN (BIVŠE) OPĆINE KRK (Službene novine PGŽ broj 31/78, 16/88, 4/93) Prostorni plan (bivše) Općine Krk odnosi se na područja sadašnjih 7 lokalnih samoupravnih jedinica – Općine Omišalj, Dobrinj, Malinska, Vrbnik, Punat, Baška i Grad Krk. Uređenje prostora za Općinu Punat mijenjalo se kroz dvije izmjene i dopune, a odnosile su se na izmjene granica neizgrađenog dijela građevinskog područja. Generalna osobitost Plana je definirana novom mogućnošću organizacije života otoka Krka – povezivanje otoka sa kopnom. Povezivanjem mostom, otoka Krka s kopnom, stvoreni su neki od osnovnih preduvjeta za kvalitetnijom valorizacijom • preciznije su utvrđene granice građevinskih područja • povećane su poljoprivredne površine • povećane su zone rekreacije • ukinute su zone komercijalnog turizma na lokaciji južnije od uvale Sv. Fuske • rezerviran je prostor za formiranje novih zona komercijalnog turizma Promjene u namjeni prostora i režimi zaštite prostora utjecali su i na određene izmjene u trasama prometne mreže na otoku.

• URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA NASELJA PUNAT, 1999. Urbanističkim planom uređenja definirane su granice naselja Punat. Granice Plana utvrđene su na osnovu Prostornog plana Općine Krk, III izmjene, koja za područje Općine Punat nikad nije saživjela. Unutar granica naselja jasno su definirane površine predviđene za odvijanje pojedinih namjena. Planom su definirane osnovne infrastrukturne mreže. U provedbenom smislu Urbanistički plan je nedorečen u smislu uvjeta gradnje za pojedina područje naselja, pa ga to čini neprovedivim za te segmente naselja. • DPU turističke građevine «Ploner» na Buki (SN br. 21/00) • DPU zone za dogradnju stambene građevine na k.č. 8850/2 i 8850/3 (SN br. 9/01) • DPU zone za građenje stambene građevine na lokaciji Pasjak 9 u Puntu (SN br. 9/01) • DPU zone za građenje stambene građevine na k.č. 4900/1 i 4902/2 k.o. Punat na Buki

(SN br. 9/01) • DPU rekonstrukcije građevine na k.č. 8451/13 i 8452/1 (SN br. 9/01) • DPU areala »Marković»-k.č. 4823/16 u zoni 15, u Krčkoj ulici 43 u Puntu (SN br. 17/02 i

22/02) • DPU «Božac» u zoni 12 uz ulicu I.G. Kovačića u naselju Punat (SN br. 6/03) • DPU građevine mješovite namjene na k.č. 8439/1 i 8439/2 k.o. Punt (SN br. 18/02) • DPU nadogradnja stambene zgrade u Puntu, I.G.Kovačića 73, na k.č. 8440 k.o. Punat

(SN br. 17/04) Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine Punat za razdoblje od 2007. do 2011. godine (SN br. 10/07) predviđeno je da se u navedenom razdoblju dio važećih detaljnih

npla ova uređenja stavi izvan snage: • DPU turističke građevine «Ploner» na Buki (SN br. 21/00) • DPU zone za građenje stambene građevine na k.č. 4900/1 i 4902/2 k.o. Punat na Buki

(SN br. 9/01) • DPU areala »Marković»-k.č. 4823/16 u zoni 15, u Krčkoj ulici 43 u Puntu (SN br. 17/02 i

22/02) • DPU «Božac» u zoni 12 uz ulicu I.G. Kovačića u naselju Punat (SN br. 6/03) • DPU građevine mješovite namjene na k.č. 8439/1 i 8439/2 k.o. Punt (SN br. 18/02) • DPU nadogradnja stambene zgrade u Puntu, I.G.Kovačića 73, na k.č. 8440 k.o. Punat

(SN br. 17/04)


1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja Općinu Punat čine dva naselja: Punat-nositelj funkcija općinskog središta i Stara Baška. Naselju Punat prilazi se sa državne ceste D 102 Krčki most - Baška županijskom cestom (5125) priključenom kod Dunata. Naselju Stara Baška moguće je kopnom prići jedino županijskom cestom iz naselja Punat. Oba naselja prošlih desetljeća variraju u broju stanovnika s time da je do velikih iseljavanja došlo početkom svjetske ekonomske krize u prošlom stoljeću. Od 1960.-1970. u tom području se začinje turizam, koji se u početku skromnije razvija, uglavnom uslijed slabe prometne povezanosti otoka Krka s kopnom i slabe infrastrukturne razvijenosti: nedostatak vode, kanalizacije, ne opremljenost električnom energijom itd. Izgradnja mosta Kopno-Krk (1980.god.) pospješila je i omogućila brži i ravnomjerniji gospodarski razvoj cijelog otoka, šo se odrazilo i na razvoj Općine Punat. Planska dokumentacija (UPU naselja Punat) izrađena krajem tisućljeća pokazala je potrebu za prostorom u svrhu razvoja gospodarskih djelatnosti – malih obrta i trgovine kao prateće snažnom razvoju turističke djelatnosti. Naselje Punat locirano je uz istočni dio Puntarske drage, na blagoj padini klimatski i tlom pogodnoj za uzgoj maslina. Puntarska draga svojom zatvorenošću prema otvorenijem moru i stanjem svog dna, danas predstavlja ograničenje prevladavajućeg razvoja (nautički turizam), a u smislu njene zaštite. Građevinsko područje za razvoj turističke djelatnosti smješteno van Puntarske drage u proteklom planskom periodu nije iskorišteno. Područje između turističke zone “Konobe” i turističke zone “Škrila”, naselja Stara Baška, povezano je županijskom cestom koja prolazi uz Sus i Dokolovo, dva polja koja su ranije generacije koristile u svrhu poljoprivredne proizvodnje za vlastitu prehranu. Danas su rijetke parcele na tim poljima obrađene, a nedostatak tekuće vode odvraća stanovništvo od korištenja zemlje. Stara Baška nije koristila prostor u onom opsegu u kojem joj je, dosadašnjom planskom dokumentacijom, bio na raspolaganju. Dijelom je izgrađena turistička zona na njenom ulazu i pojedine parcele unutar građevinskog područja naselja. Morfologija terena onemogućila je izgradnju na brdu iznad izgrađenog dijela, dok su pojave klizišta ispod ceste (koja je uglavnom i razdijelnica dvaju osnovnih geoloških profila) gotovo sačuvala područje neposredno uz more od ubrzanije izgradnje. Komunalna neopromljenost područja Stare Baške (voda, kanalizacija) ograničavajući su faktor razvoja tog dijela Općine. Problemi i ograničenja Razvojni resursi Općine Punat su prvenstveno ljudi i prostor. Ti će resursi određivati i ukupan razvoj. Dio mlađih ljudi Općine se zbog potreba školovanja i rada u djelatnostima kojih nema u Puntu seli u veće gradove (Rijeku i Zagreb) ili u inozemstvo. Istodobno otočni prostori postaju privlačniji za sezonsko zapošljavanje radnika u turizmu kako domicilnog stanovništva tako i iz drugih područja. Prostor je u cjelini dosta opterećen, a ponegdje i devastiran, pa njegova ograničenost zahtijeva usporavanje procesa gradnje na obalnom prostoru, prenamjenu postojećih prostora za atraktivnije djelatnosti, usmjerenje stambene izgradnje i izgradnje kuća za odmor podalje od obale, osiguranje i opremanje prostora za poslovnu zonu, te u cjelini racionalno korištenje prostora i njegovo očuvanje. Osim toga, na području Općine ima manje obradivih poljoprivrednih površina i znatno više pašnjačkih, te površina pod šumama. To su također razvojna ograničenja. Izostala su značajnija ulaganja u većem dijelu gospodarstva, a ona koja su ostvarena u turizmu bila su u funkciji minimalnog održavanja poslovanja i kakve takve zaposlenosti. Ranija ulaganja u podizanje tehnološke i poslovne razine nisu bila dovoljna. Turistički kapaciteti, trgovina, te kapaciteti drugih djelatnosti tehnološki i organizacijski zaostaju zbog dugotrajnog izostanka investiranja, pa će za ublažavanje tehnološkog zaostatka trebati više vremena i sredstava. Općina Punat ima ograničene mogućnosti prihvata turista, prvenstveno sa stanovišta zadovoljenja potreba u komunalnim uslugama i ograničenja u infrastrukturnim sistemima, zatim prostorna i ljudska ograničenja. Izostanak i smanjenje turističkog prometa nakon 1991. zahtijeva znatno veće napore u formiranju atraktivne ukupne turističke ponude za njegovo postepeno jačanje i proširenje turističke sezone.



Osim toga, tranzicijski procesi nisu dovršeni, a velike promjene u političkom i gospodarskom sustavu Hrvatske izazivaju nesnalaženja ljudi i sporost u provedbi promjena. Prostor područja Općine je uz ljude najvrijedniji resurs koji treba racionalno iskorištavati i ujedno očuvati od većih devastacija. Najopterećeniji je priobalni prostor na kome je smješteno brodogradilište, marina, hoteli, trgovine, ugostiteljski objekti, privatne kuće namijenjene odmoru i nove stambene zgrade u kojima je dio prostora opremljen za turizam. To je dovelo do određene preopterećenosti obalnog prostora, do laganog narušavanja izvornog primorskog pejzaža, do slabljenja kvalitete obale i mora i do prometnih gužvi, buke i onečišćenja okoliša i posebno mora. S razvojem i rastom turističkog prometa sve se više zaoštravaju i problemi parkirnog prostora i prometni problemi, pa to izaziva prometne gužve, slabi turističku ponudu i otežava življenje stanovništva. Komunalni problemi u značajnoj mjeri opterećuju i sužavaju kvalitetu turističke ponude. U ljetnoj sezoni na području Općine boravi velik broj turista i povremenih stanovnika koje su izgradile stambene ili druge kapacitete. To stvara veliki pritisak na komunalnu infrastrukturu, na potrošnju vode, na ispuštanje većih količina kućnog, tekućeg i krutog otpada, a zahtijeva i dodatne aktivnosti na čišćenju ulica i javnih prostora, povećava potrebe za parkirnim prostorima i drugo. Največi problemi u zbrinjavanju otpada na otocima su nepropisno odlaganje građevinskog otpada na neuređenim odlagalištima tzv. «divljim odlagalištima» koja nakon sanacije i čišćenja vrlo brzo niču na drugim lokacijama.Posebne kategorije otpada čije je zbrinjavanje veliki problem na otocima su: građevinski otpad, životinjski otpad, velika količina ambalažnog otpada, električni elektronski uređaji i oprema. Osnovni problem je u tome što komunalna infrastruktura treba pokriti velike sezonske razlike. Razvoj turizma donio je sa sobom i veća onečišćenja koja se odražavaju u: onečišćenju zraka zbog povećanog turističkog prometa, onečišćenju voda i mora pri svim oblicima korištenja, onečišćenju tla odbacivanjem otpada i smeća, prometnoj zakrčenosti i gužvama u ugostiteljskim i drugim objektima, u nagrđivanju pejzaža i obale i sl. More i morska obala izloženi su onečišćenju od oborinskih voda, kanalizacijskih ispusta (s otpadnim vodama bez njihova adekvatnog prečišćavanja), rada i djelovanja brodogradilišta i marine, od smeća i odbačenog krutog i tekućeg otpada, od privatnih, ribarskih i prevozničkih čamaca. Zbog nedovoljne kontrole korištenja prostora s obzirom na vodozaštitu, zaštitu poljoprivrednih i šumskih površina, zaštitu pejzaža, obale i priobalnog mora, potrebno je predvidjeti adekvatne mjere za zaštitu i racionalnije korištenje raspoloživog prostora, te druge mjere za zaštitu voda, mora, tla i zraka. Istaknuti problemi te pomanjkanje kvalitetnih razvojnih programa u znatnoj će mjeri ostati i nadalje razvojna ograničenja. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti s obzirom na veličinu Općine ne može zadovoljiti u potpunosti potrebe stanovnika, koji dio tih potreba obavljaju u Krku, Rijeci i drugim mjestima.



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREÐENJA Tijekom novije povijesti (nakon 1945.godine) područje Općine Punat je u prostornom planiranju uvijek bilo tretirano u sklopu šireg područja: Prostorni plan Općine Krk (SN 31/78,16/88,12/97). Temeljem Zakona o područjima županija,gradova i općina u Republici Hrvatskoj (1992.godina) formira se Općina Punat kao jedinica lokalne uprave. Koncepcija prostornog planiranja, u vrijeme navedenih prostornih planova, osnivala se na postavci “intenzivnog” i “pod svaku cijenu” turističkog razvoja. Nepažnja izazvana nepraćenjem odraza takve postavke je unutar Puntarske drage dovela do utvrđene eutrofikacije dna uvale. Turistička izgradnja zadržala se u realnim okvirima odnosno velike zacrtane turističke zone nisu realizirane. Za naselje Punat može se reći da je razvoj naselja, tijekom proteklih godina, pratio i razvoj infrastrukturnih sustava. Dok kod naselja Stara Baška to nije slučaj. Državnom strategijom postavljena su osnovna načela prostornog planiranja:

• preferiranje održivog razvoja umjesto razvoja pod svaku cijenu • izravna odgovornost jedinica lokalne samouprave u vlastitom razvoju • spoznaja o nenadoknadivosti potrošenih i degradiranih prirodnih resursa • važnost očuvanja okoliša

2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja Ciljevi razvoja cjelokupnog prostora Županije jasno su postavljeni u Odredbama za provođenje Prostornog plana Primorsko-goranske županije: • Podizati opću razinu razvijenosti Županije i povećati standard stanovništva, zaposlenosti i

kakvoće življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od 15.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.

• Poticati progresivni demografski razvitak, naročito sprečavajući depopulaciju i izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do 2015. godine treba optimalno iznositi 0.5% prosječno godišnje.

• Uspostaviti gospodarsku i demografsku ravnotežu rasta i razvitka u Županiji. • Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za

nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske. • Izgrađivati i ustrojavati sustav upravljanja prostorom i prirodnim resursima. • Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka. • Postaviti zaštitu okoliša na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa

zaštite i razvitka, te sprečavanja onečišćenja okoliša. • Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i

očuvanjem kakvoće susjednih područja. Temeljna načela organizacije prostora za izradu planova užeg područja, također prema Odredbama za provođenje županijskog plana: 1. Policentrizam. Razmještaj ljudi i dobara u prostoru temeljiti na policentričnom načelu, a to

znači da organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta u prostoru počiva na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja jaku inicijativu pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne strukture.

2. Prostor kao resurs. Prostor racionalno koristiti i zaštititi u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor se očito pojavljuje kao najvredniji resurs ove sredine, s prostranstvima, obiljem kvalitetne podzemne vode, prirodnim ljepotama, poljima, morem, podmorjem, obalama i pripadajućim živim svijetom. Ako se toj činjenici doda kakvoća i zemljopisni položaj prostora, onda se njegovo značenje kao činitelja razvitka uvećava.



3. Otvorenost prostora. Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama otvoreni je prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije mora sadržavati organizacijski prostorni elementarij kojim će se uspostaviti odnos prema regionalnim prostorima i bližem i daljem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti očituje se u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih intelektualnih, prometnih i drugih funkcija.

4. Integracija prostora. Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora. Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u integraciji s obodnim prostorima, što se ostvaruje preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.

5. Održivi razvitak. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih resursa, respekt prema još nerođenima. Održivi razvitak označava onaj razvitak pri kojem su opseg i dinamika čovjekovih proizvodnih i potrošnih aktivnosti dugoročno usklađeni s opsegom i dinamikom procesa koji se odvijaju u prirodi. Održivi razvitak ne isključuje ekonomski rast, ali ne smije ugrožavati čovjekovo zdravlje, biljne i životinjske vrste, prirodne procese i prirodna dobra.

U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora, a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog bogatstva.

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Obzirom da je do donošenja Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj 1992. područje Općine Punat pripadalo području bivše Općine Krk, razvoj područja temeljio se uglavnom na zadovoljavanju stambenih potreba stanovnika i povremenih stanovnika (vikendaša). Razvoj nije tekao na način da se funkcija stanovanja nadopunjava ostalim pratećim funkcijama, već su se sve centralne, javne, društvene i većina kulturnih potreba, neophodnih za svakodnevno odvijanje života, obavljale u Krku. Posljedica ovakvog razvoja je činjenica da na području Općine Punat nema naselja koje bi svojim upravnim i društvenim funkcijama predstavljalo poseban značaj za Županiju (središnje naselje Punat je lokalno središte VII kategorije). Područjem Općine Punat prolaze dijelovi postojećih i planiranih infrastrukturnih sustava koji su od značaja za Državu i Županiju. Građevine od važnosti za Državu • u segmentu prometa i veza: radijski koridori Učka – Krk (Zidine) - Rab Građevine od važnosti za Županiju • U segmentu prometa i veza: cesta Omišalj-Vrbnik-Stara Baška (trajekt) – Supetarska Draga-

Rab-Mišnjak (trajekt) – Biškupica (planirana), takozvana “plava magistrala” koja spada u ostale državne ceste.

• U segmentu pomorskih građevina s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama su kod luka posebne namjene, luke nautičkog turizma: • Punat (postojeća)

• Od građevina sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama je kanalizacijski sustav naselja Punat

• Distribucijski dalekovod 110 kv Krk-Rab - postojeći



2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Racionalno korištenje prirodnih izvora nužan je preduvjet kvalitetnog uređenja prostora. Obzirom da je spoznaja o neobnovljivosti prirodnih izvora temelj suvremenog planiranja po principu “održivog”, a ne “pod svaku cijenu” razvoja, očuvanje prirodnih resursa i njihovo racionalno korištenje od iznimne je važnosti, a kao takvo prihvaćeno je Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Planiranjem, baziranim na prirodnoj osjetljivosti prostora, moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređenje i zaštitu prostora s ciljem zaustavljanja negativnih učinaka razvoja i povećanja kvalitete življenja. Prirodni resursi na području Općine Punat su neizgrađen prostor, kvalitetan zrak, čisto more, poljoprivredne površine i neizmjerno lijepi krajolik. Ovi prirodni izvori su razvojni resurs u svakom pogledu, pa stoga zahtijevaju zaštitu i racionalno korištenje.

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša U današnje vrijeme ekološka svijest je sve razvijenija, a suvremeno planiranje koje se temelji na principu “održivog razvitka” kao jedan od primarnih ciljeva postavlja očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i ukupne ekološke ravnoteže. Mjerama zaštite potrebno je obuhvatiti sve prirodne resurse prostora: tlo, more, vodu, zrak, a posebno vrijedne dijelove okoliša: prirodne i stvorene ljudskim radom. Postavljeni ciljevi u svrhu očuvanja ekološke ravnoteže i zaštite okoliša su slijedeći: Zaštita zraka • očuvati postojeću kakvoću zraka (I kategorije); • podatke o emisijama u zrak postojećih stacionarnih izvora prikupljati na način propisan

Zakonom o zaštiti zraka; • nove sadržaje u prostoru planirati na način da ne naruše postojeću kakvoću zraka i da njihovo

djelovanje bude usklađeno sa Zakonom o zaštiti zraka i drugim podzakonskim propisima iz područja zaštite zrak.

Zaštita voda • zaštititi podzemne vode IV zona zaštite izvorišta vode za piće. Te zone su osigurane za

moguća istraživanja dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za korištenje u vodoopskrbi; Zaštita mora • zaštititi dno Puntarske drage za koje je utvrđena eutrofikacija; • zaštititi more i priobalni dio Općine Punat od daljnjih onečišćenja, narušavanja obalne linije i

vegetacije uz obalnu liniju; Zaštita od buke • Izraditi kartu buke. • ovisno o podacima iz karte buke, izraditi akcijski plan s prikazom mjera za provođenje

smanjenja buke na dopuštene razine, • kontrolirati razinu buke u naseljima (buka od prometa i proizvodnih pogona), te osigurati

mjere održanja razine buke na dopuštenoj razini, • planirane sadržaje tako smjestiti u prostoru da njihov utjecaj bukom na stambene zone bude

što manji, • primijeniti takva prostorno-planerska rješenja koja će smanjiti utjecaj buke od promet, • donijeti i na području obuhvata Plana primijeniti odluke i druge odredbe propisane Zakonom

o zaštiti od buke; Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih razaranja • izraditi mjere za provedbu zaštite ljudi i okoliša u uvjetima elementarnih nepogoda i ratnih

razaranja;



Zaštita tla • zaštititi šumsko tlo, u smislu održavanja, zaštite i pravilnog gospodarenja; • zaštititi poljoprivredno tlo, a tlo I kategorije (I-V bonitetne klase) obavezno namjeniti primarnoj

poljoprivrednoj proizvodnji. Ovo se posebno odnosi na zaštitu dva veća polja: Sus i Dokolovo koji su jedino vrijedno poljoprivredno tlo na području Općine;

Zaštita prirodne i kulturno-povijesne baštine • osigurati zaštitu vrijedne prirodne i kulturno-povijesne baštine; Postupanje s otpadom Iz ocjene postojećeg načina postupanja s otpadom, na području općine Punat otpadom se ne gospodari u potpunosti na način predviđen Zakonom o otpadu. Osnovni ciljevi u postupanju s otpadom: • uskladiti postupanje s otpadom na području općine Punat s odredbama Zakona o otpadu i

podzakonskim propisima donijetim na temelju ovoga zakona, • te s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije; Usklađenje postupanja s otpadom s odredbama Zakona o otpadu podrazumijeva: • uspostavu sustava gospodarenja otpadom; • sprječavanje nenadziranog postupanja s otpadom; • razvijanje i utvrđivanje programa edukacije o otpadu. Pri postupanju s otpadom svi sudionici su dužni pridržavati se odredbi Zakona o otpadu.

Usklađenje postupanja s otpadom s odredbama Prostornog plana Primorsko-goranske županije podrazumijeva:

• Postupno usklađenje s usvojenim županijskim sustavom gospodarenja i postupanja s otpadom i odredbama čl. 115. Prostornog plana Primorsko-goranske županije.

2.2. Ciljevi prostornog razvoja općinskog značaja

2.2.1. Demografski razvoj Stanovništvo je najvažniji faktor gospodarskog razvoja jer ono daje aktivnu radnu snagu za potrebe gospodarskih i društvenih djelatnosti, a ujedno je i potrošač proizvedenih roba i usluga. Veći prirast stanovništva pridonosi većem dinamizmu razvoja, a i povećava potražnju domaćeg tržišta. S obzirom na atraktivnost prostora Općine i snažniji razvoj turizma može se očekivati i povećanje stanovništva. Relativno visoka starosna razina domicilnog stanovništva i nešto nepovoljniji odnos žena u fertilnoj dobi ne omogućuje veći prirodni priljev, pa se stoga očekuje znatno veći priljev ljudi iz drugih područja. To nameće potrebu rezervacije prostora i za stambenu izgradnju koja mora biti svakako na manje atraktivnim prostorima Općine. Očekuje se, da će Općina Punat, u 2015. godini imati između 2.100 i 2.360 stanovnika. Prva (niža) varijanta polazi od popisa stanovništva iz 2001., te projekcija nataliteta i mortaliteta i procjena mehaničkog prirasta, a druga (viša) od podataka popisa 1991. koja je bila na višoj razini u odnosu na prošlih 10 godina. Konačno popisi stanovništva u 1991. i 2001. nisu sasvim sukladni iz čega proizlaze i razlike. Druga varijanta rađena je za potrebe Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Analizom demografskih pokazatelja možemo zaključiti stagnaciju razvoja naselja Punat i opadanje u razvoju naselja Stara Baška. Demografska predviđanja do 2015.g. su brojčano 2360 stanovnika Općine (prema PPPGŽ). Ostvarenje planskih opredjeljenja omogućilo bi poboljšanje demografske slike na način da bi se kvalitetnim uvjetima za život (mogućnost daljnje izgradnje, rekonstrukcija postojećih poslovnih objekata, povećana izgradnja turističko-ugostiteljske namjene, mogućnost lokalnog stanovništva za bavljenjem dopunskom djelatnošću, bolja prometna



povezanost i drugo) smanjili dnevni migracijski pomaci i spriječilo daljnje iseljavanje mladog naraštaja. Poticajnim mjerama kako Republike Hrvatske i Županije, tako i same lokalne samouprave omogućiti: • adekvatno osnovnoškolsko obrazovanje; • školovanje kadra potrebnog za razvoj Općine novčanim pomoćima i garancijom zaposlenja; • revitalizaciju poljoprivrede osobito uzgoju maslina i stočarstva - ovčarstva; • razvoj malog obrtništva i poduzetništva; • stanovništvu bavljenje dopunskom djelatnošću turizmom, ribarstvom • plasman domaćeg proizvoda; Razvoj Općine Punat bazirat će se na postojećim prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na sinhroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, društvenog, prostornog i ekološkog razvoja. Razvoj i struktura zaposlenosti Zaposlenost je temeljna razvojna, socijalna i društvena kategorija, a prognoze su izrađene u skladu s demografskim prognozama i prognozama razvoja gospodarskih i društvenih djelatnosti tj. s prognozama ostvarenja bruto domaćeg proizvoda i predviđenih ulaganja na području Općine. Tablica 1. Prognoza zaposlenosti 2000- 2015.

Prognoza za 2015. I. varijanta II. varijanta Djelatnost Stanje

2000. Broj stope Broj stope

A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 4 5 1,5 6 2,7 B. Ribarstvo 30 20 -2,7 25 -1.2 C. Rudarenje i vađenje D. Prerađivačka industrija 130 156 1,2 185 2,4 E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom F. Građevinarstvo 15 18 1,2 20 1,9 G. Trgovine i popravak vozila 117 125 0,4 135 1,0 H. Hoteli i restorani 198 280 2,3 350 3,8 I. Prijevoz, skladištenje i veze 29 32 0,7 34 1,1 J. Financijsko posredovanje 8 9 0,8 10 1,5 K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 10 12 1,2 13 1,7 L. Javna uprava i obrana 8 8 0,0 9 0,8 M. Obrazovanje 24 26 0,5 28 1,0 N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 2 4 4,7 8 9,7 O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 63 65 0,2 77 1,3 P. Privatna kućanstva sa zaposlenim Q. Izvan teritorijalne organizacije i tijela UKUPNO 638 760 1,2 900 2,3

Izvor: Podaci Županijskog ureda za statistiku Rijeka i procjena autora za 2000., a za 2015. prognoza autora. Broj zaposlenih u Općini Punat porasti će do 2015. za 19% u prvoj varijanti i za 41% u drugoj varijanti. To će omogućiti da se na području Općine udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu poveća od 31,3% na 36,2% u prvoj i na 38,1% u drugoj varijanti, što je prihvatljiva veličina. Prognoza zaposlenosti Općine Punat temelji se na projekciji kretanja stanovništva, na projekciji razvoja gospodarskih i društvenih aktivnosti, tj. na prognozi rasta bruto domaćeg proizvoda i predviđenih ulaganja na njenom području do 2015. Prognoza broja zaposlenih po djelatnostima do 2015. iznosi se u tablici 1. Prognoza zaposlenosti uvjetovana je činjenicom da će i u budućnosti turizam ostati glavna djelatnost Općine koja će moći zaposliti nešto veći broj radnika u novoizgrađenim kapacitetima dok će velik broj zaposlenih biti sezonska radna snaga koja će se u dobrim turističkim godinama regrutirati iz drugih područja. Osim toga, povećat će se broj privatnih smještajnih jedinica u kućanstvima koja će pretežno angažirati članove kućanstva, a slično će se povećati i broj



trgovinskih i obrtnih privatnih poduzetnika koji će također angažirati radije članove kućanstva nego slobodne radnike. Prema iznesenim prognozama najveći porast zaposlenih trebao bi se ostvariti u djelatnosti turizma u kojem će se zaposliti između 280 i 350 osoba. Ipak najznačajnije djelatnosti ostaju i nadalje turizam, brodogradnja i trgovina. Njihov udio u ukupnom broju zaposlenih povećava se od sadašnjih 70,4% na oko 74%. Porast zaposlenosti u turizmu moći će se ostvariti izgradnjom novih kapaciteta, dizanjem razine i povećanjem kvalitete usluge, te produljenjem turističke sezone. Bez obzira na ta nastojanja, ostat će i nadalje dio kapaciteta slobodan izvan glavne turističke sezone, posebno dijela komplementarnih, pa je za očekivati da bi se dio turističkih radnika mogao angažirati u tom razdoblju i na drugim poslovima kao što su: berba maslina, rad u obrtima, razne prerade, ribolov i duge aktivnosti. To upućuje na to, da će stanovnici Općine Punat, kao što su to činili otočani i do sada, u tijeku godine raditi različite poslove. Brodogradnja s raznim oblicima prerada zapošljavat će kao i do sada oko 1/5 svih zaposlenih stanovnika Općine. Uz razvoj brodogradnje i boravak plovila u marini, može se očekivati sve veća specijalizacija u pružanju usluga na popravcima i održavanju brodova i sve sofisticiranije opreme. Na prostorima nove radne zone mogla bi u suradnji s svjetskim tvrtkama razviti specijalizirana proizvodnja pojedinih dijelova opreme za potrebe nautičkog turizma. Brodogradilište i Marina imaju potrebna saznanja i iskustva, pa je moguće očekivati razvoj i u tom pravcu. Trgovina će zapošljavati od 15-17% svih zaposlenih ili između 125 i 135 ljudi. Taj broj ljudi zadovoljit će potrebe povećanja prometa i razvoja trgovine Općine. Ostale djelatnosti značajne sa stanovišta zapošljavanja su ostale usluge koje će se razvijati u skladu s novim osobnim potrebama stanovišta i specifičnim potrebama turista. Međutim, nije zanemariva niti angažiranost u društvenim djelatnostima koja će biti jedna od bitnih razvojnih odrednica.

2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture Globalni ekonomski i prostorni ciljevi razvoja Koncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja Općine Punat temelji se na vlastitim razvojnim iskustvima, na globalnim tendencijama razvoja otočnog dijela Primorsko-goranske županije i Hrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama u razvijenim zemljama, te na znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim metodama. Dosadašnje razvojno iskustvo pokazalo je da je opstanak i življenje na otočkom prostoru moguće samo uz kombinaciju raznovrsnih djelatnosti i zanimanja stanovništva. Tako su se kombinacijom poljoprivrede (ovčarstva, maslinarstva, vinogradarstva, ratarstva), ribarstva, turizma i šumarstva mogli osigurati kakvi takvi životni uvjeti. Ipak je značajniji razvojni pomak ostvaren s razvojem turizma od druge polovice 60- tih godina prošlog stoljeća. Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: • pravnog okvira, • financijske i porezne politike, • izrada i ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih

institucija, obrazovanje poduzetnika i menedžera, • raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo. Razvoj Općine Punat bazirat će se na postojećim prirodnim, ljudskim i prostornim resursima, te na povezivanju gospodarskog, društvenog, prostornog i ekološkog razvoja. Globalni prikaz treba poslužiti kao ekonomska podloga za izradu prostornog plana Općine, ali on pruža i okvirne osnove za izradu dugoročnih programa razvoja pojedinih djelatnosti, većih trgovačkih društava i sposobnih privatnih poduzetnika u tržišnim uvjetima gospodarenja. Zato ti ciljevi i pravci razvoja trebaju biti vrlo jasni i sintetizirani. Oni se mogu svrstati u tri skupine: ekonomske, prostorne i zaštitne.



Ciljevi ekonomskog razvoja su: • povećanje proizvodnje roba i usluga te zaposlenosti radne snage (osobito mladih) , • porast proizvodnosti rada, kapitala, iskoristivosti mora i zemljišta, uz sniženje proizvodnih i

prometnih troškova, • modernizacija kapaciteta i informatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti, • bolja i plodnija suradnja sa gradom Krk, općinama otoka Krka, Rijekom i drugim prostorima

te inozemnim gradovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg korištenja tuđih iskustava,

• povećanje razine životnog standarda i kvalitete življenja na otoku. Ciljevi prostornog razvoja su: • racionalno gospodarenje prostorom i priobalnim morem, preraspodjela (¨reciklaža¨)

postojećeg prostora u Općini Punat i osiguranje prostora uz more za razvoj rekreacijskih površina za potrebe visokog turizma,

• potpunije reguliranje imovinsko-pravnih, zemljišnih, prostornih i lokacijskih uvjeta. Ciljevi zaštite prostora su: • svestrana zaštita okoliša (zraka, mora, voda, tla, od buke), biološke raznovrsnosti, prirodnog

i urbanog pejzaža i kulturno-historijske baštine, • funkcionalno zoniranje prostora za gospodarske, stambene i rekreativne namjene Svi ti ciljevi imaju dugoročni i opći karakter, od nacionalnog su i lokalnog interesa, ali se za kraće razdoblje mogu određivati i drugi dopunski ciljevi. Glavni pravci razvoja su: • turizam s ugostiteljstvom, nautički turizam, trgovinom, komunalnim, sportskim i kulturnim

djelatnostima i podrškom uz domaće proizvode • brodogradnja i ostala prerada • trgovina i trgovinske usluge, • prijevoz i veze, • moderno obrazovanje, kultura, sport i javna uprava Kvantitativni aspekt globalne koncepcije razvoja Općine Punat najbolje se može izraziti pomoću četiri bitna gospodarska parametra: • demografske projekcije, • dinamikom rasta bruto domaćeg proizvoda, • promjenom strukture gospodarskih i društvenih djelatnosti koje se mogu prikazati

promjenama strukture bruto domaćeg proizvoda i zaposlenosti • povećanjem štednje (akumulacije) i investicija koje su glavni pokretač gospodarskog rasta,

strukturnih promjena i veće zaposlenosti. Koncepcija razvoja djelatnosti Poljoprivreda, lov i šumarstvo Poljoprivreda Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je: • definitivno zaštititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljište i kamene međe (gromače); • zakonom bi trebalo propisati obvezu arondacije odnosno zaokruživanja zemljišnih parcela

(Susa), kako bi se mogla primijeniti suvremena sredstva obrade; • zakonom osigurati povratak poljoprivredi «komunada» i ostalog zapuštenog poljoprivrednog

zemljišta kojim sada upravljaju Hrvatske šume. To bi se moglo dati na korištenje uz minimalne koncesije;

• zakonom bi trebalo definirati obvezu davanje zemlje u zakup, ukoliko je vlasnik ne može sam obraditi, s obvezom osiguranja pravične naknade;



• izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje, definirati ograničenja i stvarati poticajno razvojno okruženje.

Na području Općine, šumarija ima 1.342ha proizvodnog, neobraslog zemljišta. Svakako da bi se dio prikladnih prostora trebao vratiti poljoprivredi. Temelj razvoja poljoprivredne proizvodnje Općine je maslinarstvo i ovčarstvo. Temeljni cilj maslinarstva je prvenstveno obnova postojećih maslinika, a zatim i intenzivan uzgoj na većim i zaokruženim parcelama. U okviru toga potrebno je osigurati zaštitu maslina i probijanje ranijih poljskih putova do maslinika. Maslinovo ulje i proizvodi od maslina proizvedeni u Puntu trebali bi se plasirati na tržište kroz ugostiteljsku ponudu u Općini Punat, jer se tako polučuju najbolji ekonomski učinci. Poslovi u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti se skladno poklapaju, pa maslinarstvo može biti vrlo kvalitetna prateća gospodarska djelatnost koja će značajno poboljšati standard autohtonih stanovnika. Općina Punat, ugrađivanjem maslinovog ulja visoke kakvoće u temelje svoje turističke promidžbe realno može, uz isticanje optimalnih prirodnih i klimatskih posebnosti, postati centar maslinarstva u Hrvatskoj, prepoznatljivo “kultno” mjesto, gdje će se proizvoditi, nuditi i promovirati maslinovo ulje najviše kakvoće, optimalnih nutritivnih i ljekovitih vrijednosti. Dakle promocijom maslinarstva i maslinovog ulja visokih nutritivnih i ljekovitih vrijednosti najkonkretnije i istinski se dokazuje regionalna posebnost, ekološka očuvanost područja, te očuvanost i oplemenjenost prirodnih i kulturoloških vrijednost Općine Punat. Da bi se do tog cilja došlo, potrebno je sve prirodne resurse i nekretnine očuvati i namjeniti za razvoj maslinarstva, a općina mora, svojim odlukama planskim i gospodarskim rješenjima, stvoriti gospodarski i društveni, poticajni i primjereni okvir za skladni razvitak maslinarske djelatnosti. Maslinarstvo je zapravo jedina prava poljoprivredna kultura Općine, pa bi i na maslini trebalo graditi identitet Općine Punat. Razvoj ovčarstva je potrebno nastaviti, ne samo radi povećanja prihoda ovčara i njihovih obitelji, već i radi nuđenja zdrave hrane, jer se ovce hrane u prirodi, a ujedno obavljaju čišćenje i gnojenje pašnjaka i maslinika i time održavaju biološku ravnotežu u prirodi. Razvoj je potrebno usmjeriti i poticati na proizvodnju sira, skute i janjadi, te smanjiti manje efikasni uzgoj ovaca samo radi prodaje mesa. U tom cilju treba okrupniti pašnjačke površine, osigurati dohranjivanje sijenom iz drugih područja, koristiti dijelom kominu maslina u ishrani, te izgraditi mini mljekaru, a država bi svojim mjerama trebala poticati povrat i korištenje poljoprivrednih površina. Uz takav koncept razvoja do 2015. mogao bi se zadržati sadašnji broj ovaca. Aktiviranjem bivšeg zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (kojim sada upravljaju Hrvatske šume) moguće je održati i dijelom razviti ratarstvo i voćarstvo. Konačno, umjesto sadnje borova i drugih šumskih vrsta potrebno je na prikladnim prostorima saditi smokve, kruške, šljive i trešnje. Za intenzivniji razvoj ratarskih kultura potrebno je navodnjavanje. S toga se u razvoja ratarstva ne mogu očekivati veće mogućnosti, ali su mogućnosti u proizvodnji voća mnogo veće. Proizvodnju meda i općenito pčelarstvo treba i dalje poticati i razvijati i kao oblik turističke ponude. Na Puntu ima raznih vrsta gljiva. One su zakonom zaštićene i berba je ograničena. Osim toga, na otoku ima i raznih vrsta samoniklog ljekovitog bilja. Mogućnost ubiranja ovih plodova mora biti pod strogom kontrolom, kako bi se zaštitila priroda i bogatstvo njene raznovrsnosti. Ribarstvo Punta ima razvojnih šansi u tzv. malom ribolovu koji uključuje ulov mrežama, vršama i parangalima, a ne nasilnim alatima (koćama). Gospodarski – profesionalni ribolov će najvjerojatnije i nadalje biti organiziran na sličan način kao i do sada. Ribarstvo će i nadalje biti dopunska aktivnost stanovnika Općine Punat. Sportski ribolov ima znatno većih mogućnosti razvoja uključenjem u turističku ponudu i prilagodbom brodova i za boravak manjeg broja turista u vrijeme ulova tj. kao organiziran pasivan ili aktivan turistički ribolov. Lov Razvoj lovstva nastavit će se uglavnom u okviru dosadašnjih odnosa i vrijednosti. I nadalje će se turistima nuditi dio mogućeg odstrela, organizirati prigodne manifestacije i potpore održanju lovnog fonda.



Šumarstvo Osnovni ciljevi razvoja šumarstva su: očuvanje ekosustava, održanje i poboljšavanje opće korisnih funkcija šuma i zadržavanje autohtonih vrsta. Prerađivačka industrija i zanatstvo Kao glavni nositelj prerađivačke industrije i dalje je brodogradilište. U cilju održavanja konkurentne sposobnosti radit će se na usavršavanju tehnologija ove grane gospodarstva. U prerađivačkoj industriji može se razviti niz manjih pogona za proizvodnju i preradu hrane, tekstila i obrtništva; za takve programe izrađeni su idejni programi prezentirani u monografiji “Managament i poduzetništvo – 1000 programa ulaganja za mala i srednja poduzeća”. Takvi mali pogoni u industriji su: industrija “zdrave hrane” (maslina, riba, mesa, ovčjeg sira, smokava i drugog voća, ljekovitog bilja i drugo), proizvodnja proizvoda od vune, prerada komine maslina i priprema stočne hrane, izradu izolacijskog materijala s podlogom vune i sl., a u proizvodnom obrtu popravak vozila, kućanskih aparata, televizora, električnih instalacija, izrada odjeću za potrebe stanovništva i turista, izrada metalnih, drvenih, papirnih i plastičnih izrađevina, suvenira i sl. Proizvodna djelatnost u sklopu manjih proizvodnih programa može ponuditi specifične proizvode namijenjene turizmu, razne suvenire i slično. Time bi se obogatila turistička ponuda i izvršila preraspodjela poslova kroz veći dio godine jer bi dio turističkih radnika u zimsko vrijeme mogao obavljati i te poslove. Potrebno je podići stručnu razinu radnika, time što bi se dopunjavali programi u srednjim školama, a za razvoj potrebno je osigurati povoljnije kredite i druge poticajne mjere. Pravci prostornog razvoja Općine Osnovne programske smjernice za izradu Plana, koje ujedno predstavljaju ciljeve prostornog razvoja postavljene od strane lokalne samouprave, dakle ciljeve općinskog značaja, su slijedeće: • Neizgrađeni prostor Općine prvenstveno treba namjeniti kvalitetnom stanovanju u obiteljskim

kućama sagrađenim na većim parcelama, u očuvanom prirodnom okolišu. Dakle, potrebno je održati relativno nisku gustoću stanovanja. Građevinska područja naselja planirati za povećanje broja stanovnika do 2015.g.

• Potebno je ostvariti nadogradnju u vidu uređivanja i opremanja prostora i izgradnje objekata društvenog standarda za zadovoljavanje kulturnih, obrazovnih, upravno-administrativnih, socijalno-zdravstvenih, sportsko-rekreacijskih i drugih potreba, a sve u cilju obogaćivanja svakodnevnog života i rada.

• Potrebno je osigurati radna mjesta lokalnom stanovništvu otvaranjem poslovnih zona izvan naselja. Izuzetno je važno da potencijalne djelatnosti ne zagađuju okoliš.

• Budući je osnov gospodarskog razvitka turističko-ugostiteljska djelatnost, potrebno je, u svrhu razvoja, osigurati prostor van građevinskog područja naselja.

• Potrebno je planirati poboljšanje i dogradnju postojeće prometne i komunalne infrastrukture, a posebno sustav odvodnje otpadnih voda sa mehaničkim, a potom i kemijsko-biološkim pročišćivačem, te sustav opskrbe pitkom vodom.

• Potrebno je zaštititi prirodne i krajobrazne elemente prostora, vrijednu prirodnu baštinu te kulturno-povijesno nasljeđe.

• Trajno čuvati biološku izvornost i raznolikosti te ekološku stabilnost posebno Puntarske drage, racionalno koristeći prirodna dobara i unapređujući stanje okoliša.



2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Naselja Sustav naselja na području Općine Punat čine: • naselje sa centralnim, stambenim i pratećim funkcijama (izgradnja svih centralnih sadržaja i

objekata društvene infrastrukture primjerenih administrativnom centru lokalne samouprave) – naselje Punat (N1)

• ostalo naselje – naselje Stara Baška (N2) (izgradnja stambenih i pratećih funkcija, a mogu se graditi i neke javne funkcije)

U sustavu središnjih naselja Primorsko – goranske županije naselje Punat pripada kategoriji lokalnog središta (VII kategorija) obzirom da je središnje naselje Općine. Društvena infrastruktura

Planiranje sadržaja za zadovoljavanje društvenih potreba stanovništva izvršeno je prema normativima propisanim Prostornim planom Primorsko-goranske županije. Tablica: Planirane funkcije lokalnog središta – prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije

RANG SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE VII.

SREDIŠNJE NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI

Lokalno središte Uprava i sudstvo -općinski organi samouprave

-policijska stanica Školstvo -područna osnovna škola ili osnovna škola Kultura -knjižnica i čitaonica Zdravstvo -primarna zdravstvena zaštita Financijske i slične usluge -mjenjačnica

Trgovina obrt i usluge -trgovine mješovitom robom -obrtničke i uslužne radionice

Središte općine Punat

Šport Cilj je prostornim planom osigurati prostor unutar građevinskog područja naselja za javnu i društvenu namjenu pa tako, pored navedenih osnovnih funkcija koje središnje naselje već i većinu posjeduje, interes lokalne samouprave je poboljšanje kvalitete življenja na slijedeći način: • omogućiti proširenje postojećih kapaciteta predškolskih i školskih ustanova na način

rekonstrukcije postojećih i izgradnje novih • izgradnja školskog igrališta • izgradnja ustanove socijalne skrbi – zbrinjavanje starijih i nemoćnih osoba • poticati otvaranje sadržaja primarne zdravstvene djelatnosti • izgradnja građevine za potrebe sporta i rekreacije Prometna infrastruktura Ceste Mjerama rekonstrukcije, izgradnje i organizacije prometa treba postići sigurnost, ekonomičnost i funkcionalnost prometnog sustava polazeći od postojeće mreže kao osnovice razvoja. Obzirom da područjem Općine prolazi državna cesta županijskog značaja potrebno je planirati prometnu mrežu tako da se općinski zahtjevi i potrebe maksimalno usaglase sa županijskim. Također je potrebno: • postojeću županijsku cestu (D102 Krčki most – Baška) – Punat – Stara Baška definirati kao

lokalnu, osim dijela prometnice do marine Punat koju je potrebno zadržati kao županijsku; • povećati sigurnost na cestama, a naročito na onim s većim intenzitetom prometa. Postojeća

županijska cesta od lokalnog interesa koja prolazi kroz naselje Punat u smjeru Stare Baške



prolazi kroz izgrađena područja naselja Punat i Stara Baška. Cestu je potrebno u dijelovima naselja Punat prelocirati da bi se mogao voditi nesmetani promet naseljem

• poboljšati kvalitetu (nosivost, sigurnost, brzina) nerazvrstanih cesta za odvijanje autobusnog i drugog cestovnog prometa, vodeći brigu o pješacima u prolasku kroz naselja;

• sistem javnog prometa treba unapređivati i razvijati u funkciji ukupnog razvitka naselja, a u cilju pružanja višeg standarda prijevoza i zaustavljanja migracije stanovništva u veće gradove;

• definirati lokaciju “plave magistrale” (državna cesta od interesa za Županiju) i priključke naselja Punat i Stara Baška na istu;

• definirati odvajanje stare ceste za Staru Bašku i njezin rang; • definirati uvjete formiranja površina stacionarnog prometa. Telekomunikacije Cilj je omogućiti svim potencijalnim korisnicima korištenje telekomunikacijskog sustava. Komunalna infrastruktura Vodopskrba, odvodnja i uređenje vodotoka • naselje Stara Baška opskrbiti pitkom vodom • rekonstruirati postojeću vodoopskrbnu mrežu od Muraja do naselja Punat • definirati dispoziciju otpadnih voda naselja Stara Baška • definirati dispoziciju otpadnih voda formiranih građevinskih područja: turističko-ugostiteljskih

(T1, T2a/T3a, T2b/T3b, LN) i poslovne K1 • širiti mjesnu mrežu otpadnih voda sukladno projektu odvodnje i zakonskoj regulativi Uređenje vodotoka Uređenje bujica podrzumijeva osiguranje neškodljivog protoka povremenih površinskih voda te od bujičnih poplava zaštititi građevinska područja, turističke sadržaje, poljoprivredne površine i druge vrijednije sadržaje. Potrebno je uređenje bujičnih i jaružnih tokova na način da se eroziju tla izazvanu tim tokovima drži u prihvatljivim veličinama. Elektroenergetska infrastruktura Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom planu Županije Postojećim razvojnim planovima Hrvatske elektroprivrede na području Općine Punat nije predviđena izgradnja novih elektroenergetskih objekata (proizvodnih ni prijenosnih) naponskog nivoa 110-400 kV. Postojeći 110 kV dalekovod, koji jednim dijelom trase prolazi područjem ovog plana, zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Hrvatske. Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Općine Obzirom na očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju kao što je poslovna zona te turističko-ugostiteljske zone i dr. neophodno će biti dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno izgradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti Sinteza prirodnih i izgrađenih elemenata na području Općine Punat definira krajolik ovog područja koji je jedan od glavnih elemenata atraktivnosti prostora. Očuvanje prirodnih i krajobraznih



vrijednosti predstavlja nenadoknadivu vrijednost za buduće generacije, a osim estetskog elementa osigurava i biološku stabilnost područja. Stoga je potrebno zaštititi sve vrijedne elemente prirode i krajolika, kako slijedi: • Zaštititi vrijedno poljoprivredno tlo (I kategorije) izričitim korištenjem istog u isključivo

poljoprivredne svrhe, na svim neizgrađenim područjima. Poljoprivredno tlo I kategorije u izgrađenim područjima zaštiti, koliko je to moguće, formiranjem okućnica, zelenih površina i sl. Budući je tlo pogodno za uzgoj maslina, postojeće maslinike je potrebno zaštititi od moguće izgradnje.

• Zaštititi podzemne vode i more od nekontroliranih ispuštanja otpadnih voda izgradnjom suvremenog sistema odvodnje.

• Zaštititi šumsko zemljište. • Zaštiti sve ostale elementa kulturnog krajolika: suhozide, primorske terase itd.:

• odrediti područja i lokalitete osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote krajobraza • odrediti i zaštititi slikovite vidikovce.

• U cilju postizanja što veće ukupne kvalitete prostora, predložiti način stimulacije izgradnje arhitektonsko-oblikovno vrijednih građevina, koje će dati novu kvalitetu kulturnom krajobrazu.

• U suradnji sa Gradom Krkom poduzeti potrebne radnje za zaštitu Puntarske drage Obalno područje od rta Negrit do Stare Baške je Prostornim planom Županije predviđeno za zaštitu u kategoriji zaštićenog krajolika. Prostorni plan Županije odredio je granicu zaštićenog krajolika Bašćanske Drage (Vela Rika, Zarok kod Baške, Lokva Bag iznad Baške) i vršno područje otoka Krka (Obzova, Veli vrh, Veli Hlam): • Granice koje ulaze u područje Općine Punat potrebno je prikazati ovim Planom. • U suradnji sa susjednom Općinom Baška potrebno je definirati granicu zaštićenog krajolika. • Zaštititi vrijedni krajolik i stvorene vrijednosti na aktivan način, odnosno poticati razvoj

izletničkog turizma na ovom području, u suradnji s turističkom zajednicom (obilježavanje staza, definiranje punktova za izletnike i sl.).

• Zaštititi ugrožene biljne svojte kojima je stanište na ovom području. • Obnova zapuštenih maslinika u svrhu revitalizacije antropogenog krajobraza • U cilju zaštite prirodnih vrijednosti, poticati rad lovačkog, planinarskog i speleološkog društva. Zaštita kulturno-povijesnog nasljeđa

Suvremeni pristup zaštiti graditeljskog nasljeđa polazi od načela “aktivne” zaštite. To znači da postupak ne obuhvaća samo stručnu konzervatorsku obradu i intervencije, već i cjeloviti društveni angažman vrednovanja i revitalizacije (podizanje svijesti najširih slojeva stanovništva). Ovo je posebno primjenjivo na povijesne ruralne cjeline koje su i najugroženije, a čine glavninu graditeljskog nasljeđa. Zakon o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara iz 1999. godine utvrđuje obavezu nadležnog tijela koje skrbi o zaštiti kulturnih dobara da utvrdi konzervatorsku podlogu sa sustavom mjera zaštite nepokretnih kulturnih dobara koje se ugrađuje u dokumente prostornog uređenja. Na području Općine se nalazi veliki broj evidentiranih arheoloških zona i lokaliteta i pojedinačnih građevina i kompleksa koji nisu na adekvatan način obrađeni i zaštićeni. Stoga bi lokalna samouprava trebala uspostaviti suradnju s Državnom upravom za zaštitu kulturne i prirodne baštine-Konzervatorski odjel u Rijeci u cilju utvrđivanja uvjeta zaštite nepokretnih spomenika kulture na području Općine. Zaštićena (registrirana i evidentirana) kulturno-povijesna baština na području Općine navedena je u poglavlju 1.1.1.9. (Polazišta).



2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Općine

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora U Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske definirana su načela racionalnog korištenja prostora i svih njegovih resursa, a u skraćenom i pojednostavljenom obliku ona glase: • Prostor je nacionalno, neobnovljivo dobro od posebnog interesa i resurs koji ima svoje

nosive kapacitete i specifičnosti. • Zaštita prostora provodi se na dva načina: namjenom prostora i načinom korištenja prostora. • Zaštitom prostora obuhvaćaju se naseljeni prostori (antropogene zone) i prirodna područja

(krajolik). • Namjena prostora određuje se sukladno prirodnim pogodnostima i osjetljivosti prostora za

odvijanje određenih aktivnosti. • Način korištenja prostora razgraničuje se temeljem kriterija zaštite prostora, uvjetovan je

kategorijom osjetljivosti prostora. Pored načela definiranih Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske smjernice za određivanje kriterija racionalnog korištenja prostora definirane su i temeljem zakonske regulative iz oblasti prostornog uređenja te Prostornim planom Primorsko goranske županije. Osnovni cilj racionalnog korištenja prostora je funkcionalna organizacija prostora na način da se u što većoj mjeri zaštite prirodni resursi kojima prostor Općine Punat obiluje. Prirodni i stvoreni resursi (pašnjačke i poljoprivredne površine, more, razvijena obalna linija, bogatstvo kulturno-povijesnih sadržaja, krajobrazne vrijednosti prostora i dr.) ujedno su i razvojni resursi u smislu gospodarstva, ekologije, turizma pa stoga zahtjevaju zaštitu. Racionalnim korištenjem prostora, pri formiranju građevinskih područja, potrebno je zaustaviti nepotrebno širenje i zauzimanje prostora i koristiti već postojeća nedovoljno iskorištena područja.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina Osnovne smjernice određivanja površina za razvoj naselja navedene su u Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske: “Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područja. Za novu stambenu gradnju (koja je u naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu gradnju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim dijelovima gradova i naselja (interpolacijom ili dogradnjom i nadogradnjom).” Prostorni plan Primorsko-goranske županije dalje naglašava potrebu racionalizacije i optimalizacije korištenja prostora: “Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora, infrastrukture (ceste, vodovodi, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaja javnog interesa (škole, bolnice, uprava itd.)” Građevinsko područje naselja je prostor namjenjen stanovanju i svim pratećim funkcijama (školstvo, zdravstvo, kultura, sport, uprava, te poslovne, trgovačke i sve ostale funkcije kompatibilne stanovanju.), a sastoji se od izgrađenog dijela i planiranog proširenja za razvoj naselja. Postojeći broj stanovnika Općine Punat odnosi se na službeni podatak iz popisa stanovništva 2001. godine, a iznosi 1 876 stanovnika.



Planirani broj stanovnika 2015. godine je podatak iz članka 62. Odluke o donošenju Prostornog plana Primorsko-goranske županije, a iznosi 2 360 stanovnika. Gustoća stanovanja je planirana minimalna gustoća stanovanja prema Prostornom planu Županije, a za Općinu Punat iznosi 20 stanovnika/ha. Određivanje veličine građevinskih područja naselja (prema PPPGŽ): Pmax = maksimalna površina građevinskog područja naselja u Općini I = izgrađeni dio građevinskog područja = 122,66ha b = planirani broj stanovnika u Općini = 2.360 stanovnika c = određena minimalna gustoća u Općini = 20st/ha Pmax1 = b/c = 2.360/20 = 118,00ha l > Pmax Prema postojećem stanju u Općini Punat već je izgrađena površina koja zadovoljava minimalnu gustoću planiranog broja stanovnika. Gbst (bruto) = 1876 stanovnika / 122,66ha = 15,3 stanovnika/ha U takvim slučajevima Prostorni plan Primorsko-goranske županije sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora omogućuje proširenje građevinskog područja za maksimalno 20% izgrađene površine. Pmax2 = 1,2x122,61 = 147,20ha Korištenje prostora se iskazuje brojčanim prostornim pokazateljima za gustoću stanovanja (Gbst) i gustoću stanovništva (Gnst) tako da je: Gbst (bruto) je odnos broja stanovnika i zbroja površina građevinskog područja naselja Gnst je odnos broja stanovnika i površine (kopnene) obuhvata prostornog plana Gbst (bruto) = 2.360 stanovnika / 147,2ha = 16,03 stanovnika/ha Gnst (bruto) = 2.360 stanovnika / 33,87km2 = 69,68 stanovnika/km2

Određivanje veličine građevinskih područja izvan naselja gospodarske - poslovne namjene: Prostorni plan Županije definira maksimalnu površinu gospodarske-poslovne namjene na području Općine Punat od 10ha. Određivanje veličine građevinskih područja izvan naselja gospodarske ugostiteljsko-turističke namjene: Prostorni plan Županije definira maksimalnu površinu ugostiteljsko-turističke namjene na području Općine Punat od 39ha s napomenom da za područje luke nautičkog turizma nije određena površina već broj vezova. Planom su predviđene površine: • T-1 – Kanajt – 12ha • T-2a/T-3a – Konobe – 20ha • T-2b/T-3b – Škrila – 7ha • LN (luka nautičkog turizma) - 850 vezova Izgrađene strukture, elementi reljefa, vegetacije i poljoprivrednih kultura tvore specifičan primorski krajolik ovog područja. Posebno su slikovite stijene uz more, plaže, primorske terase i suhozidi. Vrijedne elemente krajolika potrebno je zaštititi utvrđivanjem uvjeta zaštite i korištenja. Kao što je ranije navedeno, od prirodnih cjelina na području Općine za zaštitu je predložen obalni dio od rta Negrit do Stare Baške, kao i vršno područje otoka Krka (područje Obzova, Veli Vrh, Veli Hlam) u kategoriji zaštićenog krajolika. Kulturno-povijesno nasljeđe također je opisano i popisano ranije (u poglavlju “Polazišta”), a podijeljeno je na postojeće registrirane i evidentirane spomenike kulture.



Obzirom da je područje otočkog karaktera i kao takvo svrstano je u zaštićeni obalni pojas način tretitanja prostora mora biti sukladan zakonskoj regulativi.

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture Cilj uređenja građevinskog zemljišta je racionalizacija gradnje, racionalizacija održavanja infrastrukture te racionalizacija komunalnih službi i javnih ustanova. Uređenje građevinskog područja podrazumijevaja dvije faze realizacije: priprema i opremanje građevinskog područja. Građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskih područja na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pripremu i opremanje. Za Općinu Punat određuju se slijedeće vrste uređenja zemljišta: • I kategoriju uređenog građevinskog zemljišta koja osim pripreme obuhvaća i pristupni put.

Predviđena kategorija obavezna je za svu izgradnju izvan građevinskih područja, a izvan obuhvata zaštitnog obalnog pojasa, ako Odredbama nije drugačije određeno – minimalno uređeno građevinsko zemljište.

• II kategoriju uređenog građevinskog zemljišta koja osim pripreme obuhvaća osnovno infrastrukturno opremanje - vodoopskrba, odvodnja, elektroopskrba, pristupni put i propisani broj parkirnih mjesta – optimalno uređeno građevinsko zemljište. Predviđena kategorija obavezna je za svu izgradnju unutar građevinskih područja, te za svu izgradnju izvan građevinskih područja, a unutar obuhvata zaštitnog obalnog pojasa.

More i obalno područje Prije svega potrebno je u svrhu osiguranja sigurnosti u plovidbi, te osiguranja bolje izmjene vodenih masa, pa i rješavanja mulja s dna Drage, produbiti i proširiti ulaz u Puntarsku dragu. Intervenciju u dno prirodnog ulaza u Dragu potrebno je posebno istražiti te odrediti koji je opseg tog zahvata. Okvirno se radi o proširenju praga na cca 100m te produbljenju s današnjih 2,5 do 3 metra na 3-4 metra dubine. Zbog osiguranja boljih uvjeta za korištenje akvatorija Puntarske drage potrebno je izraditi program čišćenja dna od mulja koji se tu nataložio. Primarni prostori za tu intervenciju su prostori koji su namijenjeni za šport i rekreaciju na moru. Uređenje neposredne obalne crte zona športa i rekreacije Izgradnja prijelaza ili prolaza u svrhu korištenja rekreacijskog područja i povezivanja Punta i Krka pješačko-biciklističkim komunikacijama



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA

3.1. Prikaz prostornog razvoja na području Općine Punat u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu županije Općina Punat je sastavni dio Primorsko-goranske županije i svojim osnovnim ekonomskim opredjeljenjem turizmom pogotovo nautičkim turizmom pridonosi ukupnoj ocjeni stanja Županije. Općina Punat nalazi se u sastavu mikroregije Otok Krk i prostorne cjeline 01 Krk (prema PPPGŽ). Tijekom proteklih desetljeća općina Punat gradila je svoj razvoj na brodogradnji, turizmu i nautičkom turizmu. Te osnovne djelatnosti su dopunjavane uslužnim aktivnostima, poljoprivredom i ribarstvom. Na području Općine Punat se zadnjih desetljeća intenzivno razvijala infrastruktura, posebno kanalizacijska mreža, a u funkciji uklanjanja ispusta otpadnih voda u Puntarsku dragu. Formiranjem Općine Punat, kao jedinice lokalne samouprave, donose se nove postavke korištenja prostora koje su u skladu sa suvremenim trendovima prostornog planiranja. Preferiranje održivog razvitka umjesto razvitka pod svaku cijenu, spoznaja o nenadoknadivosti potrošenih i degradiranih prirodnih resursa, te izravna odgovornost jedinica lokalne samouprave u kreiranju korištenja vlastitog prostora nove su odrednice na kojima se temelji prostorni razvoj Općine. Prostorni plan uređenja Općine Punat (u daljnjem tekstu Plan) koncepciju razvoja i dalje bazira na brodogradnji, turizmu i nautičkom turizmu čime se stanovnicima pruža mogućnost veće zaposlenosti I kvalitetnijeg življenja na principima održivog razvitka. Neizgrađen prostor u građevinskim područjima naselja, namjenjuje kvalitetnom stanovanju u obiteljskim kućama uz očuvanje postojeće gustoće stanovanja. Predviđa se poboljšanje stanovanja i rada izgradnjom i opremanjem građevina društvenog standarda. U slobodnim prostorima izgrađenih dijelova građevinskih područja naselja prioritetno se planiraju građevine ili površine društvenih djelatnosti ili infrastrukture. Poboljšanje i dogradnja postojeće prometne i komunalne infrastrukture je osnovi preduvjet adekvatnog kvaliteta življenja koje omogućuje i poboljšanje demografskih i socijalnih prilika u samoj Općini. S ciljem očuvanja okoliša za buduće generacije, ali i s ciljem podizanja kvalitete prostora, Prostorni plan uređenja Općine Punat posebnu pažnju posvećuje zaštiti vrijednih dijelova prirode i kulturno-povijesne baštine.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Namjena prostora obuhvaća način korištenja prostora, kojim je obuhvaćen čitav prostor Općine. Organizacija i namjena prostora određeni su uzimajući u obzir zatečeno stanje, suvremene postavke prostornog planiranja koje inzistiraju na održivom razvitku i na zaštiti prirodnih resursa te uvažavajući odredbe Prostornog plana Primorsko-goranske županije i ciljeve prostornog razvoja i uređenja Općine Punat. Pri organizaciji prostora i određivanju osnovne namjene i korištenja površina korišteni i uvažavani su uvjeti propisani Uredbom o uređenju i zaštiti zaštičenog obalnog područja mora. Prema Odredbama PPPGŽ za Općinu Punat predviđena je minimalna gustoća naseljenosti od 20st/ha. Ovim Planom predviđena gustoća naseljenosti Općine Punat iznosi 16,03st/ha. Oba naselja su smještena uz more. Razgraničenje prostora prema namjeni izvršeno je na slijedeći način: • površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene • poljoprivredne i šumske površine • vodne površine



Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog prostora. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za:

• površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja: • infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) • rekreacijske građevine • stambene i gospodarske građevine

Pretežan dio prostora namjenjen je razvoju naselja, dok je manji dio namjenjen razvoju ugostiteljsko-turističke djelatnosti. Ugostiteljsko - turistička djelatnost, kao osnovna grana gospodarske djelatnosti razvija se u zaleđu marine (Kanajt) i na području “Konoba” i “Škrila”. Zatečena površina koja se koristi u poslovne svrhe (zona brodogradilišta), nije se povećavala, dok je planirano novo poslovno područje smješteno između naselja Punat i Stara Baška - K1 namjenjeno izgradnji malih proizvodnih pogona. Obalni prostor Općine Punat je, osim dijelova koje zauzimaju površine gospodarskih djelatnosti, namjenjen kupališnim, ugostiteljsko-turističkim, kulturno-zabavnim i ostalim sadržajima, te rekreaciji stanovnika i turista Površina naselja Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja (selo, gradić i sl.) u zatečenom (izgrađenom) ili planiranom obujmu. Površine izgrađenih struktura naselja odnosno površine izgrađenih i planiranih površina naselja za gradnju definiraju se građevinskim područjem naselja (N). Sustav naselja Općine Punat čine:

• lokalno (općinsko) središte - naselje Punat (N1) • ostala naselja - naselje Stara Baška (N2)

Lokalno središte je naselje koje osim stambenih sadržaja mora imati centralne (uprava, primarna zdravstvena zaštita, predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, čitaonica i dr.) i prateće funkcije (trgovine, servise, sport, uprava, manje poslovne zone uz uvjet da ne zagađuju okoliš, i dr.) sukladne rangu ili značenju naselja. Ostalo naselje je naselje koje sadrži stambene sadržaje i osnovne prateće sadržaje, a može imati i neke sadržaje centralnog ili javnog tipa. Građevinska područja naselja namjenjena su: • svakoj stambenoj izgradnji i svim građevinama i sadržajima koji prate organizaciju života u

stambenom naselju, kao što su građevine društvenog standarda, školske i predškolske ustanove, kulturne, zabavne i vjerske institucije, razni poslovni prostori i građevine, zdravstveni i sportsko-rekreacijski sadržaji, ugostiteljski i turistički sadržaji (u manjim hotelima i privatnom turističkom smještaju,), trgovački, uslužni, servisni i drugi sadržaji u zasebnim građevinama ili u sklopu stambenih građevina sukladno zakonskoj regulative utvrđenoj za gradnju u zaštićenom obalnom pojasu

• izgradnji mreže lokalnih kolnih i pješačkih prometnica, trgova, parkirališta i ostalih prometnih površina i građevina, izgradnji putničkih autobusnih i brodskih terminala, odnosno formiranju sadržaja luke otvorene za javni promet itd.

• Izgradnji skladišta, komunalnih servisa i uređaja, raznih obrtničkih i proizvodnih radionica, pod uvjetom da ne zagađuju zrak, ne prouzrokuju buku, ne privlače promet teretnih vozila i ne zahtijevaju velike površine zemljišta.

U naselju Punat, centru Općine pored navedenih sadržaja, predviđena je i izgradnja svih centralnih sadržaja i objekata društvene infrastrukture primjerenih administrativnom centru jedinice lokalne samouprave – općinskom sjedištu.



Tablica: Građevinska područja naselja građevinsko područje naselja(ha) N NASELJA

I N UKUPNO (ha)*

PUNAT 104,58 23,53 128,11 STARA BAŠKA 15,61 3,48 19,09 UKUPNO (ha) 147,20

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine; Površina građevinskog područja naselja iznosi za naselje Punat 128,11ha, odnosno 19,09ha za naselje Stara Baška, što čini 63,96% ukupne površine građevinskih područja Općine. Novoplanirana izgradnja u građevinskom područja naselja zastupljena je sa 16,70% površine u odnosu na ukupnu površinu građevinskog područja naselja Punat odnosno 16,45% naselja Stara Baška. Površine izvan naselja za izdvojene namjene Površine izvan naselja za izdvojene namjene planirana su za smještaj specifičnih funkcija koje veličinom i strukturom odudaraju od naselja te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama. Namjenjena su izgradnji svih onih sadržaja koji nisu kompatibilni stanovanju i životu u naselju, odnosno onih oblika dijelatnosti koje zahtijevaju veće izdvojene površine zemljišta i veću opremljenost prometnom i komunalnom infrastrukturom, tehnologijom rada izazivaju štetne emisije u okoliš, prouzrokuju veću buku i privlače promet jačeg intenziteta. Podjela područja izvan naselja prema namjeni: a. gospodarska namjena:

• poslovna namjena (pretežito uslužna – K1 i komunalno servisna – K3) b. ugostiteljsko turistička namjena:

• hoteli -T1, turistička naselja -T2, kampovi -T3 c. luke nautičkog turizma - LN c. sportsko-rekreacijska namjena:

• rekreacija-R6, kupališta-R7 d. infrastruktura

• infrastrukturni koridori i građevine,prometa,veze, vodoopskrbe, odvodnje i energetike e. groblja Gospodarsko – poslovna namjena • K1– pretežito uslužna djelatnost – radna zona Dokolovo

Uz sadržaje osnovne djelatnosti moguće je smjestiti i sadržaje pomoćne namjene odnosno administrativno-upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne, građevine za održavanje i slične građevine sukladno potrebi namjene.

• K3 - komunalno servisna djelatnost – područje postojećeg brodogradilište Područje poslovne namjene K3 predviđeno je za potrebe djelatnosti postojećeg brodogradilišta.

Tablica: Građevinska područja gospodarske – poslovne namjene

građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene (ha) poslovna K NASELJA

područja I N

UKUPNO (ha)*

Dokolovo – K1 6,86 PUNAT Brodogradilište – K3 3,07

9,93

STARA BAŠKA - - - - UKUPNO (ha) 3,07 6,86 9,93

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine; Ukupna površina predviđena za poslovnu namjenu (K) iznosi 9.93ha i čini 4,31% ukupne površine građevinskih područja Općine.



Izgradnja unutar površina poslovne namjene moguća je izradom urbanističkog plana uređenja. Ugostiteljsko- turistička namjena Ugostiteljsko-turističke zone su formirane na već postojećim lokacijama. Namjenjene su rekonstrukciji postojećih kapaciteta, izgradnji novih hotelskih objekata, turističkih naselja, poslovnih, ugostiteljskih, trgovačko-uslužnih, kulturno-zabavnih, sportsko-rekreacijskih i ostalih različitih pratećih sadržaja: Građevinska područja ugostiteljsko turističke - namjene predviđene ovim Planom su: • površina hotela Kanajt - T1 s pratećim sadržajima - trgovačke, uslužne, ugostiteljske,

sportske, rekreativne i zabavne; pretežito izgrađena, kapacitet 700 ležaja • površina turističkog naselja Mala Krasa–Konobe – izgrađena, namjena može biti T2a

i/ili T3a, kapacitet 1500 kreveta. - T2a - turističko naselje sa sadržajima u funkciji turizma, kao što su apartmanska naselja, ostali smještajni kapaciteti, rekreacija, parkovi, zelenilo, kupališta i sl. - T3a – kamp (autokamp) - sa sadržajima u funkciji turizma, rekreacije, parkovi, zelenilo, kupališta i sl.

• površina ugostiteljsko–turističke namjene Škrila - T2b i/ ili T3b, pretežito izgrađena, kapacitet 1200 kreveta - T2b- turističko naselje sa sadržajima u funkciji turizma, kao što su apartmanska naselja, ostali smještajni kapaciteti, rekreacija, parkovi,zelenilo, kupališta i sl. - T3b – kamp (autokamp) - sa sadržajima u funkciji turizma, rekreacije, parkovi, zelenilo, kupališta i sl.

Izgradnja unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izradom urbanističkog plana uređenja. Kod izrade UPU-a Mala Krasa-Konoba i UPU-a Škrila, definirati će se ugostiteljsko-turistička namjena pomenutih građevinskih područja, koja može biti T2 ili T3. Tablica: Građevinska područja gospodarske – ugostiteljsko - turističke namjene

građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene (ha) ugostiteljsko - turistička T NASELJA

područja I N ukupno

UKUPNO (ha)*

Kanajt – T1 1,05 10,89 11,94 PUNAT Mala Krasa-Konobe–

T2a i/ ili T3a 6,31 13,45 19,76

31,70

STARA BAŠKA Škrila – T2b i/ili T3b 4,35 2,65 7,0 7,0 UKUPNO (ha) 11,71 26,99 38,70

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine; Površina koja zaprema turističko-ugostiteljska namjena iznosi 38,70ha od čega je 49,83% postojeća izgradnja. Ukupna površina predviđena za ugostiteljsko-turističku namjenu iznosi 16,82% ukupne površine građevinskih područja. Područje luke nautičkog turizma – marina Punat Marina Punat je postojeća luka nautičkog turizma za čiju djelatnost je predviđeno građevinsko područje za izdvojene namjene. Pored osnovne namjene pružanje usluge smještaja, servisiranja, iznajmljivanja plovila marina ima i prateće djelatnosti: ugostiteljsko–turističke (smještaj, prehrana), trgovačke i sportsko – rekreativne (fitness, tenis, ronjenje i sl.). Tablica: Građevinska područja gospodarske namjene – luka nautičkog turizma

građevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene (ha) luka nautičkog turizma NASELJA

područje I N

UKUPNO (ha)*

PUNAT Marina Punat 9,82 1,88 11,70 STARA BAŠKA - - - - UKUPNO (ha) 11,70

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine;




Površina predviđena za razvoj luke nautičkog turizma zauzima 5,08% od ukupne površine građevinskih područja. Predviđena planska površina čini svega 16,10% ukupne površine rezervirane za razvoj luke nautičkog turizma. Ukupan kapacitet luke nautičkog turizma iznosi 850

lovila

ržaja uslužne namjene (ugostiteljstvo, trgovina

nje sportskih i

upalište uz naselje Punat (N1) – R6a s pripadajućom

Mala Krasa-Konobe (T2a i/ili i od 300 m.

rističku zonu Škrila (T2b i/ili T3b) - R6d s

je uz naselje Stara Baška (N2) - R7a s pripadajućom površinom mora u

kreativna ovršine R7a definirana je za formiranje uređenih kupališnih površina (morskih plaža).

uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s

/ili morske

redviđene za uređenje i potrebnu gradnju na način da se poboljšaju uvjeti i kvaliteta korištenja.

Tablica: Građevingrađevinsko područje e namjene (ha)

p Površine sportsko rekreacijske namjene Površine sportsko-rekreacijske namjene su izdvojene površine za gradnju prvenstveno sportsko-rekreacijskih terena otvorenog tipa, te pratećih sadi druge uslužne djelatnosti spojive sa namjenom). Površine za sportsko rekreacijske namjene su veća područja za obavljarekreacijskih aktivnosti stanovništva i korisnika prostora, a obuhvaćaju površine: • sportsko-rekreacijsko područje i k

površinom mora u širini od 300 m. • sportsko- rekreacijsko područje i kupalište uz turističku zonu

T3a)- R6b s pripadajućom površinom mora u širin• sportsko- rekreacijsko područje Vidikovac – R6c • sportsko- rekreacijsko područje i kupalište uz tu

pripadajućom površinom mora u širini od 300 m. • kupališno područ

širini od 300 m. • sportsko- rekreacijsko područje Klobučac – R6e Sportsko-rekreativne površine R6 namjenjene su izgradnji sportskih terena otvorenog tipa – košarka, mali nogomet, odbojka, tenis, rukomet, terene za rollere, i dr. Sportsko-rep Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji)morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene istrane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Navedene površine su formirane na već postojećim lokacijama. Veći dio područja se koristi kao kupališna područja, ali nisu uređena na način predviđen Planom pa su planirane površinep

ska područja sportsko – rekreacijske namjene izvan naselja za izdvojensportsko - rekreacijska R NASELJA

po a u

UKUPNO (ha)*

dručj I N kupnoR6a 0,86 4,28 5,14 R6b 4.69 0.15 4,84 PUNAT 12,63

R6c 2,65 - 2,65 R6d 2,65 0,6 3,25 R7a 2,93 - 2,93 STARA BAŠKA R6e 0,56 1,09

7,27 0,53

UKUPNO (ha) 14, 34 5,56 19,90 I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine;

će sportsko-rekreativnih površina u Općini od 8,65% ukupne površine rađevinskih područja.

Predviđena površina za sportsko-rekreativne namjene iznosi 19,90ha od čega na naselje Punat otpada 12,63ha što je 10,10% izgradnje u ukupnim građevinskim područjima samog naselja, odnosno za naselje Stara Baška 21, 70% izgradnje tog naselja. Prema tabelarnom prikazu može se definirati ukupno učešg



Površina groblja Površina groblja je građevinsko područje određeno sukladno Planu za proširenje postojećeg groblja u naseljima Punat i Stara Baška, a u skladu s potrebama i programom uređenja groblja. Udio površina za izgradnju groblja u ukupnoj izgradnji građevinskih područja iznosi 1,1%. Udio ovršina za izgradnju groblja u ukupnoj izgradnji građevinskih područja iznosi 1,1%.

Tablica: Građevingrađevinsko područje izvan naselja za izdvojene namjene (ha)

p

ska područja izdvojene namjene – groblja

groblja NASELJA UKUPNO

I N (ha)*

PUNAT 0,51 1,99 2,50 STARA BAŠKA 0,10 0,10 0,20 UKUPNO (ha) 2,70

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine;

Tablica. UKUPAska pod

N BILANS POVRŠINA građevin ručja (ha) naselja N groblja

poslovna K –turistička T

lu rizma re eacijska R

ugostiteljsko

ka nautičkogL tu

sportsko-kr

NASELJA U (ha)*

I N I N I N I N I N

KUPNO

PUNAT 107,22

23,39 3,07 6,86 24,34 9,82 1,88 196,57

7,36 8,19 4,44

STARA BAŠKA 16,0 4 - - 4,3 5 - - 6,1 13 5 3,2 5 2,6 4 1, 33,56 UKUPNO (ha) 149,90 9,93 38,70 11,70 19,90 230,13

I – izgrađene površine, N – neizgrađene – planske površine; *u ukupan zbir za naselja ušle su i površine groblja Površine za razvoj naselja zauzimaju 230,13ha što iznosi 6,79% ukupne površine Općine. Zauzetost prostora Općine iznosi 975m2/st∗***. Gustoća stanovništva (Gnst)* iznosi 10,26st/ha dok

gustoća naseljenosti (Gbst)** 16,03st/ha.

ovršine i građevine izvan građevinskog područja

odručja Općine Punat spadaju: )

vršine (PŠ) ora

ivredne površine Općine Punat prikazane su u kartografskom prikazu 1a, a podijeljene

)

je P U površine izvan građevinskog p• poljoprivredne površine (P• šumske površine (Š) • ostale poljoprivredne i šumske po• vodne površine/površine m Poljoprivredne površine (P) Poljoprsu na: • vrijedne poljoprivredne površine (P2• ostale poljoprivredne površine (P3) Prema smjernicama PPPGŽ definiran je odnos prema vrijednim poljoprivrednim površinama (P2): “Tereni na kojima su zemljišta II klase moraju biti namjenjeni poljoprivrednoj proizvodnji s najmanje 50% površine. Kod toga je potrebno zaštititi najvrijednija zemljišta, kao i ona na kojima se agrotehničkim mjerama može poboljšati bonitet. Potrebno je za poljoprivrednu proizvodnju sačuvati i sva zemljišta II klase veća od 200m2 koja su udaljena manje od 5km od naselja.”

∗*** zauzetost prostora – odnos ukupne površine za razvoj naselja i broja stanovnika **Gustoća stanovništva - Gnst – odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (građevinska područja) ***Gustoća stanovanja – Gbst – odnos broja stanovnika i građevinskih površina predviđenih za stanovanje



Vrijedne poljoprivredne površine (P2) Općine Punat namjenja su ratarsko - vinogradarskoj djelatnosti, a zauzimaju površinu dvaju polja Sus i Dokolovo. Na vrijednom poljoprivrednom zemljištu nije dozvoljena nikakava gradnja.

Za otrebe namjene moguća je izgradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i

Općine.

ivredne ovršine, te zaštiti rijetkih očuvanih šumskih grupacija. Izgradnja na utvrđenim šumskim

oguće, uređenja koji bi omogućili prohodnosti

inirane su oznakom PŠ i prikazane su na artografskom prikazu 1a. Toj kategoriji pripadaju sve ostale površine na kojima je moguća

aštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta. Zauzimaju 78,4 e kopnene površin Tablica BILANS POV

Op izvan građevinske p ine (ha) UKUPNO (ha)

Ostale poljoprivredne površine (P3) namjenjene su revitalizaciji maslinarstva i vinogradarstva. pšumskog zemljišta. Poljoprivredne površine zauzimaju 341,79ha što čini 10.1% ukupne kopnene površine Šumske površine (Š) Šumske i ostale površine Općine Punat prikazane su na kartografskom prikazu 1a. Sve šumske površine Općine Punat imaju kategoriju zaštitnih šuma (Š2). Šumske površine namjenje su zaštiti obronaka klanaca, zaštiti obronoka uz poljoprppovršinama nije dozvoljena izuzev, ako je to mpovršina. Ukupna površina zaštitnih šuma iznosi 4,4% ukupne kopnene površine Općine. Ostale šumske i poljoprivredne površine (PŠ) Ostale šumske i poljoprivredne površine defkizgradnje građevina u funkciji z

% ukupn e Općine Punat.

: RŠINA ćina

Punat ovrš

Poljoprivreda (%) Šumarstvo(%) Ostalo(%) (%) P2 P3 Š2 PŠ

UKUPNO (ha) 44,32 (1,4%) 297,47(9,4%) 148,38 (4,7%) 2666,66 (84,5%) 3156,83(100%) Ukupna površina izvan građevinskog prostora zauzima 93,2% ukupne kopnene površine Općine

ene u Općini Punat su izričito morske i podjeljene su u ovisnosti o

šta (LB) mjene za djelatnost nautičkog turizma (LN)

za javni promet Punat

b. Spo•

đene

Punat. Vodne površine/površine mora Vodne površine zastupljnamjeni: Razgraničenje površine mora preme namjeni: a. Prometnu djelatnost:

• lučko područje posebne namjene za djelatnost brodogradili• lučko područje posebne na• lučko područje luke otvorene• lučko područje luke otvorene za javni promet Stara Baška • plovni putevi po akvatoriju

rtsko-rekreacijsku namjenu: pripadajuće površine mora za kupanje i rekreaciju u širini od 300 m za područje prirodnih i uređenih morske plaže - površina mora uz sportsko-rekreacijske površine, na mjestima definiranim za ureplaže u širini od 30m od obalne linije je sigurnosno područje unutar kojeg nije moguće kretanje bilo kakvih plovila.

c. Ostale djelatnosti: • infrastrukturne građevine (podmorski ispusti i sl.) i instalacije (struja, voda itd.).

Lučko područje posebne namjene nautičkog turizma (LN) koristi 19.56ha morske površine, a lučko područje posbne namjene brodogradilišta (LB) 3.79ha površine. Površina mora koja je predviđena za korištenje luke Punat iznosi 15.56ha. Pored obuhvata morskog dijela, svaka luka ima potrebne sadržaje na kopnu. Ovim Planom definirana je izrada urbanističkog plana uređenja (UPU) za građevinsko područje naselja Punat-N1 u čijem je obuhvatu lučko područje i morska površina samog naselja Punat i



urbanističkog plana uređenja za građevinsko područje naselja Stara Baška-N2 u čijem je obuhvatu i luka otvorena za javni promet. Budući Planovi bi trebali omogućiti funkcionalnu

rganizaciju morske površine na način da se zadovolje potrebe lokalnog i povremenog

4,7ha na kojima moguće organizirati sadržaje prvenstveno u svrhu poboljšanja turističke ponude (sportovi na

površina (R6 i R7).

ja lučkih djelatnosti izvesti sukladno

će lučke djelatnosti: • luke otvorene za javni promet Punat i Stara Baška,

posebne namjene nautičkog turizma (LN)

na namjenjena rekreaciji –6,83% ukupne morske površine koridorima i aktivnostima lokalnog stanovištva

a itd.)

ređenje zahvata u prostoru, izgradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i umskog zemljišta, te infrastrukturne građevine izuzev građevina za kontrolu i zaštitu plovidbe – entra za spašavanje na moru moguće je neposrednom provedbom ovog Plana.

ostanovništva, a da se pri tom ne narušava slika samog naselja uz poštovanje sve zakonske regulative zaštite okoliša. Planom su definirane površine za sportsko-rekreativnu namjenu u površini od 42jevodi, podvodne aktivnosti kako istraživačke tako i rekreativne i sl.). Dio tih površina definirati će se urbanističkim planovima uređenja sportsko - rekreacijskih Organizacija i korištenje površine mora za potrebe odvijanovim Odredbama, zakonskoj regulativi, te pravilima struke. More u akvatoriju Općine Punat namjenjeno je za slijede

• luku posebne namjene u funkciji brodogradilišta (LB) • luku

Ukupna morska površina, koja prema administrativnoj podijeli pripada Općini Punat, iznosi 6218,68ha. Ukupno korištenje morske površine raspodijeljeno je na slijedeći način:

• luka posebne namjene za djelatnost nautičkog turizma (LN) – 0,32% ukupne morske površine

• luka posebne namjene za djelatnost brodogradilišta (LB) – neznatna površina • luke otvorene za javni promet – površina namjenjena korištenju lokalnog stanovništva –

0,25% ukupne morske površine • površi• ostale površine namjenjene su plovnim

(ribarstvo), infrastrukturne građevine (podmorski ispusti i sl.), instalacije (struja, vodi sl.

Izvan građevinskih područja mogu se graditi:

• stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma • građevina službe spašavanja na moru • građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta • infrastrukturne građevine

Izvan građevinskog područja grade se pojedinačne građevine i zahvati neposrednom provedbom ovog Plana. Građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumska, morska i sl.). Građevine koje se grade izvan građevinskog područja, ne ugrožavaju prirodne i stvorenevrijednosti čovjekove okoline, a grade se sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Pod građenjem se podrazumijeva: izgradnja biciklističkih staza, obalne šetnice, turističko-rekreacijsko-edukativnih staza (pastirske staze); odmorišta uz iste, plažna uređenja i sl. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom esticom. č

Ušc


3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van naselja; poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine)

Red. broj

Naziv općine OPĆINA PUNAT Oznaka Ukupno ha

% od površine općine

stan/ha m2/stan*

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

1.1. Građevinska područja naselja ukupno izgrađeni dio GP naselja ukupno N

147,20 122,66 4,34 16,03

624*

1.2.

Građevinska područja izdvojenih namjena uk. Poslovna Ugostiteljsko-turistička Luka posebne namjene nautičkog turizma Sportsko-rekreacijska Groblje

K T LN R G

82,93 9,93 38,70 11,70 19,90 2,70

2,45 28,46 351*

1.3. Poljoprivredne površine ukupno - obradive - manje obradive površine

P P2 P3

341,79 44,32 297,47

10,1 6,90 1448*

1.4. Šumske površine ukupno - zaštitne šume

Š2

148,38 4,38 15,90

629*

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine ukupno PŠ 2666,66 78,73 0,89

1.6. Povremeni vodotoci bujičnog i jaružnog tipa: Grgade, Laz, Zala Draga linijski

Općina Punat - kopno ukupno 3386,96 100 (35,26) 0,70

1.6.

Površine mora uz namjene ukupno luka posebne namjene nautičkog turizma (LN) luka posebne namjene brodogradilište (LB) luka otvorena za javni promet Punat luka otvorena za javni promet Stara Baška rekreativna površina mora – 300m od obale ostala površina mora

39,82 19,56 3,79 15,56 0,91 424,70 5754,16

0,64 6,83 92,53

Općina Punat - more ukupno 6218,68 100 (64,74)

OPĆINA PUNAT 9605,64 100

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti

3.3.1. Gospodarske djelatnosti U koncepciji i strategiji budućeg razvoja Općine turizam ostaje i nadalje vodeća djelatnost koja će odrediti razvoj ostalih. Bez obzira na to, očekuje se razvoj niza novih usluga, uzgoja mediteranskih kultura i nekih proizvoda. To će pridonijeti diversifikaciji gospodarske strukture, većem zapošljavanju stanovništva izvan glavne turističke sezone kao i njenom produljenju, te potpunijem korištenju postojećeg prirodnog potencijala i ljudskih resursa. Općina Punat će u svom razvoju i nadalje biti upućena na svestranu suradnju s gradom Krkom, te s ostalim općinama otoka Krka i Rijekom kao županijskim centrom. U prognoziranju razvoja korišten je globalni prikaz pojedinih djelatnosti. To omogućuje prognoziranje bitnih razvojnih tendencija. Korišteno je više metoda: kvantitativna i kvalitativna analiza, metoda komparacije, sinteze i prognostičke metode. Osim toga, u radu su korištene i opće razvojne tendencije gospodarstva razvijenih i tranzicijskih zemalja, jadranskih otoka i Hrvatske.



3.3.1.1. Dinamika i struktura brutto domaćeg proizvoda Koncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja Općine Punat temelji se na vlastitim razvojnim iskustvima, na globalnim tendencijama razvoja otočnog dijela Primorsko-goranske županije i Hrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim promjenama u razvijenim zemljama, te na znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim metodama. Dosadašnje razvojno iskustvo pokazalo je da je opstanak i življenje na otočnom prostoru moguće samo uz kombinaciju raznovrsnih djelatnosti i zanimanja stanovništva. Tako su se kombinacijom poljoprivrede (ovčarstva, maslinarstva, vinogradarstva, ratarstva), ribarstva, turizma i šumarstva mogli osigurati kakvi takvi životni uvjeti. Ipak je značajniji razvojni pomak ostvaren s razvojem turizma od druge polovice 60- tih godina prošlog stoljeća. Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog okvira, financijske i porezne politike, izrada i ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menedžera, raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo. Tablica 5: Prognoza brutto domaćeg proizvoda Općine Punat 2000-2015. u 000 kuna, cijene 2000.

Prognoza za 2015. Stope rasta 2000-2015. Djelatnost Stanje

2000. I. varijanta II. varijanta I. varijanta II. varijanta A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 2.230 3.240 3.820 2,5 3,7

B. Ribarstvo 1.620 1.880 2.070 1,0 1,6

C. Rudarenje i vađenje

D. Prerađivačka industrija 11.607 21.700 28.450 4,3 6,2

E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom

F. Građevinarstvo 919 1.980 2.490 5,3 6,9

G. Trgovina, popravak vozila 12.168 20.000 26.320 3,4 5,3

H. Hoteli i restorani 35.155 72.070 126.640 4,9 8,9 I. Prijevoz, skladištenje i veze 7.718 12.900 16.730 3,5 5,3 J. Financijsko posredovanje 1.380 2.210 2.540 3,2 4,2

K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 2.670 4.160 4.680 3,0 3,8

L. Javna uprava i obvezno osiguranje 1.496 2.320 2.690 3,0 4,0

M. Obrazovanje 1.502 2.940 3.510 4,6 5,8

N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 147 600 1.430 9,8 16,4

O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 17.354 26.000 31.630 2,7 4,1

P. Privatna kućanstva s zaposlenim

Q. Izvan teritorijalna tijela i organizacije

Ukupno 95.966 172.000 253.000 4,0 6,7 Izvor: podaci Zavoda za platni promet, javnih poduzeća i procjena autora za 2000., a za 2015. prognoza autora. Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda izrađena je u minimalnoj i maksimalnoj varijanti, pa bi se razvoj mogao kretati između ovih varijanti. Bruto domaćim proizvodom iznosi se uspješnost svih djelatnosti i osigurava gospodarski i društveni razvoj. Prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) područja Općine Punat po djelatnostima iznosi se u tablici 5. Prognoze rasta bruto domaćeg proizvoda Općine Punat izrađene su na temelju globalnih ciljeva razvoja te procjena i pretpostavki razvoja pojedinih djelatnosti objašnjeni unutar ovog poglavlja. Najveći utjecaj na ukupni razvoj Općine imat će i nadalje turizam, koji će sudjelovati u ukupnom BDP između 42 i 50%. On je, dakle, okosnica razvoja, te će na neki način i sve ostale djelatnosti biti orijentirane na zadovoljavanje što raznovrsnijih potreba turističkih djelatnosti. Osim turizma, značajni udio imaju prerađivačka industrija s brodogradnjom, trgovina te ostale osobne usluge s marinom. S obzirom na prednosti koje u razvoju turizma ima Općina, otvaranje Hrvatske tržištima zapada i njeno prilagođavanje pravnim i ekonomskim okvirima razvijenih zemljama očekuje se izgradnja



novih kapaciteta u osnovnim i komplementarnim sadržajima i to od tri do šest tisuća postelja i kamp mjesta. Da bi se to ostvarilo bit će potrebno od 200 do 380 mln kuna u cijelom razdoblju. U odnosu na razinu prije 1990. očekuje se povećanje broja noćenja od 510 na 900 do 1.500 tisuća. Takav promet omogućit će povećanje bruto domaćeg proizvoda turizma između 4 i 9% prosječno godišnje i razvoj ostalih djelatnosti. U ovoj djelatnosti trebat će razviti cijeli spektar novih usluga te podizati razinu infrastrukturnih, komunalnih, društvenih i osobnih usluga. U turizmu bit će zaposleno od 280 do 350 ljudi. U području ostalih društvenih, socijalnih i osobnih usluga značajno mjesto u razvoju nautičkog turizma ima “Marina” d.d., koja bi trebala, osim vlastitih razvojnih potreba, inicirati i širiti ponudu i na ostale gospodarske i društvene subjekte i institucije i time postati jedna od razvojnih karika Općine Punat i otoka Krka. U ovoj se djelatnosti očekuje razvoj niza oblika sportskih i kulturnih usluga te brže rješavanje kanalizacijskih sustava i regulacija odvodnje oborinskih voda kao pretpostavke obogaćivanja turističke ponude i dizanja razine standarda stanovništva. U toj će djelatnosti porasti bruto domaći proizvod između 2,7 i 4,1% prosječno godišnje, uz potrebne investicije između 42 i 80 mln kuna. Prerađivačka industrija s brodogradnjom imala je i do sada značajnu ulogu u diverzificiranju gospodarske strukture Općine. U prerađivačkoj industriji gospodarska aktivnost obavlja se uglavnom cijele godine, pa to u određenoj mjeri povoljno djeluju i na ostale djelatnosti i mogućnost zapošljavanju ljudi tijekom cijele godine. U razvoju ove djelatnosti može se očekivati razvoj obrtničkih usluga kao dopuna brodogradnji ali i drugih djelatnosti Općine i šireg tržišta. Trgovina je daljnja značajna gospodarska aktivnost Općine koja će u najvećem dijelu zadovoljavati potrebe stanovništva i turista. Osim toga, očekuje se da će neke tvrtke u ovoj djelatnosti širiti palete specijaliziranih ponuda trgovačkih roba i na druga područja otoka. U okviru trgovine mogli bi se raditi i poslovi dorade kao što su pakiranje maslinova ulja, raznih vrsta ljekovitog bilja, pakiranje namirnica za potrebe turizma i slično. Udio trgovine u ostvarenom bruto domaćem proizvodu otoka bit će između 10 i 13%, uz prosječan godišnji rat od 3,4 do 5,3%. Prijevoz cestovnim vozilima i brodicama te vezama je također značajna djelatnost Općine. Njen se udio kreće između 7 i 8%, dok sve ostale djelatnosti imaju znatno manji udio koji se kreće od 0,1 do 2%. Javna uprava, obrazovanje, zdravstvo, kulturne i sportske djelatnosti razvijat će svoju aktivnost prvenstveno u cilju zadovoljavanja potreba stanovništva i specifičnih potreba turista. Ukupan razvoj Općine Punat iskazan kroz bruto domaći proizvod trebao bi godišnje prosječno rasti od 4 do 6,7%. To bi omogućilo povećanje bruto domaćeg proizvoda od sadašnjih 6.783 na 10.728 do 14.041 EUR –a (cijene 2000.). U svakom slučaju, prva varijanta razvoja Općine bi se morala ostvariti kako bi se stvorili povoljni uvjeti života i razvoja. Za ostvarenje druge varijante trebat će uložiti mnogo napora i truda, te aktivirati sve ljudske i druge potencijale Općine. Da bi se mogao ostvariti prognozirani razvoj (izražen postavljanjem ciljeva razvoja i razvojnim prognozama bruto domaćeg proizvoda i broja zaposlenih), potrebno je osigurati i ulaganja u modernizaciju postojećih i gradnju novih kapaciteta. Prognoza potrebnih ulaganja do 2015. po djelatnostima iznosi se u tablici 6. Tablica 6: Prognoza ukupnih investicija u dugotrajnu imovinu 2000-2015. u 000 kn, cijene 2000.

Investicije 2000-2015. godine Varijanta I. Varijanta II

Djelatnost Iznos Udio u BDP Iznos Udio u BDP

A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 5.220 13 8.450 19 B. Ribarstvo 4.720 18 6.640 24 C. Rudarenje i vađenje D. Prerađivačka industrija 35.000 14 54.000 18 E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom F. Građevinarstvo 2.600 12 4.100 16 G. Trgovina, popravak vozila 31.360 13 46.180 16 H. Hoteli i restorani 197.800 25 384.000 32 I. Prijevoz, skladištenje i veze 27.800 18 38.500 21 J. Financijsko posredovanje 1.620 6 2.400 8 K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 3.070 6 5.500 10 L. Javna uprava i obrana 1.430 5 1.880 6



M. Obrazovanje 1.670 5 3.800 10 N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 560 10 1.950 16 O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 42.150 13 80.600 22 P. Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem Q. Izvan teritorijalne organizacije i tijela UKUPNO 355.000 18 638.000 24

Izvor: podaci Zavoda za platni promet, javnih poduzeća i procjena autora za 2000., a za 2015. prognoza autora. Najveća ulaganja predviđena su u turizmu i to između 200 i 380 mln kuna, a obuhvaćaju izgradnju novih kapaciteta i potrebne rekonstrukcije i povećanje kvalitete. Ta su ulaganja nešto viša i njihov udio u bruto domaćem proizvodu se kreće od 25 do 32%. Ulaganja u ovu djelatnost zahtijevaju duže razdoblje otplata. Između 56 i 60% svih ulaganja u Općini Punat bit će usmjereno u djelatnost turizma. Ulaganja u ostale djelatnosti obuhvaćaju razne osobne usluge, zatim ulaganja u sportske i kulturne sadržaje, a veliku stavku čine ulaganja u odvodnju otpadnih voda. U taj program uključena su ulaganja u kanalizaciju naselja Punat i Kornić s Dunatom te gradnja II stupnja prečistača s ukupnim investicijama u prvoj varijanti od 2,9 i drugoj od daljnjih 3,7mln eura. Prerađivačka industrija s brodogradnjom, trgovinom i prijevozom s vezama sudjelovat će u ukupnim investicijama sa po 6 do 10%. Udio investicija ostalih djelatnosti varira do 2%. Procjene ulaganja u pojedine djelatnosti rađene su na bazi pojedinačnih procjena ili pak odnosa ulaganja i bruto domaćeg proizvoda tih djelatnost u razvijenim zemljama i njihove prilagodbe uvjetima Općine Punat. Ukupna ulaganja bit će od 355 do 638 mln kuna ili prosječno godišnje od 23,7 do 42,5 mln kuna, a udio ukupnih investicija u bruto domaćem proizvodu Općine bit će od 18 do 24%. U ta ulaganja nisu uključena ulaganja državne ili županijske infrastrukturne objekte. Razvijene zemlje ulažu u investicije između 18 i 25% bruto domaćeg proizvoda, a pojedine i više. S obzirom na zaostatke u modernizaciji kapaciteta u posljednjih petnaestak godina, moglo bi se očekivati da bi gospodarstvo općine Punat moglo iz svog redovnog poslovanja osigurati maksimalno do 1/3 ovih ulaganja, 1/3 bi trebali biti bankarski izvori i preostalu 1/3 inozemni izvori. 3.3.2. Poljoprivreda Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je: • definitivno zaštititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljište i kamene međe (kamenice,

gromače); • zakonom bi trebalo propisati obvezu zaokruživanja zemljišnih parcela (Susa), kako bi se

mogla primijeniti suvremena sredstva obrade; • zakonom osigurati povratak poljoprivredi «komunada» i ostalog zapuštenog poljoprivrednog

zemljišta kojim sada upravljaju Hrvatske šume. To bi se moglo dati na korištenje uz minimalne koncesije;

• zakonom bi trebalo definirati obvezu davanja zemlje u zakup, ukoliko je vlasnik ne može sam obraditi, s obvezom osiguranja pravedne naknade;

• izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje, definirati ograničenja i stvarati poticajno razvojno okruženje.

Temelj razvoja poljoprivredne proizvodnje Općine je maslinarstvo i ovčarstvo. 3.3.2.1. Maslinarstvo Temeljni cilj maslinarstva je prvenstveno obnova postojećih maslinika, a zatim i intenzivan uzgoj na većim i zaokruženim parcelama. U okviru toga potrebno je osigurati zaštitu maslina i probijanje ranijih poljskih putova do maslinika. Za razdoblje do 2015. očekuje se postepena obnova između 25 do 30 tisuća stabala maslina uz sadnju plantažnih nasada. U obnovu maslinarstva potrebno je uložiti između 3,3 i 5,0 mln kuna do 2015. (ulaganja po stablu masline bi će oko 22 eura).



Prosječan urod od sadašnjih 5kg po maslini povećat će se na 13kg, a s prikladnom i ekološkom gnojidbom i na 20kg tj. na prosječnih 16kg do 2015. Time bi se proizvodnja ulja povećala od sadašnjih 118 na 390 do 570 hl. Razrađuju se projekti upotrebe komine maslina i to za dodatke u prehrani stoke. Time se rješava ekološki problem zbrinjavanja komine. Maslinarstvo kao i do sada može biti samo dopunska djelatnost obitelji. Berba maslina angažira najviše vremena i traje i do dva mjeseca, u vremenu kada prestaje glavnina turističke sezone. Uz obradu 1.500 – 3.000 stabala i druge aktivnosti jedna obitelj bi na Puntu mogla osigurati životne uvjete, dok bi s radom samo u proizvodnji maslina trebala imati oko 5.000 stabala. Zbog međusobnog utjecaja mediteranske i kontinentalne klime na području Općine nema masovnih pojava muha, pa je zaštita minimalna. To omogućuje ekološki zdraviju proizvodnju maslina. Maslinarstvo je zapravo jedina prava poljoprivredna kultura Općine, pa bi i na maslini trebalo graditi specifičnost Općine Punat. 3.3.2.2. Ovčarstvo Prema nekim procjenama minimalna veličina stada za održavanje obitelji je 200 ovaca uz mužnju, proizvodnju sira i skute i njen plasman na tržište. Uz postojeći način uzgoja i korištenja ovaca (prodaja janjadi i ostarjelih ovaca) potrebna su daleko veća stada, po nekim procjenama između 400 i 500 ovaca. Razvoj ovčarstva je potrebno nastaviti, ne samo radi povećanja prihoda ovčara i njihovih obitelji, već i radi nuđenja zdrave hrane, jer se ovce hrane u prirodi, a ujedno obavljaju čišćenje i gnojenje pašnjaka i maslinika i time održavaju biološku ravnotežu u prirodi. Razvoj je potrebno usmjeriti i poticati na proizvodnju sira, skute i janjadi, te smanjiti manje efikasni uzgoj ovaca samo radi prodaje mesa. U tom cilju treba okrupniti pašnjačke površine, osigurati dohranjivanje sijenom iz drugih područja, koristiti dijelom kominu maslina u ishrani, te izgraditi mini mljekaru, a država bi svojim mjerama trebala poticati povrat i korištenje poljoprivrednih površina. Uz takav koncept razvoja do 2015. mogao bi se zadržati sadašnji broj ovaca (više od 4000 ovaca). 3.3.2.3. Ratarstvo i voćarstvo Aktiviranjem bivšeg zapuštenog poljoprivrednog zemljišta (kojim sada upravljaju Hrvatske šume) moguće je održati i dijelom razviti ovu djelatnost. Konačno, umjesto sadnje borova i drugih šumskih vrsta potrebno je na prikladnim prostorima saditi smokve, kruške, šljive i trešnje. Za intenzivniji razvoj ratarskih kultura potrebno je navodnjavanje. S toga se iz razvoja ratarstva ne mogu očekivati veće mogućnosti, ali su mogućnosti u proizvodnji voća mnogo veće. Za proizvodnju voća i povrća bit će potrebno privesti poljoprivrednoj svrsi između 20 i 35ha površina s investicijama između 1,9 i 3,4 mln kuna (ulaganje po ha površine u ratarstvu su oko 7.500, u voćarstvu oko 10.000 i vinogradarstvu oko 23.000 eura). 3.3.2.4. Ostale poljoprivredne djelatnosti Očekuje se povećanje zainteresiranosti za proizvodnju meda, čime će se povećati broj košnica na 300 do 400, odnosno proizvodnja meda od 3,7 na 4,4 do 5,9 tona u 2015. Na Puntu ima raznih vrsta gljiva. One su zakonom zaštićene i berba je ograničena. Osim toga, na otoku ima i raznih vrsta samoniklog ljekovitog bilja. Mogućnost ubiranja ovih plodova mora biti pod strogom kontrolom, kako bi se zaštitila priroda i bogatstvo njene raznovrsnosti. Na području Punta mogu se uzgajati ljekovito i ukrasno bilje, a za neke proizvodnje postoje već razrađene ideje. Proizlazi, da će se u poljoprivredi povećati bruto domaći proizvod od sadašnjih 2,2 na 3,2 do 4 mln kuna u 2015. Za takav razvoj bit će potrebne ukupne investicije između 5,2 i 8,5 mln kuna. Ona će i nadalje biti dopunska obiteljska djelatnost, a manjem broju ljudi i osnovna. 3.3.2.5. Ribarstvo Ribarstvo Punta ima razvojnih šansi u tzv. malom ribolovu koji uključuje ulov mrežama, vršama i parangalima, a ne nasilnim alatima (koćama). Gospodarski ribolov će najvjerojatnije i nadalje biti organiziran na sličan način kao i do sada, a bit će i nadalje dopunska aktivnost stanovništva Općine Punat.



Sportski ribolov ima znatno većih mogućnosti razvoja uključenjem u turističku ponudu i prilagodbom brodova i za boravak manjeg broja turista u vrijeme ulova tj. kao organiziran pasivan ili aktivan turistički ribolov. Očekuje se, da će bruto domaći proizvod rasti od 1,0 do 1,6 % prosječno godišnje, a količina ulova nešto manje, te da će se broj zaposlenih od sadašnjih 30 smanjiti na 20 do 25 ljudi u 2015.

3.3.3. Šumarstvo i lov 3.3.3.1. Šumarstvo Osnovni ciljevi razvoja šumarstva su: očuvanje ekosustava, održanje i poboljšavanje opće korisnih funkcija šuma i zadržavanje autohtonih vrsta. Programom gospodarenja predviđena je sječa u cilju prorjeđivanja i čišćenja šuma. Iz programa gospodarenja proizlaze različiti ekonomski interesi šumarstva, ovčarstva i maslinarstva, ali i njihovo zajednički interes u zaštiti od požara. Programom su predviđene i aktivnosti na njezi i zaštiti od požara. Osim davanja na korištenje pašnjačkih površina ovčarima, Šumarija Krk bi trebala omogućiti korištenje prikladnog neobraslog i proizvodnog zemljišta zainteresiranim osobama ili poduzećima za proizvodnju poljoprivrednih kultura. Šumarija bi umjesto sadnje borova trebala poticati sadnju autohtonih kultura maslina, smokava i drugog voća. 3.3.3.2. Lov Razvoj lovstva nastavit će se uglavnom u okviru dosadašnjih odnosa i vrijednosti. I nadalje će se turistima nuditi dio mogućeg odstrela, organizirati prigodne manifestacije i potpore održanju lovnog fonda.

3.3.4. Proizvodne i uslužne djelatnosti 3.3.4.1. Brodogradnja i prerađivačka industrija Remontna djelatnost u brodogradilištu koji je glavni nositelj prerađivačke djelatnosti, nastavit će se i u razdoblju do 2015. Brodovi u plastici će se u brodogradilištu samo opremati dok bi se brodovi nabavljali od drugih proizvođača. Uvažavajući načela ekološke zaštite, brodogradilište mora ugraditi uređaj za odvajanje teških metala prilikom bojanja, a suho pjeskarenja brodova zamijeniti vodenim. U cilju održavanja konkurentne sposobnosti i potreba nabave uređaja ekološke zaštite predviđena su ulaganja. Broj zaposlenih će se do 2015 kretati između 80 i 100 ljudi na poslovima brodogradnje. S obzirom na povećanje turističkog prometa može se očekivati da će brodogradnja povećavati obujam poslovanja. Postojeći obrtnici iz ove djelatnosti surađivat će i nadalje s brodogradilištem i drugim kupcima. U prerađivačkoj industriji može se razviti niz manjih pogona za proizvodnju i preradu hrane, tekstila i obrtništva; za takve programe izrađeni su idejni programi prezentirani u monografiji “Managament i poduzetništvo – 1000 programa ulaganja za mala i srednja poduzeća”. Takvi mali pogoni u industriji su: industrija “zdrave hrane” (maslina, riba, mesa, ovčjeg sira, smokava i drugog voća, ljekovitog bilja i drugo), proizvodnja proizvoda od vune, prerada komine maslina i priprema stočne hrane, izradu izolacijskog materijala s podlogom vune i sl., a u proizvodnom obrtu popravak vozila, kućanskih aparata, televizora, električnih instalacija, izrada odjeću za potrebe stanovništva i turista, izrada metalnih, drvenih, papirnih i plastičnih izrađevina, suvenira i sl. Industrija u sklopu manjih proizvodnih programa može ponuditi specifične proizvode namijenjene turizmu, razne suvenire i slično. Time bi se obogatila turistička ponuda i izvršila preraspodjela poslova kroz veći dio godine jer bi dio turističkih radnika u zimsko vrijeme mogao obavljati i te poslove. Potrebno je podići stručnu razinu radnika, time što bi se dopunjavali programi u srednjim školama, a za razvoj potrebno je osigurati povoljnije kredite i druge poticajne mjere.



U ovoj djelatnosti bi se obujam radova trebao povećavati između 4,3 i 6,2%, uz povećanje zaposlenih od 130 na 156 do 185 u 2015. Potrebne investicije bit će između 35 i 54 mln kuna za cijelo razdoblje. Za potrebe razvoja ove djelatnosti potrebno je osigurati radnu zonu koju treba opremiti s infrastrukturom. U njoj bi mogli nicati novi prerađivački pogoni. 3.3.4.2. Građevinarstvo S obzirom na prognoziran porast gradnje broja postelja i ukupnih turističkih kapaciteta, kao i stambenih jedinica za prognoziran porast stanovništva, te daljnji ali sporiji rast objekata za odmor, na prostorima Općine Punat može se očekivati značajna građevinska aktivnost. Sigurno je da će kao i do sada tvrtke izvan Općine obaviti veći dio tih poslova. Ipak, se očekuje da će građevinari Općine Punat povećati svoj udio u tim radovima i ostvariti prosječno godišnje povećanje bruto domaćeg proizvoda od 5,3 do 6,9% do 2015. Za takav razvoj trebat će uložiti između 2,6 i 4,1 mln kuna i zaposliti od 18 do 20 ljudi do 2015. 3.3.4.3. Trgovina “Kvarner” d.o.o. je tvrtka u sastavu “Marine Punat”. Tvrtka planira na području naselja Punat izgraditi trgovački centar. U njemu bi zaposlili oko 30 osoba. “Little eagle co.” d.o.o. Tvrtka će postepeno širiti program, ima potrebe za izgradnjom oko 600m2 zatvorenog prostora i oko 2.000m2 zemljišta, a u okviru planskih mogućnosti. S obzirom da je osnovna funkcija trgovine Općine Punat u užem smislu pokrivanje potreba stanovništva, turista, poslovnih i društvenih subjekata na njegovu i dijelom širem području, može se očekivati fizički porast tih potreba između 0,8 i 1,8% godišnje. Osim toga, očekuje se porast ukupne potrošnje u odnosu na stanje iz 2000. uslijed porasta standarda stanovništva, porasta razine pruženih usluga u turizmu i porasta gospodarske i društvene aktivnosti između 2,0 i 3,0% prosječno godišnje. Sve to će omogućiti porast prometa i bruto domaćeg proizvoda trgovine 3,4 i 5,6% prosječno godišnje. Udio trgovine u bruto domaćem proizvodu zadržava se na oko 12%. Da bi se taj razvoj mogao ostvariti predviđena su ulaganja u modernizaciju i izgradnju novih kapaciteta u iznosu između 31,4 i 46,2 mln kuna ili prosječno godišnje između 2,1 i 3,1 mln kuna. Udio investicija u domaćem bruto proizvodu trgovine kretao bi između 13 i 16%, a u ukupnim investicijama općine oko 8%. Zaposlenost u trgovini trebala bi porasti od 117 osoba u 2000. na 125 do 135 u 2015., uz prosječan rast između 0,4 i 1,0% godišnje. Za potrebe razvoja trgovine predviđaju se poslovni prostori za razne skladišne i prodajne sadržaje u okviru izgrađenih prostora i izvan njih na lokacijama koje će adekvatnije zadovoljiti prostorne uvjete modernog trgovanja. 3.3.4.4. Turizam Da bi se osigurao razvoj turizma potrebno je sačuvati prostore za razvoj kvalitetnih turističkih sadržaja, potrebno je izgraditi sportske i druge sadržaje. Na plažama treba osigurati minimalni standard i kvalitetu. Isto tako treba podići kvalitetu kućne radinosti. Trgovina kao dopunjujuća djelatnost mora se prilagoditi novim potrebama turizma, treba uvesti novu organizaciju, kvalitetu i širi asortiman ponude. Rješavanje otpadnih voda i donekle smeća ključni je ekološki i razvojni problem, koji zahtjeva brza i potpuna rješenja. Za razvoj masovnog turizma nema mogućnosti, jer su prirodni, prostorni, infrastrukturni i ljudski kapaciteti na prostoru općine ograničeni. U tom cilju planira se izmjena strukture smještajnih kapaciteta tako što bi se popravio odnos između osnovnih i komplementarnih, tj. povećala izgradnja apartmana i hotela na račun vikendica. To će nametnuti i potrebu definiranja zona za turističku izgradnju i reguliranje izgradnje vikend naselja. Promjenom strukture smještajnih kapaciteta, osnovni bi trebali povećati udio od sadašnjih 13 na 21 do 25% kapaciteta. To bi omogućilo proširenje sezone, a neki objekti bi mogli raditi i cijelu godinu. Očekuje se postepeno smanjivanje broja postelja u odmaralištima i njihovo pretvaranje u komercijalne objekte, povećanje kampiranih mjesta (s potrebom povećanja njihovih parcela), povećanje gradnje soba u kućanstvima te njihova modernizacija i pretvaranje u apartmanske sadržaje Na području Općine mogući su ovi oblici turističke ponude: odmorišni (ljetni) posebno za ljude starije dobi, kamping (vrhunski kamp – park turizam) i nautički (marina, luka za prihvat turističkih brodova i sezonska luka), sporta i klubova, zdravstveni (zimski), izletnički (Košljun, masline), istraživački i drugi. Na području Općine može se organizirati razvoj ruralnih oblika turizma u



najširem smislu berba maslina, pješačke i fitness staze, velness programi, jahanje na magarcima, boravak u kamp kućicama, obilazak prostora na biciklima, tenis, penjanje, planinarenje, aktivnosti otkrivanja prirodnih i drugih znamenitosti, kulturne aktivnosti i drugo). Konačno, turistička ponuda može se dopuniti kružnim i podmorskim putovanjima, izgradnjom podmorskih zabavnih objekata, stvaranjem morskih parkova, jačanjem seoskog turizma i sl. U turizmu Općine prevladavat će individualni pristup i individualni tretman gosta. Trebat će se definirati individualnu potražnju, dakle individualan pristup gostiju, uz ostvarenje visoke kvalitete i maksimalne ekološke zaštite i prilagoditi se za raznovrsnu ponudu koju će turista konzumirati za vrijeme kraćih boravaka. U turizmu treba promijeniti motiv i smisao boravka u Općini. Do sada je to bilo kupanje i sunčanje, koje treba prerasti u razne fittness i druge programe u vrijeme kada more nije pogodno za kupanje. Za razvoj sportskih sadržaja ima dovoljno prostornih mogućnosti, izletnički turizam je razvijen prema otočiću Košljunu, ima cijeli dijapazon nautičkih aktivnosti i sportova na vodi. Prostor obiluje kako uređenim tako i prirodnim plažama duž cijele svoje obalne dužine. Na području od Tranjeva do uvale Oprna je zaštićeni krajolik. Kampovi su visoke kategorije sa kvalitetnom infrastrukturom, drvećem i površinama plaža. Razvoju turizma pripomoći će i povoljna klima, čisto more izvan mjesta Punat, reljef i divan pogled. Općina Punat ima mogućnosti ravnomjernog razvoja različitih oblika turističke ponude. Turistička destinacija otoka Krka i Općine Punat trebala bi formirati i prepoznatljiv identitet u urbanim i ruralnim mjestima s isticanjem prirodnih, ambijentalnih, kulturno-povijesnih i drugih vrijednosti te formirati i ponudu humaniziranog boravka s naklonim ponašanjem turističkih radnika i gostoljubivim odnosom domicilnog stanovništva prema gostima. Turizam Općine Punat bi trebalo više usmjeriti na obiteljski biznis, kako bi domaće stanovništvo ostvarilo veće interese u toj djelatnosti. Da bi se stvorilo pozitivno okruženje i razvio jači smisao za ovu djelatnost potrebno je u okvire redovnog obrazovnog sustava i privatne inicijative organizirati edukaciju omladine i stanovništva za poslove marketinga, promocije i prodaje turističkih usluga, za organiziranje pružanja usluga animacije, informacija i vođenja, za iznajmljivače soba, pansiona i drugih usluga, za konobare, kuhare, sobarice, točioce pića, recepcionare i druge. Projekcija razvoja turizma može se utvrditi na dva načina: projekcijom smještajnih kapaciteta i turističkog prometa. U tablici 7. iznosi se procjena broja postelja do 2015. Tablica 7: Procjena broja postelja Općine Punat do 2015.

Vrsta postelje 2000. 2015. I. varijanta

2015. II. varijanta

Nove postelje I. varijanta

Nove postelje II.varijanta

Sveukupno 5.886 9.000 12.000 3.114 6.114 Osnovni kapaciteti 810 1.900 3.030 1.090 2.220 Komplementarni 5.076 7.100 8.970 2.024 3.894 - Odmarališta 606 500 370 - 106 - 236 - Kampovi 2.950 3.800 4.900 850 1.950 - Kućanstva 1.520 2.800 3.700 1.280 2.180

Napomena: u osnovne kapacitete uključeni su hoteli, pansioni, turistička naselja i ostale ugostiteljske jedinice za smještaj: u komplementarne uključena su radnička i dječja odmarališta, kampovi, klimatska lječilišta i kućanstva. U ove podatke nisu uključeni pomoćni ležajevi. Izvor: za 2000. podaci Županijskog ureda za statistiku Rijeka, a za 2015. procjena autora Sveukupni broj postelja i kampirnih mjesta (jedno kampirno mjesto ima površinu između 100 i 120m2 i prima u prosjeku tri osobe) za povećat će se između 3.114 i 6.114 uz prosječnu godišnju stopu između 2,9 i 4,9%. Tom broju treba dodati oko 200 pomoćnih postelja i oko 100 postelja koje će i nadalje biti korištene na crno. Time bi stvarni broj postelja i kamp mjesta u 2015. bio između 9.300 i 12.300. U cjelini u projekcijama su iznijete kvalitetne promjene strukture tih kapaciteta. Očekuje se gradnja manjih obiteljskih (butik) hotela i dobro opremljenih pansiona primjerenih turističkoj potražnji i razvoju obiteljskog biznisa. Moguće zone smještaja objekata su: Mala Krasa – Konobe; turističko naselje, kamp; Buka – proširenje postojećih sadržaja;



Škrila – turističko naselje, kamp. Osim izgradnje ovih kapaciteta, predviđena su ulaganja u rekonstrukciju postojećih objekata i to u osnovne kapacitete između 50 i 80% te kampove i kućanstva između 40 i 60% sadašnjih kapaciteta. Za ulaganja u obnovu i izgradnju turističkih kapaciteta korištene su cijene koje se iznose u tablici 8. Tablica 8: Cijene adaptacije i novogradnje turističkih kapaciteta u EUR Vrste kapaciteta Adaptacije Novogradnje Osnovni kapaciteti – po postelji 6.391 14.060 Kampovi – po mjestu 1.023 2.403 Kućanstva – po postelji 2.352 4.719

Uz takve cijene ukupna ulaganja u djelatnosti turizma trebala bi se kretati između 198 i 384 mln kuna do 2015. Ti bi kapaciteti trebali omogućiti obogaćivanje turističke ponude i aktivni angažman na iznalaženju i ponudi bogatstva novih oblika usluga, a mogli bi povećati broj noćenja, produljenje turističke sezone, ostvariti veću razinu prihoda, zaposlenosti i profita. Ova ulaganja financirala bi ugostiteljska poduzeća i kućanstva s oko jedne trećine, drugu trećinu banke i treću trećinu inozemni ulagači i strateški partneri. Na osnovi svih iznijetih odnosa i pretpostavki procjene ostvarenja fizičkog obujma izražene su brojem noćenja. Prognoza noćenja i njegove dinamike do 2015. prikazuje se u tablici 9. Tablica 9: Prognoza dinamike noćenja u 2015. godini

Stanje 2000. 2015. varijanta I. 2015. varijanta II Razdoblje Noćenje Struktura Noćenje Struktura Noćenje Struktura

1. 1. - 31. 3. 1.550 0,3 3.600 0,4 6.000 0,4 1. 4. – 31. 5. 25.830 5,0 54.000 6,0 97.500 6,5 1. 6. - 30. 6. 71.290 13,8 149.400 16,6 271.500 18,1 1. 7. - 31. 8. 362.645 70,2 540.000 60,0 825.000 55,0 1. 9. - 30. 9. 46.490 9,0 112.500 12,5 210.000 14,0 1.10.- 31.10. 6.715 1,3 36.000 4,0 75.000 5,0 1.11. -31.12. 2.070 0,4 4.500 0,5 15.000 1,0 Ukupno 516.590 100,0 900.000 100,0 1.500.000 100,0

Izvor: za 2000. podaci «Hoteli Punat», a za 2015. prognoze autora Ukupan broj noćenja trebao bi se povećati od sadašnjih 517 na 900 do 1.500 tisuća noćenja u 2015. ili uz prosječnu godišnju stopu između 3,8 i 7,4%. Očekuje se povećanje broja noćenja u predsezoni i posezoni, tako da bi u glavnom dijelu sezone (srpanj i kolovoz) udio noćenja kretao između 55 do 60%, u predsezoni 23-25%, u rujnu između 12 i 14% i u posezoni između 4 i 6%. Na povećanje turističkog prometa utjecat će povećanje broja postelja i kamp mjesta od 2,9 do 4,9% godišnje, porast iskoristivosti kapaciteta i produljenje sezone od 1,5 do 2,5%, te povećanje kvalitete usluga od 0,5 do 1,5%. Sve bi to omogućilo porast prometa od 4,9 do 8,9%. U I. varijanti stope rasta kapaciteta i turističkog prometa relativno su umjerene, a u drugoj su znatno veće, jer se računa na veću potražnju i poboljšanje kvalitete ukupne ponude. 3.3.4.5. Financijske usluge Financijske usluge će obavljati filijale banaka Rijeke i Zagreba pa i stranih banaka te filijale odnosno zastupstva domaćih osiguravajućih društava. Uvođenjem euro-a pojednostavit će se bankarske transakcije i olakšati bankarske veze sa stranim i domaćim bankama. Povećat će se i broj privatnih mjenjačnica za neeuropske valute. Uvođenjem novog mirovinskog sistema povećat će se i broj društava za aktiviranje mirovinskih uloga drugog i trećeg stupa, a uvođenje platnog prometa preko poslovnih banaka olakšat će i pojednostaviti taj segment poslovanja. Ova će djelatnost u skladu s porastom standarda stanovništva, povećanim potrebama turista te gospodarstva i društvenih djelatnosti usklađivati svoj razvoj i povećavati volumen svojih usluga



godišnjom stopom između 3,2 i 4,2%, te zapošljavati oko 10 osoba u 2015. Osim toga i ta će djelatnost u opremanje prostora i nabavu opreme uložiti između 1,6 i 2,4 mln kuna. 3.3.4.6. Poslovanje nekretninama Poslovanje nekretninama odvijat će se u okviru redovnog i spekulativnog prometa zgradama, stanovima, vikendicama i građevinskim parcelama, rasta cijena nekretnina i djelovanja crnog tržišta. Da bi se kako tako taj segment mogao držati u prihvatljivim odnosima Prostornim planom Općine rezervirane su nove stambene i poslovne zone, te regulirani uvjete i način gradnje u tim zonama. Očekuje se razvoj novih usluga kao što su; iznajmljivanje opreme, računalne i srodne djelatnosti, razvoj istraživanja u prirodnim i društvenim djelatnostima (biljnih zajednica, turizma i drugih djelatnosti), te razvoj pravnih, računovodstvenih, revizijskih i drugih raznovrsnih poslovnih djelatnosti. Značajan razvoj očekuje se u području informatičke djelatnosti koja će s uvođenjem računalne, programerske i mjerne opreme omogućiti brzo dobivanje informacija i donošenje optimalnih odluka u svim djelatnostima. Taj sistem je potrebno usavršavati u poslovanje komunalnih i općinskih službi. Uz to je potrebno uvesti prikupljanje i praćenje podataka putem GIS-a o prirodnim osobinama, gospodarskim kapacitetima te drugim potrebnim podacima za praćenje gospodarskih i društvenih djelatnosti, Ove će djelatnosti u skladu s porastom standarda stanovništva, povećanim potrebama stanovništva i turista, te gospodarstva i društvenih djelatnosti usklađivati svoj razvoj i povećavati volumen svojih usluga. Tako će se povećavati volumen usluga od 3 do 3,8% godišnje, a zapošljavat će oko 13 osoba. Osim toga, te će djelatnosti ulagati sredstva u opremanje prostora, nabavu opreme i druge potrebe i to između 3 i 5,5 mlin kuna do 2015. 3.3.4.7. Ostale uslužne djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti obuhvaćaju razna čišćenja, frizerske i slične djelatnosti, te pogrebne usluge. Te će se djelatnosti razvijati u skladu s porastom standarda stanovništva i većim potrebama turista.

3.3.5. Društvene djelatnosti Na razvoj ovih djelatnosti utjecat će prvenstveno brzina i razina razvoja gospodarskih djelatnosti. 3.3.5.1. Javne ustanove Na području Općine Punat nema institucija državne uprave i pravosuđa. Ti se poslovi (katastar, gruntovnica, općinski sud, matični ured, uprava prihoda, porezni ured, ured za obranu, policija i javni bilježnik) za potrebe ljudi Općine obavljaju u Gradu Krku. U skladu s Zakonom o područnoj (regionalnoj) samoupravi u Općini Punat djeluje Općinsko vijeće i vijećnicima volonterima i predsjednikom Općinskog vijeća kao zaposlenikom. Osim dosadašnjih djelatnosti proširuje se djelatnost lokalne samouprave na: uređenje naselja i stanovanja; prostorno i urbanističko planiranje; komunalnu djelatnost; brigu o djeci; socijalnu skrb; primarnu zdravstvenu zaštitu; odgoj i osnovno obrazovanje; kulturu, tjelesnu kulturu i sport; zaštitu potrošača; zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša; i protupožarnu i civilnu zaštitu. Sigurno je, da će se mnoge od ovih funkcija i dalje organizirati u suradnji s Krkom i drugim Općinama i Gradovima, kako bi se pojeftinilo djelovanje ovih službi i učinilo ih efikasnijim. To će nametati nove obveze, ali i potrebe povećanja prihoda. Dio tih prihoda će podmiriti država putem kompenzacijskih fondova, dio povećanjem prihoda proračuna i najvjerojatnije treći dio većom participacijama stanovništva. Proračun Općine se puni iz: poreza na dohodak, na nekretnine, na tvrtke i potrošnju; iz dobiti; iz prihoda od koncesija i imovine; iz prihoda po posebnim propisima; iz komunalnog doprinosa i naknada; iz dotacije drugih institucija; iz prihoda vlastite djelatnosti; iz prihoda od prodaje imovine, iz rada turističke zajednice i razne druge potpore. Sredstvima proračuna financira se rad općinske uprave, naknade članovima poglavarstva, vijećnicima i duge naknade, zatim razni financijski i drugi izdaci, izdaci za komunalnu potrošnju



(javna rasvjeta, održavanje lokalnih cesta i drugo, izdaci za sufinanciranje srednjoškolskog i osnovnog obrazovanja i predškolskog odgoja, socijalni i zdravstveni programi, sredstva za sufinanciranje prijevoznih karata učenika i studenata, zatim za sufinanciranje raznih sportskih i kulturnih programa udruga i društava, za razne adaptacije društvenih objekata i drugo. 3.3.5.2. Predškolstvo i školstvo Za predškolski odgoj se planira osiguranje prostora za novi dječji vrtić. Planira se rekonstrukcija prostora osnovne škole sa dogradnjom sportske dvorane. Srednjoškolska populacija Općine Punat usmjerena je na srednju školu Grada Krka. 3.3.5.3. Zdravstvo i socijalna skrb Razvoj zdravstva povezan je s programom razvoja zdravstvenog turizma kao posebnog oblika turističke ponude. U tom smislu očekuje se razvoj raznih oblika zdravstvene preventive, razni fittness programi i drugi oblici održanja i obnavljanja zdravlja turista i stanovništva. Na razvoj zdravstvene zaštite utjecat će i novi oblici dopunskih i dodatnih osiguranja, ali bi u svakom slučaju trebalo stanovništvu Općine Punat osigurati zdravstveni standard koji imaju stanovnici većih gradova na kopnu. Općinska uprava ima razrađen socijalni program u kojeg su uključene starije osobe i osobe slabijih platežnih mogućnosti. Socijalna skrb stanovništva Općine Punat i nadalje je prepuštena lokalnoj samoupravi. Planira se izgradnja ustanove socijalne skrbi-doma za starije i nemoćne osobe. 3.3.5.4. Kultura Kulturni sadržaji obavezni za lokalna središta odnosno središta Općine prema PPPGŽ su knjižnica i čitaonica koji svoju namjenu trebaju ostvarit unutar građevinskog područja naselja. Svaki dodatni sadržaj u domeni kulture (povremeni izložbeni prostori, manje muzejske zbirke, prostori za održavanje manifestacija, priredbi i sl. te drugi kulturni sadržaji) je hvalevrijedan u kvaliteti življenja Općine. Kultura je prirodni pratilac turizma i sastavni dio turističke ponude, pa treba osmisliti adekvatnu kulturnu politiku i u njenu provedbu uključiti kulturna i umjetnička društva, hotelska društva, turističku zajednicu, udruge privatnih iznajmljivača soba i apartmana, školu i sportske klubove, kako bi se obogatila turistička ponuda i održavale razne kulturne, umjetničke i sportske priredbe, zabave, izložbe i koncerti. Kulturne programe je potrebno obogaćivati i širiti lepezu ponude kako bi se mogla zadovoljiti što veća razina kulturnih potreba stanovništva i turista. U razvoju kulture potrebno je: • evidentirati i obilježiti kulturno-povijesne spomenike, • obaviti sanaciju postojećih sakralnih i svjetovnih objekata kulture, • revitalizirati stare jezgre naselja Punat i Stara Baška i zaštititi kulturnu baštinu. 3.3.5.5. Sport i rekreacija Na obalnom dijelu mogu se razviti morski sportovi ( plivanje, jedrenje, vaterpolo, skijanje na vodi, ribolov, boravak u kućama na vodi, ronilački sportovi i razgledavanje podmorja posebnim manjim plovilima i drugo), na kopnu će se razviti kopneni sportovi ( pješačenja, fitness programi, jahanja magarcima i konjima, obilazak prostora terenskim kolima i biciklima, otkrivanje prirodnih i drugih znamenitosti, zdravstveni programi boravka na čistom zraku, penjanje i spuštanje na i sa brda, tenis i sl.), te aktivnosti u zraku ( letenje zmajevima i balonima). Gosti će u hotelima imati mogućnost korištenja trim kabineta, sauna, bazena, raznih oblika fitnessa i wellnessa, salona za uljepšavanje, zatim raznih zabavnih sadržaja (biljare, tombole i sl.). Za goste bi trebalo razraditi programe razgledavanja morskog dna i njihova upoznavanja s ljepotama morskog dijela otoka. Potrebno je urediti sportsko-rekreacijske objekte i terene kao što su trim i pješačke staze, biciklističke staze, objekte za logorovanje i organizaciju piknika i sl.



3.3.6. Mjere napretka Da bi se osigurao ekološki održivi razvoj i sačuvao prostor i za buduće generacije prijeko je potrebno: - očuvati postojeće minimalne poljoprivredne površine potrebne za prognozirani razvoj maslinarstva, voća i povrća, ali ih treba čuvati od daljnjeg devastiranja i veće izgradnje drugih sadržaja; - održavanje i manji obujam sječe šuma provoditi u skladu s gospodarskim osnovama, a u privatnim šumama pridržavati se načela racionalnosti gospodarenja i održivosti šumskog fonda, - samoniklo ljekovito bilje i gljive ubirati u skladu s propisima i uz maksimalnu kontrolu i zaštitu; - uz postojeće infrastrukturno opremljene prostore industrije, može se očekivati potreba i za dodatnim prostorima kao zasebna radna zona koju bi trebalo infrastrukturno opremiti. U postojećim radnim prostorima bi se morala provoditi maksimalna zaštita i zbrinjavanje otpada i otpadnih voda. - u turizmu je predviđena adaptacija postojećih sadržaja, ali i izgradnja novih, no za nove će sadržaje trebati osigurati adekvatne prostore i to za kvalitetnije turističke sadržaje više prema obali, a za manje kvalitetne na nešto višim razinama; - trgovina će svoje potrebe za poslovnim prostorima manje više interpolirati u postojeće prostore, ali je potrebno predvidjeti i nove dopunske prodajne i skladišne prostore. Za poslove dorade i oplemenjivanja trebalo bi predvidjeti manje atraktivne prostore; - ostale djelatnosti će uglavnom kao i do sada koristiti prostore unutar naselja u koje će se moći uključiti i njihove manje nove potrebe; - za potrebe stanovništva, a dijelom i turista trebalo bi definirati privezišta, jer gotovo svaka obitelj ima najmanje jedan brod; - definirati stambena područja i područja izgradnje privatnog turističkog smještaja; - smještaj novih poslovnih objekata treba biti u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša, a postojeće sadržaje treba njemu postupno prilagođavati.

3.4. Uvjeti, korištenja uređenja i zaštite prostora

3.4.1. Uvjeti korištenja Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom. Cjelokupno područje Općine Punat, obzirom na organizaciju, namjenu i korištenje prostora, podijeljeno je na: • površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene • poljoprivredne i šumske površine • vodne/morske površine Prostor se u pravilu koristi u skladu s određenom namjenom, a može se koristiti i privremeno do privođenja konačnoj namjeni (kiosci, uređaji i sl.), a iznimno se može koristiti protivno namjeni što se odnosi na zatečene postojeće građevine dok se ne privedu planiranoj namjeni. Površine za razvoj i uređenje smještaju se unutar građevinskog područja naselja, građevinskog područja izvan naselja za izdvojene namjene, te izvan građevinskog područja. Kriteriji planiranja izgradnje izvan građevinskog područja odnose se na gradnju ili uređenje pojedinačnih građevina i zahvata. Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom česticom. Kriteriji kojima se određuje vrsta, veličina i namjena građevine i zahvata u prostoru su slijedeći: • građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, planinarska, rekreativno-

zdravstvena, vodna i dr.) • građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje otpadnih

voda, septički taložnik) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agragat i drugo)



• građevine koje se grade izvan građevinskih područja lociraju se, izvode i koriste na način da ne ometaju korištenje prostora i drugih građevina, da ne ugrožavaju prirodne vrijednosti okoliša i da se skladno uklapaju u krajolik.

• rekonstrukcija postojećih stambenih građevina, zatečenih u izvan građevinskom području, moguća je u svrhu poboljšanja neophodnih uvjeta života i rada, odnosno vrši se po istim uvjetima kao i za postojeće građevine čija je namjena suprotna planiranoj namjeni prostora utvrđenoj ovim Planom.

3.4.2. Uvjeti uređenja Građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskih područja na uređenom građevinskom zemljištu. Uređenje građevinskog zemljišta obuhvaća pristup na građevnu česticu, odvodnua otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta. 3.4.2.1. Građevinska područja naselja Razvoj i uređenje naselja u Općini Punat predviđen je unutar građevinskih područja naselja:

• građevinsko područje naselja Punat – N1 – centralno naselje • građevinsko područje naselja Stara Baška – N2.

Građevinska područja naselja grafički su prikazana na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2.. Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji građevina koje omogućavaju kvalitetno funkcioniranje života jednog naselja. Pored stanovanja, građevinsko područje naselja obuhvaća sve spojive funkcije sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja – školstvo, zdravstvo, kultura, sport, uprava, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, rekreacija, zelene površine, prometna i komunalna infrastruktura i sl. U građevinskom području naselja ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno koje bi svojom upotrebom ugrožavale prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline (zagađenje okoliša, nedozvoljena buka, vibracija i sl.). Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena gradnja poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja, većih skladišnih prostora i većeg trgovačkog centra. Izgradnja unutar građevinskih područja naselja moguća je izradom urbanističkih planova uređenja. Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je, rekonstrukcija i interpolacija građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000m2 kao i rekonstrukcija i izgradnja nekih građevina društvene namjene. Uvjeti gradnje i smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja U građevinskom području naselja mogu se graditi slijedeće osnovne vrste građevina

• stambene i stambeno-poslovne građevine • građevine gospodarske namjene • društvene građevine • infrastrukturne građevine • ostale građevine; kiosci i reklamni panoi

Izgradnja se vrši na građevinskim česticama kojima oblik i veličina treba obuhvatiti sve sadržaje namjene ili tehnološkog procesa. U građevinskom području naselja, u pojasu do 70m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: • proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, • trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena. Unutar građevinskog područja naselja izuzimaju se iz građenja dijelovi građevinskih čestica koji sadrže:



• površine koridora planiranih prometnica označenih u kartografskim prikazima građevinskih područja MJ 1:5000 do definiranja građevinske čestice ceste.

Unutar građevinskog područja naselja definirana je izgrađena površina i planirana površina naselja. Postupanje, odnosno gradnja unutar tih dvaju površina je različita. U oblikovnom smislu izgradnja u izgrađenim dijelovima naselja ne može biti uvjetovana jednoličnim koeficijentima i parametrima već ona mora biti sukladna postojećoj gradnji i regulaciji. Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta. Etažnost građevina mora biti sukladna okolnoj izgradnji. Navedeno se osobito odnosi na izgradnju i rekonstrukciju unutar povijesne ruralne jezgre. U neizgrađenim dijelovima naselja utvrđuju se parametri izgradnje za pojedinu vrstu gradnje. Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici. Ograda se podiže unutar građevinske čestice predviđene za izgradnju građevine sa vanjskim rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od najniže kote terena 1,1m. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo. Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom. Najmanja udaljenost građevine od granice građevinske čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, smještaj osobnih vozila, te način priključenja građevina na mrežu javne infrastrukture utvrđena je poglavljem 3.5.. Stambene i stambeno-poslovne građevine Stambena građevina je građevina koja služi isključivo stanovanju, a prema načinu stanovanja razlikujemo: • obiteljsku kuću • višestambenu građevinu. Stambeno-poslovna građevina je građevina koja pored osnovne namjene stanovanja sadrži i neku od namjena poslovne djelatnosti. Stambena i stambeno-poslovna građevina pored svoje osnovne građevine može imati jednu građevinu pomoćne namjene. Kod obiteljske kuće poslovni i pomoćni dio građevine mogu biti građevine izdvojenog korpusa koje sa osnovnom građevinom čine oblikovnu cjelinu, dok kod višestambene građevine svi pomoćni i poslovni sadržaji moraju biti u sklopu osnovne građevine. Namjena poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine može biti turistička, ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog stanovništva. Najveći broj etaža u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja je prizemlje i dva kata (P+2). Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrum koji je potpuno ukopan sa svih strana u teren. Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi 8,00 m, a u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi 7,00 m. Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23°. Kosi krov mora biti boje tradicionalnog pokrova – kupe kanalice. Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama. Sa svih strana, a kod dvojnih građevina i građevina u nizu neprislonjenih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena pola vlastite visine, ali ne manje od 3m, od granice građevinske čestice, a najmanje 6m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine. Iznimno se može dozvoliti izgradnja pomoćnih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja i na manjoj udaljenosti ako to ne smeta opravdanim interesima susjeda. Obiteljska kuća Obiteljska kuća prema načinu gradnje može biti: slobodnostojeća, dvojna i u nizu. Slobodnostojeća obiteljska kuća ima najviše tri stana. Svaka jedinica dvojne obiteljske kuće i niza ima jedan stan. Niz može maksimalno imati pet (5) jedinica. Uvjeti gradnje obiteljske kuće slobodnostojećeg načina gradnje, dvojne i završne kuće u nizu i niza: • najmanja površina građevinske čestice je:



− za slobodnostojeću obiteljsku kuću 450m2, − za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza 225m2 − za jednu jedinicu niza 150m2

• maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) je − za slobodnostojeću obiteljsku kuću – 0,25 − za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza – 0,3 − za jednu jedinicu niza – 0,4

• maksimalni koeficijent iskoristivosti građevinske čestice (kis)) je: − za slobodnostojeću obiteljsku kuću – 0,6 − za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza – 0,75 − za jednu jedinicu niza – 1,0

• neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, mora biti površina zelenila: − za slobodnostojeću obiteljsku kuću – 40% − za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza – 30% − za jednu jedinicu niza – 20%

Iznimno se dozvoljva odstupanje od utvrđenih uvjeta gradnje na građevinskim česticama katastarske oznake:

1. za čestice katastarske oznake 2834/1, 2834/2, 2835/1, 2835/2, 2835/3 kao cjelina i 1441/2, 1440/2, 1439/2, 1438/2, 1437/3, 1437/4, dio 1436 i 1435/2 kao cjelina, sve na predjelu Vela Draga u Puntu, određuje se: • maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,3 • visina građevine iznosi 9,6 m, • najveći broj etaža su tri nadzemne etaže.

2. za čestice katastarske oznake 4747/1, 4747/2, 4748/1, 4748/3,4748/5, u Puntu, na predjelu Buka (Creska ulica), određuje se: • maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,3 • visina građevine iznosi tri nadzemne etaže, • visina građevine iznosi 8,6 m

3. za čestice katastarske oznake 8850/2, 8850/3 u Puntu (ul.R.Boškovića) određuje se: • navedene katastarske čestice formiraju jednu građevinsku česticu osnovne

stambene namjene • najmanja površina građevinske čestice iznosi 340m2 za slobodno stojeću građevinu • maksimalni koeficijent izgrađenosti je (kig) 0,37 • visina građevine iznosi tri nadzemne etaže, • visina građevine iznosi 7,6 m

4. za čestice katastarske oznake 3313 u Puntu, na predjelu Prgon (ul. Prgon) određuje se: • dozvoljava se rekonstrukcija građevine u vidu nadogradnje etaže u funkciji

proširenja stambenog prostora postojeće stambene građevine, • rekonstrukcija je moguća unutar gabarita prizemnog dijela građevine, a

komunikacija između etaža moguća je vanjskim jednokrakim stubištem, 5. za izgradnju unutar zone «Švarča» (ex.»Jugoturbina») određuje se:

• dozvoljava se rekonstrukcija građevina unutar postojećih gabarita, • iznimno od prethodne alineje, dozvoljava se natkrivanje prostora atrija u površini do

30m2, odnosno dogradnja postojećih građevina sukladno stavkama od (1) – (4) ove točke.

Višestambena građevina Izgradnja višestambenih građevina je dopuštena u građevinskim područjima naselja N1 i N2. Višestambena građevina može imati maksimalno četiri (4) stana. Najmanja površina građevinske čestice na kojoj se izvodi višestambena građevina iznosi 650m2. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,25, odnosno maksimalna tlocrtna izgrađenost je 250 m2 kod neposredne provedbe. Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 0,75.



Građevine gospodarske namjene Građevine gospodarske namjene su poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine koje ne zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa stambenim dijelom naselja. Građevine se mogu graditi na izdvojenoj građevinskoj čestici ili na građevinskoj čestici stambeno-poslovne građevine. Sa svih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena najmanje 4m, od granice građevinske čestice, a najmanje 7m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine. Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevinske čestice poslovne namjene, odnosno 40% ukupne površine građevinske čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora biti površina zelenila. Poslovne građevine Poslovne građevine unutar građevinskog područja naselja čine trgovine maloprodaje, otvorena i zatvorena tržnica, agencije, uredi, biroi, te ostale servisne, zanatske i uslužne djelatnosti. Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja većih skladišnih prostora i izgradnja većeg trgovačkog centra. Građevine koje zahtijevaju površine veće od 250 m2 tlocrtne brutto površine i privlače jači promet grade se na građevinskim područjima za izdvojene namjene. Građevine tržnice i trgovačkog sadržaja koje zahtijevaju površine veće od 250 m2 tlocrtne brutto površine mogu se realizirati kroz Plan užeg područja. Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta. Za izgradnju poslovnih građevina maksimalne tlocrtne površine do 250 m2 za proizvodne, skladišne i servisne namjene dopušta se izgradnja jedne etaže čija visina je određena tehnološkim procesom i iznosi najviše 6,0 m od zaravnate kote terena. Prateći sadržaji (garderobe, sanitarije, uredi i sl.) mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine, te formirati dvije etaže. Te građevine moraju biti udaljene od građevinske parcele stambene namjene i od regulacijskog pravca najmanje 10 m, a od čestica stambene namjene odjeljene su zelenim pojasom. Površina građevinske čestice za poslovnu građevinu ne može biti manja od 500m2. Maksimalni broj etaža svih poslovnih građevina, osim ranije navedenih, su tri nadzemne etaže i podrum. Visina građevine je 8,60 m. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice poslovne građevine iznosi 0,3. Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice poslovnih građevina iznosi 1,2. Ugostiteljsko-turističke građevine U građevinskom području naselja moguća je izgradnja svih ugostiteljsko-turističkih građevina (hoteli, pansioni prenoćišta) definiranih zakonskom regulativom izuzev kampa. U sklopu građevinske čestice mogu se predvidjeti građevine tipa sportskih terena, vanjskih nenatkrivenih bazena, terasa. Navedeni sadržaji ulaze u izgrađenost građevinske čestice, osim bazena površine do 12m2. Minimalna površina građevinske čestice je 800m2. Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi najviše 0,3. Koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi najviše 0,8. Maksimalna tlocrtna površina građevine je 250m2. Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i podrum. Smjernice za izradu UPU-a u naselju N1 i N2 za ugostiteljsko-turističke građevine Ukupna površina takve namjene iznosi 20% građevinskog područja naselja. Unutar površina mješovite namjene dozvoljava se izgradnja ugostiteljsko turističkih građevina (hotel, pansion, prenoćište i sl.), kapacitet pojedinačne smeštajne građevine je do 80 ležaja. Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora biti izvan izvan postojećih javnih površina uz obalu. Maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,3. Maksimalan koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 0,8 odnosno 1,0 ako građevina ima podrumsku etažu. Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i podrum. Postojeći hotelski kompleks „Park“ u građevinskom području naselja N1 moguće je rekonstruirati u HOTEL neposrednom provedbom. Rekonstrukcija postojećeg hotelskog kompleksa „Park“ u HOTEL u građevinskom području naselja N1 moguća je neposrednom provedbom ovog Plana poštujući ZOP članak 9, stavak1



Dozvoljavaju se rušenja prigrađenih i nadograđenih dijelova zgrade Hotela Park, pomoćnih gospodarskih građevina i ugostiteljskog paviljona u borovoj šumi Uvjeti za rekonstrukciju HOTELA su: - Sve postojeće građevine dograđene i nadograđene te dodatni sadržaji moraju činiti arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu - na građevinskoj čestici kompleksa Hotela Park dozvoljena je gradnja isključivo građevina ugostiteljsko turističke namjene osim smještajnih objekata tipa «apart hotel» i «turistički apartmani» - najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za građevinsku česticu hotelskog kompleksa iznosi 0,3 - najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevinsku česticu hotelskog kompleksa iznosi 0,8 - U sklopu kompleksa nije dopušteno povećanje smještajnih kapaciteta (broja kreveta) već se dopušta rekonstrukcija u smislu povećanja kategorije hotela - traži se zaštita arheološkog lokaliteta «starog groblja» uz uvjete Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci - uvjetuje se očuvanje šume alpskog bora u što većem mogućem obimu. Shodno botaničkom

značaju te vegetativnoj vrijednosti izvršiti rekonstrukcijske i sanacijske zahvate. Borova šumica, kao posebnost i javno dobro mora biti dostupna

Uvjeti rekonstrukcija postojećih građevina: «Hotel Park» - P+3 (prizemlje i tri kata) / četiri nadzemne etaže - četvrta (nadograđena) etaža mora biti uvučena za širinu obodne terase – minimalno 2,0 m (jug,zapad i sjever) - najveća visina na jugu, zapadu i sjeveru je visina postojećeg objekta, a na istoku je dogradnja moguća bez uvlačenja - udaljenost od ruba građevinske čestice, odnosno od regulacijskih pravaca je postojeća udaljenost vezana uz osnovne gabarite hotela «Depadanse» - postojeća visina - P+3 (prizemlje i tri kata) / četiri nadzemne etaže - udaljenost od ruba građevinske čestice, odnosno od regulacijskih pravaca je postojeća

udaljenost vezana uz osnovne gabarite hotela Uvjeti spajanja građevina-dogradnje: «Ulazni aneks» - 11m / prema Ulici I.G.Kovačića - 14,5m / prema obalnoj prometnici / parku - Po+P+2 (podrum, prizemlje i dva kata) / tri nadzemne i jedna podzemna etaža - Udaljenost građevina od granice građevinske parcele je minimalno 20,0 m. - iznimno, podzemni dijelovi građevina (podrumske etaže) mogu se graditi i do regulacijske linije, ali pod uvjetom da se ne remeti konstruktivna stabilnost građevina na susjednim građevinskim česticama, odnosno postojeći sustavi komunalne infrastrukture - najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50m. Ako visina denivelacije prelazi 1,50m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja. - minimalni broj parkirališnih mjesta određuje se sukladno propisanim standardima za kategoriju smještajnog objekta - glavni kolni pristup HOTELU mora se organirati iz Ulice I.G.Kovačića. Dio Ulice I.G.Kovačića, od križanja s Ulicom Pod topol do pozicije kolnog ulaza, mora se rekonstruirati. Prometno tehnički elementi za rekonstrukcije prometnice vezuju se na točku 75 (ulični profil od 6,0+1,5 m): - dozvoljava se organizacija sporednih kolnih pristupa hotelskom kompleksu iz Ulice Novi put. Dio Ulice Novi put, od križanja s obalnom prometnicom do kolno-pješačkog puta ispred zgrade «Narodnog doma», mora se rekonstruirati. Prometno tehnički elementi za rekonstrukciju prometnice su: - širina kolne prometne trake iznosi 3,0m



- širina nogostupa iznosi 1,5m - ulični profil: kolne trake: (2 x 3,0m) 6,0m + nogostup (jednostrani) 1.5m = 7,5m - nogostup može nadvisivati kolnik za najviše 0,15m. Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za osobe s otežanim kretanjem i dječja kolica sukladno propisanim standardima o sprečavanju arhitektonskih barijera. - hotelski kompleks mora biti priključen na javne mreže komunalne infrastrukture sukladno Odredbama ovog Plana - unutar obuhvata kompleksa dozvoljava se izgradnja igrališta te postavljanje uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine - dozvoljava se upotreba naftnih derivata kao energenta za tehnološke potrebe hotela. U tom slučaju spremnik goriva mora biti čelični dvostjenski ili jednostjenski u vodotjesnoj betonskoj tankvani. - gradnji prometnih priključaka i rekonstrukciji uvjetovanih dijelova mjesnih ulica mora se pristupiti prije započinjanja dozvoljenih intervencija unutar građevinske čestice - gradnji pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina pristupa se istovremeno kao i gradnji građevina osnovne namjene - uvjetuje se sadnja drvoreda uz regulacijski pravac Ulice I.G.Kovačića - postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti raslinjem pretežito autohtonog podrijekla, a sve prema projektima hortikulturnog uređenja građevinske čestice - vrsta krova - ravni krov Društvene građevine Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja predškolskog odgoja, školstva, zdravstva, socijalne djelatnosti, sporta i rekreacije, kulture, vjerskih i ostalih djelatnosti. Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja naselja i unutar građevinskih područja izdvojenih namjena - ugostiteljsko-turističkih (T) i sportsko rekreativnih (R). Građevine društvene namjene izvode se na izdvojenim građevinskim česticama ili su sastavni dio stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina. Lokacije društvenih građevina grafički su prikazane na karti 1a. Sadržaji društvenih namjena predviđenih ovim Planom su obavezni i minimalni za razvoj Općine. Rekonstrukcija građevina društvene namjene unutar postojećih gabarita moguća je neposrednom provedbom ovog Plana. Izgradnja novih društvenih sadržaja definirat će se urbanističkim planovima uređenja naselja i urbanističkim planovima građevinskih područja za izdvojene namjene. Iznimno se neposrednom provedbom dozvoljava rekonstrukcija osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom na građevinskoj čestici osnovne škole, izgradnja ustanove socijalne skrbi – doma za starije i nemoćne osobe te rekonstrukcija društvene građevine Samostana sestara karmeličanki «Božanskog srca Isusova» u naselju Punat. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljeni su slijedeći opći uvjeti gradnje: Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza. Vrsta krova nije određena. U slučaju kada se izvodi kosi krov najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o. Za pokrov kosog krova dozvoljava se upotreba opečnog ili betonskog crijepa mediteranskog tipa boje kupe kanalice te drugih suvremenih metalnih/kompozitnih pokrova sukladno oblikovanju građevine. Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja. Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu. Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija najveća dozvoljena širina iznosi 5 m. Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet.



Najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50 m. Ako visina denivelacije prelazi 1,50 m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja. Dozvoljava se ograđivanje građevinske čestice prozirnom ogradom. Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m. Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen. Smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevinske čestice, Broj parkirnih mjesta planirati sukladno poglavlju 3.5.. Načini i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definirati sukladno poglavlju 3.5.. Predškolstvo i školstvo Za potrebe predškolskog uzrasta potrebna je izgradnja adekvatne predškolske ustanove. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija osnovne škole sa dogradnjom školske sportske dvorane na građevinskoj čestici formiranoj od katastarskih čestica oznake 8579, 8580, 8589/3, u građevinskom području naselja N1. Na građevnoj čestici osnovne škole dozvoljena je gradnja isključivo građevine u funkciji školskog programa i namjene; Dozvoljava se rušenje postojeće i izgradnja nove građevine škole uz najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,35, najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,00, najveću visinu građevine škole od 11m, a građevine sportske dvorane od 12m. Najveći broj etaža su četiri etaže od kojih su tri nadzemne i jedna podzemna. Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granica građevinske čestice je 10m, a istočna granica građevinske čestice se definira nakon rekonstrukcije mjesne/lokalne ceste . Najmanje 20% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina. Uz školu je potrebno osigurati broj parkirnih mjesta sukladno poglavlju 3.5. Unutar građevinske čestice škole dozvoljena je izgradnja vanjskih sportskih terena. Svi sadržaji škole kao i vanjski prostori moraju zadovoljavati uvjete razvoja naselja i važeće regulative. Potrebno je rekonstruirati mjesnu/lokalnu cestu (istočna strana građevinske čestice), na koju se vezuje pristup školi, između dva kolna raskrižja, a prema poglavlju 3.5. prije započinjanja dopuštenih intervencija rekonstrukcije na građevinskoj čestici škole. Gradnji pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina pristupa se istovremeno kao i gradnji građevina osnovne namjene Postojeća napuštena školska građevina u građevinskom području naselja N2 može se rekonstruirati za potrebe školstva ili prenamjeniti u građevinu administrativno-upravnog, predškolskog, kulturnog, socijalnog i drugog društvenog sadržaja. Zdravstvo Građevina primarne zdravstvene zaštite smještena je u građevinskom području naselja N1 – centralno naselje. Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine, te izgradnja novih kapaciteta zdravstvene zaštite i socijalne skrbi u svrhu poboljšanja uvjeta rada i djelovanja. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja ustanove socijalne skrbi – doma za starije i nemoćne osobe unutar građevinskog područja naselja N1, na građevinskoj čestici formiranoj od katastarskih čestica 8614/1, 8614/2, 8613/3, 8652/2-dio i dio 8613/1. Na građevnoj čestici dozvoljena je gradnja isključivo građevina u funkciji ustanove socijalne skrbi - doma za starije i nemoćne osobe uz najveću dozvoljenu veličinu građevinske od 5.000 m2, najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) od 0,35 te najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) od 1,00. Najveća Visina građevine je 9,5m uz maksimalno 4 etaže od čega su 3 nadzemne i jedna podzemna.



Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granica građevinske čestice je 10m, a zapadna granica građevinske čestice se definira nakon rekonstrukcije mjesne/lokalne ceste ; Najmanje 40% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina. Potrebno je rekonstruirati mjesnu/lokalnu cestu (zapadna strana građevinske čestice), na koju se vezuje pristup ustanove socijalne skrbi, između dva kolna raskrižja, a prema poglavlju 3.5. Uz ustanovu socijalne skrbi je potrebno osigurati broj parkirnih mjesta sukladno poglavlju 3.5. Sport i rekreacija Građevine za sport i rekreaciju smještaju se unutar građevinskih područja naselja i građevinskih područja za izdvojene namjene – poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreativne. U sportsko-rekreativne građevine spadaju: • sportsko-rekreativne građevine otvorenog tipa: • igrališta, boćališta, streljane, nenatkriveni bazeni i drugo • sportsko-rekreativne građevine zatvorenog tipa: • građevine za dvoranske sportove, kuglane, natkriveni bazeni i drugo Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreativnim aktivnostima izuzev streljane otvorenog tipa. Sportsko-rekreativne građevine pored osnovne djelatnosti mogu imati sadržaje ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine – prehrambene, sportske opreme i dr., uslužni saloni – frizeri, saune, masaže i sl., i drugi sadržaji koji su svojom namjenom spojivi sa osnovnom djelatnošću). Smjernice za izradu UPU-a u naselju N1 za sportski park južno od osnovne škole Sportski park osim osnovnog sadržaja namjenjenog sportu i rekreaciji može u svom sastavu imati i prateće sadržaje (ugostiteljsko, trgovačke uslužne sadržaje) sukladno osnovnoj namjeni. Građevinska parcela sportskog parka sastoji se od sportskog igrališta (Ig) s parking garažom i pratećim sadržajima (Ps). Sportsko igralište (Ig) s parking garažom ima podrumsku etažu (Po); koeficijent izgrađenosti građevinske čestice iznosi (kig) 0,8; koeficijent iskorištenosti građevinske čestice iznosi ( kis) 0,8; najmanja udaljenost građevine od sjeverne granice građevinske čestice je 10 m. Građevina namjenjena za prateće sadržaje (Ps) ima dvije nadzemne etaže (P+1); koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,05; koeficijent iskorištenosti građevinske čestice (kis) iznosi 0,10; najveća visina građevine je 6,5 m, najmanja dozvoljena udaljenost građevine od parcele cesta je 6,0 m, nakon njihove rekonstrukcije a od susjednih građevina 4,0 m; namanje 10 % površine građevinske čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina. Nakon analize dozvoljeno je UPU-om naselja N1 izmjeniti navedene odredbe i odrediti viši prostorni standard. Kulturni i vjerski sadržaji Planom je za područje Općine Punat određen minimum kulturnih sadržaja: knjižnica i čitaonica. Smještaj građevina je u građevinskom području centralnog naselja N1. Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih vjerskih sadržaja u oba naselje, kao i rekonstrukcija kulturnih i vjerskih sadržaja izvan granica građevinskih područja naselja. Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija društvene građevine Samostana sestara karmeličanki «Božanskog srca Isusova» u građevinskom području naselja N1, na građevinskoj čestici katastarskih oznaka 8423/1, 8423/2 i 8445 temeljem slijedećih uvjeta : Dozvoljavaju se rekonstrukcijski zahvati: dogradnje i nadogradnje u sklopu građevne čestice postojećeg samostanskog kompleksa. U sklopu navedene građevine dozvoljava se organizacija predškolskog programa (jaslice i dječji vrtić) i programa socijalne skrbi (doma za stare i nemoćne osobe). Najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,50, a najveći dozvoljeni koeficijent iskoristivosti (kis) iznosi 1,20. Visina građevine je 8,5m uz četiri etaže od kojih je jedna podzemna. Najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice, prema susjednim građevnim česticama, iznosi 4m.



Od lokalne ceste do ulaza u sve sadržane segmente (dom sestara, dječji vrtić, dom za starije i nemoćne osobe) potrebno je izvesti kolno-pješačku komunikaciju minimalne širine 4,5 m, ali je sukladno urbanom kontekstu lokacije moguće graditi na regulacijskoj liniji. Najmanje 30% površine građevinske čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina. Minimalni broj parkirnih mjesta definiran je poglavljem 3.5. Smjernice za izradu planova užih područja za izgradnju građevina društvene djelatnosti Površina građevinske čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može biti manja od 500m2. Građevina mora biti udaljena najmanje pola vlastite visine od granica građevinske čestice sa svih strana, ne manja od 4m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine. Najmanja udaljenost građevine od granice građevinske čestice koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu iznosi 6m. Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi maksimalno 0,3, a maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) 0,9. Građevine društvene namjene (osim crkve), mogu se graditi do visine od najviše tri nadzemne etaže, s maksimalnom visinom 7,60m. Izgradnja građevina mora biti sukladna zakonskoj regulativi, normativima i pravilima struke. Parkiranje vozila korisnika građevina riješiti unutar građevinske čestice kako je navedeno u poglavlju 3.5., osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije ruralnih jezgri. Neizgrađeni dio građevinske čestice potrebno je urediti, a najmanje 20% njene površine treba ozeleniti, ako drugom zakonskom regulativoma nije drugačije određeno. Građevine društvene namjene moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne mreže sukladno poglavlju 3.5.. Infrastrukturne građevine Infrastrukturne građevine unutar građevinskog područja naselja su prometnice, garažne i parkirališne površine, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi i dr, za koje se način gradnje utvrđuju poglavljem 3.5.. Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za gradnju potrebno je i ishoditi posebne tehničke uvjete nadležnih službi. Unutar građevinskih područja naselja predviđena je gradnja slijedećih infrastrukturnih građevina: Građevine cestovnog prometa: • rekonstrukcija lokalnih prometnica unutar naselja • izgradnja novih prometnica u neizgrađenim dijelovima naselja • izgradnja parkirališta i garaža unutar naselja • izgradnja autobusnog kolodvora u građevinskom području naselja N1 Građevine pomorskog prometa • lučka podgradnja i nadogradnja Telekomunikacije: • daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u neizgrađenim dijelovima

građevinskih područja naselja • rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže Elektroenergetika: • dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu

elektrificirane • gradnja novih trafostanica 10(20)/0.4kV Vodoopskrba i odvodnja: • dovesti vodu do svih potrošača dogradnjom i rekonstrukcijom cjevovoda • daljnja izgradnja kanalizacijske mreže za naselje Punat • izgradnja kanalizacijske mreže za naselje Stara Baška • rješenje oborinske kanalizacije unutar oba naselja Ostale građevine Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine: • kiosci • nadstrešnice • reklamni panoi



Kiosci su tipske montažne građevine, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća, za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo. Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza i drugdje. Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na uređenom građevinskom zemljištu I kategorije. Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove i slično. Općinsko Vijeće Odlukom o korištenju i uređenju javnih površina određuje smještaj ostalih građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora. Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja. Postavljanje ostalih građevina utvrđuje se neposrednom provedbom. 3.4.2.2. Građevinska područja izvan naselja Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja nisu spojive sa naseljem. U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne dozvoljava se gradnja stambenih građevina. Na području Općine Punat planirane su površine za slijedeće namjene: a.gospodarska namjena:


• hoteli -T1, turistička naselja -T2, kampovi -T3 c. luke nautičkog turizma - LN c. sportsko-rekreacijska namjena:

• rekreacija-R6, kupališta-R7 d. infrastruktura

• infrastrukturni koridori i građevine, prometa, veze, vodoopskrbe, odvodnje i energetike e. groblja a prikazane su grafički na kartografskim prikazima 1a, 4-1, 4-2. Unutar građevinskih područja za izdvojene namjene, zabranjuje se izgradnja građevina za: • proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70m od obalne crte, • usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70m od obalne crte, • stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište), • odmor i rekreaciju (kuće za odmor). Građevinsko područje za gospodarsku namjenu – poslovnu (K) Građevinsko područje poslovne namjene je površina namijenjena razvoju gospodarskih djelatnosti koje obuhvaćaju proizvodne, obrtničke, skladišne, poslovno-uslužne, trgovačke, servisne ili komunalne sadržaje. Na površinama građevinskih područja poslovne namjene nije moguća izgradnja poslovnih građevina za potrebe kamenoloma, proizvodnje kemijskih preparata (u farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i lakova i sl.), proizvodnje metala i naftnih prerađevina, te namjena koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje. Građevinska područja poslovne namjene predviđena ovim Planom su: • K1 – pretežito uslužna djelatnost - radna zona Dokolovo • K3 – komunalno-servisna djelatnost - područje postojećeg brodogradilišta Izgradnja u građevinskim područjima poslovne namjene moguća je izradom urbanističkog plana uređenja. Za građevinsko područje poslovne namjene K3 – postojeće brodogradilište urbanistički plan uređenja zajednički je sa urbanističkim planom definiranim za luku nautičkog turizma LN – marina Punat. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 Oblik i veličina građevinske čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-



tehničku infrastrukturu i sl.). Uz sadržaje osnovne djelatnosti moguće je smjestiti i sadržaje pomoćne namjene odnosno administrativno-upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne, građevine za održavanje i slične građevine sukladno potrebi namjene. Unutar planskog obuhvata građevinskog područja poslovne namjene K1 dozvoljava se smještaj streljane kao zamjenske lokacije za postojeću lokaciju Vidikovca. Građevine poslovne namjene treba oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja takve vrste građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja. Minimalna veličina građevinske čestice je 1000m2. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,40. Maksimalni broj etaža iznosi dvije nadzemne etaže i podrum. Ukupna visina građevine određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena i iznosi najviše 7.0m. Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 1,2. Udaljenost građevine od granice građevinske čestice iznosi pola svoje visine, ali ne manje od 4,0m. Udaljenost građevina od građevinske čestice javne prometne površine, smještaj vozila korisnika prostora, te način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture definiraju se sukladno poglavljem 3.5.. Krovišta mogu biti ravna ili kosa, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Na krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvetljavanje, te kolektore sunčeve energije. Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen minimalnom urbanom opremom, te najmanje 20% ukupne površine građevinske čestice mora biti površina zelenila. Ovisno o vrsti tehnološkog procesa poslovnog prostora potrebno je propisati mjere zaštite zraka, vode, tla, zaštite od buke i ostale mjere zaštite okoliša u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Građevinsko područje za ugostiteljsko-turističku namjenu Površine ugostiteljsko turističke - namjene predviđene ovim Planom su: • površina hotelske izgradnje Kanajt - T1 • površina ugostiteljsk- turističke namjene Mala Krasa - T2a i/ili T3a • površina ugostiteljsk- turističke namjene Škrila - T2b i/ili T3b • luka nautičkog turizma – marina Punat - LN Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja za građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene T1, T2a i/ili T3a i T2b i/ili T3b Smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša. Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture. Smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli, depadanse i prateći sadržaji izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100m od obalne crte. Gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-60 kreveta/ha. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice područje hotela Kanajt -T1 iznosi 0,30, odnosno 0,20 za turističkog naselja Mala Kosa-Konobe – T2a i Škrila – T2b. Koeficijent iskoristivosti građevinske čestice ne može biti veći od 0,8 za područje turistiche zone Kanajt- T1, odnosno 0,6 za područje turističkog naselja Mala Kosa-Konobe- T2a i Škrle -T2b. Maksimalna etažnost građevina iznosi tri etaže. Najmanje 40% površine svake građevinske čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta, te mora biti priključena na mreže javne infrastrukture sukladno pogravlju 3.5.. Smještajne jedinice u kampu (autokampu) Mala Kosa-Konobe – T3a i Škrle – T3b u ne mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte. Smještajne jedinice u kampu (autokampu) ne mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte. Poštivati zatećene prirodne vegetacije, prirodne dijelove obala i drugih vrijednih prostra.



Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja za građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene LN luke posebne namjene LB i područje poslovne namjene K3 u sastavu Brodogradilišta Punat Površina luke posebne namjene nautičkog turizma - LN predviđena je isključivo za potrebe marine. Planirani gospodarski sadržaji na kopnenom dijelu marine moraju biti u funkciji djelatnosti i kvalitetne ponude marine. Mogu se graditi građevine ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih, servisnih, trgovačkih i ostalih uslužnih sadržaja koji moraju formirati arhitektonski oblikovnu cjelinu. Ukupan kapacitet luke nautičkog turizma iznosi 850 plovila (normativ plovila za jedan vez uzima se plovilo dužine 12m, a jedno plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta). Površine luke posebne namjene za djelatnost brodogradilišta - LB i područja poslovne namjene K3 predviđene su za potrebe djelatnosti postojećeg brodogradilišta. Neizgrađeni dio građevinske čestice, pogotovo marine, mora biti ozelenjen i uređen minimalnom urbanom opremom. Priključenje građevina na javne infrastrukturne mreže moguće je sukladno poglavlju 3.5.. Odvodnja i uklanjanje otpadnog materijala sa radnih površina marine definirani su “Studijom gospodarenja i zaštite Puntarske drage” Ekonerg,d.o.o., 2004. godine poglavljem 3.7.5.. Građevinsko područje sportsko - rekreacijske namjene Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene su izdvojene površine za gradnju prvenstveno sportsko-rekreacijskih terena otvorenog tipa, te pratećih sadržaja uslužne namjene (ugostiteljstvo, trgovina i druge uslužne djelatnosti spojive sa namjenom). Planom su predviđeni slijedeća građevinska područja sportsko-rekreativne namjene: • sportsko-rekreativno područje i kupalište uz naselje Punat (N1) – R6a • sportsko-rekreativno područje i kupalište uz turističku zonu Konobe (T2a/T3a)- R6b • sportsko-rekreativno područje Vidikovac – R6c • sportsko-rekreativno područje i kupalište uz turističku zonu Škrila (T2b/T3b) - R6d • kupališno područje uz naselje Stara Baška (N2) - R7a • sportsko-rekreativno područje Klobučac – R6e Sastavni dio sportsko rekreacijskih površina je pojas mora za rekreaciju i kupanje širine 300m. Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene grafički su prikazani na kartografskom prikazu 1a, 4.1., 4.2.. Izgradnja na površinama R6a, R6b, R6c, R6d, R6e i R7a moguća je izradom urbanističkih planova uređenja. Sastavni dio prostorno-planskih dokumentacija je elaborata hortikulturnog uređenja koji sadrži valorizaciju postojećeg zelenila, te prijedlog intervencije i daljnjeg održavanja zelenila. Smjernice za izradu planova užih područja za izgradnju građevinskih područja R6a, R6b, R6c, R6d, R6e Sportsko-rekreativne površine R6 namjenjene su izgradnji sportskih terena otvorenog tipa – košarka, mali nogomet, odbojka, tenis, rukomet, terene za rollere, i dr. Pored izgradnji sportskih terena dozvoljava se: • izgradnja rekreativnih terena, te uređenje kupališnih površina • izgradnja otvorenog bazena • smještaj sadržaja zabavnog parka ili dječijeg centra, • izgradnja pratećih sadržaja. Prateći sadržaji mogu biti administrativnog (recepcija, uprava, sanitarni i garderobni sadržaji i sl.), ugostiteljskog (caffe-bar, slastičarnica, pizzeria i sl.), uslužnog (masaža, teretana, salon za uljepšavanje, frizeri, agencije i sl.) i trgovačkog (prodaja sportske opreme, prehrane, novina, duhana i sl.) tipa sukladno namjeni prostora. Sve građevine namjenjene pratećim sadržajima moraju biti smještene na jednom mjestu za jednu sportsko-rekreativno područje, priključeni na javne infrastrukturne mreže i činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu. Građevine moraju biti izgrađene u kontekstu tradicionalne gradnje kamenom ili betonom obloženim kamenom, te natkrivene kosim krovom sa padom krova prema moru, a mogu biti i suvremeno oblikovane. Sve građevine mogu imati visinu 3.0m. Najmanja udaljenost građevina od obalne linije iznosi 70m. Za sportsko-rekreativnu površinu R6c dozvoljava se rekonstrukcija postojeće gradnja u svrhu povećanja kvalitete usluga i prenamjenu prostora. Postojeću namjenu streljane potrebno je prelocirati. Za



potrebe smještaja vozila za sportsko-rekreativno područje R6a potrebno je predvidjeti parkirališni prostor unutar predviđenog obuhvata. Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja građevinskih područja R7a, te smjernice za uređenje plažnih površina Sportsko-rekreativna površine R7a definirana je za formiranje uređenih kupališnih površina. Svim uređenim kupališnim površinama potrebno je omogućiti minimalno pješački prilaz stazama minimalne širine 1.5m koje se dobijaju adekvatnim pročišćavanjem postojećeg zelenila. Osnovna namjena provršina je kupanje, sunčanje, rekreacija na obali i moru. Za uređenje plažnih površina dozvoljava se : • dohrana postojećih šljunkovitih površina, • minimalno narušavanje prirodnog izgleda obale u smislu:

− pristupačnosti (uređena morska plaža mora biti pristupačna pod jednakim uvjetima sa morske i kopnene strane, a ujedno mora biti pristupačna i osobama sa poteškoćama u kretanju),

− povećanja korisne površine, − izgradnju pratećih sadržaja.

Za potrebe izgradnje pratećih sadržaja ne dozvoljava se uništavanje postojećeg vegetacijskog pokrova, ako isto nije dokazano analizom postojećeg stanja vegetacije. Izgradnja rekreativnih terena moguća je jedino na prirodnom materijalu odnosno na pijesku ili nabijenoj zemlji. Sadržaji rekreacije se interpoliraju unutar zatečene strukture zelenila, kamena, gromača i sl., odnosno postojeći prirodni elementi koriste se za razgraničavanje pojedinih sadržaja. Sadržaji rekreacije na kopnu mogu biti: igrališta za odbojku na pijesku, badmington, šah na otvorenom, stolni tenis, mini golf, bočalište na prirodnom terenu, nogomet u «bazenu», tenis sa spužvenim lopticama, igrališta za djecu na prirodnoj podlozi, pješčanici i sl. Građevinsko područje groblja Izvan građevinskog područja naselja nalaze se groblje naselja Punat i Stara Baška. Građevinska područja groblja prikazana su u kartografskim prikazima 1a 4.1. i 4.2.. Dozvoljava se proširenje postojećeih groblja i to: • neposrednom provedbom do 20% proširenja • izradom detaljnog plana uređenja za proširenje veće od 20%, sukladno zakonskoj regulativi. Na prostoru groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namjenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, spreme i sl. Uređenje groblja gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjerno oblikovanju, uređenosti i tradiciji. Površine groblja moraju zadovoljiti kriterije uređenja zemljišta I kategorije. 3.4.2.3. Izgradnja izvan građevinskih područja Izvan građevinskog područja grade se i uređuju pojedinačne građevine i zahvati neposrednom provedbom ovog Plana. Građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumska, morska i sl.). Građevine koje se grade izvan građevinskog područja, ne ugrožavaju prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline, a grade se sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva. Pod uređenjem zahvata u prostoru podrazumijevaju se uređenja okoliša - biciklističke staze, obalne šetnice, turističko-rekreativno-edukativne staze (pastirske staze), odmorišta uz iste, plažna uređenja, parkovna uređenja i sl. Izvan građevinskog područja dozvoljena je izgradnja slijedećih pojedinačnih građevina:

• stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma • građevina službe spašavanja na moru • građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta • infrastrukturne građevine



Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene, a određene su jednom građevinskom česticom. Uređenje zahvata u prostoru, izgradnja građevina u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta, te infrastrukturne građevine izuzev građevina za kontrolu i zaštitu plovidbe – centra za spašavanje na moru moguće je neposrednom provedbom ovog Plana. Stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma Stambenu i gospodarsku građevinu za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma gradi poljoprivrednik, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 3ha kao prizemne građevine ukupne površine do 200m2 i udaljene najmanje 100m od obalne crte. Stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma ne mogu biti bliže od 1000m od prvog najbližeg građevinskog područja i susjedne građevine sličnih osobitosti. Građevina se priključuje na postojeću cestovnu infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine 3,0m. Građevine spašavanja na moru Građevina službe spašavanja na moru predviđena je na kao rekonstrukcija unutar postojećih gabarita postojećih građevina svjetionika na rtu Negrit. Građevina službe spašavanja na moru mora imati minimalno pješački pristup širine 1,5m i obavezni morski prilaz sa osiguranim privezištem prema važećoj zakonskoj regulativi. Građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma i građevine spašavanja na moru se moraju priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće moraju imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (trodjelna taložnica sa upojnim bunarom) i energetski sustav (plinski spremnik, agregat i dr.). Građevine u funkciji korištenja i zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta Na ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama (P3 i PŠ) izvan građevinskog područja naselja mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima i dr. neposrednom provedbom ovog Plana uz uvjet da su:

• od građevinske čestice državne ili županijske ceste udaljene najmanje 70m • od građevinske čestice lokalne ili nerazvrstane ceste udaljene najmanje 30m • od obalne linije najmanje 100m • smještene na građevinskim česticama minimalne veličine 3ha

Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, spremišta za drva, voće, stočarska skloništa mogu imati maksimalnu tlocrtnu površinu od 30m2, odnosno ukupnu bruto razvijenu površinu od 60m2 ukoliko građevina ima podrum. Oblikovanje gospodarskih građevina mora biti u skladu sa lokalnom tradicijskom gradnjom. Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice za smještaj plastenika/staklenika za poljoprivrednu proizvodnju iznosi 0,6. Minimalna udaljenost svih građevina od ruba građevinske čestice je 3m. Prilaz predmetnim građevinama ostvaruje se pješačkim putem dok je za prilaz plastenicima/staklenicima potrebno ostvariti kolni prilaz pristupnim putem minimalne širine 4,5m. Građevine infrastrukture Izvan građevinskog područja mogu se smjestiti sve infrastrukturne građevine: vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava – cestovnog i pomorskog, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, te sustava energetike. Ovim Planom ukazuje se potreba izgradnje dvaju parkirališnih površina i to za potrebe smještaja vozila uz kupališni prostor uvale Oprna i prihvata vozila za naselje Stara Baška. Navedene površine moguće je smjestiti na dijelu iznad postojeće županijske prometnice Dunat – Stara Baška u dijelu između građevinskog područja ugostiteljsko-turističke zone T2b/T3b i građevinskog područja N2. Parkirališne površine bi trebale zadovoljiti slijedeće kapacitete:

• za uvalu Oprna 150-200 PM • za naselje Stara Baška minimalno 100 PM

Izgradnja građevina infrastrukture definirana je poglavljem 3.5. .



Uređene površine izvan građevinskog područja Pješačke staze Pod terminom pješačke staze podrazumjevaju se slijedeći linearni prostorni elementi: poučne “pastirske” staza, biciklističke staze, trim staze, šetnice, obalna šetnica i sl. Izvan građevinskih područja na dijelu Općine prema granici sa Općinom Baška formirana je mreža poučnih “pastirskih” staza u turističko-rekreacijske svrhe. Poučne staze mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe-zemljani put, kameni put, obrada u kamenu (suhozidi- potporni zidovi, podzidi itd.) Pješačkim stazama potrebno je osigurati kontinuitet obalnog puta i slobodan pristup moru. Sve pješačke staze (biciklističke staze, trim staze, šetnice i sl.) moraju biti obilježene putokazima i drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje – drvene klupe, nadstrešnice i sl. Na pješačke staze nije dopušten pristup motornim vozilima i motociklima. Maksimalna širina pješačkih staza iznosi 1,7m, izuzev širine obalne šetnice koja može iznositi 2,5m. Obalnu šetnicu moguće je izvesti od granice Općine sa Gradom Krkom (Dunat) do uvale Zala draga iza naselja Stara Baška. Prekid obalne šetnice moguć je na potezu od rta Negrit do uvale Pečen zbog nepovoljne konfiguracije terena. Sanitarni čvorovi, informativnih punktova, odmorišta/skloništa, površine za izletnike sa mjestom za roštilj i manji uslužni objekti mogu se izvoditi kao pojedinačne građevine. Maksimalna tlocrtna projekcija građevine je 25m2, a maksimalna etažnost je jedna nadzemna etaža maksimalne visine 3,0m od najniže kote zaravnatog terna do gornjeg ruba krovnog vijenca. Lokacije navedenih građevina trebaju biti na mjestima s najvećom frekvencijom posjetitelja (ishodišne i završne točke pastirskih staza). Lokacije se utvrđuju općinskom Odlukom sukladno ovom Planu. Građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijski stvorene vrijednosti područja, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u prostor.Prilikom projektiranja građevine potrebno je voditi računa o uklapanju u prirodnu cjelinu materijalom (kamen, drvo) i oblikom. Plaže Površine za plaže određuju se kao uređene i prirodne morske plaže. Uređene plaže u građevinskom području Uređene morske plaže unutar i izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmjenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštičen s morske strane. Uređenje uređene plaže moguća je neposrednom provedbom ovog Plana sukladno točki 50. ovih Odredbi. Dozvoljava se rekonstrukcije postojećih uređenih plaža ili sanacije uređenih plaža oštećenih nevremenom u smislu dohrane odgovarajućim šljunkovitim materijalom. Prirodne plaže Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja i nije dozvoljeno preoblikovanje i druge intervencije u obalnom prostoru koje bi narušile prirodan izgled. Plaže izvan građevinskog područja Izvan građevinskog područja dozvoljava se formiranje plaže u uvali Oprna pod slijedećim uvjetima: - osigurati pristup plaži s kopna i mora, - osigurati sanitarne čvorove (min. 4), - dopuštena je izgradnja kompletne infrastrukture, - ukoliko se do plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se riješiti i sustav odvodnje otpadnih voda, - moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže, - dozvoljava se smještaj pratećih sadržaja uslužno – ugostiteljskog tipa: trgovine (prodaja novina, duhana i suvenira), ugostiteljski sadržaji (caffe-bar) i pomoćni sadržaji (prostorije službe spašavanja, prostor za iznajmljivanje sprava i plovila, sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje i sl.)



- sadržaji iz prethodnog stavka su isključivo prizemni, ukupne površine do 100 m2, smješteni na jednom mjestu za navedenu plažu na minimalnoj udaljenosti od 70m od obalne linije, obavezno priključeni na potrebnu infrastrukturu i moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu, - ne dopušta se čvrsta gradnja pratećih sadržaja plaže.

3.4.3. Uvjeti zaštite prostora 3.4.3.1. Zaštita krajobraza Na području Općine Punat ovim Planom se štite: • kultivirani (antropogeni) krajobraz:

• poljoprivredne površine, pretežito vinogradarske, na terasama i unutar gromača na obroncima Trstenova i Treskavog čela, u široj okolici naselja Stara Baška i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b

• područje komunada - pašnjačkih poljoprivrednih površina iznad naselja Punat • maslinici uz postojeću prometnicu Dunat – Stara Baška

• prirodni krajobraz: • obalno područje od rta Negrit do Stare Baške – zaštićeno podmorje u širini 100m • obronci visoravni Mali Hlam • Otočić Galun • malobrojne šumske površine

• vidikovci: • planirana sportsko-rekreativna površina R6d • vrh “Velog Kaslira” • površine poviše uvale Oprna

Zaštićena područja krajobraznih vrijednosti grafički su prikazana na kartografskom prikazu 3b. Izgradnja u zaštićenim područjima moguća je samo u funkciji zaštite i korištenja ovog područja isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti, lovačke, planinarske, turističko - edukativne, i sl. djelatnosti. U području obalne linije od rta Negrit do Stare Baške nisu dopušteni zahvati koji bi mogli narušiti izgled i prirodna svojstva tog područja izuzev formiranja uređene plaže u uvali Oprna. Dostupne šumske površine moguće je urediti kao parkovne sa opremanjem minimalnom urbanom opremom. Markirnim stazama omogućiti pristup kultiviranim i prirodnim vrijednostima iz prethodne točke. Postojeće pastirske staze održavati i opremiti odmorištima i informativnim i edukativnim punktovima. Vidikovce opremiti minimalnom urbanom opremom. 3.4.3.2. Zaštita prirodnih vrijednosti Planom je predviđena zaštita u kategoriji zaštićenog krajolika za dio područja Baščanske Drage unutar Općine Punat. Ukupno predloženo područje zaštite iznosi 4744ha od toga u Općini Punat 1297ha. Dozvoljava se izgradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora. Zaštićeno područje zaštićenog krajolika grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3a. 3.4.3.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina Pristup zaštiti kulturno povijesnog nasljeđa u skladu je sa aktivnim pristupom zaštite koji se ne ograničava samo na konzervatorske postavke već lokalitete i objekta tretira u kontekstu društveno razvojnih i obrazovnih vrijednosti na način da se očuvanje, revitalizacija i afirmacija kulturno-povijesnog nasljeđa cjelovito sagleda unutar neke cjeline. Registrirana i evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Općine Punat popisana su u poglavlju 1.1.1.9. Prirodna i kulturno povijesna baština i grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3a. Za evidentirana nepokretna kulturna dobra preporuča se izrada konzervatorske dokumentacije. Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani ili evidentirani spomenik kulture potrebno je zatražiti suglasnost nadležne ustanove.



Arheološke zone i lokaliteti Arheološke zone i lokaliteti utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, na terenu označiti, te uvrstiti u kulturnu, edukativnu i turističku ponudu Općine. Lokalitetima je potrebno omogućiti minimalno pješački ili morski pristup. Etnološke i pojedinačne građevine i komplesi i ruralna graditeljska cjelina Uređenje ruralne graditeljske cjeline i etnoloških građevina usmjeriti na očuvanju vitaliteta naselja, promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika. Smjernice za izradu planova užeg područja: • Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja N1 potrebno je u najvećoj

mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

• Tipološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos građevinskog dijela sa agrarnim okolišem - okućnicama.

• Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar ruralne cjeline mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

• Unutar ruralne graditeljske cjeline dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i društvenih građevina.

• Graditi se mogu samo poslovne građevine “tihih i čistih” djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski poslovi.

Rekonstrukcija i interpolacija unutar povijesne jezgre, odnosno ruralne cjeline naselja Punat i Stara Baška Za naselje Stara Baška ruralna cjelina smatra se sav izgrađeni dio građevinskog područja naselja, dok je za naselje Punat ruralna cjelina određena zaštitom. Unutar ruralne graditeljske cjeline naselja pored rekonstrukcije postojeće gradnje moguća je izgradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, društvenih i sportsko-rekreacijskih građevina. Poslovne građevine moraju biti «tihih i čistih» djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, turizam, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori. Rekonstrukcija postojećih građevina koja se nalazi na manjim udaljenostima od utvrđenih mogu se vršiti na način da se takvim udaljenostima ne smanjuje postojeća udaljenost od granice parcele. Oblikovanje građevina i odabir materijala mora biti sukladan postojećoj gradnji. Rekonstrukcija postojeće gradnje mora zadovoljavati koeficijent izgrađenosti (kig) od 0,5. rekonstruirati se mogu i građevine koje u postojećem stanju imaju koeficijent izgrađenosti (kig) 0,75. Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 1,5 dok kod građevine koje imaju 100% izgrađenost građevinske čestice, koeficijent iskorištenja (kis) može maksimalno iznositi 2,25. Maksimalna visina građevina određena je regulacijom postojeće gradnje, ali ne viša od 8,0m od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca, a maksimalna visina sljemena iznosi 10,5m. Maksimalni broj etaža iznosi tri nadzemne etaže. Izgradnja novih građevina kao interpolacija unutar postojeće cjeline mora zadovoljavati minimalnu građevinsku česticu određenu prema vrsti i tipologiji građevine a definiranu unutar uvjeta gradnje, a maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) koji iznosi 0,35 odnosno koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) koji iznosi 1,05. Interpolirana građevina može imati maksimalnu visinu određenu regulacijom postojeće gradnje, ali ne viša od 8,0m od nivelacijske kote terena do visine krovnog vijenca, dok je maksimalna visina sljemena 10,5m. Maksimalni broj etaža su tri nadzemne etaže, a udaljenost građevina od javne prometne površine i susjedne građevinske čestice uvjetovana je postojećom regulacijom.



3.4.4. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline* 2.0.

ZAŠTIĆENE CJELINE

oznaka ukupno ha % od površine

Općine/mora stan/ha

2.1. Zaštićena prirodna baština ukupno - značajan krajolik - evidentiran ZK 1297 38,3 1,82

2.2. Zaštićena graditeljska baština - arheološka područja - povijesne graditeljske cjeline - ruralna naselja - etno zona

2.3. Zaštićene površine mora zaštićeno podmorje

89,26 1,44 -

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Planom su utvrđene trase infrastrukturnih sustava, te njihovi koridori prikazani na kartografskim prikazima 1a, 1b, 2a, 2b, 4-1, 4-2. Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora (u metrima)

PODSUSTAV KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV vrsta kategorija

GRAĐEVINA vrsta postojeći planirani

državne držvne 70 100 županijske županijske 40 70 lokalne lokalne 15 30

PROMETNI ceste

nerazvrstane nerazvrstane 15 30

državni međunarodni 1 1 magistralni 1 1 TELEKOMUNIKACIJE kablovska

kanalizacija županijski lokalna 1 1

uz javne površine i građevine

državni magistralni 6 10 vodovodi županijski ostali 6 10 VODOOPSKRBA

I ODVODNJA kolektori županijski kolektor 6 10

državni dalekovodi 220 kV 23 100 (50)projektirani županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25)projektirani ENERGETIKA dalekovod lokalni vodovi 10(20 )kV 10

Priključenja na javne infrastrukturne i komunalne mreže utvrđuju se temeljem posebnih uvjeta. Izgradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava moguća je neposrednom provedbom ovog Plana.

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav 3.5.1.1. Cestovni promet Državna cesta Prema županijskim razvojnim planovima predviđa se izgradnja trajektnog pristaništa u uvali Surbova od županijskog značaja, pa je za potrebe tog sadržaja planirana tzv. “plava magistrala” kao državna cesta Omišalj - Vrbnik - Stara Baška (trajekt) -Supetarska Draga - Rab -



Mišnjak(trajekt) - Biškupica koja predviđenom trasom prolazi Općinom Punat paralelno sa postojećom županijskom cestom (D102 Krčki most – Baška) – Punat – Stara Baška. Na taj način riješio bi se problem “uskog grla” unutar naselja Stara Baška. Za izgradnju državne ceste županijskog značaja osigurava se koridor od 100m. Županijska cesta Županijska cesta povezuje Krčki most-Bašku do luke nautičkog turizma Punat Lokalne ceste Cestovni putnički promet raste zbog povećanja broja vozila stanovništva i povećanog turističkog prometa naročito u ljetnoj sezoni. Teretni promet povećava se uslijed razvoja turizma (gradnje novih kapaciteta), trgovine, stambene i druge gradnje i ostalih djelatnosti. Porast prometa stvarat će značajne gužve i potrebe za većim parkirnim površinama. Uz turistički vlak koji prometuje između marine i Buke, u ljetnim mjesecima trebalo bi razraditi mogućnosti prijevoza putnika javnim prijevozom na relaciji Krk - Stara Baška za prijevoz između tih mjesta kako bi se smanjile prometne gužve i onečišćenja zraka. Rasterećenje prometa unutar naselja Punat predviđa se izmještanjem postojeće županijske ceste od luke nautičkog turizma Punat kroz naselje Punat do spoja na ostalu državnu cestu Omišalj-Vrbnik-Stara Baška izgradnjom priključnice na novoplaniranu državnu cestu kao nastavak obilaznice naselja. Prelokacija omogućuje objedinjavanje svih sadržaja marine Punat i dijela naselja Punat (Buka). Za potrebnu izgradnju prelociranih dijelova županijske ceste i priključnice na državnu cestu osigurava se koridor od 70m. Dijelovi županijske ceste koji se zadržavaju unutar naselja Punat dobijaju lokalni značaj i kategoriju. Planira se izgradnja spoja lokalne ceste naselja Punat sa planiranom državnom cestom. Za izgradnju spoja osigurava se koridor od 70m. Naselje Stara Baška svojim geomorfološkim osobinama i položajem ima nezadovoljavajuć cestovni promet unutar naselja. Naseljem prolazi postojeća lokalna cesta nezadovoljavajućeg profila koju je potrebno rekonstruirati. Rekonstrukcija pored poboljšanja profila ceste predviđa i izmještanja ceste zbog geomorfološke problematike ili postojeće izgradnje, te povezivanje izgrađenog dijela naselja sa planiranim na način da se koristi postojeća trasa nerazvrstane “bijele” ceste. Za potrebe rekonstrukcije predviđa se koridor od 15m. Izgradnja spoja lokalne ceste kroz naselje Stara Baška sa planiranom državnom cestom planira se izgraditi unutar osiguranog koridor od 100m za državnu cestu. Obzirom da se u naselju Stara Baška planira daljnja izgradnja neophodno je, do realizacije već navedene “plave magistrale” i rekonstrukcije postojeće ceste, postaviti uvjete daljnjeg korištenja ceste u naselju. Pored navedenih cesta, za koje možemo reći da su okosnice prostornog razvoja naselja, formirane su nekolicina lokalnih cesta koje omogućuju povezivanje građevinskih područja za izvojene namjene sa ostalim dijelovima Općine. To su: • postojeća lokalna cesta (luka nautičkog turizma – Stara Baška) – kamp Konobe predviđena

je za rekonstrukciju u dijelu prilaza sportstsko-rekreacijskom dijelu zone. Planira se i formiranje jednostranog pješačkog hodnika ili biciklističke trase u širini od minimum 1,5m cijelom dužinom trase prometnice.

• trasu postojeće nerazvrstane ceste za prilaz pročiščivaću (lokalna cesta naselja Punat) – sportsko-rekreacijska zona R6a potrebno je rekonstruirati za potrebe kolnog povezivanja građevinskog područja sportsko – rekreacijske namjene R6a. Za rekonstrukciju ceste osigurava se koridor od 15m.

Uvjeti gradnje građevina cestovnog prometa Unutar planskog koridora nije dozvoljena nova gradnja, a rekonstrukcija postojećih građevina unutar planskog koridora moguća je za potrebe poboljšanja života i rada uz suglasnost nadležnih ustanova. Kada je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevinska čestica nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti,



odnosno uz posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Općine Punat, ako se radi o nerazvrstanim cestama. Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na javnu cestu potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, odnosno uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti. Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na nerazvrstanu cestu potrebno je ishoditi posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Općine Punat. Svaka građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu. Pristup se ostvaruje neposredno ili posredno pristupnim putem. Udaljenost građevine od građevinske čestice javnih kolnih površina iznosi najmanje 6,0m. Ako postojeća prometnica ne zadovoljava uvjet udaljenosti onda udaljenost najistaknutijeg dijela građevine od ruba građevinske čestice ceste mora biti takva da osigura prostor za proširenje ceste na navedene profile, uvećana za udaljenost od 6m. U području obuhvata »povijesne ruralne cjeline naselja Punat« profili prometnica i udaljenosti građevine od građevinske čestice javnih cestovnih površina definirani su postojećom regulacijom pa se uvjet udaljenosti uunutar ovog obuhvata ne može primjeniti. Smjernice za projektiranje prometnih građevina i površina: • ceste:

− najmanja širina prometnog traka županijske ceste iznosi 3.25m, − najmanja širina prometnog traka lokalne ceste iznosi iznosi 3.0m, − najmanja širina prometnog traka ostalih javnih cesta iznosi 2.75m, − uz dijelove županijske prometnice koji prolaze naseljem Punat potrebno je ostvariti

obostrani pješački kolnik minimalne širine 1,5m, − uz novoplanirane lokalne i ostale javne prometnice obavezno je formiranje najmanje

jednostranog pješačkog hodnika širine 1.5m − tamo gdje je to moguće, uz postojeće prometnice potrebno je formirati najmanje

jednostrani pješački hodnik širine 1.0m − najmanja širina kolnika jednosmjerne ceste iznosi 4.5m − kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

• pristupni putovi: − pristupni putevi se, neposrednom provedbom, formiraju u izgrađenim dijelovima

greađevinskih područja naselja isključivo za pristupe građevinskim česticama obiteljskih kuća.

− pristupni put kojim se ostvaruje veza sa javnom cestom mora biti najmanje širine 3.0m i najveće dužine 45 m, a na njega se spaja maksimalno 5 građevinskih čestica.

− ako je pristupni put duži od 45 m, mjereno od javne kolne površine, smatra se cestom − pristupnim putem se ne može ostvariti veza sa državnom i županijskom prometnicom

definiranom ovim Planom − pristupni put do građevinske čestice višestambene građevine, građevina društvene

djelatnosti, građevina poslovne i ugostiteljsko – turističke namjene mora imati minimalnu širinu kolnika 5.5m i najmanje jednostrani pješački hodnik širine 1.5m

• parkirališne površine: − parkirališne površine za potrebe svih namjena smještaju se unutar građevinske čestice

ili na zasebnim građevinskim česticama − parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevinskoj čestici

mogu se graditi samo kao parkirališta s najmanje dva parkirna mjesta pri čemu je najveći koeficijent izgrađenost građevinske čestice 1.0

− parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina

− kamionska parkirališta i terminali mogu se uređivati samo u sklopu građevinskog područja gospodarske namjene (zona K1)

− parkirališne površine gospodarskih i javnih sadržaja, te javne parkirališne površine moraju biti ozelenjeni minimalno jednim stablom na dva parkirna mjesta

− broj parkirališnih mjesta ovisan je o namjeni: • za jednu stambenu jedinicu (stan)- jedno parkirališno mjesto



• za poslovni prostor administrativno-uslužnog tipa (ured, ordinacija, agencija, banka i slično) - jedno parkirališno mjesto na 30-40m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena (minimalno 25PM/1000m2)

• za ustanove zdravstva i socijalne skrbi - jedno parkirališno mjesto na 60m2

brutto razvijene površine i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena • za trgovački odnosno uslužni prostor - jedno parkirališno mjesto na 20m2

korisnog poslovnog prostora za korisnike za građevine do 500m2 korisnog prostora, odnosno minimalno 40PM/1000m2 korisnog prostora za veće sadržaje, te jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena

• za servisne, skladišne i proizvodne sadržaje - minimalno 10PM/1000m2 odnosno jedno parkirališno mjesto na 60m2 korisnog prostora za građevine do 500m2 korisnog prostora

• za ugostiteljski prostor - jedno parkirališno mjesto na pet sjedala • za turističke sadržaje – parkirališni prostor za najmanje 30% smještajnih

jedinica za turističke sadržaje tipa hotela ili turističkih naselja odnosno jedno parkirališno mjesto po sobi ili apartmanu u stambeno-poslovnim građevinama kojima je poslovna djelatnost ugostiteljsko-turistička

• za društvene sadržaje (knjižnica, čitaonica, galerija, muzej, klub i slično) - jedno parkirališno mjesto na 50m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena

• za predškolske i školske građevine - jedno parkirališno mjesto na desetoro djece u predškolskom smješaju odnosno jedno parkirališno mjesto na jednu učionicu i jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena

• za vjerske građevine, dom kulture, sportsko-rekreativne građevine sa tribinama i slično - jedno parkirališno mjesto na deset sjedala

• za sportsko rekreativne površine bez tribina - jedno parkirališno mjesto na 40

korisne površine • za sportsko rekreativne površine – uređene plaže – jedno parkirališno mjesto

na 250 m2 površine R • odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

− površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini − pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0.15m

• garaže: − garaže su građevine za smještaj vozila − garaže se grade unutar građevinske čestice kao pomoćne građevine ili kao samostalne

građevine na zasebnoj građevinskoj čestici − garaža izgrađena kao samostalna na zasebnoj građevinskoj čestici može biti samo

skupna garaža sa minimalno dva garažna mjesta − uvjeti izgradnje garaža odrediti će se planovima užeg područja unutar kojih se smještaju

Za potrebe javnog prijevoza unutar građevinskog područja naselja N1 – centralno naselje planira se autobusni kolodvor. Građevina autobusnog kolodvora može imati pored osnovne namjene i sadržaje poslovnog i stambenog karaktera, a visina građevine ne smije biti iznad visine susjedne građevine sa istočne strane. Izgradnja autobusnog kolodvora moguća je izradom plana nižeg reda. 3.5.1.2. Pomorski promet Prema Prostornom planu Primorsko-goranske županije kategorizirane su luke od značaja za Državu i Županiju, pa u kategoriji luka od značaja za Županiju možemo naglasiti plansko opredjeljenje navedenog Plana za promjenom lokacije trajektnog pristaništa u uvali Surbova koja je u obuhvatu Općine Baška, ali bi svojom realizacijom ostvarila znatan tranzitni promet unutar Općine Punat što bi posebno utjecalo na razvoj naselja Stara Baška



Od županijskog značaja istim Planom definirana je postojeća luka nautičkog turizma - marina uz naselje Punat. Maksimalni kapacitet luke nautičkog turizma iznosi 850 vezova. Unutar Općine Punat smještena je luka posebne namjene za djelatnost brodogradilišta. Maksimalni kapacitet je 50 plovila. Prema zakonskoj regulative utvrđene su dvije luke otvorene za javni promet lokalnog značaja: • luka Punat • luka Stara Baška Porastom turizma i većih potreba stanovništva ova će djelatnost ostvariti i veći volumen usluga. Sukladno razvojnim pravcima luke otvorene za javni promet moraju sadržavati sve sadržaje potrebne za odvijanje lučke djelatnosti. Prema potrebi, a sukladno zakonskoj regulativi, te pravilima struke potrebno je formirati lučku podgradnju i nadogradnju:

• gatove mjesnih plovila • gatove ribarskih brodova • gatove sezonskih plovila • sidrište sezonskih plovila • prostor istezališta • kolne prilaze pojedinim sadržajima

Za potrebe luke otvorene za javni promet Punat potrebno je omogućiti privez do 850 plovila, dok je za potrebe luke otvorene za javni promet Stara Baška potrebno do 50 vezova. Postojeće rive i gatove moguće je rekonstruirati neposredno uz suglasnost nadležnih službi. Neposrednom provedbom se može u naselju N1- Punat rekonstruirati gatove i obalni zid-rivu:

• produžiti postojeće gatove “Vele vode” (4 ) do maksimalno završetka susjednog gata u brodogradilištu

• formirati obalni zid - rivu ispred hotela „Park“ do Punćala u maksimalno započetoj širini Neposrednom provedbom se može u naselju N2- Stara Baška rekonstruirati

• produžiti postojeći gat do maksimalno 50 m Svaka nova gradnja definirat će se izradom UPU-a naselja N1 i N2. Akvatorijem Općine Punat prolaze unutarnji plovni putevi koji omogućavaju dostupnost svim dijelovima obale i povezuju Općinu sa ostalim lukama i obalnim područjima. 3.5.1.3. Pošta i telekomunikacije Jedinica poštanske mreže predviđena je u građevinskom području naselja Punat - N1. U telekomunikacijskom prometu očekuje se dalji porast telefonskih fiksnih i mobilnih priključaka, broja televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na Internet. Tako će se moći zadovoljavati potrebe stanovništva i povećanog broja turista za vrijeme ljetne sezone. Radi osiguranja prstenastog povezivanja UPS-ova u sisemu prijenosa potrebno je predvidjeti izgradnju distributivne telekomunikacijske mreže, te uvlačenje svjetlovodnog kabela uz novoplaniranu magistralnu prometnicu kroz područje Općine Punat, kao dio Županijskog i međužupanijskog prstena, ukoliko bi planirani dio magistralne ceste kroz područje Općine činio sastavni dio tzv. ''plave magistrale '' Otoka Krka, odnosno dalje prema Otoku Rabu i Pagu. Distribucijska kabelska kanalizacija s kabelskim zdencima izvodi se u svim građevinskim područjima pri građenju i rekonstrukciji građevina. Koncentracija instalacija u građevini se treba izvesti u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevinske čestice treba položiti cijevi prema zahtjevu Hrvatskih telekomunikacija. Izgradnja nove distributivne telekomunikacijske instalacije unutar naselja Punat i Stara Baška gdje se kroz prijedlog prostornog plana predviđa intenzivnija izgradnja i to prvenstveno na dionicama: • UPS Punat – neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Punat – N1 • UPS Punat - građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene T2a/T3a Konobe • UPS Punat – građevinsko područje poslovne namjene K1 • UPS Stara Baška - građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene T2b/T3b Škrila • UPS Stara Baška – neizgrađeni dio građevinskog područe naselja Stara Baška - N2



Izgradnja nove, te rekonstrukcija dijela postojećih pristupnih telekomunikacijskih mreža gdje je to potrebno, isključivo kao podzemne mreže kabelima TK 59 GM odgovarajućeg kapaciteta. Planirati uvlačenje TK kabela kroz cijevi kabelske kanalizacije (DTK). Trase novoplanirane magistralne telekomunikacijske kanalizacije kao i distributivne telekomunikacijske kanalizacije vidljiva je kartografskom prikazu 1c. Izgradnja osnovnih postaja pokretnih komunikacija moguća je na slijedeći način:

-Tip A: antenski prihvat koji ne prelazi visinu objekta na koji se postavlja -Tip B1: krovni antenski prihvat – visine 2-5 m od najviše točke objekta -Tip B2: krovni antenski prihvat – visine 5-20 m od najviše točke objekta -Tip C1: samostojeći antenski stup – visine do 25 m od tla -Tip C2: samostojeći antenski stup – visine preko 25 m od tla

U građevinskim područjima naselja dopuštena je izgradnja OP tipa B1 na najviše objekte zone uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine i OP tipa B2 na građevine od javnog i društvenog značaja uz suglasnost lokalne samouprave. Izvan građevinskih područja dopušta se gradnja OP tipa A, B1, B2,C1 i C2 na način da je minimalna udaljenost od građevinskog područja 400 m.

3.5.2. Energetski sustav Razvojnim planovima elektrodistribucije predviđena je, izvan granica plana, izgradnja trafostanice 110/20 kV Dunat, kapaciteta 2x20 MVA. Po njenoj izgradnji napušta se distribucija električne energije na 35 i 10 kV naprskom nivou. Napajanje područja plana osigurati će se na 20 kV naponskom nivou preko današnja dva podzemna 10(20) kV kabelska voda, koji će se produžiti do lokacije buduće trafostanice 110/20 kV. Time će se za područje Punta osigurati potrebna kvaliteta i sigurnost u napajanju, te nesmetani porast potrošnje. Za područje Stare Baške izgrađen je 20 kV vod iz pravca Punta, a postojeći nadzemni vod smatra se rezervnim napajanjem kojeg je potrebno rekonstruirati ili zamjeniti podzemnim vodom. Obzirom na ovim planom predviđenu namjenu prostora, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću izgradnju neophodno će biti dograditi postojeću 10(20) kV mrežu u dijelu gdje je ona već izvedena, odnosno izgraditi novu za zone koje do danas nisu ili su slabije elektrificirane. Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV grade se neposrednom provedbom ovog Plana u sukladno razvojnim planovima nadležne institucije. Budući 10(20) kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. 10(20) kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu izgradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, voda ..). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 10(20) kV mrežu treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja. Uvjet za izgradnju trafostanica: • građevina mora imati direktan pristup na neku od javnih kolnih prometnica • udaljenost građevine od granice kolne prometnice iznosi najmanje 5m u neizgrađenim

dijelovima građevinskih područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskih područja dozvoljava i manja udaljenost uz suglasnost nadležnih ustanova u ovisnosti o kategoriji prometnice

• udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi najmanje 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora.

Za građevinsko područje poslovne namjene K1 (radnu zonu Dokolovo), napajanje električnom energijom osigurati će se preko podzemnog kabela položenog uz postojeću županijsku prometnicu Dunat – Stara Baška. Unutar građevinskog područja poslovne namjene K1 trebat će položiti nove 10(20)kV kabele, izgraditi potreban broj trafostanica 10(20)/0,4kV s pripadajućom niskonaponskom mrežom. Lokacije trafostanica, te trase 10(20)kV kabela, niskonaponskih kabela i javne rasvjete odrediti će se kroz prostorno-plansku dokumentaciju užeg područja. Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim snopom razvijenim na betonskim stupovima, ili podzemnim kabelima.



Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili kao samostalna izvedena sa zasebnim stupovima. Sustav elektroopskrbe grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2a. Obnovljivi izvori energije Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Općine Punat. Dopunski izvori energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca. Ne dozvoljava se građenje građevine za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju.

3.5.3. Vodnogospodarski sustav Sustav vodoopskrbe i odvodnje grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2b. 3.5.3.1. Vodoopskrba Vodoopskrbni sustav naselja Punat dio je otočkog sustava vodoopskrbe iz smjera akumulacije Ponikve. Opsrba vodom naselja Punat predviđena je širenjem postojeće vodovodne mreže. Širenjem naselja paralelno se izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe. Za razvoj naselja Punat potrebno je izgraditi: • vodospremu Punat II (600m3) • cjevovod potrebnog profila (profil 300mm) od postojeće vodospreme Punat I do vodospreme

Punat II dužine cca 1500m U smjeru Stare Baške, a u svrhu razvoja turističke zone Konobe i poslovne zone Dokolovo planira se rekonstrukcija cjevovoda do crpne postaje Konobe, te izgradnja cjevovoda i manje vodospreme (cca 200 m3) Kuka. Za potrebe razvoja turističke zone Škrila i naselja Stara Baška, a u slučaju nastavka razvoja vodoopskrbe tog naselja iz smjera Punta, potrebno je izgraditi cjevovod iz smjera vodospreme/prekidne komore Kuka kao i izgraditi vodospreme Stara Baška I (cca 800 m3) uz izgradnju mjesne mreže i objekata na mreži. Stara Baška može vodoopskrbu (ukoliko je razvoj izgledniji i financijski isplativiji lokalnoj samoupravi) razvijati iz ispitanog i potvrđenog vlastitog izvorišta (bušeni bunar) s time da se uz bunar izgrade: vodosprema (cca 600 m3), crpna postaja, po potrebi uređaj za desalinizaciju vode te potrebni cjevovodi i mjesna mreža. 3.5.3.2. Odvodnja otpadnih voda U naseljima Općine Punat planira se rekonstrukcija i izgradnja razdijelnog sustava odvodnje otpadnih voda. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Punat predviđena je priključivanjem na kanalizacijske mrežu (razdijelni sutav). Na kanalizacijski sustav naselja Punat, unutar granice Općine, planira se izvedba spoja kanalizacijskog sustava Kornić. Glavni kolektor priključenja kanalizacije Kornić planira se izvesti ili prometnicom uz more u smjeru naselja Punat-Varijanta A sa spajanjem na okno u Kanajtu (danas početak kanalizacijskog kolektora naselja Punat) ili sukladno planiranoj Varijanti B po kojoj je spojni gravitacijski kolektor smješten na višoj nadmorskoj visini. Kolektor Varijante B spaja se na postojeći kolektor u Ulici 17.travnja (potrebna rekonstrukcija) i nastavlja se po višoj koti naselja do spoja na okno prije uređaja za pročišćavanje. Na kolektoru je moguća izgradnja potrebnih pogonskih objekata (okna, crpna postaja i sl.). Odluka o povoljnijoj varijanti izvedbe spojnog kolektora iz smjera Kornić ovisit će o tehničkoj i ekonomskoj analizi moguće izvedbe svake od varijanti. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Stara Baška predviđena je izgradnjom razdjelnog kanalizacijskog sustava (gravitacijski i tlačni cjevovodi, građevine na mreži – crpne stanice,



prekidna okna, revizijska okna, uređaj za pročišćavanje sanitarne otpadne vode). Dok se sustav ne izgradi, kao i kod izgradnje van građevinskih područja, građevine s kapacitetom do 10 ES priključuju se na vodonepropusnu sabirnu jamu , a za građevine veće od 10 ES nužna je izgradnja pojedinačnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz ugradnju biodiskova. Sanitarne otpadne vode područja poslovne namjene K1 Dokolovo moraju se pročistiti na lokalnom uređaju (biološkom, kemijskom) te upojnim bunarom upustiti u teren. Sustav odvodnje K1 Dokolovo detaljno će se definirati Urbanističkim planom uređenja. Sanitarne otpadne vode područja poslovne namjene K3 brodogradilište moraju se spojiti na kanalizacijski sustav naselja Punat. Tehnološke otpadne vode s građevinskih područja poslovne namjene K1 Dokolovo (detaljno će se definirati Urbanističkim planom uređenja) i K3 brodogradilište, moraju se odgovarajuće pročistiti te upustiti u teren odnosno kanalizacijski sustav. Sanitarne otpadne vode građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene LN i T1 spajaju se na postojeći kanalizacijski sustav uz potrebno prethodno pročišćavanje. Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2a Konobe spaja se na lokalni kanalizacijski sustav (koji se gradi) i preko potrebnog uređaja za pročišćavanje, pročišćena sanitarna otpadna voda se podmorskim ispustom upušta u more. Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b Škrila se preko nepropusnog sustava kanalizacije dovode na uređaj za pročišćavanje Stara Baška čiju je lokaciju potrebno odrediti planom užeg područja. U građevinskim područjima potrebno je razviti mrežu oborinske odvodnje koja se može izvesti kao površinska ili kanalizacijska odvodnja. Na mreži oborinske odvodnje dopuštena je gradnja potrebnih građevina (retencija, preljevnih okana, revizijskih okana i sl.) Oborinsku odvodnju krovnih voda uvjetovati rješenjem disponiranja na parceli na kojoj se gradi. Iznimno se krovne vode kod gradnje unutar izgrađenog područja stare jezgre spajaju na javnu oborinsku odvodnju. 3.5.3.3. Uređenje vodotoka Sustav uređenja bujica i zaštite od poplava bujičnim vodama dio je cjelovitog sustava uređenja vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda Primorsko goranske županije, sector II – Slivno područje “Kvarnersko primorje i otoci”. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke – bujice ; Grgade, Laz i Zala draga kao i jaruge linijski označene u kartografskom prikazu 3b. Širina koridora bujice – jaruge obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređene građevine. Koridor je predviđen za protok povremenih bujičnih voda, odnosno dogradnju sustava uređenja bujica i zaštite od poplava, njegovu mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju, popravke i redovno održavanje korita i vodnih građevina. Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama. Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karte 3b ovog Plana.

3.6. Postupanje s otpadom Gospodarenje otpadom na području općine Punat nastaviti će se prema projektu Eko otok Krk i zbrinjavati će se na lokacija deponije Treskavac koja se nalazi se na području općine Vrbnik. Deponij Treskavac je lociran tako da opslužuje otok Krk u ukupnoj površini 4100m2. Stanje postojećeg deponije je dijelom sanirano i priprema se za daljnje proširenje i uporabu do realizacije koncepcije novog, cjelovitog sustava gospodarenja komunalnim i neopasnim proizvodnim otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Sustav gospodarenja otpadom sačinjava centralna zona za gospodarenjem otpadom, reciklažno dvorište i transfer stanice. Potpuno rješenje ove problematike bit će izgradnjom buduće nove centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije. Sukladno Zakonu o otpadu (NN br.178/04 i 111/06) Općina Punat je obvezna izraditi Plan gospodarenja otpadom za ćetvorogodišnje razdoblje i objavljuje se u službenom glasilu općine.



3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš Životna sredina Općine Punat nije značajnije narušena zahvaljujući gospodarskoj orjentaciji Općine na turizam i druge uslužne djelatnosti. Značajnije promjene u poslijednih 20-tak godina doživjelo je područje ekosustava mora zbog pojačanih djelatnosti na moru i u njegovoj kontaktnoj liniji kopna.(poglavlje: Zaštita voda i mora)

3.7.1. Zaštita zraka Na području Općine Punat kakvoća zraka je prve kategorije – čist ili neznatno onečišćen zrak.. U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka (N.N. 178./04.) na području općine Punat treba djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja ne bi narušila postojeća kakvoća zraka (I. kategorija), odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka mora se primijeniti propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite kakvoće zraka ili se moraju utvrditi mjere zaštite kakvoće zraka kada nije propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš. Potencijalnim zagađivačima zraka na području Općine Punat smatraju se kolni i pomorski promet (onečišćenja olovom iz ispušnih plinova vozila i plovila), uređaji za pročišćavanje voda, odlagališta otpada, djelatnosti planirane poslovne zone K1 i sl Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša;

- osigurati redovito praćenje emisija iz izvora i voditi o tome očevidnike; - redovito dostavljati ove podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

3.7.2. Zaštita od buke Općina Punat i te pravne i fizičke osobe te građani koje obavljaju djelatnost dužni su provodi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 20/03). Potencijalni izvori buke na području Općine Punat su:

• djelatnost brodogradilišta • bilo kakva djelatnost uz obalu (marina, istezalište) • djelatnost proizvodnih pogona planiranih unutar građevinskog područja poslovne

namjene K1 • interni promet naseljima i Puntarskom dragom

Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih). Pri ishođenju potrebne dokumentacije za izgradnju građevina poslovne namjene neophodan je elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja tehnološkog procesa pri uporabnoj dozvoli građevine. Općina je dužna izraditi plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu i po potrebi akcijski plan. Tabelarni prikaz sukladno zakonskoj regulativi:

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L

RAeq u dB(A) Zona

buke Namjena prostora za dan(L

day) noć(L

nig)

ht

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65 50

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

– Na granici građevinske čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB(A) – Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči



3.7.3. Zaštita tla Onečišćenja tla mogu biti mehanička, kemijska i biološka, a potječu od naselja, industrije, prometa ili poljoprivrede. Tlo na ovom području napadnuto je: - otpadnim vodama naselja i industrije - odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištem Uvjeti za zaštitu tla: - izgradnja sustava kanalizacije i otpadnih voda naselja - uređenje sanitarne deponije - upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe treba biti kontrolirana Poljoprivredne površine P2 kategorije zaštićuju se i namjenjuju isključivo poljoprivrednoj proizvodnji povrtlarskog i ratarskog karaktera. Na navedenim površinama kao i na površinama zaštićenih šuma (Š2) nije dozvoljena gradnja. Na prostorima ostalih poljoprivrednih površina (P3) mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora.

3.7.4. Zaštita voda Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3b. Svi zahvati na području Plana, ukoliko se nalaze unutar zone sanitarne zaštite mogu se obavljati ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite. Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa vode za piće, Odlukom o zonama sanitarne zaštite izvorišta vode za piće na otoku Krku se određuje IV zona zaštite izvorišta vode za piće i način postupanja u tim zonama. Na području Općine Punat je, zbog specifičnosti krškog terena, potrebno nastaviti sa hidrogeološkim i hidrološkim istraživanjima u svrhu izrade što točnijeg kartografskog prikaza i prateće Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće. U naseljima Punat i Stara Baška potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati ili u teren ili u more. Do izvedbe kanalizacije svi septički taložnici moraju biti nepropusne izvedbe. Otpadne vode pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na “nivo”, sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava.

3.7.5. Zaštita mora U pojasu od 100m od obalne linije područja rta Negrit do ugostiteljsko-turističke zone T2b/T3b zabranjuje se ribolov, a omogućava se razgledavanje podmorja u odgojno-obrazovne i turističko-rekreacijske svrhe pod posebnim nadzorom. Mjere zaštite mora Zbog mogućnosti trajnih onečišćenja mora potrebno je uvest monitoring odnosno stalni pračenje stanja i promjena u moru i u njegovoj kontaktnoj liniji s obalom da bi se moglo pravilnim intervencijama onemogućiti daljnje širenje i sanacija postojećeg stanja. Stanje priobalnog mora Puntarske drage je obrađeno u elaboratu “Studija gospodarenja i zaštite Puntarske drage” Ekonerg,d.o.o., 2004. godine. Prema navecenom dokumentu, mjere i aktivnosti koje treba hitno provesti kako bi se eliminirali ili smanjili na podnošljivu mjeru uzroci sadašnjeg, nepovoljnog, stanja u Dragi su sljedeći: • Do kraja realizirati kanalizacijski sustav i priključiti na njega sve sanitarne, komunalne i

industrijske otpadne vode sa slijevnog područja Puntarske drage što podrazumijeva i priključenje naselja Kornić. Na taj način bi se sve otpadne vode ispuštale u otvoremo more izvan Drage.



• Realizirati odvojeni prihvatni sustav za oborinske vode te tako eliminirati donos u Dragu hranjivih tvari koje dolaze ispiranjem tla i erozijom s oborinskim vodama.

• Smanjiti na minimum ispuštanje u more kaljužnih voda i drugog otpada s brodova na vezu ili pri plovljenju Puntarskom dragom. To prije svega znači da treba organizirati odgovarajuće preuzimanje tih voda i otpada na način koji će biti jednostavan i lako provediv.

• Eliminirati ispuštanje u more otpadnih voda od pranja i održavanja brodova, jahti i ostalih plovila koje sadrže teške metale.

A dodatne mjere su: • čišćenje Drage • produbljivanje ulaza u Dragu Za sve navedene aktivnosti potrebno je izraditi nužnu projektnu dokumentaciju, prije svega idejno rješenje i studiju izvedivosti. Realizacijom navedenih aktivnosti bi se eliminirali glavni pritisci na Dragu. Pored navedenog radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno je poduzeti slijedeće mjere: • na područjima koja su namjenjena za rekreaciju održati odnosno poboljšati postojeću

kakvoću mora – zadržati I i II kategoriju kvalitete mora • u brodogradilištu (K3), marini (LN) i istezalištu brodica u luci naselja (LO) treba rješiti

prikupljanje otpadne tvari na zakonom utvrđen način • pojačati sustavnu kontrolu onečišćenja s brodova i omogućiti razvoj službe za tu svrhu • vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja

3.7.6. Mjere posebne zaštite Osnovne smjernice i osnovna planska rješenja i mjere provedbe vezane na zaštitu ljudi, prirodnih i materijalnih vrijednosti na području Općine Punat temelje se na geopolitičkom položaju, geografskim karakteristikama, demografskim karakteristikama, dostignutom stupnju razvoja gospodarstva, infrastrukture i svih društvenih djelatnosti, kao i na stalnom procjenjivanju povredljivosti prostora na eventualna ratna razaranja. Osnovne planske smjernice i zahtijevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora u većoj se mjeri poklapaju s modernim pristupom prostornom planiranju i uređivanju prostora. Važnije postavke takvog pristupa su: • planiranje uvjeta za ravnomjerni demografski razvoj • planiranim uređenjem prostora poboljšati infrastrukturu i komunikacijske uvjete • ukupno stanovništvo Općine u svim vrstama planiranja obuhvatiti potpunim mjerama zaštite i

spašavanja Specifične smjernice i zahtijevi zaštite i spašavanja u planiranju prostora radi omogućavanja što više i što boljih uvjeta za preživljavanje ljudi, odnosno smanjenja ljudskih žrtava u što je moguće većoj mjeri, općenito obuhvaćaju: • mjere kojima se osigurava što bolja zaklonjenost stambenih, poslovnih i drugih građevina,

smanjuje njihova izloženost i povredljivost od razaranja (manja visina građevina, manja gustoća izgrađenosti, više zelenih površina, veće udaljenosti između građevina i slično)

• mjere koje omogućavaju što učinkovitiju evakuaciju, izmještanje, spašavanje, zbrinjavanje, sklanjanje i druge mjere zaštite i spašavanje ljudi

• mjere koje omogućavaju elastičan prijelaz iz jednog u drugi vid prometa i kretanja (iz optimalnih u izvanredne uvjete)

• mjere koje omogućavaju lokalizaciju i ograničavanje dometa posljedica pojedinih prirodnih nepogoda i drugih incidentnih – izvanrednih događaja

• mjere koje omogućavaju funkcioniranje i obnavljanje građevina u slučaju oštećenja (protivpotresno i protivpožarno projektiranje i slično)



3.7.5.1. Sklanjanje ljudi Prema procjeni ugroženosti civilne zaštite u Općini Punat ne postoji obveza izgradnje skloništa osnovne zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske. Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Punat, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti. Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku. 3.7.5.2. Zaštita od požara Klimatske karakteristike područja Općine Punat su takve da postoji mala opasnost od izbijanja šumskih požara uslijed npr. dugotrajnijih suša, udara groma itd. Veći šumski požari na nivou elementarne nepogode mogu nastati uslijed havarija tehničke prirode i to: − havarije dalekovoda − havarije vozila koje prevoze zapaljive materijale − neopreznosti i neodgovornost stanovništva i posjetitelja Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Punat, a provodi se prema usvojenom Planu zaštite od požara na području Općine Punat. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke. Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline. Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Punat radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme: • TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i

manjim radionicama, • TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne

građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi, • DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za

industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obavezno je planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. Sve pristupne ceste u dijelovima naselja, koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom, moraju se projektirati sa okretištem za interventna vozila na njihovom kraju. Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati minimalne širine kolnika od 5.5m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse. Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela. U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se:



• organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija) osmatračko-dojavne službe

• osiguranje prohodnosti puteva i staza kroz šumsko zemljište • zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu, a u svemu

prema važećoj regulativi. 3.7.5.3. Zaštita od potresa Prema seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. godine za period od 500 godina osnovni stupanj seizmičnosti na području Općine Punat iznosi I° = 7°. Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o gradnji i postojećim tehničkim propisima. Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa. 3.7.5.4. Zaštita od rušenja Prilikom planiranja prostora planovima užeg područja potrebno je primjeniti propise zakonske regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora. Ovi propisi odnose se na međusobnu udaljenost građevina, udaljenost građevina od prometnice, formiranje naselja i dr. Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima. Kod projektiranja većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini. Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost. Izradom planova užeg područja za pojedina područja Općine Punat, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protivpotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja. Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja N2, za rekonstrukcije građevina i interpolacije, obavezna je izrada detaljnijeg geomehaničkog istraživanja u svrhu utvrđivanja klizišta i parametara te načina temeljenja.


PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE PUNAT ODREDBE ZA PROVOĐENJE

STUDIO REMIK, d.o.o. Rijeka, ožujak, 2008.

2

Naručitelj : PRIMORSKO GORANSKA ŽUPANIJA OPĆINA PUNAT Naziv Plana : PROSTORNI PLAN UREĐENJA O P Ć I N E P U N A T Za Općinu Punat : Odbora za prostorno planiranje, komunalni sustav i

zaštitu okoliša, Predsjednik Odbora : Petar Žic, dipl.ing.

Izvršitelj : “STUDIO REMIK”, d.o.o., Rijeka

Radna grupa :

Koordinator plana: Jasenka Rechner, dipl.ing.arh.

Radni tim Lili Bračun, dipl.ing.arh.

Jadranka Mikuličić, dipl.ing.građ.

Đina Šegulja, dipl.ing.geoteh.

Daniel Dragović, građ.teh.

Gordana Rafajlović Dragović, dipl.ing.arh.

Igor Lončar, dipl.ing.građ.

Vanjska suradnja: Dr.Miroslav Šverko, dipl.oec.

Dr.Čedomir Benac, dipl.ing.geol.

Dr.Matko Bogunović, dipl.ing.agr.

Milan Mataija, teh.el.

Maja Žuvela, dipl.ing.el.

Lovro Matković, dipl.ing.el.

Ranko Starac, arheolog



3

SADRŽAJ PLANA A. TEKSTUALNI DIO ODREDBE ZA PROVOĐENJE 6 0. OPĆE ODREDBE 6 1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE PUNAT 11 1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 11 1.1.1. Površine naselja 11 1.1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 11 1.1.3. Poljoprivredne i šumske površine 12 1.1.4. Morske površine 12 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 14 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 14 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 14 2.2.1. Uvjeti gradnje u građevinskog područja naselja i smjernice za izradu prostorno planske dokumentacije užeg područja 15

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA 22 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 22 2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja 27

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 29 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 29 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 34

SUSTAV PROMETA 34 5.1.1. Cestovni promet 34 5.1.2. Pomorski promet 37

5.2. SUSTAV VEZA 37 5.3. SUSTAV ENERGETIKE 37 5.4. SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE 39 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA 41 6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZA 41 6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 42 6.3. ZAŠTITA KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA 42 7. POSTUPANJE S OTPADOM 44 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 44 8.1. ZAŠTITA ZRAKA OD ZAGAĐIVANJA 44 8.2. ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐIVANJA 45 8.3. ZAŠTITA MORA OD ZAGAĐIVANJA 45 8.4. ZAŠTITA OD BUKE 45 8.5. ZAŠTITA TLA OD ZAGAĐENJA 46 8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 47 8.6.1. Zaštita od požara 47 8.6.2. Zaštita od potresa 48 8.6.3. Zaštita od rušenja 48 8.6.4. Sklanjanje ljudi 48 9. MJERE PROVEDBE PLANA 49 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 49 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA 49

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI 50

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE 51



4

B. GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI Korištenje i namjena površina 1a Korištenje i namjena površina - Površine za razvoj i uređenje 1:25 000 1b Korištenje i namjena površina - Promet 1:25 000 1c Korištenje i namjena površina - Pošta i telekomunikacije 1:25 000 Infrastrukturni sustavi i mreže 2a Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav 1:25 000 2b Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodnogospodarski sustav 1:25 000 Uvjeti korištenja i zaštite prostora 3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 3b Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000 3c Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja i dijelovi primjene planskih mjera zaštite 1:25 000 Građevinska područja 4.1. Građevinsko područje naselja Punat 1:5 000 4.2. Građevinsko područje naselja Stara Baška 1:5 000 C. OBVEZNI PRILOZI PROSTORNOG PLANA 1. OBRAZLOŽENJE PROSTORNOG PLANA 2. Izvješće o javnoj raspravi 3. Izvješće o ponovljenoj javnoj raspravi (javni uvid) 4. Evidencija postupka izrade i donošenja prostornog plana 5. Sažetak za javnost o ponovljenoj javnoj raspravi (1) Za tumačenje pojedinih odredbi Prostornog plana koristi se cjelokupno tekstualno obrazloženje i

svi grafički prilozi.



5

ODREDBE ZA PROVOĐENJE



6

0. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Donosi se Prostorni plan uređenja Općine Punat (u daljnjem tekstu Plan). To je planski dokument

koji je u skladu s ciljevima, zadacima i postavkama Plana višeg reda i utvrđuje svrhovitu organizaciju i korištenje prostora, namjenu i oblikovanje prostora, obnovu i sanaciju građevinskog i drugog zemljišta, te određuje smjernice zaštite i unapređenja čovjekove okoline za područje Općine Punat za razdoblje do 2015. godine

(2) Odredbama za provođenje Plana utvrđuje se koncepcija i organizacija prostora na području Općine, smjernice i mjere za provođenje Plana, kao i potreba izrade prostorne dokumentacije detaljnijeg nivoa razrade.

Članak 2. (1) Granica zahvata Plana je administrativna granica Općine Punat. (2) Plan se donosi za prostor Općine Punat kojeg čine područja 2 statistička naselja: Punat i Stara

Baška Članak 3. Korištenje prostora provodi se osnovom odredbi ovog Plana, kao i prostornih planova užeg područja definiranih ovim Planom. Članak 4. (1) Plan iz članka 1. ovih odredbi sadržan je u elaboratu “Prostorni plan uređenja Općine Punat” koji sadrži: A. TEKSTUALNI DIO I. ODREDBE ZA PROVOĐENJE 0. OPĆE ODREDBE UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE PUNAT 1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA 1.1.1. Površine naselja 1.1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene 1.1.3. Poljoprivredne i šumske površine 1.1.4. Vodne površine / Morske površine 2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU 2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA 2.2.1. Uvjeti gradnje u građevinskog područja naselja i smjernice za izradu prostorno planske dokumentacije užeg područja

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA 2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene 2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI 4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA

5.1. SUSTAV PROMETA 5.1.1. Cestovni promet 5.1.2. Pomorski promet

5.2. SUSTAV VEZA 5.3. SUSTAV ENERGETIKE 5.4. SUSTAV VODOOPSKRBE ,ODVODNJE I UREĐENJE VODOTOKA 6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA 6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZA 6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI 6.3. ZAŠTITA KULTURNO – POVIJESNIH CJELINA



7

7. POSTUPANJE S OTPADOM 8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ 8.1. ZAŠTITA ZRAKA OD ZAGAĐIVANJA 8.2. ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐIVANJA 8.3. ZAŠTITA MORA OD ZAGAĐIVANJA 8.4. ZAŠTITA OD BUKE 8.5. ZAŠTITA TLA OD ZAGAĐENJA 8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 8.6.1. Zaštita od požara 8.6.2. Zaštita od potresa 8.6.3. Zaštita od rušenja 8.6.4. Sklanjanje ljudi 9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA 9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA

9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE B. GRAFIČKI DIO - KARTOGRAFSKI PRIKAZI Korištenje i namjena površina 1a Korištenje i namjena površina - Površine za razvoj i uređenje 1:25 000 1b Korištenje i namjena površina - Promet 1:25 000 1c Korištenje i namjena površina - Pošta i telekomunikacije 1:25 000 Infrastrukturni sustavi i mreže 2a Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav 1:25 000 2b Infrastrukturni sustavi i mreže – Vodnogospodarski sustav 1:25 000 Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora 3a Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja 1:25 000 3b Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih ograničenja u korištenju 1:25 000 3c Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja i primjene planskih mjera uređenja

i zaštite 1:25 000 Građevinska područja 4.1. Građevinsko područje naselja Punat 1:5 000 4.2. Građevinsko područje naselja Stara Baška 1:5 000 (2) Za tumačenje pojedinih odredbi Prostornog plana koristi se cjelokupno tekstualno obrazloženje i

svi grafički prilozi. Pojmovnik Članak 5. Izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju u smislu ovog Plana, imaju slijedeće značenje: Građevinsko područje naselja utvrđeno prostornim planom uređenja općine je izgrađeni i uređeni dio naselja i neizgrađeni dio područja tog naselja planiran za njen razvoj i proširenje. Izdvojeno građevinsko područje izvan naselja utvrđeno prostornim planom uređenja općine je izgrađena i/ili neizgrađena prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja isključivo za gospodarsku namjenu bez stanovanja (proizvodnja, ugostiteljstvo i turizam, sport) i groblja. Izgrađeni dio građevinskog područja su izgrađene i uređene građevne čestice i druge površine privedene različitoj namjeni kao i neizgrađene i neuređene čestice zemljišta površine do 5.000m2 koje s izgrađenim dijelom građevinskog područja čine prostornu cjelinu. Neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili više neposredno povezanih neizgrađenih i neuređenih čestica zemljišta ukupne površine veće od 5.000m2. Granica građevinskog područja je linija razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izdvojenih namjena izvan naselja od ostalih površina prema kriterijima iz Plana. Granica građevinskog područja, u pravilu, se utvrđuje granicama katastarskih čestica. Iznimno, kad granica



8

dijeli katastarsku česticu, dio uključen u građevinsko područje mora biti u površini da se na njemu može formirati građevinska čestica. Građevna čestica je čestica zemljišta s pristupom na prometnu površinu koja je izgrađena ili koju je u skladu s uvjetima prostornog plana planirano utvrditi oblikom i površinom od jedne ili više čestica zemljišta ili njihovih dijelova te izgraditi, odnosno urediti. Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice je odnos izgrađene površine zemljišta pod građevinom i ukupne površine građevinske čestice (zemljište pod građevinom je vertikalna projekcija svih zatvorenih dijelova građevine na građevinsku česticu), a označava se oznakom kig. U izgrađenost građevinske čestice ne ulaze:

• ukopane etaže • septičke taložnice, cisterne za vodu i spremnici za gorivo, ako su ukopani u teren i

konstruktivno odvojeni od građevine • vanjske komunikacije i terase koje nisu konstruktivni dio podzemne etaže, ako su u razini

terena na kojem se nalaze odnosno maksimalno 0,6m izdignute od zaravnatog terena • parkirališta • otvorena igrališta bez tribina, školska igrališta, dječja igrališta i sl. • otvoreni bazeni za individualne potrebe i potrebe društvene namjene izdignuti od zaravnatog

terena do 1,0 m. Koeficijent iskorištenosti građevinske čestice je odnos ukupne (brutto) izgrađene površine građevine i površine građevinske čestice, a označava se oznakom kis. Građevinski pravac određuje položaj osnovne građevine u odnosu na rub građevinske čestice prometnice ili javne prometne površine. Može odrediti i položaj osnovne građevine u odnosu na obodne građevinske čestice ili susjedne građevine, ako to zahtjeva okolna izgrađenost i konfiguracija terena. Regulacijski pravac određuje granicu između građevinske čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna cesta, trg i dr.) i građevinske čestice osnovne namjene. Građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko-tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ali se njime mijenja način korištenja prostora. Osnovna građevina je svaka građevina koja služi za odvijanje predviđene namjene. Pomoćna građevina je svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne građevine. U smislu ovog Plana pomoćna građevina može biti garaža, natkriveno parkiralište, spremišta, kotlovnice, plinske stanice, ljetne kuhinje i sl. Stan ili stambena jedinica je prostor u osnovnoj građevini predviđen za smještaj jedne obitelji. Obiteljska kuća jest građevina stambene namjene na zasebnoj građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže namijenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m2, a u koju površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se grade na istoj građevnoj čestici. U bruto površinu obiteljske kuće računa se i dio tavanskog prostora visine veće od 2,40 m. Višestambenom građevinom se smatra građevina sa četiri stambene jedinice. Građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih djelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde, Dijelovi (etaže) i visina građevine: Etaža je svaki nivo građevine. Po vrsti etaže mogu biti podzemne (ukopana etaža, podrum) ili nadzemne (suteren, prizemlje, kat i potkrovlje). Minimalna svijetla visina etaža građevina iznosi 2,40m, ako drugom regulativom nije drugačije određeno. Prizemlje (P) je dio građevine čiji se prostor nalazi neposredno na površini, odnosno, najviše 1,5 m iznad konačno uređenog i zaravnanog terena mjereno na najnižoj koti uz pročelje građevine ili čiji se prostor nalazi iznad podruma i /ili suterena (ispod poda kata ili krova). Suteren (S) je dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja i ukopan je do 50 % svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uz pročelje građevine, odnosno da je najmanje jednim svojim pročeljem izvan terena. Podrum (Po) je potpuno ukopani dio građevine čiji se prostor nalazi ispod poda prizemlja, odnosno suterena, Kat (K) je dio građevine čiji se prostor nalazi između dva poda iznad prizemlja, Potkrovlje (Pk) je dio građevine čiji se prostor nalazi iznad zadnjeg kata i neposredno ispod kosog ili zaobljenog krova.



9

Visina građevine mjeri se od konačnog zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevine na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjeg kata, odnosno vrha nadzida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1.2 m. Ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena). Rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na ispunjenje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), Interpolacija je građenje na neizgrađenim građevinskim česticama u već izgrađenim strukturama odnosno, izgradnja građevina uz već postojeću regulaciju u koju se ona mora uklopiti, kako visinskim, tako i tlocrtnim gabaritima. Okoliš je otvoren prostor oko građevine unutar građevinske čestice. Uređena građevinska čestica određuje tretman neizgrađenog dijela građevinske čestice na način:

• popločenje prilaza, hodnih linija, terasa, parking prostora i dr. • podizanje uličnih ograda • sadnja odgovarajućeg raslinja na površinama zelenila • rješavanje odvodnje oborinskih voda.

Minimalna urbana oprema podrazumijeva osnovne elemente uređenja okoliša i javnih površina: popločani pješački prilazi, javna rasvjeta, klupe za sjedenje, koševi za smeće, informativni, oglasni, reklamni prostori i sl. Poljoprivredna građevina je građevina namijenjena isključivo poljoprivrednoj djelatnosti, a može biti: • tip 1 – poljoprivredne građevine bez izvora zagađenja: staklenici, plastenici, pčelinjaci, sjenici,

građevine za skupljanje ljekovitog bilja, građevine za spremanje poljoprivrednih proizvoda, alata i sl;

• tip 2 – poljoprivredne građevine s izvorom zagađenja: obori za smještaj ovaca, peradarnici (do 200 komada peradi), uzgoj ostalih malih životinja (do 100 komada), skladištenje i prerada ribe

Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih obilježja karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili osobito vrijedni krajobraz. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen. Luka označava morsku luku, tj. morski i s morem neposredno povezani kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenim za pristajanje, sidrenje i zaštitu brodova, jahti i brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika i robe, uskladištenje i drugo manipuliranje robom, proizvodnju, oplemenjivanje i doradu robe te ostale gospodarske djelatnosti koje su s tim djelatnostima u međusobnoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi, Luka otvorena za javni promet jest morska luka koju, pod jednakim uvjetima, može upotrebljavati svaka fizička i pravna osoba sukladno njenoj namjeni i u granicama raspoloživih kapaciteta. Luka otvorena za javni promet može biti državnog, županijskog ili lokalnog značaja. Lučko područje luke jest područje morske luke, koje obuhvaća jedan ili više morskih i kopnenih prostora (lučki bazen), koje se koristi za obavljanje lučkih djelatnosti, a kojim upravlja lučka uprava, odnosno ovlaštenik koncesije, a granica lučkog područja je granica pomorskog dobra, Luka posebne namjene jest morska luka koja je u posebnoj upotrebi ili gospodarskom korištenju pravnih ili fizičkih osoba (luka nautičkog turizma, industrijska luka, brodogradilišna luka, ribarska luka i dr.) ili državnog tijela (vojna luka), Brodogradilišna luka je luka koja služi za obavljanje djelatnosti izgradnje i/ili remonta plovnih objekata; Luka nautičkog turizma je luka koja služi za prihvat i smještaj plovila, te je opremljena za pružanje usluga korisnicima i plovilima. U poslovnom, građevinskom i funkcionalnom pogledu čini jedinstvenu cjelinu. Vrste luka nautičkog turizma prema vrsti objekata i usluga određene su posebnim propisima kojima se uređuje kategorizacija luka nautičkog turizma; Lučka podgradnja (infrastruktura) jesu, operativne obale i druge lučke zemljišne površine, lukobrani i drugi objekti infrastrukture (npr. lučke cestovne i željezničke prometnice, vodovodna, kanalizacijska, energetska, telefonska mreža, objekti za sigurnost plovidbe u luci i sl.), Lučka nadgradnja (suprastruktura) jesu građevine izgrađene na lučkom području (upravne zgrade, skladišta, rezervoari i sl.), te drugi kapitalni prekrcajni objekti (stalno učvršćene dizalice i sl.),



10

Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja. Zaštićeno obalno područje obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000m od obalne crte i pojas mora u širini od 300m od obalne crte. Obalna crta je crta plimnog vala na obali.



11

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA NA PODRUČJU OPĆINE PUNAT 1.1. ORGANIZACIJA PROSTORA, NAMJENA I KORIŠTENJE POVRŠINA Članak 6. (1) Cjelokupno područje Općine Punat, obzirom na organizaciju, namjenu i korištenje prostora,

podijeljeno je na: • površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene • poljoprivredne i šumske površine • vodne površine/morske površine

(2) Površine za razvoj i uređenje prostora smještaju se unutar i izvan građevinskog prostora. Razgraničenjem se određuju: 1. Građevinska područja za:

• površine naselja • površine izvan naselja za izdvojene namjene

2. Područja i građevine izvan građevinskog područja: • infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.) • rekreacijske građevine, • stambene i gospodarske građevine

(3) Razgraničenje prema organizaciji, namjeni i korištenju površina prikazano je na kartografskom prikazu 1a.

1.1.1. Površine naselja Članak 7. (1) Naseljem se smatra strukturalni oblik stanovanja (selo, gradić i sl.) u zatečenom (izgrađenom) ili

planiranom obujmu. (2) Površine izgrađenih struktura naselja odnosno površine izgrađenih i planiranih površina naselja za

gradnju definiraju se građevinskim područjem naselja (N). Članak 8. (1) Sustav naselja Općine Punat čine:

• lokalno (općinsko) središte - naselje Punat (N1) • ostala naselja - naselje Stara Baška (N2)

(2) Lokalno središte je naselje koje osim stambenih sadržaja mora imati centralne (uprava, primarna zdravstvena zaštita, predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje, čitaonica i dr.) i prateće funkcije (trgovine, servise, sport, uprava, manje poslovne zone uz uvjet da ne zagađuju okoliš, i dr.) sukladne rangu ili značenju naselja.

(3) Ostalo naselje je naselje koje sadrži stambene sadržaje i osnovne prateće sadržaje, a može imati i neke sadržaje centralnog ili javnog tipa.

1.1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene Članak 9. (1) Površine izvan naselja za izdvojene namjene su područja specifičnih funkcija koje se veličinom i

strukturom i načinom korištenja razlikuju od funkcije naselja, te se planiraju odvojeno prema pojedinim namjenama.

(2) Površine izvan naselja za izdvojene namjene, obzirom na korištenje razgraničene su za: a. gospodarsku namjenu:

• poslovna namjena (pretežito uslužna – K1 i komunalno servisna – K3) b. ugostiteljsko turistička namjenu:

• hoteli -T1, turistička naselja -T2, kampovi -T3



12

c. luke nautičkog turizma - LN d. sportsko-rekreacijska namjenu:

• rekreacija-R6, kupališta-R7 e. infrastrukturu:

• na infrastrukturne koridore i građevine, prometa, veze, vodoopskrbe, odvodnje i energetike.

f. groblja (3) Površine i građevine izvan građevinskog područja su:

• infrastrukturne građevine (prometne, energetske komunalne i sl.) • stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma • građevina službe spašavanja na moru • građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta • uređenje površina izvan građevinskog područja

1.1.3. Poljoprivredne i šumske površine Poljoprivredne površine Članak 10. (1) Poljoprivrednim površinama na području Općine Punat pripadaju slijedeće skupine:

• vrijedna obradiva tla - P2 • ostala obradiva tla - P3.

(2) Tla iz stavka (1) smiju se koristiti samo u poljoprivredne svrhe. (3) Površinama vrijednih obradivih tla P2 pripadaju dva kraška polja Sus i Dokolovo, a namijenjena

su isključivo poljoprivrednoj djelatnosti bez mogućnosti gradnje, osim iznimno, za gradnju nužne infrastrukture.

(4) Površine ostalog obradivog tla P3 su poljoprivredne površine maslinika, pašnjaka i vinograda namijenjeni poljoprivrednoj djelatnosti sa mogućnošću izgradnje građevina za poljoprivrednu djelatnost. Uvjeti izgradnje na predmetnim površinama propisani su člankom 56. ovih Odredbi.

Šumske površine Članak 11. (1) Na području Općine Punat šumske površine koriste se isključivo kao zaštitne šume (Š2). (2) Šume iz prethodnog stavka prvenstveno služe kao zaštita zemljišta, vodnih tokova, erozivnih

područja, naselja, gospodarskih i drugih objekata i druge imovine. (3) Izgradnja na površinama zaštitnih šuma (Š2) nije dozvoljena. Dozvoljeno je, za preventivnu

zaštitu od požara, stalno održavanje površina uklanjanjem biljnog materijala u sloju prizemnog raslinja, uklanjanje suhog granja, dohrana, pošumljavanje, te osiguranje prohodnosti definiranih površina (šumski putovi).

Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište Članak 12. (1) Ostalo poljoprivredno i šumsko zemljište (PŠ) čini sav preostali prostor Općine Punat koji se može

koristiti na način predviđen za poljoprivredne ili šumske površine sukladno članku 56. ovih Odredbi.

1.1.4. Vodne površine / morske površine Članak 13. (1) Razgraničenje morske površine provodi se sukladno razgraničenju namjene površine pripadajuće

obale. (2) Površina mora podijeljena je na:

a. Prometnu djelatnost: • lučko područje posebne namjene za djelatnost brodogradilišta (LB) • lučko područje posebne namjene za djelatnost nautičkog turizma (LN) • lučko područje luke otvorene za javni promet Punat



13

• lučko područje luke otvorene za javni promet Stara Baška • plovni putovi po akvatoriju b. Sportsko- rekreacijsku namjenu: • pripadajuće površine mora u širini od 300 m za područje prirodnih i uređenih morske plaže c. Ostale djelatnosti: • ribarstvo, plovni putovi, infrastrukturne građevine (podmorski ispusti i sl.), instalacije (struja,

voda itd.) (3) Organizacija i korištenje površine mora za potrebe odvijanja lučkih djelatnosti izvesti sukladno

ovim Odredbama, zakonskoj regulativi, te pravilima struke. More u akvatoriju Općine Punat namijenjeno je za slijedeće lučke djelatnosti: • luke otvorene za javni promet Punat i Stara Baška, • luku posebne namjene u funkciji brodogradilišta (LB) • luku posebne namjene nautičkog turizma (LN)

Površina sportsko- rekreativne namjene mora Članak 14. (1) Površina sportsko-rekreativne namjene mora u širini od 300 m od obalne linije namijenjena je

sportskim i rekreativnim aktivnostima na moru (kupanje, veslanje, rekreacijski ribolov, ronjenje, vaterpolo i sl.).

(2) Površina mora uz sportsko-rekreacijske površine, na mjestima definiranim za uređene plaže, u širini od 30m od obalne linije je sigurnosno područje unutar kojeg nije moguće kretanje bilo kakvih plovila.

(3) Sigurnosno područje iz stavka (2) ovog članka moguće je ograditi sigurnosnim plutačama. (4) Sigurnosno područje grafički je prikazano na kartografskim prikazima 3b, 4.1., 4.2.. Površina posebnog režima korištenja Članak 15. (1) U pojasu od 100m od obalne linije područja rta Negrit do ugostiteljsko-turističke zone T2b/T3b

zabranjuje se ribolov, a omogućava se razgledavanje podmorja u odgojno-obrazovne i turističko-rekreacijske svrhe pod posebnim nadzorom.

Plovni put Članak 16. Akvatorijem Općine Punat prolaze unutarnji plovni putovi koji omogućavaju dostupnost svim dijelovima obale i povezuju općinske luke otvorene za javni promet ; luku Punat i luku Stara Baška sa ostalim lukama i obalnim područjima, a prikazani su na kartografskim prikazima 1 i 1b.



14

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA Opći uvjeti gradnje

Članak 17. (1) Zaštićeno obalno područje (u daljnjem tekstu: ZOP) obuhvaća područje cijele općine Punat i pojas

mora u širini od 300 m od obalne crte, a koja podrazumijeva crtu plimnog vala na obali, grafički prikazano na svim kartografskim prikazima u mj. 1:25.000.

(2) U ZOP-u građevine se mogu graditi unutar i izvan građevinskih područja samo na uređenoj građevinskoj čestici.

(3) Uređenje građevinske čestice obuhvaća pristup na građevnu česticu, vodoopskrbu, odvodnju otpadnih voda elektroopskrbu i propisani broj parkirališnih mjesta.

2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I ŽUPANIJU Članak 18. (1) Građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku je u segmentu prometa i veza:

• Radijski koridor Učka- Krk(Zidine)-Rab - postojeća (2) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju su:

• pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama - luke posebne namjene: luka nautičkog turizma – Punat - postojeća

• cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: planirana cesta: Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (uvala Surbova) – Supetarska Draga – Rab – Mišnjak (trajekt) – Biškupica - planirana

• građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama: Punat – započeta gradnja

• distribucijski dalekovod 110 kV Krk-Rab - postojeći Članak 19. (1) Za planiranu i izvedenu infrastrukturu državnog i županijskog interesa iz članka 18., koja prolazi

kroz građevinska područja, osigurani su planirani i zaštitni koridori, što je prikazano u kartografskim prikazima 1b, 4.1. i 4.2..

2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA Članak 20. (1) Građevinsko područje naselja je područje namijenjeno izgradnji građevina koje omogućavaju

kvalitetno funkcioniranje života jednog naselja. (2) Građevinsko područje naselja (N), pored stanovanja, obuhvaća sve spojive funkcije sukladne

namjeni, rangu ili značenju naselja – školstvo, zdravstvo, kultura, sport, uprava, trgovina, ugostiteljstvo, turizam, rekreacija, zelene površine, prometna i komunalna infrastruktura i sl.

(3) U građevinskom području naselja ne mogu se graditi građevine koje bi svojom upotrebom ugrožavale život i rad ljudi u naselju, odnosno koje bi svojom upotrebom ugrožavale prirodne i stvorene vrijednosti čovjekove okoline (zagađenje okoliša, nedozvoljena buka, vibracija i sl.).

(4) U građevinskom području naselja razgraničeni su izgrađeni dijelovi naselja i neizgrađeni dijelovi naselja, odnosno površine predviđene za razvoj.

(5) Unutar građevinskog područja naselja nije dozvoljena gradnja poljoprivrednih građevina s izvorom zagađenja.

Članak 21. (1) Razvoj i uređenje naselja u Općini Punat dozvoljen je unutar građevinskih područja naselja

utvrđenih ovim Planom: • građevinsko područje naselja Punat – N1 – centralno naselje • građevinsko područje naselja Stara Baška – N2.

(2) Građevinska područja naselja određena su na kartografskom prikazu 1a, a detaljno prikazana na kartografskim prikazima 4.1. i 4.2..

(3) Izgradnja unutar građevinskih područja naselja iz stavka (1) ovog članka moguća je neposrednom provedbom i izradom urbanističkih planova uređenja.



15

(4) Neposrednom provedbom ovog Plana moguća je rekonstrukcija i interpolacija građevina sukladno točki 22. kao i izgradnja građevina društvene namjene sukladno poglavlju 4.

2.2.1. Uvjeti gradnje unutar građevinskog područja naselja i smjernice za izradu prostorno planske dokumentacije užeg područja Članak 22. (1) U izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini

površine manje od 5000m2, do donošenja UPU-a naselja N1 i N2, može se graditi nova (interpolacija), rekonstruirati, odnosno zamijeniti, postojeća pojedinačna ili više građevina koristeći uvjete gradnje definirane ovim poglavljem.

(2) UPU naselja N1 i N2 može za odredbe u članku 29 stavak (4) i u točki 32 stavak (6) odrediti viši prostorni standard.

Članak 23. (1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi osnovne vrste građevina:

• stambene i stambeno-poslovne građevine • građevine gospodarske namjene • društvene građevine • infrastrukturne građevine • ostale građevine (kiosci, reklamni panoi, nadstrešnice i dr.)

(2) Izgradnja se vrši na građevinskim česticama kojima oblik i veličina treba obuhvatiti sve sadržaje namjene ili tehnološkog procesa.

(3) U građevinskom području naselja, u pojasu do 70m od obalne crte, ne može se planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenih za: • proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom, • trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500m2, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i

konfiguracija terena. Opće odredbe Članak 24. (1) Izgradnja u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja mora biti sukladna postojećoj

gradnji i regulaciji. (2) Horizontalni i vertikalni gabariti građevine, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrebljeni materijali

moraju biti u skladu s okolnim građevinama i krajolikom u koji se građevina smješta. (3) Etažnost građevina mora biti sukladna okolnoj izgradnji. (4) Rekonstrukcija i interpolacija unutar povijesne jezgre, odnosno ruralne cjeline naselja Punat i

Stara Baška (za naselje Stara Baška ruralna cjelina smatra se sav izgrađeni dio građevinskog područja naselja, dok je za naselje Punat ruralna cjelina definirana kartografskim prikazom 4.1.), moguća je neposrednom provedbom ovog Plana i primjenjuju se uvjeti gradnje definirani u poglavlju 6. članka 106.

Točka 25. (1) Najmanja udaljenost građevine od granice građevinske čestice koja se nalazi uz prometnicu ili

javnu površinu definirana je poglavljem poglavljem 5.1.1. ovih Odredbi. (2) Uređenje okućnice, podzida, terase i drugo treba riješiti tako da ne narušavaju izgled naselja, uz

rješenje oborinske odvodnje na vlastitoj čestici. (3) Ograda se podiže unutar građevinske čestice predviđene za izgradnju građevine sa vanjskim

rubom najdalje na regulacijskoj liniji max. visine ograde od najniže kote terena 1,1m. Osnovni materijal za izgradnju ograda je kamen i zelenilo.

(4) Visina potpornih zidova u pravilu ne prelazi 1,5 m. Osnovni materijal za izgradnju potpornih zidova je kamen ili beton obložen kamenom oblogom.

(5) Smještaj osobnih vozila riješiti sukladno članku 77. ovih Odredbi. (6) Način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture sukladan je poglavlju 5. ovih Odredbi.



16

Stambene i stambeno-poslovne građevine Članak 26. (1) Stambena građevina je građevina koja služi stanovanju, a prema načinu stanovanja razlikujemo:

• obiteljsku kuću • višestambenu građevinu.

(2) Izgradnja višestambenih građevina je dopuštena u građevinskim područjima naselja N1 i N2. Višestambena građevina može imati maksimalno četiri (4) stana.

(3) Stambeno-poslovna građevina je građevina koja pored osnovne namjene stanovanja sadrži i neku od namjena poslovne djelatnosti.

(4) Kod obiteljske kuće poslovni i pomoćni dio građevine mogu biti građevine izdvojenog volumena koji sa osnovnom građevinom čini oblikovnu cjelinu, dok kod višestambene građevine svi pomoćni i poslovni sadržaji moraju biti u sklopu osnovne građevine.

(5) Namjena poslovnog dijela stambeno-poslovne građevine može biti turistička, ugostiteljska, trgovačka, administrativna, zanatska, uslužna, društvena na način da svojom djelatnošću ne ugrožava život i rad okolnog stanovništva.

(6) Najveći broj etaža u izgrađenom i neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja su tri nadzemne etaže (P+2). Ispod prizemlja moguće je izgraditi podrum na način definiran člankom 5. ovih Odredbi.

(7) Visina građevine u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi 8,00 m, a u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja iznosi 7,00 m.

(8) Nagib krovišta definira se prema odabranom materijalu pokrova, klimatskoj zoni i zahtjevima arhitektonskog oblikovanja, ali ne veći od 23°. Kosi krov mora biti boje kupe kanalice.

(9) Na kosom terenu sljeme krova mora biti, u pravilu, usporedno sa slojnicama. (10) Sa svih strana, a kod dvojnih građevina i građevina u nizu neprislonjenih strana, osim one koja se

nalazi uz prometnicu ili javnu površinu (regulirano člancima 78. i 79.), građevina mora biti udaljena pola vlastite visine, ali ne manje od 3m, od granice građevinske čestice, a najmanje 6m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

(11) Iznimno od prethodnog stavka izgradnja pomoćnih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja moguća je i na manjoj udaljenosti ako to ne smeta opravdanim interesima susjeda.

Obiteljska kuća Članak 27. (1) Obiteljska kuća prema načinu gradnje može biti: slobodnostojeća, dvojna i u nizu. (2) Slobodnostojeća obiteljska kuća ima najviše tri stana. (3) Svaka jedinica dvojne obiteljske kuće i niza ima jedan stan. (4) Niz može maksimalno imati pet (5) jedinica. Članak 28. Uvjeti gradnje obiteljske kuće slobodnostojećeg načina gradnje, dvojne i završne kuće u nizu i niza: (1) najmanja površina građevinske čestice je:

• za slobodnostojeću obiteljsku kuću 450m2, • za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza 225m2 • za jednu jedinicu niza 150m2

(2) maksimalni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (kig) je • za slobodnostojeću obiteljsku kuću – 0,25 • za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza – 0,3 • za jednu jedinicu niza – 0,4

(3) maksimalni koeficijent iskoristivosti građevne čestice (kis) je: • za slobodnostojeću obiteljsku kuću – 0,6 • za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza – 0,75 • za jednu jedinicu niza – 1,0

(4) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, mora biti površina zelenila: • za slobodnostojeću obiteljsku kuću – 40% • za jedinicu dvojnog objekta i završnu jedinicu niza – 30% • za jednu jedinicu niza – 20%



17

(5) Iznimno od prethodnih stavaka dozvoljava se odstupanje od utvrđenih uvjeta gradnje na građevinskim česticama:

1. za česticu katastarske oznake 2834/1, 2834/2, 2835/1, 2835/2, 2835/3 kao cjelina i 1441/2, 1440/2, 1439/2, 1438/2, 1437/3, 1437/4, dio 1436 i 1435/2 kao cjelina, sve na predjelu Vela Draga u Puntu, određuje se: • maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,3 • visina građevine iznosi 9,6 m, • najveći broj etaža su tri nadzemne etaže.

2. za čestice katastarske oznake 4747/1, 4747/2, 4748/1, 4748/3,4748/5, u Puntu, na predjelu Buka (Creska ulica), određuje se: • maksimalan koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,3 • najveći broj etaža su tri nadzemne etaže, • visina građevine iznosi 8,6 m

3. za čestice katastarske oznake 8850/2, 8850/3 u Puntu (ul. R. Boškovića) određuje se: • navedene katastarske čestice formiraju jednu građevinsku česticu osnovne stambene

namjene • najmanja površina građevinske čestice iznosi 340m2 za slobodno stojeću građevinu • maksimalni koeficijent izgrađenosti je (kig) 0,37 • najveći broj etaža su tri nadzemne etaže, • visina građevine iznosi 7,6 m.

4. za česticu katastarske oznake 3313 u Puntu, na predjelu Prgon (ul. Prgon) određuje se: • dozvoljava se rekonstrukcija građevine u vidu nadogradnje etaže u funkciji proširenja

stambenog prostora postojeće stambene građevine, • rekonstrukcija je moguća unutar gabarita prizemnog dijela građevine, a komunikacija

između etaža moguća je vanjskim jednokrakim stubištem, 5. za izgradnju unutar zone «Švarča» (ex.»Jugoturbina») određuje se:

• dozvoljava se rekonstrukcija građevina unutar postojećih gabarita, • iznimno od prethodne alineje, dozvoljava se natkrivanje prostora atrija u površini do

30m2, odnosno dogradnja postojećih građevina sukladno stavkama od (1) – (4) ove točke.

Višestambena građevina Članak 29. (1) Izgradnja višestambenih građevina je dopuštena u građevinskim područjima naselja N1 i N2. (2) Višestambena građevina može imati maksimalno četiri (4) stana. (3) Najmanja površina građevinske čestice na kojoj se izvodi višestambena građevina iznosi 650m2. (4) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,25, odnosno maksimalna

tlocrtna izgrađenost je 250 m2. (5) Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 0,75 Građevine gospodarske namjene Članak 30. (1) Građevine gospodarske namjene su poslovne i ugostiteljsko-turističke građevine koje ne

zagađuju okoliš, ne prouzrokuju nedopuštenu buku, vibracije i sl., te su svojom namjenom i oblikovanjem spojive sa stambenim dijelom naselja.

(2) Građevine iz prethodnog stavka mogu se graditi na izdvojenoj građevinskoj čestici ili na građevinskoj čestici stambeno-poslovne građevine.

(3) Sa svih strana, osim one koja se nalazi uz prometnicu ili javnu površinu, građevina mora biti udaljena najmanje 4m, od granice građevinske čestice, a najmanje 7m od susjednih građevina, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine.

(4) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, a najmanje 30% ukupne površine građevinske čestice poslovne namjene, odnosno 40% ukupne površine građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora biti površina zelenila.



18

Poslovne građevine Točka 31. (1) Poslovne građevine unutar građevinskog područja naselja čine trgovine maloprodaje, otvorena i

zatvorena tržnica, agencije, uredi, biroi, te ostale servisne, zanatske i uslužne djelatnosti sukladne članku 30. stavak (1) ovih Odredbi.

(2) Građevine iz prethodnog stavka koje zahtijevaju površine veće od 250 m2 tlocrtne površine i privlače jači promet grade se na građevinskim područjima za izdvojene namjene.

(3) Građevine tržnice i trgovačkog sadržaja koje zahtijevaju površine većeg tlocrta od definiranog u prethodnom stavku mogu se realizirati kroz Plan užeg područja.

(4) Unutar građevinskog područja naselja ne dozvoljava se izgradnja otvorenih skladišta. (5) Za izgradnju građevina tlocrtne bruto površine do 250 m2 za proizvodne, skladišne i servisne

namjene dopušta se izgradnja jedne etaže čija visina je određena tehnološkim procesom i iznosi najviše 6,0 m od zaravnate kote terena.

(6) Površina građevinske čestice za poslovnu građevinu ne može biti manja od 500m2. (7) Maksimalni broj etaža svih poslovnih građevina su tri nadzemne etaže i podrum. (8) Visina građevine iznosi 8,60 m. (9) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice poslovne građevine (kig) iznosi 0,3. (10) Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice poslovnih građevina (kis) iznosi 1,2 (11) Za izgradnju poslovnih građevina maksimalne tlocrtne površine do 250 m2 za proizvodne,

skladišne i servisne namjene dopušta se izgradnja jedne etaže čija visina je određena tehnološkim procesom i iznosi najviše 6,0 m od zaravnate kote terena. Prateći sadržaji (garderobe, sanitarije, uredi i sl.) mogu se djelomično interpolirati unutar definirane visine, te formirati dvije etaže. Te građevine moraju biti udaljene od građevinske parcele stambene namjene i od regulacijskog pravca najmanje 10 m, a od čestica stambene namjene odijeljene su zelenim pojasom.

Ugostiteljsko-turističke građevine Članak 32. (1) U građevinskom području naselja moguća je izgradnja svih ugostiteljsko-turističkih građevina

(hotel, pansion, prenoćište i sl.) definiranih zakonskom regulativom izuzev kampa. (2) U sklopu građevinske čestice mogu se predvidjeti građevine tipa sportskih terena, vanjskih

nenatkrivenih bazena i terasa. Navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevinske čestice, osim bazena površine do 12 m2.

(3) Minimalna površina građevinske čestice je 800 m2 (4) Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi najviše 0,3. (5) Koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi najviše 0,8. (6) Maksimalna tlocrtna površina građevine je 250 m2 (7) Najveća visina građevine je 9,00 m (8) Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i podrum. (9) Način priključenja građevinske čestice, građevine turističko-ugostiteljske namjene na javne

prometne površine, udaljenosti od iste te broj parkirnih mjesta određuje se prema člancima 76, 77, 78 i 79 ovih Odredbi.

(10) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen, a najmanje 40% površine građevinske čestice mora biti površina zelenila.

(11) Svi potrebni instalacijski uređaji (strojarske instalacije i dr.) smješteni su unutar neke od nadzemnih etaža i ne nadvisuju dopuštenu visinu građevine. (12) Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja termotehničkih instalacija (za klimatizaciju, ventilaciju i slično). Elementi termotehničkih uređaja moraju se oblikovno i integriraju u arhitektonsko rješenje. (13) Dio građevinske čestice koji je izgrađen podzemno potrebno je urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu. (14) Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija najveća dozvoljena širina iznosi 5m. (15) Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet. (16) Uređenje terena oko građevine, uređenje potpornih zidova, terase, stubišta i slično, treba se izvesti tako da ne narušava izgled osnovnih cjelina i ambijentalnost okoliša. (17) Smještaj vozila (parkirno mjesto) potrebno je riješiti unutar građevne čestice prema članku 77.



19

Članak 33. (1) Rekonstrukcija postojećeg hotelskog kompleksa „Park“ u HOTEL u građevinskom području

naselja N1 moguća je neposrednom provedbom ovog Plana. (2) Dozvoljavaju se rušenja prigrađenih i nadograđenih dijelova zgrade Hotela Park, pomoćnih

gospodarskih građevina i ugostiteljskog paviljona u borovoj šumi. (3) Uvjeti za rekonstrukciju HOTELA su:

• Sve postojeće građevine dograđene i nadograđene te dodatni sadržaji moraju činiti arhitektonsku i funkcionalnu cjelinu,

• na građevinskoj čestici kompleksa Hotela Park dozvoljena je gradnja isključivo građevina ugostiteljsko turističke namjene osim smještajnih objekata tipa «apart hotel» i «turistički apartmani»,

• najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) za građevinsku česticu hotelskog kompleksa iznosi 0,3,

• najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) za građevinsku česticu hotelskog kompleksa iznosi 0,8,

• u sklopu kompleksa nije dopušteno povećanje smještajnih kapaciteta (broja kreveta) već se dopušta rekonstrukcija u smislu povećanja kategorije hotela,

• traži se zaštita arheološkog lokaliteta «starog groblja» uz uvjete Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci,

• uvjetuje se očuvanje šume alpskog bora u što većem mogućem obimu. Shodno botaničkom značaju te vegetativnoj vrijednosti izvršiti rekonstrukcijske i sanacijske zahvate. Borova šumica, kao posebnost i javno dobro mora biti dostupna,

• Uvjeti rekonstrukcija postojećih građevina: «Hotel Park»

• P+3 (prizemlje i tri kata) / četiri nadzemne etaže, • četvrta (nadograđena) etaža mora biti uvučena za širinu obodne

terase – minimalno 2,0 m (jug, zapad i sjever), • najveća visina na jugu, zapadu i sjeveru je visina postojećeg objekta,

a na istoku je dogradnja moguća bez uvlačenja, • udaljenost od ruba građevinske čestice, odnosno od regulacijskih

pravaca je postojeća udaljenost vezana uz osnovne gabarite hotela. «Depadanse»

• postojeća visina, • P+3 (prizemlje i tri kata) / četiri nadzemne etaže, • udaljenost od ruba građevinske čestice, odnosno od regulacijskih

pravaca je postojeća udaljenost vezana uz osnovne gabarite hotela. • Uvjeti spajanja građevina-dogradnje:

«Ulazni aneks» • 11m / prema Ulici I. G. Kovačića, • 14,5m / prema obalnoj prometnici / parku, • Po+P+2 (podrum, prizemlje i dva kata) / tri nadzemne i jedna

podzemna etaža, • Udaljenost građevina od granice građevinske parcele je minimalno

20,0 m. • iznimno, podzemni dijelovi građevina (podrumske etaže) mogu se graditi i do regulacijske

linije, ali pod uvjetom da se ne remeti konstruktivna stabilnost građevina na susjednim građevinskim česticama, odnosno postojeći sustavi komunalne infrastrukture,

• najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50m. Ako visina denivelacije prelazi 1,50m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja,

• minimalni broj parkirališnih mjesta određuje se sukladno propisanim standardima za kategoriju smještajnog objekta,

• glavni kolni pristup HOTELU mora se organizirati iz Ulice I. G. Kovačića. Dio Ulice I. G. Kovačića, od križanja s Ulicom Pod topol do pozicije kolnog ulaza, mora se rekonstruirati. Prometno tehnički elementi za rekonstrukcije prometnice vezuju se na članak 77. (ulični profil od 6,0+1,5 m):



20

• dozvoljava se organizacija sporednih kolnih pristupa hotelskom kompleksu iz Ulice Novi put. Dio Ulice Novi put, od križanja s obalnom prometnicom do kolno-pješačkog puta ispred zgrade «Narodnog doma», mora se rekonstruirati. Prometno tehnički elementi za rekonstrukciju prometnice su: • širina kolne prometne trake iznosi 3,0m • širina nogostupa iznosi 1,5m • ulični profil: kolne trake: (2 x 3,0m) 6,0m + nogostup (jednostrani) 1.5m = 7,5m

• nogostup može nadvisivati kolnik za najviše 0,15m. Kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za osobe s otežanim kretanjem i dječja kolica sukladno propisanim standardima o sprečavanju arhitektonskih barijera.

• hotelski kompleks mora biti priključen na javne mreže komunalne infrastrukture sukladno Odredbama ovog Plana,

• unutar obuhvata kompleksa dozvoljava se izgradnja igrališta te postavljanje uređaja i objekata komunalne i telekomunikacijske infrastrukture za potrebe i u funkciji planirane građevine,

• dozvoljava se upotreba naftnih derivata kao energenta za tehnološke potrebe hotela. U tom slučaju spremnik goriva mora biti čelični dvostijenski ili jednostijenski u vodotjesnoj betonskoj tankvani,

• gradnji prometnih priključaka i rekonstrukciji uvjetovanih dijelova mjesnih ulica mora se pristupiti prije započinjanja dozvoljenih intervencija unutar građevinske čestice,

• gradnji pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina pristupa se istovremeno kao i gradnji građevina osnovne namjene,

• uvjetuje se sadnja drvoreda uz regulacijski pravac Ulice I.G.Kovačića, • postojeće kvalitetno visoko zelenilo potrebno je sačuvati i dopuniti raslinjem pretežito

autohtonog podrijetla, a sve prema projektima hortikulturnog uređenja građevinske čestice, • vrsta krova - ravni krov.

Smjernice za izradu UPU-a u naselju N1 i N2 za ugostiteljsko-turističke građevine Članak 34

• Ukupna površina takve namjene iznosi 20% građevinskog područja naselja, • Unutar površina mješovite namjene dozvoljava se izgradnja ugostiteljsko turističkih građevina

(hotel, pansion, prenoćište i sl.), kapacitet pojedinačne smještajne građevine je do 80 ležaja, • Smještajna građevina s pripadajućim zemljištem mora biti izvan postojećih javnih površina uz

obalu, • Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice poslovne građevine (kig) iznosi 0,3 • Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice poslovnih građevina (kis) iznosi 0,8

odnosno 1 ako građevina ima podrumsku etažu. • Najveći broj etaža iznosi tri nadzemne etaže i podrum.

Društvene građevine Članak 35. (1) Uvjeti za izgradnju građevina društvene namjene definirani su poglavljem 4. ovih Odredbi. Infrastrukturne građevine Članak 36. (1) Infrastrukturne građevine unutar građevinskog područja naselja su prometnice, garažne i

parkirališne površine, infrastrukturni uređaji, mreže i vodovi i dr, za koje se način gradnje utvrđuju poglavljem 5. ovih Odredbi.

(2) Prilikom ishođenja potrebne dokumentacije za gradnju potrebno je i ishoditi posebne tehničke uvjete nadležnih službi.



21

Članak 37. (1) Unutar građevinskih područja naselja predviđena je gradnja slijedećih infrastrukturnih građevina:

Građevine cestovnog prometa: • rekonstrukcija lokalnih prometnica unutar naselja • izgradnja novih prometnica u neizgrađenim dijelovima naselja • izgradnja parkirališta i garaža unutar naselja • izgradnja autobusnog kolodvora u građevinskom području naselja N1 Građevine pomorskog prometa • lučka podgradnja i nadogradnja Telekomunikacije • daljnja disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u neizgrađenim dijelovima

građevinskih područja naselja • rekonstrukcija postojeće pristupne TK mreže Elektroenergetika • dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu

elektrificirane • gradnja novih trafostanica 10(20)/0.4kV Vodoopskrba i odvodnja • dovesti vodu do svih potrošača dogradnjom sustava, izgradnjom sustava vodoopskrbe sa

svim potrebnim objektima te rekonstrukcijom objekata opskrbe vodom • daljnja izgradnja razdjelnog sustava kanalizacijske mreže za naselje Punat • izgradnja razdjelnog sustava kanalizacijske mreže za naselje Stara Baška • rješenje oborinske odvodnje (razdjelnog sustava odvodnje sa objektima) unutar oba naselja

Ostale građevine Članak 38. (1) Pod ostalim građevinama podrazumijevaju se slijedeće građevine:

• kiosci • nadstrešnice • reklamni panoi

Članak 39. (1) Kiosci su tipski montažni elementi, a služe za prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća,

za druge manje ugostiteljske ili obrtničke usluge, i ostalo. (2) Nadstrešnicama se smatraju zakloni i čekaonice na stajalištima javnog prijevoza, parkiralištima i

drugdje. (3) Kiosci i nadstrešnice u pravilu se postavljaju na uređenom građevinskom zemljištu II kategorije –

Optimalno uređeno građevinsko zemljište. (4) Reklamni panoi postavljaju se na zelene površine, uz prometnice, na pročelja, na potporne zidove

i slično. Članak 40. (1) Općinsko Vijeće Odlukom o korištenju i uređenju javnih površina određuje smještaj ostalih

građevina, način priključenja ostalih građevina na mrežu infrastrukture, oblikovanje, te način korištenja predviđenog javnog prostora.

(2) Za kioske i nadstrešnice Općinsko vijeće može pokrenuti postupak oblikovanja i izrade svog prepoznatljivog elementa kao jednoobraznog rješenja.

(3) Postavljanje ostalih građevina utvrđuje se neposrednom provedbom ovog Plana sukladno Odluci iz stavka (1) ovog članka.



22

2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

Članak 41. (1) Izgrađene strukture izvan građevinskog područja naselja predviđene su u građevinskim

područjima izvan naselja za izdvojene namjene, te kao pojedinačna izgradnja izvan građevinskih područja.

(2) Unutar građevinskih područja za izdvojene namjene nije dopuštena izgradnja građevina za: • proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70m od obalne crte, • usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70m od obalne crte, • stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište), • odmor i rekreaciju (kuće za odmor).

2.3.1. Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene Članak 42. (1) Izdvojene namjene su specifične funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja

nisu spojive sa naseljem. (2) U građevinskim područjima izvan naselja za izdvojene namjene ne dozvoljava se gradnja

stambenih građevina. (3) Na području Općine Punat planirane su površine za slijedeće namjene: a. gospodarska namjena:


• hoteli -T1, turistička naselja -T2, kampovi -T3 c. luke nautičkog turizma - LN d. sportsko-rekreacijska namjena:

• rekreacija-R6, kupališta-R7 e. infrastruktura

• infrastrukturni koridori i građevine, prometa, veza, vodoopskrbe, odvodnje i energetike f. groblja a prikazane su grafički na kartografskim prikazima 1a, 4.1., 4.2.. 2.3.1.1. Građevinsko područje za gospodarsku namjenu – poslovnu (K) Članak 43. (1) Građevinsko područje poslovne namjene je površina namijenjena razvoju gospodarskih djelatnosti

koje obuhvaćaju proizvodne, obrtničke, skladišne, poslovno-uslužne, trgovačke, servisne ili komunalne sadržaje.

(2) Ne dozvoljava se izgradnja poslovnih građevina za potrebe kamenoloma, proizvodnje kemijskih preparata (u farmaciji, kozmetici, proizvodnji boja i lakova i sl.), proizvodnje metala i naftnih prerađevina, te namjena koje u svom proizvodnom procesu koriste uređaje za loženje.

Članak 44. (1) Građevinska područja poslovne namjene predviđena ovim Planom su:

• K1 – pretežito uslužna djelatnost - radna zona Dokolovo • K3 – komunalno-servisna djelatnost - područje postojećeg brodogradilišta

(2) Izgradnja u građevinskim područjima iz prethodnog stavka moguća je izradom urbanističkog plana uređenja.

(3) Smjernice za izgradnju unutar građevinskog područja poslovne namjene K3 definirane su člankom 48. ovih Odredbi.



23

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja građevinskog područja poslovne namjene K1 Članak 45. (1) Oblik i veličina građevinske čestice treba obuhvatiti sve sadržaje tehnološkog procesa (sve

građevine, glavne i pomoćne ulaze, interno odvijanje prometa, parkirališni prostor, komunalno-tehničku infrastrukturu i sl.).

(2) Uz sadržaje osnovne djelatnosti moguće je smjestiti i sadržaje pomoćne namjene odnosno administrativno-upravne, ugostiteljske, trgovačke, skladišne, građevine za održavanje i slične građevine sukladno potrebi namjene.

(3) Unutar planskog obuhvata građevinskog područja poslovne namjene K1 dozvoljava se smještaj streljane kao zamjenske lokacije za postojeću lokaciju Vidikovca.

(4) Građevine poslovne namjene treba oblikovati prema načelima suvremenog oblikovanja takve vrste građevina, uz upotrebu postojanih materijala te primjenu suvremenih tehnologija građenja.

(5) Minimalna veličina građevinske čestice je 1000m2. (6) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,40. (7) Maksimalni broj etaža iznosi dvije nadzemne etaže i podrum (8) Visina građevine određuje se u ovisnosti od zahtjeva tehnološkog procesa i konfiguracije terena i

iznosi najviše 7,0m. (9) Maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 1,2 (10) Udaljenost građevine od granice građevinske čestice iznosi pola svoje visine, ali ne manje od 4,0

m. (11) Udaljenost građevina od građevinske čestice javne prometne površine, te smještaj vozila

korisnika prostora definirani su poglavljem 5.1.1. ovih Odredbi. (12) Krovišta mogu biti ravna ili kosa, nagiba kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja. Na

krovište je moguće ugraditi kupole za prirodno osvjetljavanje, te kolektore sunčeve energije. (13) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen minimalnom urbanom opremom, te

najmanje 20% ukupne površine građevinske čestice mora biti površina zelenila. (14) Način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture moguć je sukladno Odredbama ovog

Plana. (15) Ovisno o vrsti tehnološkog procesa poslovnog prostora, propisuju se mjere zaštite zraka, vode,

tla, zaštite od buke i ostale mjere zaštite okoliša u skladu sa važećom zakonskom regulativom i Odredbama ovog Plana.

2.3.1.2. Građevinsko područje za gospodarsku namjenu – ugostiteljsko-turističku Članak 46. (1) Površine ugostiteljsko turističke - namjene predviđene ovim Planom su:

• površina hotelske izgradnje Kanajt - T1 (P ukupno 11,94 ha): - hoteli, depandansi i prateći sadržaji, trgovački, uslužni, ugostiteljski, sportski, rekreativni,

zabavni i sl. - kapacitet 700 kreveta,

• površina turističkog naselja Mala Krasa–Konobe –T2a i/ili T3a, izgrađena, kapacitet 1500 kreveta (P ukupno 19,76 ha): - turističko naselje - T2a - sa sadržajima u funkciji turizma i rekreacije te parkovi, zelenilo,

kupališta i sl. - kamp-autokamp - T3a - sa sadržajima u funkciji turizma, rekreacija, parkovi, zelenilo,

kupališta i sl. • površina ugostiteljsko–turističke namjene Škrila - T2b i/ili T3b, pretežito izgrađena,

kapacitet 1200 kreveta(P ukupno 7,00 ha): - turističko naselje - T2b- sa sadržajima u funkciji turizma i rekreacije te parkovi, zelenilo,

kupališta i sl. - kamp (autokamp) - T3b – sa sadržajima u funkciji turizma, rekreacija, parkovi, zelenilo,

kupališta i sl. (2) Luka nautičkog turizma

• marina Punat – LN: kapacitet 850 vezova - pored osnovne namjene pružanje usluge smještaja, servisiranja, iznajmljivanja plovila

marina ima i prateće djelatnosti: ugostiteljsko–turističke (smještaj, prehrana), trgovačke i sportsko – rekreativne (fitnesi, tenis, ronjenje i sl.).



24

(3) Izgradnja unutar površina ugostiteljsko-turističke namjene moguća je izradom urbanističkog plana uređenja.

Smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja za građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene T1, T2a i/iliT3a i T2b i/ili T3b Članak 47. (1) Smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i veličinom, a

osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša. (2) Nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, planiraju se na načelu sukladnosti

arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture. (3) Smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke namjene

(izvan naselja) planira se izvan pojasa najmanje 100m od obalne crte. (4) Gustoća korištenja za nova ugostiteljsko-turistička područja može biti od 50-60 kreveta/ha. (5) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice za područje hotela s pratećim sadržajima

Kanajt – T1 iznosi 0,30, odnosno 0,20 za područja turističkih naselja Mala Krasa-Konobe - T2a i Škrila - T2b.

(6) Koeficijent iskoristivosti građevinske čestice ne može biti veći od 0,8 za područje hotela Kanajt – T1, odnosno 0,6 za područja turističkih naselja Mala Krasa-Konobe - T2a i Škrila - T2b.

(7) Maksimalna etažnost građevina iznosi tri etaže. (8) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora se urediti

kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo. (9) Smještajne jedinice za područja kampa (autokampa) Mala Krasa-Konobe – T3a i Škrila – T3b ne

mogu se planirati u pojasu najmanje 25 m od obalne crte; (10) Smještajne jedinice za područje kampa (autokampa) Male Krase – Konoba – T3b i Škrila - T3b ne

mogu se povezivati s tlom, na čvrsti način, a prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte;

(11) Poštivati zatečene prirodne vegetacije, prirodne dijelove obala i drugih vrijednih prostora. (12) Prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na javno-

prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta sukladno točki 76. i 77. ovih Odredbi.

(13) Način priključenja građevina na mreže javne infrastrukture moguć je sukladno Odredbama ovog Plana.

Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja za građevinska područja ugostiteljsko-turističke namjene LN, te luke posebne namjene LB i područje poslovne namjene K3 Brodogradilišta Punat Članak 48. (1) Površina luke nautičkog turizma LN predviđena je isključivo za potrebe marine. Planirani

gospodarski sadržaji na kopnenom dijelu marine moraju biti u funkciji djelatnosti i kvalitetne ponude marine. Mogu se graditi građevine ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih, servisnih, trgovačkih i ostalih uslužnih sadržaja koji moraju formirati arhitektonski oblikovnu cjelinu.

(2) Površine luke poslovne namjene LB i područja poslovne namjene K3 predviđene su za potrebe djelatnosti postojećeg brodogradilišta.

(3) Kapaciteti i detaljne smjernice izgradnje, te posebni programi korištenja luka posebne namjene utvrdit će se u sklopu izrade urbanističkog plana uređenja.

(4) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti ozelenjen i uređen minimalnom urbanom opremom (5) Priključenje građevina na javne infrastrukturne mreže moguće je sukladno Odredbama ovog

Plana. (6) Odvodnja i uklanjanje otpadnog materijala sa radnih površina marine definirani su poglavljima

5.4. i 8.3, ovih Odredbi. (7) Ukupan kapacitet luke nautičkog turizma iznosi 850 plovila (normativ plovila za jedan vez uzima

se plovilo dužine 12m, a jedno plovilo je ekvivalent jedne smještajne jedinice od 3 kreveta).



25

2.3.1.3. Građevinsko područje sportsko - rekreacijske namjene Članak 49. (1) Građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene su izdvojene površine za gradnju

prvenstveno sportsko-rekreacijskih terena otvorenog tipa, te pratećih sadržaja uslužne namjene (ugostiteljstvo, trgovina i druge uslužne djelatnosti spojive sa namjenom).

(2) Planom su predviđeni slijedeća građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene: • sportsko-rekreacijsko područje i kupalište uz naselje Punat (N1) – R6a • sportsko - rekreacijsko područje i kupalište uz turističku zonu Mala Krasa-Konobe (T2a i/ili

T3a)- R6b, • sportsko- rekreacijsko područje Vidikovac – R6c • sportsko- rekreacijsko područje i kupalište uz turističku zonu Škrila (T2b i/ili T3b) - R6d • kupališno područje uz naselje Stara Baška (N2) - R7a • sportsko-rekreacijsko područje Klobučac – R6e

(3) Sastavni dio građevinskog područja sportsko-rekreacijske namjene s kupalištem (R6a, R6b,R6d i R7a) je i dio pripadajuće površine mora u širini od 300 m

(4) Građevinska područja iz prethodnog stavka grafički su prikazani na kartografskom prikazu 1a, 4.1., 4.2..

(5) Izgradnja na površinama R6a, R6b, R6c, R6d, R6e i R7a moguća je izradom urbanističkih planova uređenja.

(6) Sastavni dio prostorno-planske dokumentacije iz prethodnog stavka je elaborat hortikulturnog uređenja koji sadrži valorizaciju postojećeg zelenila, te prijedlog intervencije i daljnjeg održavanja zelenila.

Smjernice za izradu planova užih područja za izgradnju građevinskih područja R6a, R6b, R6c, R6d, R6e Članak 50. (1) Sportsko-rekreacijske površine R6 namijenjene su izgradnji sportskih terena otvorenog tipa –

košarka, mali nogomet, odbojka, tenis, rukomet, terene za rollere, i dr. (2) Pored izgradnji sportskih terena dozvoljava se

• izgradnja rekreacijskih terena, te uređenje kupališnih površina sukladno članku 51. ovih Odredbi,

• izgradnja otvorenog bazena • smještaj sadržaja zabavnog parka ili dječjeg centra, • izgradnja pratećih sadržaja.

(3) Sve građevine namijenjene pratećim sadržajima moraju biti grupirane i locirane po funkciji, za svako sportsko-rekreacijsko područje, moraju biti priključene na javnu infrastrukturu te činiti oblikovnu cjelinu.

(4) Za sportsko-rekreacijsku površinu R6c dozvoljava se rekonstrukcija postojeće gradnje u svrhu prenamjene prostora. Postojeću streljanu potrebno je prelocirati.

(5) Građevine mogu biti izgrađene u kontekstu tradicionalne gradnje kamenom ili betonom obloženim kamenom, te natkrivene kosim krovom sa padom krova prema moru, a mogu biti i suvremeno oblikovane

(6) Sve građevine imaju visinu 3.0 m. (7) Najmanja udaljenost građevina od obalne linije iznosi 70m. (8) Za potrebe smještaja vozila za sportsko-rekreacijsko područje R6a potrebno je predvidjeti

parkirališni prostor unutar predviđenog obuhvata sukladno članku 77. ovih Odredbi. Smjernice za izradu urbanističkog plana uređenja građevinskog područja R7a Članak 51. (1) Sportsko-rekreacijska površina R7a definirana je za formiranje uređene kupališne površine. (2) Sastavni dio građevinskog područja sportsko-rekreacijska površina R7a – kupališne površine je i

dio pripadajuće površine mora u širini od 30 m (3) Svim uređenim kupališnim površinama potrebno je omogućiti minimalno pješački prilaz stazama

minimalne širine 1.5 m koje se izvode adekvatnim pročišćavanjem postojećeg zelenila.



26

(4) Osnovna namjena površina je kupanje, sunčanje, rekreacija na obali i moru. (5) Za uređenje plažnih površina dozvoljava se :

• dohrana postojećih šljunkovitih površina, • minimalno narušavanje prirodnog izgleda obale u smislu:

− pristupačnosti (uređena morska plaža mora biti pristupačna pod jednakim uvjetima sa morske i kopnene strane, a ujedno mora biti pristupačna i osobama sa poteškoćama u kretanju),

− povećanja korisne površine, − izgradnju pratećih sadržaja.

(6) Za potrebe izgradnje pratećih sadržaja ne dozvoljava se uništavanje postojećeg vegetacijskog pokrova ukoliko mogućnost uklanjanja postojećeg vegetacijskog pokrova nije dokazana analizom postojećeg stanja vegetacije.

(7) Izgradnja rekreacijskih terena moguća je jedino na prirodnom materijalu odnosno na pijesku ili nabijenoj zemlji.

(8) Sadržaji rekreacije se interpoliraju unutar zatečene strukture zelenila, kamena, gromača i sl., odnosno postojeći prirodni elementi koriste se za razgraničavanje pojedinih sadržaja.

(9) Sadržaji rekreacije na kopnu mogu biti: igrališta za odbojku na pijesku, badminton, šah na otvorenom, stolni tenis, mini golf, boćalište na prirodnom terenu, nogomet u «bazenu», tenis sa spužvastim lopticama, igrališta za djecu na prirodnoj podlozi, pješčanici i sl.

(10) Uz osnovne sadržaje, unutar sportsko-rekreacijskih područja R7a, dozvoljava se smještaj sadržaja uslužno – ugostiteljskog tipa: trgovine (prodaja novina, duhana i suvenira), ugostiteljski sadržaji (caffe-bar) i pomoćni sadržaji (prostorije službe spašavanja, prostor za iznajmljivanje sprava i plovila, sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje i sl.)

(11) Sadržaji iz prethodnog stavka su isključivo prizemni, smješteni na jednom mjestu za jednu uređenu plažu na minimalnoj udaljenosti od 70m od obalne linije, priključeni na javnu infrastrukturu i moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu.

2.3.1.4. Građevinsko područje groblja Članak 52. (1) Izvan građevinskog područja naselja nalaze se groblja naselja Punat i Stara Baška. (2) Građevinska područja groblja prikazana su u kartografskim prikazima 1a, 4.1. i 4.2.. (3) Dozvoljava se proširenje postojećih groblja i to:

• neposrednom provedbom do 20% proširenja • izradom detaljnog plana uređenja za proširenje veće od 20%, sukladno zakonskoj regulativi.

(4) Na prostoru groblja mogu se graditi prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj funkciji groblja kao što su kapele, mrtvačnice, spreme i sl.

(5) Uređenje groblja, gradnja pratećih građevina, te oblikovanje opreme koja se postavlja na groblju mora biti primjerno oblikovanju, uređenosti i tradiciji.

(6) Površine groblja moraju zadovoljiti kriterije uređenja zemljišta II kategorije-optimalno uređeno građevinsko zemljište.



27

2.3.2. Građenje i korištenje površina izvan građevinskih područja Članak 53. (1) Izvan građevinskog područja grade se pojedinačne građevine i zahvati neposrednom provedbom

ovog Plana. (2) Građevina mora biti u funkciji korištenja prostora (poljoprivredna, šumska, morska i sl.) (3) Građevine koje se grade izvan građevinskog područja, ne ugrožavaju prirodne i stvorene

vrijednosti čovjekove okoline, a grade se sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih vrijednosti i autohtonog graditeljstva.

(4) Pod građenjem se podrazumijeva: izgradnja biciklističkih staza, obalne šetnice, turističko-rekreacijsko-edukativnih staza (pastirske staze); odmorišta uz iste, i sl.

(5) Pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite namjene i određene su jednom građevinskom česticom.

(6) Izvan građevinskih područja mogu se graditi: • stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma • građevina službe spašavanja na moru • građevine u funkciji zaštite i korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta • infrastrukturne građevine

Stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma Članak 54. (1) Stambenu i gospodarsku građevinu za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma gradi

poljoprivrednik, vlasnik poljoprivrednog zemljišta na parceli minimalne veličine od 3ha kao prizemne građevine ukupne površine do 200m2 i udaljene najmanje 100m od obalne crte.

(2) Stambene i gospodarske građevine za osobne potrebe i potrebe seoskog turizma ne mogu biti bliže od 1000m od prvog najbližeg građevinskog područja i susjedne građevine sličnih osobitosti.

(3) Građevina se priključuje na postojeću cestovnu infrastrukturu pristupnim putem minimalne širine 3,0m.

(4) Građevine iz stavaka (1) se moraju priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće moraju imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (trodijelna taložnica sa upojnim bunarom) i energetski sustav (plinski spremnik, agregat i dr.).

Građevine službe spašavanja na moru Članak 55. (1) Građevina službe spašavanja na moru je planirana na površinama postojećeg svjetionika na rtu

Negrit. (2) Građevina službe spašavanja na moru koristi postojeće građevine za koje je dopuštena

rekonstrukcija u postojećim gabaritima. (3) Građevina mora imati minimalno pješački pristup širine 1,5m i obavezni morski prilaz sa

osiguranim privezištem prema važećoj zakonskoj regulativi. (4) Građevina iz stavaka (1) se mora priključiti na postojeću infrastrukturu, a ukoliko to nije moguće

mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (trodjelna taložnica sa upojnim bunarom) i energetski sustav (plinski spremnik, agregat i dr.).

Građevine u funkciji korištenja i zaštite poljoprivrednog i šumskog zemljišta Članak 56. (1) Na ostalim poljoprivrednim i šumskim površinama (P3 i PŠ) izvan građevinskog područja naselja

mogu se graditi spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, plastenici / staklenici, spremišta drva, stočarska skloništa na pašnjacima, spremišta voća u voćnjacima i dr. neposrednom provedbom ovog Plana uz uvjet da su: • od građevinske čestice državne ili županijske ceste udaljene najmanje 70m • od građevinske čestice lokalne ili nerazvrstane ceste udaljene najmanje 30m • od obalne linije najmanje 1000m • smještene na građevinskim česticama minimalne veličine 3000m2



28

(2) Spremišta za alat, oruđe i malu poljoprivrednu mehanizaciju, spremišta za drva, voće, stočarska skloništa mogu imati maksimalnu tlocrtnu površinu od 30m2, odnosno ukupnu bruto razvijenu površinu od 60m2 ukoliko građevina ima podrum.

(3) Oblikovanje gospodarskih građevina iz prethodnog stavka mora biti u skladu sa lokalnom tradicijskom gradnjom.

(4) Maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) za smještaj plastenika/staklenika za poljoprivrednu proizvodnju iznosi 0,6.

(5) Minimalna udaljenost svih građevina od ruba građevinske čestice je 3m. (6) Prilaz građevinama iz stavka (2) ovog članka ostvaruje se pješačkim putem dok je za prilaz

plastenicima/staklenicima potrebno ostvariti kolni prilaz pristupnim putem minimalne širine 4,5m. Građevine infrastrukture Članak 57. (1) Izvan građevinskog područja mogu se neposrednom provedbom ovog Plana graditi infrastrukturne

građevine: u funkciji prometnog sustava – cestovnog i pomorskog, sustava veza, sustava vodoopskrbe i odvodnje, te sustava energetike.

(2) Na površinama izvan građevinskih područja, za potrebe smještaja vozila uz kupališni prostor uvale Oprna i prihvata vozila za naselje Stara Baška, predviđa se izgradnja parkirališnih površina na dijelu iznad postojeće županijske prometnice. Parkirališne površine moraju zadovoljiti slijedeće kapacitete: • za uvalu Oprna 150-200 PM • za naselje Stara Baška minimalno 100 PM

(3) Uvjeti za izgradnju građevina iz stavka (1) definirani su poglavljem 5. ovih Odredbi. Uređenje prostora van građevinskog područja Pješačke staze Članak 58. (1) Izvan građevinskih područja na dijelu Općine prema granici sa Općinom Baška formirana je mreža

poučnih “pastirskih” staza u turističko-rekreacijske svrhe. (2) Poučne staze mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na temelju prirodnih vrijednosti i uz

obavezno uvažavanje tradicionalnog načina izvedbe-zemljani put, kameni put, obrada u kamenu (suhozidi- potporni zidovi, podzidi itd.)

(3) Pješačkim stazama potrebno je osigurati kontinuitet obalnog puta i slobodan pristup moru. (4) Sve pješačke staze (biciklističke staze, trim staze, šetnice i sl.) moraju biti obilježene putokazima i

drugim odgovarajućim oznakama, a mogu sadržavati i manje prostore za odmor s odgovarajućom opremom za sjedenje – drvene klupe, nadstrešnice i sl.

(5) Na pješačke staze nije dopušten pristup motornim vozilima i motociklima. (6) Maksimalna širina pješačkih staza iznosi 1,7m, izuzev širine obalne šetnice koja može iznositi

2,5m. (7) Obalna šetnica je pješačka staza planirana duž cijele obale Općine Punat od Dunata do uvale

Zala Draga. Obalna šetnica, zbog konfiguracije terena, može se realizirati u dva dijela: od Dunata do rta Negrit i od uvala Pečen do uvale Zala Draga.

(8) Sanitarni čvorovi, informativnih punktova, odmorišta/skloništa, površine za izletnike sa mjestom za roštilj i manji uslužni objekti mogu se izvoditi kao pojedinačne građevine. Maksimalna tlocrtna projekcija građevine je 25m2, a maksimalna etažnost je jedna nadzemna etaža maksimalne visine 3,0m od najniže kote zaravnatog terena do gornjeg ruba krovnog vijenca.

(9) Lokacije građevina iz prethodnog stavka trebaju biti na mjestima s najvećom frekvencijom posjetitelja (ishodišne i završne točke pastirskih staza), a utvrdit će se općinskom Odlukom i provodit će se neposredno u skladu sa Odredbama ovog Plana

(10) Građevina svojim oblikom, veličinom i visinom ne smije narušavati prirodne i tradicijski stvorene vrijednosti područja, te se odabirom materijala i gabaritima građevine mora uklopiti u prostor. Prilikom projektiranja građevine potrebno je voditi računa o uklapanju u prirodnu cjelinu materijalom (kamen, drvo) i oblikom.



29

Plaže Članak 59. (1) Površine za plaže određuju se kao uređene i prirodne morske plaže. Uređene plaže u građevinskom području (2) Uređene morske plaže unutar i izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim

uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.

(3) Uređenje uređene plaže moguća je neposrednom provedbom ovog Plana sukladno članku 51. ovih Odredbi.

(4) Dozvoljava se rekonstrukcije postojećih uređenih plaža ili sanacije uređenih plaža oštećenih nevremenom u smislu dohrane odgovarajućim šljunkovitim materijalom.

Prirodne plaže (5) Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske

strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog obilježja i nije dozvoljeno preoblikovanje i druge intervencije u obalnom prostoru koje bi narušile prirodan izgled.

Plaže izvan građevinskog područja (6) Izvan građevinskog područja dozvoljava se formiranje plaže u uvali Oprna pod slijedećim

uvjetima: - osigurati pristup plaži s kopna i mora, - osigurati sanitarne čvorove (min. 4), - dopuštena je izgradnja kompletne infrastrukture, - ukoliko se do plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se riješiti i sustav odvodnje otpadnih voda, - moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže, - dozvoljava se smještaj pratećih sadržaja uslužno – ugostiteljskog tipa (punkt): trgovine (prodaja novina, duhana i suvenira), ugostiteljski sadržaji (caffe-bar) i pomoćni sadržaji (prostorije službe spašavanja, prostor za iznajmljivanje sprava i plovila, sanitarni čvorovi, tuševi, kabine za presvlačenje i sl.) - sadržaji iz prethodnog stavka su isključivo prizemni, ukupne površine do 100 m2, smješteni na jednom mjestu na minimalnoj udaljenosti od 70m od obalne linije, obavezno priključeni na potrebnu infrastrukturu i moraju činiti jedinstvenu oblikovnu cjelinu, - ne dopušta se čvrsta gradnja pratećih sadržaja plaže. (7) Područje plaže Oprna grafički je prikazano na kartografskim prikazima 1. i 4.1..

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI Članak 60. (1) Gospodarske djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja naselja, te na građevinskim

područjima za izdvojene namjene. (2) Uvjeti za izgradnju građevina gospodarskih djelatnosti definirane su uvjetima izgradnje na

odnosnim područjima na kojima se građevina nalazi ili planira.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI Članak 61. (1) Društvene djelatnosti obuhvaćaju javne funkcije iz područja uprave, predškolskog odgoja,

školstva, zdravstva, socijalne djelatnosti, sporta i rekreacije, kulture, vjerskih i ostalih djelatnosti. (2) Građevine društvenih djelatnosti smještaju se unutar građevinskih područja naselja i unutar

građevinskih područja izdvojenih namjena - ugostiteljsko-turističkih (T) i sportsko rekreacijskih (R). (3) Građevine društvene namjene izvode se na izdvojenim građevinskim česticama ili su sastavni dio

stambeno-poslovnih ili poslovnih građevina. (4) Ovim Planom određeni su broj i lokacije građevina društvenih djelatnosti kao minimalne

vrijednosti za područje Općine Punat. (5) Lokacije građevina iz prethodnog stavka grafički su prikazane na karti 1a.



30

Članak 62. (1) Gradnja građevina društvenih djelatnosti moguća je posredno izradom planova užeg područja,

koji će definirati uvjete za iste. (2) Iznimno od prethodnog stavka, neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija

građevina društvene namjene i izgradnja: • Rekonstrukcija osnovne škole sa školskom sportskom dvoranom, • Izgradnja ustanove socijalne skrbi - doma za starije i nemoćne osobe • Rekonstrukcija društvene građevine Samostana sestara karmeličanki «Božanskog srca

Isusova» u naselju Punat Uprava Članak 63. (1) Građevina lokalne samouprave smještena je u građevinskom području naselja N1 – centralno

naselje. Predškolski odgoj Članak 64. (1) Građevina namijenjena odgoju djece predškolskog uzrasta obavezna je unutar građevinskog

područja naselja N1 – centralno naselje. Za potrebe odgoja djece predškolskog uzrasta moguća je gradnja više građevina predmetne namjene koje mogu biti locirane i unutar drugih građevinskog područja utvrđenih ovim Planom.

Školstvo Točka 65. (1) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija osnovne škole sa dogradnjom

školske sportske dvorane na građevinskoj čestici formiranoj od katastarskih čestica oznake 8579, 8580, 8589/3, u građevinskom području naselja N1 temeljem slijedećih odredbi: • na građevnoj čestici kompleksa osnovne škole dozvoljena je gradnja isključivo građevine u

funkciji školskog programa i namjene; • dozvoljava se rušenje postojeće i izgradnja nove građevine škole; • najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,35, • najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,00; • visina građevina škole je 11m; • visina građevine školske sportske dvorane je 12m; • najveći broj etaža: 4 etaže / Po+S+P+1 ili Po+P+2; • najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže / S+P+1 ili P+2; • najveći broj podzemnih etaža: 1 etaže / Po; • najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granica građevinske čestice je 10m, a istočna

granica građevinske čestice se definira nakon rekonstrukcije mjesne/lokalne ceste ; • najmanje 20% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna,

pejzažna ili zaštitna zelena površina; • uz školu je potrebno osigurati broj parkirnih mjesta sukladno članku 77; • unutar građevinske čestice škole dozvoljena je izgradnja vanjskih sportskih terena • Svi sadržaji škole kao i vanjski prostori moraju zadovoljavati uvjete razvoja naselja i važeće

regulative. • traži se rekonstrukcija mjesne/lokalne ceste (istočna strana građevinske čestice), na koju se

vezuje pristup školi, između dva kolna raskrižja, a vezano na članak 77 • rekonstrukciji uvjetovanog dijela mjesne/lokalne ceste mora se pristupiti prije započinjanja

dozvoljenih intervencija unutar građevinske čestice • gradnji pripadajućih građevina i uređaja komunalne infrastrukture te uređenja javnih površina

pristupa se istovremeno kao i gradnji građevina osnovne namjene (2) Postojeća napuštena školska građevina u građevinskom području naselja N2 može se

rekonstruirati za potrebe školstva ili prenamijeniti u građevinu administrativno-upravnog, predškolskog, kulturnog, socijalnog i drugog društvenog sadržaja.



31

Zdravstvo i socijalna skrb Članak 66. (1) Građevina primarne zdravstvene zaštite obavezna je u građevinskom području naselja N1 –

centralno naselje. (2) Dozvoljava se rekonstrukcija postojeće građevine, te izgradnja novih kapaciteta zdravstvene

zaštite i socijalne skrbi u svrhu poboljšanja uvjeta rada i djelovanja unutar građevinskih područja definiranih ovim Planom.

Članak 67. (1) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je izgradnja ustanove socijalne skrbi – doma za

starije i nemoćne osobe unutar građevinskog područja naselja N1 na neizgrađenoj površini, na građevinskoj čestici formiranoj od katastarskih čestica 8614/1, 8614/2, 8613/3, 8652/2-dio i 8613/1-dio temeljem slijedećih odredbi: • na građevnoj čestici dozvoljena je gradnja isključivo građevina u funkciji ustanove socijalne

skrbi - doma za starije i nemoćne osobe; • najveća dozvoljena veličina građevinske čestice je 5.000 m2; • najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,35; • najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,00; • visina građevine je 9,5m; • najveći broj etaža: 4 etaže / Po+P+1+M ili Po+P+2; • najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže; • najveći broj podzemnih etaža: 1 etaže / Po; • najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granica građevinske čestice je 10m, a zapadna

granica građevinske čestice se definira nakon rekonstrukcije mjesne/lokalne ceste ; • najmanje 40% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna,

pejzažna ili zaštitna zelena površina; • traži se rekonstrukcija mjesne/lokalne ceste (zapadna strana građevinske čestice), na koju se

vezuje pristup ustanove socijalne skrbi, između dva kolna raskrižja, a vezano na članak 77; • uz ustanovu socijalne skrbi je potrebno osigurati broj parkirnih mjesta sukladno članku 77; • minimalni broj parkirnih mjesta definiran je člankom 77.

Sport i rekreacija Članak 68. (1) Građevine za sport i rekreaciju smještaju se unutar građevinskih područja naselja i građevinskih

područja za izdvojene namjene – poslovne, ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske. (2) U sportsko-rekreacijske građevine spadaju:

• sportsko-rekreacijske građevine otvorenog tipa: − igrališta, boćališta, streljane, nenatkriveni bazeni i drugo

• sportsko-rekreacijske građevine zatvorenog tipa: − građevine za dvoranske sportove, kuglane, natkriveni bazeni i drugo

(3) Izgradnja sportsko-rekreacijskih građevina unutar građevinskih područja za izdvojene namjene definirat će se planovima užeg područja

(4) Unutar građevinskih područja naselja mogu se graditi sve građevine namijenjene sportsko-rekreacijskim aktivnostima izuzev streljana otvorenog tipa.

(5) Sportsko-rekreacijske građevine pored osnovne djelatnosti mogu imati sadržaje ugostiteljsko-turističke, te trgovačko-uslužne namjene (restorani, caffe barovi, trgovine – prehrambene, sportske opreme i dr., uslužni saloni – frizeri, saune, masaže i sl., i drugi sadržaji koji su svojom namjenom spojivi sa osnovnom djelatnošću).

(6) Uvjeti izgradnje sportsko-rekreacijskih sadržaja unutar građevinskih područja naselja definirat će se planovima užeg područja.

Smjernice za izradu UPU-a u naselju N1 za sportski park južno od osnovne škole Članak 69.

(1) Sportski park osim osnovnog sadržaja namijenjenog sportu i rekreaciji može u svom sastavu imati i prateće sadržaje (ugostiteljsko, trgovačke uslužne sadržaje) sukladno osnovnoj namjeni:



32

(2) Građevinska parcela sportskog parka sastoji se od: - sportskog igrališta (Ig) sa parking garažom - pratećih sadržaja (Ps) (3) sportsko igralište sa parking garažom (Ig): - broj etaža je Po - koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,8 - koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,8 - najmanja udaljenost građevine od sjeverne granice građevinske čestice je 10 m

(4) prateći sadržaji (Ps): - broj etaža P+1 - koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,05 - koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 0,10 - visina je 6,5 m - najmanja dozvoljena udaljenost građevine od parcele cesta je 6,0 m, nakon njihove rekonstrukcije a od susjednih građevina 4,0 m - najmanje 10 % površine građevinske čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna, pejzažna ili zaštitna zelena površina - nakon analize dozvoljeno je UPU-om naselja N1 izmijeniti navedene odredbe za stavke (1-4) i odrediti viši prostorni standard.

Kulturni i vjerski sadržaji Članak 70. (1) Planom je za područje Općine Punat određen minimum kulturnih sadržaja: knjižnica i čitaonica. (2) Lokacija građevina iz prethodnog stavka je u građevinskom području centralnog naselja N1. (3) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih i izgradnja novih vjerskih građevina u oba građevinska

područja naselja. Svi zahvati na postojećim vjerskim građevinama moraju imati prethodnu suglasnost nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

(4) Dozvoljava se rekonstrukcija postojećih kulturnih i vjerskih građevina izvan utvrđenih građevinskih područja naselja uz prethodnu suglasnost i uvjete nadležne službe za zaštitu nepokretnih kulturnih dobara.

Članak 71. (1) Neposrednom provedbom ovog Plana dozvoljena je rekonstrukcija društvene građevine

Samostana sestara karmeličanki «Božanskog srca Isusova» u građevinskom području naselja N1, na građevinskoj čestici katastarskih oznaka 8423/1, 8423/2 i 8445 temeljem slijedećih odredbi:

• Dozvoljavaju se rekonstrukcijski zahvati: dogradnje i nadogradnje u sklopu građevne čestice

postojećeg samostanskog kompleksa. • U sklopu navedene građevine dozvoljava se organizacija predškolskog programa (jaslice i

dječji vrtić) i programa socijalne skrbi (doma za stare i nemoćne osobe). • najveći dozvoljeni koeficijent izgrađenosti (kig) iznosi 0,50; • najveći dozvoljeni koeficijent iskorištenosti (kis) iznosi 1,20; • visina građevine je 8,5m; • najveći broj etaža: 4 etaže / Po+P+2; • najveći broj nadzemnih etaža: 3 etaže / P+2; • najveći broj podzemnih etaža: 1 etaže / Po; • najmanja dozvoljena udaljenost građevine od granice građevne čestice, prema susjednim

građevnim česticama, iznosi 4m; • od lokalne ceste do ulaza u sve sadržane segmente (dom sestara, dječji vrtić, dom za starije i

nemoćne osobe) potrebno je izvesti kolno-pješačku komunikaciju minimalne širine 4,5 m • sukladno urbanom kontekstu lokacije moguće je graditi građevine na regulacijskoj liniji; • najmanje 30% površine građevne čestice mora biti ozelenjeno te uređeno kao parkovna,

pejzažna ili zaštitna zelena površina; • minimalni broj parkirnih mjesta definiran je člankom 77. ove Odluke.



33

Opći uvjeti gradnje građevina društvene djelatnosti koje su ovim Planom definirane neposrednom provedbom Članak 72. (1) Oblikovanje građevine potrebno je uskladiti s planiranom urbanističkom kompozicijom i

morfologijom prostora, tipologijom i namjenom građevina te sintezom autohtonog i modernog arhitektonskog izraza.

(2) Vrsta krova nije određena. (3) U slučaju kada se izvodi kosi krov najveći dozvoljeni nagib kosog krova iznosi 23o. (4) Za pokrov kosog krova dozvoljava se upotreba opečenog ili betonskog crijepa mediteranskog tipa

boje kupe kanalice te drugih suvremenih metalnih/kompozitnih pokrova sukladno oblikovanju građevine.

(5) Na pročelju građevine ne dozvoljava se konzolno postavljanje uređaja za klimatizaciju, ventilaciju i slično, već je iste potrebno uklopiti u sustav otvora ili postaviti na za to predviđena mjesta u ravnini pročelja.

(6) Dio građevne čestice koji je izgrađen podzemno, nadzemno je potrebno urediti kao kolno-pješačku, manipulativnu i ozelenjenu površinu.

(7) Dozvoljava se pristup podrumskoj etaži kolno-pješačkom rampom čija najveća dozvoljena širina iznosi 5 m.

(8) Dozvoljava se gradnja svjetlika podrumske etaže pod uvjetom da ne ometa kolni i/ili pješački promet.

(9) Najveća dozvoljena visina podzida iznosi 1,50 m. Ako visina denivelacije prelazi 1,50 m, potrebno je izvesti terasaste zidove ili građevinski oblikovane strukture. Terase nastale gradnjom potpornih zidova potrebno je ozeleniti. Potporne zidove i terase potrebno je izvesti na način kojim se ne narušava izgled građevine i neposrednog okruženja.

(10) Dozvoljava se ograđivanje građevinske čestice prozirnom ogradom. Najveća dozvoljena visina ograde iznosi 1,80 m.

(11) Neizgrađeni dio građevinske čestice mora biti uređen. (12) Smještaj vozila potrebno je riješiti unutar građevne čestice. Broj parkirnih mjesta planirati

sukladno odredbama ovog Plana, ako nije drugačije određeno. (13) Načini i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na javno prometnu površinu i

komunalnu infrastrukturu definirani su odredbama ovog Plana. Smjernice za izradu planova užih područja za izgradnju građevina društvene djelatnosti Članak 73. (1) Površina građevinske čestice za građevinu društvenih djelatnosti ne može biti manja od 500 m2. (2) Građevina mora biti udaljena najmanje pola vlastite visine od granica građevinske čestice sa svih

strana, ne manja od 4 m, mjereno od najistaknutijih dijelova građevine, (3) Najmanja udaljenost građevine od granice građevinske čestice koja se nalazi uz prometnicu ili

javnu površinu iznosi 6 m. (4) Koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi maksimalno 0,3, a maksimalni koeficijent

iskorištenja građevinske čestice (kis) – 0,9. (5) Građevine društvene namjene (osim crkve), mogu se graditi do visine od najviše tri nadzemne

etaže, s maksimalnom visinom do krovnog vijenca 7,60 m. (6) Parkiranje vozila korisnika građevina riješiti unutar građevinske čestice na način propisan točkom

75. ovih Odredbi, osim u slučaju rekonstrukcije ili interpolacije. (7) Neizgrađeni dio građevinske čestice potrebno je urediti, a najmanje 20% njene površine treba

ozeleniti, ako drugom zakonskom regulativom nije drugačije određeno (8) Građevine društvene namjene moraju biti priključene na javne infrastrukturne i komunalne mreže

sukladno Odredbama ovog Plana.



34

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA Članak 74. (1) Planom su utvrđene trase infrastrukturnih sustava, te njihovi koridori prikazani na kartografskim

prikazima 1a, 1b, 2a, 2b, 4-1, 4-2. (2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora (u metrima)

PODSUSTAV KORIDOR GRAĐEVINE SUSTAV vrsta kategorija

GRAĐEVINA vrsta postojeći planirani

državne državne 70 100 županijske županijske 40 70 lokalne lokalne 15 30

PROMETNI ceste

nerazvrstane nerazvrstane 15 30

državni međunarodni 1 1

magistralni 1 1 TELEKOMUNIKACIJE

kablovska kanalizacija

županijski lokalna 1 1

uz javne površine i građevine

državni Magistralni 6 10 vodovodi županijski Ostali 6 10

VODOOPSKRBA I ODVODNJA

kolektori županijski kolektor 6 10

državni dalekovodi 220 kV 23 100 (50)projektirani županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25)projektirani ENERGETIKA dalekovod lokalni vodovi 10(20) kV 10

(3) Priključenja na javne infrastrukturne i komunalne mreže utvrđuju se temeljem posebnih uvjeta. (4) Izgradnja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava moguća je neposrednom provedbom ovog

Plana. 5.1. SUSTAV PROMETA

5.1.1. Cestovni promet Članak 75. (1) Ovim Planom definirane su slijedeće prometnice: � Ostala državna cesta:

Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (trajekt) - Supetarska Draga - Rab – Mišnjak (trajekt) - Biškupica � Županijska cesta od županijske ceste Krčki most-Baška do luke nautičkog turizma Punat

i � Lokalne ceste:

• od luke nautičkog turizma Punat kroz naselje Punat do spoja na ostalu državnu cestu Omišalj-Vrbnik-Stara Baška (rekonstrukcija i izmještanje trase postojeće županijske ceste u građevinskom području naselja Punat),

• od spoja na ostalu državnu cestu Omišalj-Vrbnik-Stara Baška kroz građevinsko područje Stara Baška do spoja na ostalu državnu cestu Omišalj-Vrbnik-Stara Baška (planirano je izmještanje ceste iz starog dijela naselja Stara Baška i korištenje trase postojeće nerazvrstane “bijele” ceste, te proširenje kolnika ceste prema tehničkim elementima iz članka 77. Odredbi,

• od spoja na ostalu državnu cestu Omišalj-Vrbnik-Stara Baška kroz građevinsko područje naselja Punat do sportsko - rekreacijske zone R6a,

• kamp Konobe-spoj na lokalnu cestu od luke nautičkog turizma do spoja na ostalu državnu cestu Omišalj-Vrbnik, Stara Baška.

(2) Koridori prometnica određeni su u članku 74. Odredbi. Unutar planskog koridora nije dozvoljena nova gradnja, a rekonstrukcija postojećih građevina vrši se sukladno članku 127. Odredbi.



35

(3) Kada je pojedina prometnica izgrađena ili je odgovarajućim aktom određena građevinska čestica nove prometnice, gradnja novih građevina može se dozvoliti i unutar planskog koridora uz suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti, odnosno uz posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Općine Punat, ako se radi o nerazvrstanim cestama.

Članak 76. (1) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na

javnu cestu potrebno je ishoditi suglasnost i posebne tehničke uvjete Hrvatske uprave za ceste, ako se radi o državnoj cesti, odnosno uvjete Županijske uprave za ceste, ako se radi o županijskoj i lokalnoj cesti.

(2) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za građevine koje imaju neposredan pristup na nerazvrstanu cestu potrebno je ishoditi posebne prometne uvjete priključenja nadležne službe Općine Punat.

Članak 77. (1) Svaka građevinska čestica mora imati neposredan pristup na javnu ili nerazvrstanu cestu. (2) Pristup se ostvaruje neposredno ili posredno pristupnim putem. (3) Smjernice za projektiranje prometnih građevina i površina: • ceste:

− najmanja širina prometnog traka županijske ceste iznosi 3.25m, − najmanja širina prometnog traka lokalne ceste iznosi 3.0m, − najmanja širina prometnog traka ostalih javnih cesta iznosi 2.75m, − uz dijelove županijske prometnice koji prolaze naseljem Punat potrebno je ostvariti obostrani

pješački kolnik minimalne širine 1,5m, − uz novoplanirane lokalne i ostale javne prometnice obavezno je formiranje najmanje

jednostranog pješačkog hodnika širine 1.5m − tamo gdje je to moguće, uz postojeće prometnice potrebno je formirati najmanje jednostrani

pješački hodnik širine 1.0m − najmanja širina kolnika jednosmjerne ceste iznosi 4.5m − kod pješačkih prijelaza obavezna je izvedba rampe za invalidska ili dječja kolica

• pristupni putovi: − pristupni putovi se, neposrednom provedbom, formiraju u izgrađenim dijelovima građevinskih

područja naselja isključivo za pristupe građevinskim česticama obiteljskih kuća. − pristupni put kojim se ostvaruje veza sa javnom cestom mora biti najmanje širine 3.0m i

najveće dužine 45 m, a na njega se spaja maksimalno 5 građevinskih čestica. − ako je pristupni put duži od 45 m, mjereno od javne kolne površine, smatra se cestom − pristupnim putem se ne može ostvariti veza sa državnom i županijskom prometnicom

definiranom ovim Planom − pristupni put do građevinske čestice višestambene građevine, građevina društvene

djelatnosti, građevina poslovne i ugostiteljsko – turističke namjene mora imati minimalnu širinu kolnika 5.5m i najmanje jednostrani pješački hodnik širine 1.5m

• parkirališne površine: − parkirališne površine za potrebe svih namjena smještaju se unutar građevinske čestice ili na

zasebnim građevinskim česticama − parkirališta koja se grade kao osnovna građevina na izdvojenoj građevinskoj čestici mogu se

graditi samo kao parkirališta s najmanje dva parkirna mjesta pri čemu je najveći koeficijent izgrađenost građevinske čestice 1.0

− parkirališta se mogu uređivati na terenu ili na ravnim krovovima garaža i drugih građevina − kamionska parkirališta i terminali mogu se uređivati samo u sklopu građevinskog područja

gospodarske namjene (zona K1) − parkirališne površine gospodarskih i javnih sadržaja, te javne parkirališne površine moraju biti

ozelenjeni minimalno jednim stablom na dva parkirna mjesta − broj parkirališnih mjesta ovisan je o namjeni:

• za jednu stambenu jedinicu (stan)- jedno parkirališno mjesto



36

• za poslovni prostor administrativno-uslužnog tipa (ured, ordinacija, agencija, banka i slično) - jedno parkirališno mjesto na 30-40m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena (minimalno 25PM/1000m2)

• za ustanove zdravstva i socijalne skrbi - jedno parkirališno mjesto na 60m2 brutto razvijene površine i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena

• za trgovački odnosno uslužni prostor - jedno parkirališno mjesto na 20m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike za građevine do 500m2 korisnog prostora, odnosno minimalno 40PM/1000m2 korisnog prostora za veće sadržaje, te jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena

• za servisne, skladišne i proizvodne sadržaje - minimalno 10PM/1000m2 odnosno jedno parkirališno mjesto na 60m2 korisnog prostora za građevine do 500m2 korisnog prostora

• za ugostiteljski prostor - jedno parkirališno mjesto na pet sjedala • za turističke sadržaje – parkirališni prostor za najmanje 30% smještajnih jedinica za

turističke sadržaje tipa hotela ili turističkih naselja odnosno jedno parkirališno mjesto po sobi ili apartmanu u stambeno-poslovnim građevinama kojima je poslovna djelatnost ugostiteljsko-turistička

• za društvene sadržaje (knjižnica, čitaonica, galerija, muzej, klub i slično) - jedno parkirališno mjesto na 50m2 korisnog poslovnog prostora za korisnike i jedno parkirališno mjesto na tri zaposlena

• za predškolske i školske građevine - jedno parkirališno mjesto na desetoro djece u predškolskom smještaju odnosno jedno parkirališno mjesto na jednu učionicu i jedno parkirališno mjesto na dva zaposlena

• za vjerske građevine, dom kulture, sportsko-rekreativne građevine sa tribinama i slično - jedno parkirališno mjesto na deset sjedala

• za sportsko rekreativne površine bez tribina - jedno parkirališno mjesto na 40

korisne površine • za sportsko rekreativne površine – uređene plaže – jedno parkirališno mjesto na 250

m2 površine R • odnos visina pojedinih dijelova poprečnog profila prometnica:

− površine kolnika i traka za parkiranje su (u pravilu) na istoj visini − pješački hodnik nadvisuje kolnik ili trak za parkiranje za 0.15m

• garaže: − garaže su građevine za smještaj vozila − garaže se grade unutar građevinske čestice kao pomoćne građevine ili kao samostalne

građevine na zasebnoj građevinskoj čestici − garaža izgrađena kao samostalna na zasebnoj građevinskoj čestici može biti samo skupna

garaža sa minimalno dva garažna mjesta − uvjeti izgradnje garaža odrediti će se planovima užeg područja unutar kojih se smještaju

Članak 78. (1) Udaljenost građevine od građevinske čestice javnih kolnih površina iznosi najmanje 6,0m, ako nije

drugačije definirano. (2) Ako postojeće prometnice ne zadovoljavaju uvjete iz članka 77, udaljenost najistaknutijeg dijela

građevine od ruba građevinske čestice ceste mora biti takva da osigura prostor za proširenje ceste na navedene profile, uvećana za udaljenost od 6m.

Članak 79. (1) Iznimno od Odredbi članka 77. i članka 78. , u područjima obuhvata »povijesne ruralne cjeline

naselja Punat« profili prometnica i udaljenosti građevine od građevinske čestice javnih cestovnih površina definirani su postojećim regulacijskim pravcem.

Članak 80. (1) Unutar građevinskog područja naselja N1 – centralno naselje formira se izgradnja autobusnog

kolodvora. (2) Građevina autobusnog kolodvora može imati i sadržaje poslovnog i stambenog karaktera. (3) Visina građevine ne smije biti iznad visine susjedne građevine sa istočne strane.



37

(4) Izgradnja autobusnog kolodvora moguća je izradom detaljnog plana uređenja čiji je obuhvat prikazan na kartografskom prikazu 3c.

Članak 81. (1) Obzirom da se u naselju Stara Baška planira daljnja izgradnja, a postojeća prometnica kroz

naselje je nezadovoljavajuća, neophodno je, do realizacije državne ceste Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (uvala Surbova) i rekonstrukcije postojeće lokalne ceste postaviti uvjete daljnjeg korištenja prometnice u naselju: • ograničiti kretanje vozila unutar naselja na način da se omogući kretanje osobnih vozila za

potrebe domicilnog stanovništva i turista; • zabraniti kretanje kamiona, kamiona s prikolicom i ostalih teških vozila i mehanizacije • riješiti parkiranje na ulazu u naselje Stara Baška na potezu između ugostiteljsko-turističke

zone T2b i/ili T3b i građevinskog područja naselja N2 uz gornju stranu postojeće županijske prometnice,

5.1.2. Pomorski promet Članak 82. (1) Na području Općine Punat za potrebe pomorskog prometa formirane su luke (otvorene za javni

promet i luke posebne namjene) i unutarnji plovni putovi. (2) Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene i unutarnji plovni putovi grafički

su prikazani na kartografskim prikazima 1b, 4.1. i 4.2.. (3) Unutar Općine Punat smještene su luke posebne namjene:

• luka nautičkog turizma (marina) • brodogradilište.

(4) Na području Općine Punat luke otvorene za javni promet lokalnog značaja su: • luka Punat • luka Stara Baška

(5) Uvjeti gradnje za luku nautičkog turizma i luku brodogradilišta definirani su člankom 13 i člankom 46 stavak 2 ovih Odredbi.

(6) Luke otvorene za javni promet moraju sadržavati sve sadržaje potrebne za odvijanje lučke djelatnosti. Prema potrebi sukladno zakonskoj regulativi, te pravilima struke potrebno je formirati lučku podgradnju i nadogradnju: • gatove mjesnih plovila • gatove ribarskih brodova • gatove sezonskih plovila • sidrište sezonskih plovila • prostor istezališta • kolne prilaze pojedinim sadržajima

(7) Postojeće rive i gatove moguće je rekonstruirati neposredno uz suglasnost nadležnih službi. Svaka nova gradnja definirat će se izradom UPU-a naselja N1 i N2.

(8) Neposrednom provedbom iz prethodnog stavka rekonstrukcijom se može u N1-naselju Punat: • produžiti postojeće gatove “Vele vode” (4 ) do maksimalno završetka susjednog gata

u brodogradilištu • formirati obalni zid ispred hotela „Park“ do Punćala u maksimalno započetoj širini

(9) Neposrednom provedbom iz stavke (7) rekonstrukcijom se može u N2-naselju Stara Baška: • produžiti postojeći gat do maksimalno 50 m

(10) Akvatorijem Općine Punat prolaze unutarnji plovni putovi koji omogućavaju dostupnost svih dijelova obale i povezuju Općinu sa ostalim lukama i obalnim područjima.



38

5.2. SUSTAV VEZA Telekomunikacije Članak 83. (1) Obavezna je izgradnja DTK kod gradnje novih županijskih, državnih i lokalnih cesta. (2) Distribucijska kabelska kanalizacija s kabelskim zdencima izvodi se u svim građevinskim

područjima pri građenju i rekonstrukciji građevina. Koncentracija instalacija u građevini se treba izvesti u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevinske čestice treba položiti cijevi.

(3) Izgradnja nove distributivne telekomunikacijske instalacije i to prvenstveno na dionicama: • UPS Punat – neizgrađeni dio građevinskog područja naselja Punat – N1 • UPS Punat - građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene T2a/T3a Konobe • UPS Punat – građevinsko područje poslovne namjene K1 • UPS Stara Baška - građevinsko područje ugostiteljsko – turističke namjene T2b/T3b Škrila • UPS Stara Baška – neizgrađeni dio građevinskog područje naselja Stara Baška - N2

(4) Izgradnja nove, te rekonstrukcija dijela postojećih pristupnih telekomunikacijskih mreža gdje je to potrebno, isključivo kao podzemne mreže kabelima TK 59 GM odgovarajućeg kapaciteta. Planirati uvlačenje TK kabela kroz cijevi kabelske kanalizacije (DTK).

(5) Predviđeni telekomunikacijski zahvati grafički su prikazani na kartografskom prikazu 1c. Članak 84. (1) Ovim Planom dopušta se izgradnja osnovnih postaja pokretnih komunikacija tipizacije kako slijedi:

-Tip A: antenski prihvat koji ne prelazi visinu objekta na koji se postavlja -Tip B1: krovni antenski prihvat – visine 2-5 m od najviše točke objekta -Tip B2: krovni antenski prihvat – visine 5-20 m od najviše točke objekta -Tip C1: samostojeći antenski stup – visine do 25m od tla -Tip C2: samostojeći antenski stup – visine preko 25m od tla

(2) U građevinskim područjima naselja dopuštena je izgradnja OP tipa B1 na najviše objekte zone uz suglasnost vlasnika i korisnika građevine i OP tipa B2 na građevine od javnog i društvenog značaja uz suglasnost Općine

(3) Izvan građevinskih područja dopušta se gradnja OP tipa A, B1, B2, C1 i C2 na način da je minimalna udaljenost od građevinskog područja 400m.

Pošta Članak 85. (1) Jedinica poštanske mreže predviđena je u građevinskom području naselja Punat - N1. 5.3. SUSTAV ENERGETIKE Elektroopskrba Članak 86. (1) Sustav elektroopskrbe grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2a. Članak 87. (1) Dijelom Općine prolazi trasa prijenosne elektroenergetske građevine županijskog značaja:

• dalekovod 110 kV Krk-Rab. Članak 88. (1) Napajanje potrošača električne energije na području Općine Punat vrši se po 20kV naponskom

nivou iz trafostanice 110/20kV Dunat koja je smještena izvan granica Općine na području Grada Krka.

(2) Područje naselja Punat napaja se iz trafostanice 110/20kV Dunat preko današnja dva podzemna 10(20)kV kabelska voda koji osiguravaju osnovno i rezervno napajanje.

(3) Područje Stare Baške napaja se 20kV vodom iz pravca Punta kao osnovnim dok je rezervno napajanje osigurano 20kV nadzemni vodom koje je potrebno rekonstruirati ili zamijeniti podzemnim kabelskim vodom.

(4) Obzirom na očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača i buduću gradnju, planira se dograđivanje postojeće 10(20)kV mreže, odnosno gradnja nove u zonama koje nisu elektrificirane.



39

(5) Budući 10(20)kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja. Gdje god je to moguće gradnju novih 10(20)kV kabelskih vodova treba izvoditi u sklopu gradnje ostale komunalne infrastrukture (ceste, vodovod, kanalizacija).

(6) Lokacije budućih trafostanica 20/0.4kV i trasa 20kV vodova odrediti će se prema razvojnim planovima nadležnih ustanova.

(7) Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 10(20)kV mrežu treba razvijati na način da se trafostanici omogući dvostrano napajanje.

(8) Uvjet za izgradnju trafostanica: • građevina mora imati direktan pristup na neku od javnih kolnih prometnica • udaljenost građevine od granice kolne prometnice iznosi najmanje 5m u neizgrađenim

dijelovima građevinskih područja, dok se u izgrađenim dijelovima građevinskih područja dozvoljava i manja udaljenost uz suglasnost nadležnih ustanova u ovisnosti o kategoriji prometnice

• udaljenost građevine od granice susjednih čestica iznosi najmanje 3m, odnosno 1m ako građevina nema otvora.

Članak 89. (1) Za građevinsko područje poslovne namjene K1 (radnu zonu Dokolovo), napajanje električnom

energijom osigurati će se preko podzemnog kabela položenog uz postojeću županijsku prometnicu Dunat – Stara Baška. Unutar građevinskog područja poslovne namjene K1 trebat će položiti nove 10(20)kV kabele, izgraditi potreban broj trafostanica 10(20)/0,4kV s pripadajućom niskonaponskom mrežom.

Članak 90. (1) Niskonaponska mreža će se kao i do sada razvijati kao nadzemna, sa samonosivim kabelskim

snopom razvedenim na betonskim stupovima ili kao podzemna. (2) U neizgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja N1 i N2 obavezna je gradnja podzemne

kabelske mreže. (3) Na dijelovima područja gdje je niskonaponska mreža izvedena s neizoliranim vodičima na

drvenim stupovima, postepeno će se zamijeniti s mrežom na betonskim stupovima s izoliranim kabelskim snopom.

Članak 91. (1) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske mreže ili

kao samostalna izvedena na zasebnim stupovima. Obnovljivi izvori energije Članak 92. (1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora ovisno o

energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Općine Punat. Dopunski izvori energije su prirodni izvori energije, prvenstveno sunce.

(2) Ne dozvoljava se građenje građevine za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju. 5.4. SUSTAV VODOOPSKRBE, ODVODNJE I UREĐENJA VODOTOKA Članak 93. (1) Sustav vodoopskrbe i odvodnje grafički je prikazan na kartografskom prikazu 2b. (2) Izgradnja vodovoda, unutar područja obuhvata, uvjetovana je istovremenom izgradnjom sustava

odvodnje otpadnih voda. (3) U neizgrađenim dijelovima građevinskog područja ne može se graditi ukoliko nije riješen sustav

odvodnje otpadnih voda tog područja.



40

Vodoopskrba Članak 94. (1) Vodoopskrbni sustav Općine Punat dio je otočkog sustava vodoopskrbe iz smjera akumulacije

Ponikve, dok se za naselje Stara Baška koristi i mogućnost crpljenja i obrade pitke vode iz bušenog bunara koji se nalazi unutar granica naselja.

Članak 95. (1) Opskrba vodom naselja Punat predviđena je širenjem postojeće vodovodne mreže. Širenjem

naselja paralelno se izgrađuje i planirani sustav vodoopskrbe. (2) Za razvoj naselja Punat potrebno je izgraditi:

• vodospremu Punat II (600m3) • cjevovod (profil 300mm) od postojeće vodospreme Punat I do vodospreme Punat II dužine

cca 1500m (3) U smjeru Stare Baške, a u svrhu razvoja i turističke zone Konobe (T2a i/ili T3a) i poslovne zone

K1 Dokolovo planira se rekonstrukcija cjevovoda do crpne postaje Konobe, te izgradnja cjevovoda (tlačni, gravitacijski) i manje vodospreme (cca200m3) za potrebe priključenja poslovne zone K1. Za potrebe planiranih zahvata potrebno je izgraditi: • vodosprema/prekidna komora Kuka (200m3) • vodosprema Stara Baška I (800 m3) • vodosprema (cca 600 m3 ) vezana na vlastito izvorište (bunar) i izgradnja potrebnih građevina:

crpne postaje, uređaj za desalinizaciju vode i sl. • gravitacijski i tlačni cjevovodi

(4) Dimenzioniranje te korekcija planiranih spojnih gravitacijskih i tlačnih cjevovoda te određivanje mikrolokacije, veličine i vrste uređaja i objekata potrebnih za razvoj vodoopskrbe, definira se tehničkom dokumentacijom objekata uz uvjete nadležnih službi.

Odvodnja Članak 96. (1) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Punat predviđena je priključivanjem na kanalizacijske

mrežu (razdjelni sustav). (2) Odvodnja sanitarnih otpadnih voda naselja Stara Baška predviđena je izgradnjom razdjelnog

kanalizacijskog sustava (gravitacijski i tlačni cjevovodi, građevine na mreži – crpne stanice, prekidna okna, revizijska okna, uređaj za pročišćavanje sanitarne otpadne vode). Dok se sustav ne izgradi, kao i kod izgradnje van građevinskih područja, građevine s kapacitetom do 10 ES priključuju se na vodonepropusnu sabirnu jamu, a za građevine veće od 10 ES nužna je izgradnja pojedinačnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda uz ugradnju biodiskova.

(3) Sanitarne otpadne vode područja poslovne namjene K1 Dokolovo moraju se pročistiti na lokalnom uređaju (biološkom, kemijskom) te upojnim bunarom upustiti u teren.

(4) Sanitarne otpadne vode područja poslovne namjene K3 brodogradilište moraju se spojiti na kanalizacijski sustav naselja Punat.

(5) Tehnološke otpadne vode s građevinskih područja poslovne namjene K1 Dokolovo, K3 brodogradilište moraju se odgovarajuće pročistiti te upustiti u teren odnosno kanalizacijski sustav.

(6) Sanitarne otpadne vode građevinskih područja ugostiteljsko-turističke namjene LN i T1 spajaju se na postojeći kanalizacijski sustav uz potrebno prethodno pročišćavanje.

(7) Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2a i/ili T3a Konobe spaja se na lokalni kanalizacijski sustav i preko potrebnog uređaja za pročišćavanje, pročišćena sanitarna otpadna voda se podmorskim ispustom upušta u more.

(8) Sanitarne otpadne vode građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b i/ili T3b Škrila se preko nepropusnog sustava kanalizacije dovode na uređaj za pročišćavanje Stara Baška.

(9) U građevinskim područjima potrebno je razviti mrežu oborinske odvodnje koja se može izvesti kao površinska ili kanalizacijska odvodnja. Na mreži oborinske odvodnje dopuštena je gradnja potrebnih građevina (retencija, preljevnih okana, revizijskih okana i sl.)

(10) Oborinsku odvodnju krovnih voda uvjetovati rješenjem disponiranja na parceli na kojoj se gradi. Iznimno se krovne vode kod gradnje unutar izgrađenog područja stare jezgre spajaju na javnu oborinsku odvodnju.



41

Uređenje vodotoka Članak 97. (1) Sustav uređenja bujica i zaštite od poplava bujičnim vodama dio je cjelovitog sustava uređenja

vodotoka i zaštite od štetnog djelovanja voda na vodama 2. reda Primorsko goranske županije, sektor II – Slivno područje “Kvarnersko primorje i otoci”. Koridor sustava linijski obuhvaća registrirane vodotoke – bujice; Grgade, Laz i Zala draga kao i jaruge linijski označene u kartografskom prikazu 3b.

(2) Širina koridora bujice – jaruge obuhvaća prirodno korito s obostranim pojasom širine 20,0 m mjereno od gornjeg ruba korita, odnosno izgrađeno korito s obostranim pojasom širine 6,0 m mjereno od gornjeg vanjskog ruba uređene građevine.

(3) Koridor je predviđen za protok povremenih bujičnih voda, odnosno dogradnju sustava uređenja bujica i zaštite od poplava, njegovu mjestimičnu rekonstrukciju, sanaciju, popravke i redovno održavanje korita i vodnih građevina.

(4) Korištenje koridora i svi zahvati kojima nije svrha osiguranje protočnosti korita mogu se vršiti samo sukladno Zakonu o vodama.

(5) Do utvrđivanja vodnog dobra i javnog vodnog dobra, kao mjerodavni kartografski podaci uzimaju se oni iz karte 3b ovog Plana.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

I KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA Članak 98. (1) Planom su utvrđena područja i lokaliteti osobite vrijednosti, osjetljivosti i ljepote, a prikazani su na

kartografskim prikazima 3a i 3b. 6.1. ZAŠTITA KRAJOBRAZA Članak 99. (1) Na području Općine Punat ovim Planom se štite:

• kultivirani (antropogeni) krajobraz: • poljoprivredne površine, pretežito vinogradarske, na terasama i unutar gromača na

obroncima Trstenova i Treskavog čela, u široj okolici naselja Stara Baška i građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b/T3b

• područje komunada - pašnjačkih poljoprivrednih površina iznad naselja Punat • maslinici uz postojeću prometnicu Dunat – Stara Baška

• prirodni krajobraz: • obalno područje od rta Negrit do Stare Baške – zaštićeno podmorje u širini 100m • obronci visoravni Mali Hlam • Otočić Galun • malobrojne šumske površine

• vidikovci: • planirana sportsko-rekreativna površina R6c • vrh “Velog Kaslira” • površine poviše uvale Oprna

(2) Zaštićena područja krajobraznih vrijednosti grafički su prikazana na kartografskom prikazu 3b. Članak 100. (1) Izgradnja u zaštićenim područjima iz prethodne točke moguća je samo u funkciji zaštite i

korištenja ovog područja isključivo u svrhu poljoprivredne djelatnosti, lovačke, planinarske, turističko - edukativne, i sl. djelatnosti sukladno člancima 56. i 58. ovih Odredbi.

(2) U području obalne linije od rta Negrit do Stare Baške nisu dopušteni zahvati koji bi mogli narušiti izgled i prirodna svojstva tog područja.

(3) Dostupne šumske površine moguće je urediti kao parkovne sa opremanjem minimalnom urbanom opremom.

(4) Markirnim stazama omogućiti pristup kultiviranim i prirodnim vrijednostima iz prethodne točke.



42

(5) Postojeće pastirske staze održavati i opremiti odmorištima i informativnim i edukativnim punktovima.

(6) Vidikovce opremiti minimalnom urbanom opremom. 6.2. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI Članak 101. (1) Planom je predviđena zaštita u kategoriji zaštićenog krajolika za dio područja Baščanske Drage

unutar Općine Punat. (2) Dozvoljava se izgradnja isključivo građevina u funkciji korištenja i zaštite prostora sukladno

člancima 56., 58. i 59. stavak (5) ovih Odredbi. (3) Područje zaštićenog krajolika grafički je prikazano na kartografskom prikazu 3a. 6.3. ZAŠTITA KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA Članak 102. (1) Registrirana nepokretna kulturna dobra na području Općine Punat su:

Ruralna graditeljska cjelina

• naselje Punat, zaštićeno 1968. godine. Hidroarheološka baština-lokalitet

• otok Galun, Stara Baška, zaštićeno 1975. godine. Etnološka građevina

• toš, Punat, k.br.703, zaštićeno 1966. Povijesna građevina-memorijalna baština

• rodna zgrada revolucionara Petra Franolića, Punat, zaštićeno 1970. (2) Evidentirana nepokretna kulturna dobra na području Općine Punat su:

Arheološke zone i lokaliteti: naselje Punat • Crikvišća – Kanajt - ruševine antičkog ladanjskog i gospodarskog sklopa • Sv. Petar – Kanajt - ruševni ostaci i temelji kasnoantičkog sklopa zgrada i ranokršćanske

crkva. • Pećnica “Vela Škulja” - vatrišta prapovijesnih lovaca i nomada • Pavula - ostaci naselje autohtone liburnske zajednice dijelom trasa zaobilaznice. • Poduniž - dijelova jednog od naselja na mjestu današnjeg Punta • Batovo - ostatci antičkog naselja (vile rustike) • Kandija – Požarina - ruševina kuće nepoznate starosti i namjene, dva zdenca, kružna

kamena gomila – tumulus - prapovijesnoj gomili za paljenje signalne vatre • Sv. Juraj na Maloj Krasi - ruševine srednjevjekovne crkvice • Kaslirić - koncentrični prstenasti bedemi koji obuhvaćaju prapovijesnu gradinu • Kaslir - uzvisina čiji je vrh okružen prostranom gradinom sa brojnim tumulima - prapovijesnim

nadgrobnim gomilama • Polje Sus - komadići antičke keramike i opeka po gromačama, te sarkofag bogate djevojčice

s bogatim zlatnim kompletom nakita (danas u Beču) na položaja “Kapitul” • Mica - prapovijesna gomila • Sv Barbara - tragovi srednjevjekovne crkvice • Valmor – prapovijesna gomila i utvrda • Sv. Nikola na Negritu - ruševine srednjevjekovne kapele • Stražarnica iznad hridine “Biškupići” - stražarske kule • Va selu - tragovi antičke vodospreme, prapovijesni - liburnski grob • uz cestu za Staru Bašku • dvorište kuće obitelji Paladin - tragovi kasnoantičkog groblja • u maslinjaku južno od skladišta građevinskog materijala - tragovi porušenog antičkog

objekta • autokamp “Konobe” - trag groba - kenotafa (simboličnog groba za nestalog pokojnika,

stradalog na moru)



43

• uvala Konobe - gromače i gomile kamenja po kojima ima rasutih ulomaka morta, klesanog kamena i ulomka antičkog i srednjevjekovnog crijepa, postojanje crkvice Sv. Justine

• jugozapadno od žala uvale Konobe - nadgrobne gomile • šuma Plaj - predio “Medane” - kružna nadgrobna humka iz prapovijesnog razdoblja naselje Stara Baška • Obronci između pašnjaka Trstenova i južnih padina Hlama - rasute prapovijesne gomile,

ruševine prapovijesnih bedema • Kod križa - ostatci antičkog kompleksa Etnološke građevine naselje Punat • stara gušterna u ulici Pod topol, • krušija u parku na području Vele vode Pojedinačne građevine i kompleksi: naselje Punat • crkva Sv. Trojstva, • crkva Sv.Roka, • crkva Sv. Nikole, • kapela Sv. Jurja (Mala Krasa), naselje Stara Baška • kapela Sv. Jeronoma, • kapela “Na kraj mira” Civilne građevine

• svjetionik Negrit s neposrednom okolicom (3) Zaštićeno kulturno-povijesno nasljeđe iz prethodnih stavki grafički je prikazano na kartografskom

prikazu 3a. (4) Za evidentirana nepokretna kulturna dobra preporuča se izrada konzervatorske dokumentacije. Članak 103. (1) Prilikom bilo kakvog zahvata u zoni ili na građevini koja je registrirani ili evidentirani spomenik

kulture potrebno je zatražiti suglasnost nadležne ustanove. Arheološke zone i lokaliteti Članak 104. (1) Arheološke zone i lokaliteti utvrđene ovim Planom potrebno je detaljno istražiti, na terenu

označiti, te uvrstiti u kulturnu, edukativnu i turističku ponudu Općine. (2) Omogućiti minimalno pješački ili morski pristup lokalitetima iz članka 102. Etnološke i pojedinačne građevine i kompleksi te ruralna graditeljska cjelina Članak 105. (1) Uređenje ruralne graditeljske cjeline i etnoloških građevina usmjeriti na očuvanju vitaliteta

naselja, promoviranju tradicionalnog života, rada i stvaranja domicilnog stanovnika. (2) Smjernice za izradu planova užeg područja:

• Urbanističkim planom uređenja građevinskog područja naselja N1 potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati i revitalizirati matricu povijesne jezgre naselja, a izgradnju u neizgrađenim dijelovima jezgre realizirati interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.

• Tipološka rekonstrukcija podrazumijeva izgradnju koja je unutarnjom organizacijom prostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnim povijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tokove unutar povijesne ruralne jezgre, a posebno je potrebno očuvati odnos građevinskog dijela sa agrarnim okolišem - okućnicama.

• Uređivanje svih vanjskih ploha objekata unutar ruralne cjeline mora se temeljiti na korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.

• Unutar ruralne graditeljske cjeline dozvoljava se gradnja stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih i društvenih građevina.

• Graditi se mogu samo poslovne građevine “tihih i čistih” djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori.



44

Članak 106. Rekonstrukcija i interpolacija unutar povijesne jezgre, odnosno ruralne cjeline naselja Punat i Stara Baška (za naselje Stara Baška ruralna cjelina smatra se sav izgrađeni dio građevinskog područja naselja, dok je za naselje Punat ruralna cjelina definirana kartografskim prikazom 4.1.), moguća je neposrednom provedbom ovog Plana i primjenjuju se slijedeći uvjeti gradnje: 1. unutar ruralne graditeljske cjeline naselja Punat dozvoljava se rekonstrukcija i interpolacija

stambenih, stambeno-poslovnih, poslovnih, društvenih i sportsko-rekreacijskih građevina 2. rekonstrukcija postojećih građevina koja se nalazi na manjim udaljenostima od utvrđenih

mogu se vršiti na način da se takvim udaljenostima ne smanjuje postojeća udaljenost od granice parcele

3. interpolirati se mogu samo poslovne građevine «tihih i čistih» djelatnosti: obrti, ugostiteljstvo, turizam, trgovina (maloprodaja) i uredski prostori

4. za rekonstrukciju već postojećih građevina određuju se slijedeći osnovni uvjeti ; • koeficijent izgrađenosti građevinske čestice (kig) iznosi 0,5 • iznimno od prethodnog stavka, dozvoljava se rekonstrukcija i građevinama koje u svom

postojećem gabaritu imaju koeficijent izgrađenosti (kig) 0,75 • koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 1,5 • iznimno od prethodnog stavka, za građevine koje već imaju 100% izgrađenost

građevinske čestice, koeficijent iskorištenja (kis) iznosi 2,25 • visina građevina određena je regulacijom postojeće gradnje, ali ne viša od 8,0m, a

maksimalna visina sljemena iznosi 10,5m • maksimalni broj etaža iznosi tri nadzemne etaže

5. Za interpolaciju građevina iz stavka (1) određuje se primjena uvjeta: • minimalna građevinska čestica određuje se prema vrsti i tipologiji građevine a definirana

je u dijelu Odredbi 2.2.1. • maksimalni koeficijent izgrađenosti građevinske čestice(kig) iznosi 0,35 • maksimalni koeficijent iskorištenja građevinske čestice (kis) iznosi 1,05 • visina građevine određena je regulacijom postojeće gradnje ali ne višu od 8,0m

maksimalna visina sljemena je 10,5m • maksimalni broj etaža su tri nadzemne etaže • udaljenost građevine od javne prometne površine i susjedne građevinske čestice

uvjetovana je postojećom regulacijom

7. POSTUPANJE S OTPADOM Članak 107. (1) Gospodarenje otpadom na području općine Punat nastaviti će se prema projektu Eko otok Krk i zbrinjavat će se na postojećem odlagalištu otpada na lokaciji Treskavac u Općini Vrbnik, do izgradnje buduće nove centralne zone za gospodarenje otpadom na lokaciji Marišćina za potrebe Primorsko-goranske županije. (2) Sukladno Zakonu o otpadu (NN br.178/04 i 111/06) Općina Punat je obvezna izraditi Plan gospodarenja otpadom za četverogodišnje razdoblje i objavljuje se u službenom glasilu općine.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ Članak 108. (1) Na području Općine Punat ne mogu se obavljati zahvati u prostoru, na površini zemlje, ispod ili

iznad površine zemlje, na morskoj površini i podmorju ili graditi građevine koje bi mogle svojim postojanjem ili uporabom ugrožavati život, rad i sigurnost ljudi i imovine, odnosno vrijednosti čovjekova okoliša ili narušavati osnovna obilježja krajobraza.



45

8.1. ZAŠTITA ZRAKA OD ZAGAĐENJA Članak 109. (1) Na području Općine Punat kakvoća zraka je prve kategorije – čist ili neznatno onečišćen zrak.

Preventivnim mjerama treba sačuvati postojeću kakvoću zraka. (2) U skladu s odredbama Zakona o zaštiti zraka (N.N. 178./04.) na području općine Punat treba djelovati preventivno kako se zbog građenja i razvoja ne bi narušila postojeća kakvoća zraka (I. kategorija), odnosno prekoračile preporučene vrijednosti kakvoće zraka (PV). (3) Prije gradnje ili rekonstrukcije izvora onečišćenja zraka mora se primijeniti propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš koja obuhvaća i mjere zaštite kakvoće zraka ili se moraju utvrditi mjere zaštite kakvoće zraka kada nije propisana ili utvrđena procjena utjecaja na okoliš. (4) Pravne i fizičke osobe vlasnici i/ili korisnici izvora onečišćenja zraka dužni su:

- prijaviti izvor koji onečišćuje zrak kao i svaku njegovu promjenu (rekonstrukciju) uredu državne uprave nadležnom za poslove zaštite okoliša;

- osigurati redovito praćenje emisija iz izvora i voditi o tome očevidnike; - redovito dostavljati ove podatke u katastar onečišćavanja okoliša.

8.2. ZAŠTITA VODA OD ZAGAĐENJA Članak 110. (1) Zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3b. (2) Svi zahvati na području Plana, ukoliko se nalaze unutar zone sanitarne zaštite mogu se obavljati

ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama važeće Odluke o zonama sanitarne zaštite. (3) Radi očuvanja i poboljšanja kakvoće te zaštitu količine vode postojećih i potencijalnih resursa

vode za piće, Planom se određuje IV zona zaštite izvorišta vode za piće i način postupanja u tim zonama.

(4) Na području Općine Punat je, zbog specifičnosti krškog terena, potrebno nastaviti sa hidrogeološkim i hidrološkim istraživanjima u svrhu izrade što točnijeg kartografskog prikaza i prateće Odluke o zaštiti izvorišta vode za piće

(5) Za izgradnju i rekonstrukciju primjenjuju se odredbe ovog Plana uz suglasnost nadležne institucije.

Članak 111. (1) U naseljima Punat i Stara Baška potrebno je razvijati mrežu sanitarnih otpadnih voda iz

domaćinstava, te iste preko uređaja za pročišćavanje, potrebnog učinka pročišćavanja, upuštati ili u teren ili u more.

(2) Do izvedbe kanalizacije svi septički taložnici moraju biti nepropusne izvedbe. (3) Otpadne vode pogona, ukoliko su produkt tehnološkog procesa, potrebno je prije upuštanja u

kanalizaciju naselja dovesti preko uređaja za pročišćavanje na “nivo”, sanitarnih otpadnih voda iz domaćinstava.

8.3. ZAŠTITA MORA OD ZAGAĐENJA Članak 112. (1)Potencijalni izvori zagađenja mora su:

• odlagalište komunalnog otpada na Treskavcu • radionice i radne površine marine Punat • brodogradilište • automobilski promet • umjetna gnojiva i pesticidi • plovila na vezu i sidrištu • ribarska, prijevoznička i ostala plovila u vožnji • ispušni plinovi brodskih motora • ispusti, izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnološko otpadnih voda i podzemni tokovi.



46

Članak 113. (1) Radi zaštite mora od daljnjeg onečišćenja potrebno je poduzeti slijedeće mjere:

• spriječiti izravno izlijevanje sanitarno-potrošnih i tehnoloških otpadnih voda u priobalno more odnosno do kraja realizirati kanalizacijski sustav i priključiti na njega sve sanitarne, komunalne i industrijske otpadne vode sa slivnog područja Puntarske drage što podrazumijeva i priključenje naselja Kornić. Na taj način bi se sve otpadne vode ispuštale u “otvoreno” more izvan Drage

• realizirati odvojeni prihvatni sustav za oborinske vode te tako eliminirati donos u Dragu hranjivih tvari koje dolaze ispiranjem tla i erozijom s oborinskim vodama.

• smanjiti na minimum ispuštanje u more kaljužnih voda i drugog otpada s brodova na vezu ili pri plovljenju Puntarskom dragom. To prije svega znači da treba organizirati odgovarajuće preuzimanje tih voda i otpada na način koji će biti jednostavan i lako provediv

• eliminirati ispuštanje u more otpadnih voda od pranja i održavanja brodova, jahti i ostalih plovila koje sadrže teške metale

• provesti čišćenje Puntarske drage • za potrebe poboljšanja cirkulacije mora izvršiti produbljivanje ulaza u Puntarsku dragu • na područjima koja su namijenjena za rekreaciju održati odnosno poboljšati postojeću

kakvoću mora – zadržati I i II kategoriju kvalitete mora • u brodogradilištu (K3), marini (LN) i istezalištu brodica u luci naselja (LO) treba riješiti

prikupljanje otpadne tvari na zakonom utvrđen način • pojačati sustavnu kontrolu onečišćenja s brodova i omogućiti razvoj službe za tu svrhu • vršiti kontinuirano čišćenje morskog dna i priobalja

(2) Za većinu aktivnosti iz prethodnog stavka potrebna je izrada projektne dokumentacije, prije svega idejno rješenje i studiju izvedivosti.

8.4. ZAŠTITA OD BUKE Članak 114. (1) Općina Punat te pravne i fizičke osobe te građani koje obavljaju djelatnost dužni su provodi zaštitu od buke u skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN br. 20/03 (2) Potencijalni izvori buke na području Općine Punat su:

• djelatnost brodogradilišta • bilo kakva djelatnost uz obalu (marina, istezalište) • djelatnost proizvodnih pogona planiranih unutar građevinskog područja poslovne namjene K1 • interni promet naseljima i Puntarskom dragom.

(3) Ako se utvrdi prekoračenje dopuštene buke prema tabelarnom prikazu, kod postojeće izgradnje, potrebno je osigurati smanjenje buke izmještanjem ili ukidanjem određene djelatnosti, ili, ako to nije moguće, postavljanjem zvučnih barijera (prirodnih ili izgrađenih). (4) Pri ishođenju potrebne dokumentacije za izgradnju građevina poslovne namjene neophodan je elaborat zaštite od buke, te atest pojedinih uređaja tehnološkog procesa pri uporabnoj dozvoli građevine. (5) Općina je dužna izraditi plan za smanjenje buke na dopuštenu razinu i po potrebi akcijski plan. Tabelarni prikaz:

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije L

RAeq u dB(A) Zona

buke Namjena prostora

za dan(Lday

) noć(Lnight

)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju 50 40 2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku 55 40 3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene 55 45

4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem 65 50

5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta, servisi)

– Na granici građevne čestice unutar zone - buka ne smije prelaziti 80 dB(A) – Na granici ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene razine zone s kojom graniči



47

8.5. ZAŠTITA TLA OD ZAGAĐENJA Članak 115. (1) Poljoprivredne površine P2 kategorije zaštićuju se i namjenjuju isključivo poljoprivrednoj

proizvodnji povrtlarskog i ratarskog karaktera. Na navedenim površinama kao i na površinama zaštićenih šuma (Š2) nije dozvoljena gradnja.

(2) Na prostorima ostalih poljoprivrednih površina (P3) mogu se graditi građevine u funkciji zaštite i korištenja ovih prostora sukladno članku 56. ovih Odredbi.

(3) Upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivredne svrhe treba biti kontrolirana. (4) Površine definirane ovom točkom grafički su prikazane u kartografskim prikazima 1a i 3b. 8.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE

8.6.1. Zaštita od požara Članak 116. (1) Zaštita od požara ovisi o stalnom i kvalitetnom procjenjivanju ugroženosti od požara i tako

procijenjenim požarnim opterećenjima, vatrogasnim sektorima i vatrobranim pojasevima, te drugim zahtjevima utvrđenim prema izrađenoj i usvojenoj Procjeni ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija Općine Punat , a provodi se prema usvojenom Planu zaštite od požara na području Općine Punat. Kartografski prikaz sektora, zona i vatrobranih pojaseva prikazan je u posebnom grafičkom prilogu navedene Procjene ugroženosti.

(2) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.

(3) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.

(4) Kod projektiranja planiranih građevina na području Općine Punat radi veće kvalitativne unificiranosti u odabiru mjera zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme: • TRVB za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim prostorima i

manjim radionicama, • TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM za poslovne i pretežito poslovne

građevine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili boravi veći broj ljudi, • DIN ili HRN EN (europske norme koje se primjenjuju na teritoriju Republike Hrvatske) za

industrijske građevine, razna skladišta i ostale gospodarske građevine. (5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju, obvezno je

planiranje hidrantskog razvoda i postave nadzemnih hidranata. (6) Sve pristupne ceste u dijelovima naselja koje se planiraju izgraditi sa slijepim završetkom moraju

se projektirati sa okretištem za vatrogasna i druga interventna vozila na njihovom kraju. (7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta sa dva vozna traka (dvosmjerne) treba projektirati

minimalne širine kolnika od 5.5m, odnosno obvezno je planiranje vatrogasnih pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.

(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za gradnju građevina za koje su posebnim propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od mjerodavnih državnih upravnih tijela.

(9) U svrhu zaštite od požara šuma i poljoprivrednih površina propisuje se: • organizacija (prema Pravilniku o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnoloških

eksplozija) osmatračko-dojavne službe • osiguranje prohodnosti putova i staza kroz šumsko zemljište • zabrana loženja vatre izvan mjesta koja su posebno označena za tu namjenu,

a u svemu prema važećoj regulativi.



48

8.6.2. Zaštita od potresa Članak 117. (1) Prema seizmološkoj karti Hrvatske iz 1987. godine za period od 500 godina osnovni stupanj

seizmičnosti na području Općine Punat iznosi I° = 7°. (2) Protupotresno projektiranje građevina kao i građenje treba provoditi sukladno Zakonu o gradnji i

postojećim tehničkim propisima. (3) Prilikom utvrđivanja uvjeta uređenja prostora za rekonstrukcije starijih građevina koje nisu

projektirane u skladu s propisima za protupotresno projektiranje i građenje, potrebno je uvjetovati analizu otpornosti na rušilačko djelovanje potresa, a izdavanje dozvole za građenje treba uvjetovati ojačavanjem konstruktivnih elemenata na djelovanje potresa.

8.6.3. Zaštita od rušenja Članak 118. (1) Prilikom planiranja prostora planovima užeg područja potrebno je primijeniti propise zakonske

regulative o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u prostornom planiranju i uređenju prostora. Ovi propisi odnose se na međusobnu udaljenost građevina, udaljenost građevina od prometnice, formiranje naselja i dr.

(2) Prometnice unutar novih dijelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprečavaju prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.

(3) Kod projektiranja većih križanja i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može, unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.

(4) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno utvrđenom stupnju potresa iz članka 117. stavak (1).

(5) Detaljnim planovima uređenja za pojedina područja Općine Punat, a posebno za stare, gušće izgrađene jezgre naselja koje nisu izgrađene po protupotresnim propisima gradnje, mora se analizirati otpornost tih jezgri na rušenje uslijed potresa i predvidjeti detaljnije mjere zaštite ljudi od rušenja.

(6) Unutar izgrađenog dijela građevinskog područja naselja N2, za rekonstrukcije građevina i interpolacije, obavezna je izrada detaljnijeg geomehaničkog istraživanja u svrhu utvrđivanja klizišta i parametara te načina temeljenja.

8.6.4. Sklanjanje ljudi Članak 115. (1) Temeljem zakonske regulative, na području Općine Punat nije obvezna gradnja skloništa osnovne

zaštite, osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim planovima.

(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva, prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje planom djelovanja zaštite i spašavanja za Općinu Punat, odnosno posebnim planovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva, te prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.

(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni planovi civilne zaštite koji se izrađuju za trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno planiranje.

(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti, projektiraju se kao dvonamjenske građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine s otpornošću od 100kPa za osnovnu i 50kPa za dopunsku zaštitu.

(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250m od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.



49

9. MJERE PROVEDBE PLANA 9.1. OBAVEZA IZRADE PROSTORNIH PLANOVA Članak 120. (1) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade slijedećih prostornih planova:

• urbanistički plan uređenja • detaljni plan uređenja

(2) Granice obuhvata navedenih prostornih planova grafički su prikazane na kartografskom prikazu 3c.

Urbanistički plan uređenja Članak 121. (1) Utvrđuje se obveza donošenja urbanističkog plana uređenja za slijedeća područja:

• UPU1 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T1 - Kanajt • UPU2 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene LN - marina Punat i

građevinsko područje poslovne namjene K3 - Brodogradilište Punat • UPU3 - građevinska područja naselja N1 – centralno naselje Punat • UPU4 - građevinskim područjem sportsko-rekreacijske namjene R6a • UPU5 - građevinskim područjem sportsko-rekreacijske namjene R6c • UPU6 - građevinsko područje ugostiteljsko-turističke namjene T2a/T3a sa pripadajućim

građevinskim područjima sportsko-rekreacijske namjene R6b • UPU7 - građevinskog područja poslovne namjene K1 - Dokolovo • UPU8 - građevinskog područja ugostiteljsko-turističke namjene T2b/T3b sa pripadajućim

građevinskim područjem sportsko-rekreacijske namjene R6d • UPU9 - građevinsko područje naselja N2-Stara Baška sa pripadajućim građevinskim

područjem sportsko-rekreacijske namjene R7a • UPU10 - građevinsko područje sportsko-rekreacijske namjene R6e

(2) Granica urbanističkih planova uređenja – UPU2, UPU3, UPU9 mora obuhvatiti površinu mora pripadajućih luka

(3) Za urbanističke planove uređenja – UPU4, UPU6, UPU8, UPU9 granica plana obuhvaća pripadajuću morsku površinu u širini od 300m.

Članak 122. (1) Do donošenja prostorno-planske dokumentacije iz članka 117. ovih Odredbi dozvoljava se

izgradnja infrastrukturnih građevina i vodova i izgradnja u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000m2, te rekonstrukcija postojećih građevina u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja sukladno odredbama ovog Plana.

Detaljni plan uređenja Članak 123. (1) Detaljni planovi uređenja izrađuju se za:

• DPU1 - proširenje postojećeg groblja u Puntu (preko 20% postojeće površine) • DPU2 - proširenje postojećeg groblja u Staroj Baški (preko 20% postojeće površine)

9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA Članak 124. (1) Sukladno državnim, županijskim i općinskim razvojno-strateškim opredjeljenjima Općinsko vijeće

utvrđuje mjere stimulacije i područja njene primjene iz nadležnosti Općine. (2) Planom je određena potreba provođenja sustavnih istraživanja i praćenja pojava i procesa u

prostoru. Praćenje treba obuhvatiti cjelovit sklop pojava koje utječu na stanje okoliša, naročito na kakvoću vode, tla, zraka i šumske vegetacije.



50

Elaborati, programi i Odluke Članak 125. (1) Utvrđuje se obveza izrade slijedećih općinskih odluka i projektne dokumentacije:

• Program ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija za Općinu Punat • Odluka o korištenju javnih površina • Odluka o zaštiti Puntarske drage • Odluka o zabrani ribolova u dijelu od rta Negrit do ugostiteljsko-turističkog područja T2b/T3b • Odluka o zabrani kretanja i zadržavanja plovila

(2) U suradnji sa susjednom Općinom Baška potrebno je definirati granicu zaštićenog krajolika. (3) Prihvaćanje dokumenta iz stavka (1) ovog članka obavlja izvršno ili predstavničko tijelo Županije.

Izvršno tijelo lokalne samouprave prihvaća dokumente iz ostalih točaka prethodnog stavka. 9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA

PLANIRANOJ NAMJENI Članak 126. (1) Rekonstrukcija postojećih građevina čija namjena nije u skladu s namjenom prostora utvrđenom

ovim Planom moguća je u svrhu osiguranja neophodnih uvjeta života i rada. Rekonstrukcijom u svrhu poboljšanja nužnih uvjeta života i rada za stambene i stambeno-poslovne građevine smatraju se: • funkcionalne preinake zbog boljih uvjeta stanovanja, bez povećanja stambenog prostora • prenamjene građevine ili dijela građevine • izgradnja manjih pomoćnih građevina ukupne površine do 20m2 • priključci na građevine i uređaje komunalne infrastrukture • sanacije postojećih ograda i gradnje potpornih zidova radi sanacije terena

Članak 127. (1) Rekonstrukcija u prometnim i infrastrukturnim koridorima i površinama infrastrukturnih građevina

je moguća uz posebne uvjete i suglasnost nadležnih institucija. 10. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 128. (1) Iznimno od Odredbi ovog Plana, u granicama obuhvata Detaljnog plana uređenja zone za

građenje stambene građevine na lokaciji Pasjak 9 u Puntu («Službene novine» Primorsko – goranske županije br. 9/01), Detaljnog plana uređenja rekonstrukcije građevine na k.č. 8451/1,3,4 i 8452/1 u k.o. Punat («Službene novine» Primorsko – goranske županije br. 9/01), dozvoljava se građenje po Odredbama iz navedenih važećih planova iako odstupaju od Odredbi ovog Plana u pogledu izgrađenosti, visine građevina, udaljenosti od prometnica.

(2) Granice obuhvata prostorno-planske dokumentacije iz prethodnog stavka ovog članka prikazane su na kartografskom prikazu 3c.

Članak 129. (1) Prostorni plan uređenja Općine Punat sadrži: Odredbe za provođenje plana, grafički dio Plana i obvezne priloge. (1) Plan iz stavka (1) izrađen je u četri (4) izvornika ovjerena pečatom Općinskog vijeća i potpisom

predsjednika Općinskog vijeća Općine Punat.

I N E P U N A T

Documents

Transcript of I N E P U N A T