Green Garden 80

7/27/2019 Green Garden 80

http://slidepdf.com/reader/full/green-garden-80 1/34

G r e e n G a r d e n • b r o j 8 0 • s v i b a n j / l i p a n j 2 0 1 2 . • g o d i n a X I I • c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Pelargonije i petunije

Suzbijanje pauka na povrću

Plamenjača povrtnih kultura

Zaštita od zmija

Suzbijanje muha

Bosnia a nd Her z eg ov i na ’ s Choice

2011/122011/12



Skenirajte QR codevašim smartphone

uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

www.crosig.ba/mobNa jednom mjestu pronađite sve potrebne podatkeo osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo ijednostavno dođite do neobveznih i informativnihponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljitebilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnihjedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Uživajte u feksibilnosti plaćanja vašihposlovnih troškova na milionimaprodajnih mjesta širom svijeta iosvojite vrijednu nagradu iPad 3 štoće vaše poslovanje dodatno učiniti jednostavnijim i feksibilnijim.Saznaj više na unicreditbank.ba

Visa BusinessElectronkartica i iPad3idealna sukombinacija.Visa nagradna igra

Želite lipojednostavitivašeposlovanje?



Obavijest za sve naše kupce: Otvoren je novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku!!!Novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku od ovog proljeća postaje mjesto okupljanja poljoprivrednihproizvođača (hobista i proesionalaca), pčelara, stručnjaka iz oblasti poljoprivrede te svih ostalihzaljubljenika u poljoprivredu koji žele unaprijediti svoju proizvodnju te saznati nove aktualnosti iz

područja poljoprivrede. Kao i naši ostali Agrocentri (u Širokom Brijegu, Mostaru i Grudama), i ovaj uČitluku će Vam ponuditi velik i raznovrstan asortiman roba i u njemu možete pronaći sve što Vam jepotrebno. Ali to nije sve! Uz otvaranje novog Agrocentra u Čitluku, Sjemenarna nagrađuje sve kupce(u periodu 15.05. – 15.06.) sa jednogodišnjim besplatnim članstvom u Klubu Green Garden, te dajemogućnost korištenja svih pogodnosti Kluba Green Garden u bilo kojem Agrocentru Sjemenarne!Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno– preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristu-pnici.Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pi-tanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected] NAS!

Sjemenarna d.o.o., Agrocentar Čitluk, Podpolje b.b. Čitluk, 88260 Čitluk, tel./ax: +387 36 641 700

3

B R O J 8 0 • S V I B A N J / L I P A N J 2 0 1 2 .

Rije urednika

Ljetni ples fuksija ....................................................................................4Petunije – dekorativne balkonske cvjetnice ...................................5Pelargonije - balkonske ljepotice.......................................................6Zaštita ruža od bolesti i štetnika ..........................................................7Sušenje ljekovitog bilja ........................................................................10Suzbijanje staklenike grinje (pauka) na povru ..........................11

Povrtnjak poetkom ljeta .................................................................... 12Kolci od bambusa idealan potporanj u vrtovima .........................13Plamenjaa - najštetnija bolest povrtnih kultura ........................14Pripreme zemljišta za podizanje nasada jagoda ...........................16

GlasiloGREEN GARDEN

Nakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]@sjemenarna.comwww.sjemenarna.com

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Ivana Markota, Ivan Peri, Nino Rotim, Matea Pehar,Danko Toli, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasi

Marketing:Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.

Lektor:Blanka Kraljevi, prof.

Fotograja na naslovnici:Ivan Ostoji

Mišljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i športa broj:

05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopisGreen Garden oslobođen je plaanja poreza na prom

Boja plastine folije utjee na kakvou jagoda ..............................17Specinosti gnojidbe voaka ...........................................................18Bolesti borovnica i brusnica ...............................................................19Vinogradi sa natapnim sustavom kap po kap ...............................20Kontaktni ili sistemini fungicidi - što koristiti? ..........................21Jednostavna i sigurna zaštita od zmija ............................................ 23Suzbijanje muha ...................................................................................24Prirodna zaštita od komaraca ...........................................................25Otrovnost i opasnost za pčele od pesticida ......................................26Zanimljivosti ..........................................................................................30Nagradna križaljka ...............................................................................30

S a d

r ž a j

Editor’s word Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj, stručnog glasila Green Garden

koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih priloga izoblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i zaštite bilja.U ovom broju izdvajamo nekoliko priloga o cvjetnim vrstama, posebicečlanke o petunijama i pelargonijama koji krase balkone obiteljskih kua.

Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja.Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste proi-tajte u prilogu na stranici broj 10.

Tijekom lipnja mjeseca provodi se intenzivna zaštita vinove loze oduzronika biljnih bolesti. Koji su to kemijski pripravci koje se koriste zasuzbijanje bolesti u vinogradima doznajte više na stranici 21. Nadalje,stranice posveene zaštite bilja donose i prilog o zaštite povrtnih kul-tura od plamenjae te nove kemijske pripravke koji se koriste za suz-bijanje staklenike grinje (pauka) u nasadima rajice. Tijekom ljetnihmjeseci veliki problem predstavljaju muhe i komarci. Na koji nain sezaštititi o neugodnih kukaca doznajete više na stranicama 24 i 25. Istotako vjerujemo da e biti interesantan prilog o zaštiti od zmija koje tije-kom ljetnih mjeseci kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu.

Za ljubitelje voaka pripremili smo nekoliko priloga od kojih posebnoizdvajamo dva priloga posveena jagodama.

I ljubitelji pela doi e na svoje. Za njih smo pripremili prilog o otrov-

nosti i opasnosti za pele od pesticida.Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap pokap, gnojidbi voaka, bolestima borovnice, Ali kako ni to nije sve, ipakVam preporuamo da naš i Vaš Green Garden detaljno proitate, a ukoli-ko smo nešto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti.

Uredništvo

In front of you is a new, summer, edition of Green Garden where you maynd number of interesting articles in the eld of fruit growing, viticulture,vegetable growing, and oriculture and plant protection. In this issue, thereare few articles that deal with particular types of ower, especially articlesabout petunias and geraniums, which adorn the balconies of family houses.

Summer is also time for harvesting and drying medicinal herbs. If youwant to learn how to properly harvest and dry particular species of herbswe recommend you to read article on page 10.

During June in grape wine we carry out intensive measures of plant pro-tection from dierent pests and diseases. You can also nd useful informa-tion’s about new products for plant protection on page 21.

Furthermore, on pages dedicated to plant protection you can nd articlethat explain how to protect vegetables from blight, and also article withnew products that are used to suppress Tetranychus urticae.

Flies and mosquitoes are common problem during the summer months.You will nd useful information’s about protection from this pests on pag-es 24. and 25. ere is also very interesting article about protection fromsnakes, which during the summer cause in people fear and discomfort.

For fruit lovers, we have prepared few interesting articles, among whichwe recommend two articles about strawberries.

And of course, for beekeepers there is article about toxicity and hazard

of dierent pesticides on bees.No less interesting are articles about system drop by drop, fertilization of fruit trees, blueberry diseases…. But, as this is not everything, we recom-mend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, andif we miss something – we hope you will not resent us.

Editor’s oce



Ivana Markota, master struke

Ljetni ples fuksijaZa uksije, u narodu često zvane menđušice, s pravom možemo ustvrditi kakosu profnjene dive među lončanicama. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta,raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. A latice cvjetova, nalik nabalerinine haljinice iz kojih izviruju prašnici, predstavljaju pravi melem za oči.

Zahvaljujui svojim prelijepimcvjetovima i rasporedom la-tica, koje možemo pronai u

razliitim nijansama boja, fuksijapredstavlja pravu balerinu koja do-minira među lonanicama. Zvono-liki cvjetii nošeni laganim ljetnimpovjetarcem kao da plešu na tera-sama i balkonima okunica. Raznevrste fuksija esto cvjetaju u dvijeboje i nude brojne nijanse bijele,ružiaste, ljubiaste i crvene boje.

A od poetka proljea pa do kasnejeseni, stotinama cvjetova biva

prekrivena cijela biljka, tako dacvjetovi nadmašuju sitne listove.Zbog toga su visea zvonca fuksijeoduševila mnoge uzgajivae cvije-a te se, iz godine u godinu, stvarajunovi hibridi ove biljke. Pored svegafuksija je poznata po razliitim uz-gojnim oblicima, te se tako možeuzgojiti u vidu grma, kao viseioblik, piramida ili kao stablašica.Odluite li se pak ovu biljku zasa-diti u balkonske žardinjere dobro bibilo da birate niže sorte koje imajugusto liše i koje bogato cvatu. Osimtoga, na terasama lijepo i elegantno

izgledaju fuksije stablašice uz kojemožete kombinirati i neke od pu-

zavica, tako da na koncu imate noispunjen donji dio lonca. Koristiteli bilo koji od ovih oblika, uz malonjege i sjenovito mjesto, dobit etelijepe i zdrave biljke u kojima mo-žete uživati tijekom cijelog ljeta.

Njega uksijaPomislite li da je njega i briga

oko ove biljke teška-griješite. Na-ime, ono što trebate znati jest daveina sorti fuksija volipolusjenu tako da biidealan položaj biouz istoni ili zapad-

ni zid kue. Biljkese sade iskljuivo

u svježu zemlju namijenjenu zabalkonske lonanice. Nakon štosmo obavili sadnju, potrebno jeredovito zalijevati, a sve kako bipostigli optimalnu vlažnost tla. Ta-kođer ne smijete izostaviti redovitoprihranjivanje tekuim gnojivimajedanom do dva puta tjedno. Zasje-njena mjesta ispod krošnje drveai mjesta na kojima mogu uživati u

blagom podnevnom suncu takođersu prikladna za sadnju fuksija. Na-ime, jako podnevno sunce izazvalobi opekline na listovima i cvjetovi-ma zbog ega takve položaje tre-ba izbjegavati. Kako fuksije teškopodnose vrue ljetne dane dobro ihje rano ujutro ili kasno naveer po-prskati vodom. Pored toga trebamoi posude štititi od pregrijavanja nanain da ih polijevamo vodom ilida vodimo rauna da budu smje-štene u hladu. Osobito pažljivi tre-

bate biti zapazite li da su se listovi„sparili“ na vruini! Iza toga se e-sto ne krije nedostatak vode, negoje rije o prirodnoj zaštiti listova.Zalijete li tada biljku, unato tomušto je zemlja vlažna lako može doie do ošteenja korijena.

Dakle, pažljivo zalijevanje va-žan je preduvjet za uspješan rast irazvoj biljke. Ona ne podnosi suhuzemlju kao ni pretjerano nakuplja-nje vode u posudi. Osim toga, toplubiljku i korijenje ni u kojem sluajunije dobro zalijevati hladnom vo-

dom. A kako bi fuksija raskošnocvjetala, potrebno je neprekidnouklanjati ocvale cvjetove. Nadalje,redovitim pregledom biljaka navrijeme možemo otkriti namet-nike, poput lisnih ušiju i bijelihmušica. U tom sluaju trebamoupotrijebiti neki od insekticidapredviđenih za njihovo suzbijanje.Dolaskom jeseni biljke gube liše,pa je prije prvog mraza fuksije po-trebno podrezati i smjestiti u svije-

tlu ili tamnu prostoriju s tempera-

turom od 2 do 8 stupnjeva C,gdje e i prezimiti.

4

B R O J 8 0 • S V I B A N J / L I P A N J 2 0 1 2 .Atraktivni cvjetovi fuksije



M P, . .

PETUNIJE – dekorativnebalkonske cvjetnice

Postale su nužne za ljepotubalkona. Imaju dugo i obilnovrijeme cvatnje, bez obzira

na to jesu li uobiajene ili visee(surnije).Oplemenjivakim ra-dom dobiveno je bezbroj sorti gr-molikog ili padajueg rasta, u svimmoguim bojama jednostavnih iispunjenih cvjetova.

Petunije su biljke za sadnju najužnim, istonim ili zapadnim po-

ložajima. Kvalitetan rasad i sup-strat, te optimalno stanište suosnovni preduvjeti manje pojavepatoloških i zioloških “neprijate-lja” petunija.

Početak uzgojaPrigodom kupovanja presada

odaberite samo zdrave biljke, sa 2do 3 izboja, zelenih neošteenih li-stova, a ne izdužene, tanke, lomlji-ve, bljedozelenih listova s jednimcvijetom na vrhu. Najbolje je za po-četak kvalitetnog uzgoja petunija, apogotovo surnija kupiti originalnuzemlju za surnije ili u univer-zalnu humusnu zemlju za cvijeeumiješati sporodjelujue gnoji-vo (Osmokote, Pluskote, u oblikugranula, briketa ili tableta). Zemlja(supstrat), mora biti izrazito hra-njiva, velikog kapaciteta za vodu

i ocjedita, te blago kisele reakcije.Još dok su «presad» dobro ih jepincirati, tj. rukom otkidati vrhove

izboja kako bi se dobila busenastijabiljka i spriječila kasnija ogoljelost.Razmak sadnje kod surnija bi bio25 cm. Ako je razmak manji, možekod nekih sorti doi do propadanjai truljenja dijelova biljaka, što jeveoma pogodno za razvoj bolesti.Mogu se kombinirati s margareta-ma, bidensom, diasciom, verbena-ma i drugim cvijeem, ali pri tome

morate voditi o rasporedu irazmaku sadnje. Surnijesu zahtjevnije za uzgoj odobične petunije, ali zato

i pravi izazov. Imaju dnevniporast od 2 do 3 cm, pa jepotrebno puno hranjiva i

vode. Za njih često kažu dasu: gladne i žedne.

Prihrana U fazi prve cvatnje pri-

hranjuju se jednom tjed-no. Najbolje je koristitiposebno gnojivo za sur-nije i petunije. To su kom-

pleksna mineralna gnojiva

s veim sadržajem fosforai kalija, i dodatkom željeza i ma-

gnezija. Za izrazito bogatu cvatnjumožete prihranjivati dva puta tjed-no gnojivom za cvatnju, a jedanputtjedno u vodu za zalijevanje dodajte

željezo, kojim se sprečava kloroza –požutjeli listovi, slabija cvatnja i vrlobrzo propadanje. Tijekom vegeta-cije, osluškujte biljke, one e samesvojim rastom i cvatnjom pokazatida li ih treba dodatno prihranjivati.

ZalijevanjeSupstrat mora biti stalno vla-

žan, ne mokar. Za vrlo vruih danabiljke na južnim položajima trebazalijevati i 2 do 3 puta na dan. Op-enito, uestalost zalijevanja ovisi

o veliini cvjetnog lonca i koliinisupstrata, te broju biljaka.

NjegaCvatnju produljujete ako redo-

vito uklanjate uvele cvjetove. Akose vaše surnije i petunije suviše

otegnu, tako da rastu u dužinu ,au gornjem dijelu ostanu ogoljele,potrebno je oštrim podrezivanjembiljke prikratiti. Odrežite etvrti-nu najdužih izboja, ime potietestvaranje novih izboja i cvatnju ugornjem dijelu. Orezivanjem biljkepostaju grmolikije.

Redovito pregledavati zdravstve-nu ispravnost, a kemijska tretiranjaobavljati smo po potrebi.

Na tržištu postoje gotovi preven-tivni fungicidni pripravci za zaštitu

petunija i surnija od uzronikabiljnih bolesti

5


Različite boje cvijeta petunije



M P, ..

PELARGONIJEbalkonske ljepotice

Unarodu ih zovu blagene,geranije, mušketini, đira-ni i dr. Jedna od najveih

privlanosti pelargonija je širokraspon sorti. A svake se godine po-javljuju nove.

I dok stare sorte imaju krae vri-

jeme cvatnje (dva ili tri mjeseca),noviji oblici mogu cvasti cijelu go-dinu, dokle god ima dovoljno svje-tla i topline. Njihovoj popularnostii raširenosti doprinosi lak uzgoj irazmnožavanje, te obilna i dugo-trajna cvatnja.

Način sadnjePrije sadnje pelargonija pripre-

mite cvjetne posude. Na dno posu-de u visini 1 do 2 cm ravnomjernonaspite granule za drenažu (gline-por kuglice) ili djelie starih gline-nih posuda. Na taj sloj potom nas-pite sloj krupnog pijeska koji je barnekoliko dana bio na sunanommjestu, zbog dezinfekcije. Na kra-ju dolazi zemlja tj. humus. Najbo-lje je u tu svrhu koristiti specijalnisupstrat za pelargonije ili pak onajza balkonske biljke, u koji takođertrebate umiješati gnojivo za cvjet-nice s produženim djelovanjem(npr. Pluscote).

Presadnice pelargonija obveznokupujete kod provjerenih proi-

zvođaa. A pri kupnji pazite da subiljke kompaktnog rasta, dobre

razgranatosti, bez znakova venu-a i ostalih ošteenja. Poželjno je ida biljke imaju barem jedan otvo-ren cvijet kako biste bili sigurni upogledu njihove boje. Optimalnadubina sadnje određuje se tako dadio stabljike koji granii s korije-novim vratom dođe dva centimetraniže od ruba posude. U istu cvjet-nu posudu mogu doi pelargonije

razliitih boja cvijeta i razliitogtipa rasta, i to: uspravne (zonale) ivisee (peltatum). Mogu se miješatii s ostalim balkonskim cvijeem tezato slobodno tragajte za dobromkombinacijom. Ali ne zaboravitekako biljke u kombinaciji morajuimati sline zahtjeve prema suncu ivlazi. Poznato je i pravilo da najvišebiljke dolaze u pozadinu cvjetnogkorita ili u sredinu posude dokse naprijed sade one nižegrasta i puzavice.

Izbor stalnog mjestaZonale pelargonije

dobro uspijevaju na to-plim južnim i zapad-nim položajima. Vi-see pelargonije pakvole mnogo svjetlo-sti i izravne sunevezrake nekoliko satidnevno. Za podnev-nih jakih žega poželj-no ih je premjestiti ublagu sjenu. Cvjetovi

ovih pelargonija po-sebno su izloženi vjetru

i kiši pa ih stoga po nevremenu po-krijete ili unesite u kuu. Ukolikoih je nevrijeme ve oštetilo, ne-mojte ih bacati ve ih razmnožitepomou reznica.

Gnojidba tijekom vegetacijeKvalitetno posađene pelargo-

nije prvih tjedana imaju dovoljnohranjivih tvari u supstratu. Nakon

nekoliko tjedana intenzivnog rastapotrebna je prihrana. Prihranjujese tekuim mineralnim gnojivomza cvatue biljke s veim sadrža-jem fosfora i kalija, a manje du-šika (npr. formulacija NPK-4:6:8)Uz osnovna hranjiva, kompleksnatekua hranjiva sadrže i mikrohra-njiva (bor, bakar, željezo, cink), aza pelargonije je osobito va-

žan magnezij. Najbolje je nabavitinamjensko gnojivo za pelargonije,koje ve sadrži sve što biljci trebau pravilnim omjerima. Pridrža-vajte se uputa o doziranju i uvijekdobro promiješajte da biste dobilijednolinu otopinu. Prihranjuje sejednom u deset do petnaest dana, asorte izrazito bujne cvatnje i eše.Ako je zemlja sasušena, s izrazitom

pokoricom, najprije je razrahlite,zalijte obinom vodom, a zatimotopinom hranjiva. Prihranjivanjeobustavljajte potkraj kolovoza, radilakšeg prezimljavanja pelargonija.

ZalijevanjeUčestalost zalijevanja najbolje je

prilagoditi vanjskim temperatura-ma, s tim da nikada ne zalijevajte

za toplog dijela dana.Openito pravilo za

količinu vode glasi:bolje jednom po-

šteno zaliti nego višeputa pomalo. Najboljiindikator za zalijevanjeje «prst». Ako je sup-

strat na dubini od 1 do2 cm suh, vrijeme jeza zalijevanje. A zavruih ljetnih danazalijevanje se vršii dva puta dnevno.Dakle, supstrat nesmije biti mokar,nego vlažan jer

pelargonije ne podnosestagnirajuu vodu u zoni korijena.

6


Pelargonije kraljice balkona



I Pć, . .

Ruža je kao malo koja vrstaukrasnog bilja napadanatako velikim brojem štetnih

organizama tako da u pojedinimgodinama proizvođai ali i hobistiesto puta ostaju razoarani njezi-nim izgledom.

Od poetka mjeseca svibnja po-trebno je barem dvaput mjesenoprovoditi mjere zaštite protiv ra-zliitih uzronika bolesti (pepel-nica, hrđa, siva plijesan), i štetnihkukaca (lisne uši, razliiti kornjaši dr. štetnici). Ovi štetni organizmimogu u znaajnoj mjeri umanjititržnu vrijednost ruže.

Najčešće bolesti ružePepelnica ruže naješa je bolest

ruža. Posebno je znaajna u medi-

teranskom uzgojnom podruju,odnosno u suhim i toplim razdo-bljima s povišenom vlagom zraka.Jednako se javlja pri uzgoju ruža uzaštienom i otvorenom prostoru.Raspoznaje se po razvoju sivo-bi-jele prevlake na gornjoj strani liša.Bolest se vrlo brzo proširi za danas temperaturama višim od 25°C, uzrelativnu vlažnost 40-70 %. U tomsluaju dolazi do uvijanja i sušenjališa, a pepelnica može napasti pe-teljku lista, izboj ili cvijet ruže (la-pove i latice).

Kod sorata s crvenim laticamalakše se uoava rahla pepeljasteprevlaka eliptina oblika nego nahibridima s bijelim cvjetovima.

Hrđa kod nekih sorata ruža možeprouzroiti defolijaciju ili potpungubitak liša. Simptomi su uglav-nom vidljivi na lišu, ali mogu bitinapadnuti i drugi zeleni dijeloviruža. Obino u rano proljee s do-nje strane liše nastaju malo uz-dignuta mjesta naranaste boje ,dok se na licu zaraženog tkiva po-

javljuju žukaste ili smeđe pjege.Prema kraju vegetacije naranastisorusi postaju gotovo crni, odnosnonastaje zimska forma bolesti pri-prema na prezimljenje. Uz dovolj-no vlage (vlaženje osjetljivog tkivabarem 4 sata) optimalna tempera-tura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Nekipripravci djelotvorni na pepelnicuuspješno suzbijaju i hrđe.

Na tržištu se nalaze gotovi pri-pravci za suzbijanje bolesti na ru-žama (pepelnica, hrđe) u pakiranju

od 0,5 litara koje je dostatno za pri-mjenu

Štetnici na ružiRužina lisna uš ubraja se među

vee vrste lisnih uši. Proširena jesvuda, a uzgajivai ruža obino po-etkom svibnja primjeuju brojne

nježne kukce na mladim i nježnimizbojima. Uši su velike oko 1,6-3,3mm, svijetlozelene boje s tek na-znaenim tamnijim pigmentima nakraju proširenog dijela tijela. Lisneuši sišu biljne sokove, a višak bilj-nih šeera izluuju u obliku slatka-ste tekuine koju posjeuju mravi.Razvoju i umnažanju ružine lisneuši pogoduju povišene temperatu-re i relativna vlažnost zraka. Ruževalja redovito štititi protiv lisnih ušijer mogu sprijeiti ili nagrditi razvoj

cvjetnih pupova. Mogu se koristitineki od sljedeih pripravaka: Piri-

Zaštita ruža od

bolesti i štetnikamor 25 WG, Boxer 200 SL, Actara25 WG i dr. Danas se na tržištu na-laze gotovi insekticidni pripravci naosnovi imidakloprida u pakiranjuod 0,5 litara koji su idealni za pri-mjenu na okunicama i vrtovima.

Prisutnost crvenog pauka na ružiprepoznaje se po žukastom lišu ibrojnim sitnim, pokretnim, naran-asto-crvenim grinjama na naliju

liša. Suzbija crvenog pauka pro-vodi se uglavnom primjenom aka-ricida (npr. Demitan ili Vertimec).

Na tržištu se nalaze gotov akari-cidni pripravak za suzbijanje grinjau pakiranju od 1 litra koji je dosta-tan za obiteljska gospodarstva ali iza manje proizvođae.

Grinje na listu ruže Simptomi pepelnice na ruži

7




Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:

Mostar, Bišće polje bb.;

Tel.: 036 352 560

www. unikomerc.ba;

E-mail: [email protected]

PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);

BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);

ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254

FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje

(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE- Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE -

Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema

(065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904);PROZOR

- Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368);ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto

(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).



ŠKARE ZA ŽIVICU

ZA NAJBOLJI REZ

Oni su idealni partneri zanjegu parkova i posjedai snažni su pomagači uvrtu. Obzirom da su dostupniu izvedbama za različita po-dručja primjene, u pravomsmislu riječi ćete uvijek do-bro rezati. STIHL škare zaživicu su dostupne sa ele-ktričnim kao i sa benzinskimmotorom, a uskoro su dostu-pne i akumulatorske škareza živicu.

Ukoliko prirodu želimo do-vesti u formu, najvažniji susnaga i izdržljivost. Profe-sionalci za njegu posjeda toznaju i oslanjaju se na opti-malni rez benzinskih škaraza živicu STIHL. Snažni ure-đaji su konstruirani za pri-

mjenu na dugim posjedimakao što su parkovi. Neovisnio strujnoj mreži, različitih du-ljina noževa, sa malom težinom i visokom snagom poma-

žu pri rezanju gustih živica iukrasnog drveća.

Ukoliko preferirate električneuređaje, sve što trebate učiniti

jest prikopčati uređaj na strujnumrežu, osigurati kabal i početirezati živicu. Živica oko Vašegdoma se gotovo i ne može lakšerezati. Sa laganim, tihim STIHLelektričnim škarama za živicumožete odmah početi s radom.

.

.

Sa do 500 W snage i različitim

bez obzira da li se radi o dugojživoj ogradi ili visokom grmu.

Sa do 500 W snage i različitim

varijantama noža, dovest ćeteVaše zelenilo u željenu formu,



10


Cvjetača za zimsku berbuZbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je oodličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku

N R, . .

Kao i ostale kupusnjae cvje-taa potjee s Mediterana iBliskog istoka. Prva pisana

informacija o cvjetai potjee iz 12.stoljea što znai da je imala zna-ajnu ulogu u svijetu povrtlarstvastarih civilizacija. Iako u našimkrajevima nije zastupljena kao pri-mjerice rajica i paprika zamjetnoje da proizvodnja cvjetae zadnjedesetljee u svijetu itekako raste.Možda je tomu uzrok i njezina hra-

njiva vrijednost koja se ogleda usadržaju ugljikohidrata, bjelane-vina, masti, minerala (natrij, kal-cij, fosfor, magnezij, željezo, jod)te vitamina (A,B i C). Ipak, tomupridonosi injenica kako se velikimetamorfozirani cvat s nekolikonajmlađih listova može koristitikao povre prisutno na tržištu go-tovo cijele godine.

Voda kao bitan čimbenik uzgojacvjetače

Cvjetaa ima nešto slabije razvi-jen korijenov sustav što znai daautomatski ima i vee potrebe zavlagom i hranjivim tvarima. Takoje praksa pokazala da nedostatakvlage u tlu, ali i samom zraku znat-no usporava rast lisne mase, kojaostaje sitna s jakom voštanom pre-vlakom, pa nastupa prijevremenooblikovanje cvjetnih glavica slabekakvoe. Svakako treba napome-nuti kako cvjetaa najveu potre-bu za vlagom iskazuje u vrijemeoblikovanja cvjetne glavice. Stoga,

treba uzeti u obzir injenicu kako

se navedeno povre može uspješnoproizvoditi samo uz dobro natapa-nje, prvenstveno metodom oroša-vanja (kišenja) biljaka i tla, ime sestvara visoka relativna vlaga zrakašto itekako godi cvjetai.

Vrijeme sjetveU našim toplim krajevima cvje-

taa se za zimsku i proljetnu berbusije u kolovozu, a sadi u rujnu dokse za jesensku berbu sije u srpnju,a sadi u kolovozu. U nešto hladni-jem klimatu cvjetau treba posijatinešto ranije kako bi se sama berbaplanirala prije dolaska hladnijihdana, odnosno prije pojave mra-zeva. Sadnja se obavlja na razmakredova od 60 cm koliko iznosi i raz-mak unutar samih redova. Navede-ni razmak redova potreban je koduzgoja kasnih jesensko-zimskihsorata tj. hibrida koji zahtijevaju i

nešto više proizvodnog prostora.

Međutim, veina hercegovakihpovrtlara prakticira nešto manjirazmak sadnje (40 x 40 cm) kako bina taj nain što bolje iskoristili pri-jeko potrebne, ali još uvijek male iusitnjene proizvodne površine.

Berba cvjetačeCvjetača se bere u stadiju tehno-

loške zrelosti, kada cvat dosegnepromjer preko 10 cm, a što odgovarasortnim svojstvima. Berba se odvijaza suha vremena, rezanjem do ko-rijena, tako da uz glavicu ostane ne-koliko listova. Budui da se cvatovine razvijaju ujednačeno, berba jesukcesivna. Nakon branja cvjetačuje potrebno naglo ohladiti i uskladi-štiti na temperaturi nešto veoj odtočke smrzavanja. Kupljenu pak natržnici možete čuvati zamotanu upapir u hladnjaku do tri dana.

Međutim, trebate znati da se

cvjetaa najbolje pripravlja kuha-

njem na pari premda se može ku-

hati i u vodi bez soli. A otkrit emovam i malu tajnu-ukoliko je kuhateu slanoj vodi brzo e vam potamni-ti. Osobito je ukusna ukoliko sekuha u mješavini vode i mlijeka, adobro dođe i pokoji zain kao što suvlasac, celer ili peršin. U dalmatin-skoj se kuhinji pak najviše pripre-ma na lešo, zainjena kvasinom imaslinovim uljem. Pa tko voli nekaizvoli…

Fiziološki poremećaji

Fiziološki poremeaji u razvojucvata cvjetae naješe se oitujukroz: formiranje sitnog cvata, pro-rastanje brakteja, rižavost i sljepo-a.

«Sitni cvat» posve otvara unu-trašnje liše rozete prije nego štocvat postigne tržnu veliinu. Višeje moguih uzroka: zastoj u rastu,niže temperature nakon presađi-vanja, prestare presadnice, slabaprehrana dušikom.

Prorastanje brakteja – pojavamalih listova koji prorastaju krozcvat. Dok je cvat dobro zaštienlišem, ti su listovi bijeli, a im seizlože svjetlu, postaju zeleni.

Rižavost – pojava malih cvjetnihpupoljaka na površini cvata, štocvatu daje samtast izgled. I ta poja-va je u vezi s temperaturama od 15do 25 dana nakon zametanja cvata.

Sljepoća – rozeta liša bez cva-ta- u stadiju sedmog ili osmog listaugiba vegetacijski vrh od niskihtemperatura (0 do -1oC), listovi sudeblji i tvrđi nego što je normalno

zbog nakupljanja ugljikohidrata.



11


TIKVA - cvijet povra u poljuTikva predstavlja kulturu starih civilizacija, a danas je susrećemo uzgojenu u vrtovima i uz rubove parcela.Najčešće se koristi kao izvor stočne hrane, a manje kao ulje dobiveno iz sjemenki. Pored toga ima i velikuhranjivu i ljekovitu vrijednost.

I Pć, . .

Posljednjih godina sve više uuzgoju je zastupljen uzgojtikava, kako za stonu hranu

tako i za ulje i prehranu, a ništa ma-nje ne i kao ukras vrtovima ljeti. Tastara kultura koja je predstavljalaosnovnu hranu urođenicima oda-kle potjee, a to je središnja i JužnaAmerika (Meksiko). Amerikanci jeesto nazivaju squash , a prevede-no znai hrana koja se jede siro-va. U Europu su je davno donijeli idanas raste kultivirana uz ruboveparcela, u među usjevima (naje-še kukuruzu) i u našim vrtovima.Postoji veliki broj vrsta tikve, kakoza koju namjenu, odnosno rijetkokoje povre ima toliko raznovrsnuprimjenu kao tikva i to ne samo ukulinarstvu.

Zastupljenost tikve u uzgojuKao i što smo rekli naješe je

nalazimo po vrtovima, a naješeuzgojena po kukuruzištima kaomeđu usjev. Tikva je jednogodišnjazeljasta biljka puzavica. Stablji-ka je naješe rebrasta i sa sitnimbodljama koja može dosei i do 10m dužine. Može puzati po tlu ili sepenjati uz naslon. Ima jako velikesrcolike listove koji su na rubu na-zubljeni. Cvjetovi su izrazito žute

boje do svjetlijih nijansi. Vei cvje-tovi su muški, a manji su ženski.

Plod je tikva koja može biti razliiteveliine i oblika, više od 10 kg, a imnogo više kao što i sami znamoda postoje kapitalci. U sredini me-snatog ploda se nalaze sjemenkebijele boje presvuene zelenomkorom. Tikva najbolje uspijeva nadubokim i plodnijim tlima kojasu bogata hranjivima. Zbog bujnenadzemne mase tikvi je neophod-na gnojidba osobito dušinim gno-jivima pored ostalih. Tikve se obi-no sade na komposištima, odnosnona hrpi otpada organske hrane,gdje uz vlagu i toplinu dobivaju svuneophodnu hranu koju tikva mak-simalno iskoristi. Kod nas tikvaima prvenstveno znaenje kao jef-tina stona hrana koja dobro dođeu ljetnim mjesecima za prehranustoke. Pored toga uzgaja se zbog ši-roke primjene u kulinarstvu, odno-

sno u pripremi raznih jela (pite, ko-lai) a od sjemenki se dobiva ulje.Postoje i ukrasne tikve koje mnogiuzgajaju radi ukrasa, a njihova lje-pota proizilazi iz raznolikih oblika,veliina i boja koje privlae mnoge.

Ljekovita svojstva i primjenaTikva pored velike hranjive vri-

jednosti ima i ljekovita svojstva kojane treba zanemariti. Iz sastava sevidi da tikva sadrži 90 – 93 % vode,6 % ugljikohidrata, 1 % bjelanče-

vina, 0,1 % masnoa, te pored togakarotin koji daje žutu boju, B vita-

mini, C vitamin, minerale magnezij,kalcij, željezo, fosfor i dr. Osobitavrijednost je bundevinog ulja kojeje jako probavljivo. Dakle pospješu-je probavu i olakšava rad bubrega.Preporuča se koristiti za dijetetskuprehranu. Narančasto meso bun-deve koje je slatkog okusa se kori-sti za raznovrsnu pripremu slatkihi slanih jela. Najčeše se od njegapripremaju pite, kolači, marmeladei sl. Mnogi tikvino meso zamrznu i

ostave za zimnicu. Iscijeđeni sok ilikuhano meso tikava liječi psorija-zu, upalu tankog crijeva, mokraniorgana i prostate. Sjeme tikava imaizrazito ljekovito svojstvo, a u svomsastavu imaju esencijalne masnekiseline koje sprečavaju grušanjekrvi u žilama. Pored toga najbolje jekoristiti tikvino ulje u izravnoj pri-mjeni kao dodatak salatama, a kojeima ulogu poboljšanja opeg stanjaorganizma u cijelosti.



I Pć, . .

Sušenje ljekovitog biljaPočetkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitihbiljaka, bilo da su amateri ili proesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilnoosušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke

Uspješnim se smatra onosušenje kojim se iz svježihbiljaka ukloni vlaga a osta-

nu eterična ulja. Sam postupak su-šenja mora se obaviti što prije, kakoeterična ulja ne bi nestala prigodomprirodnog procesa raspadanja.Ključ pravilna sušenja su ispravnatemperatura i niska vlažnost.

Temperatura za sušenjeProsječna temperatura za ko-

mercijalno sušeno bilje iznosi 38oC,što se teško može ostvariti kod kuebez specijalnih uređaja. Tempera-tura zraka između 20 i 32oC, kojavlada u zračnim vitrinama ili uvitrinama blizu grijača, posve eodgovarati. Za sušenje ljekovitogbilja dobro e poslužiti i neka sobas električnom grijalicom koja nijeizravno uperena u bilje.

Sušenje na suncu provodi se u

krajevima gdje su visoke tempera-ture i gdje ima malo vlage, ali se nataj način gubi boja, a bilje je izlože-no veoj mogunosti zagađenja.

Mjesto za sušenje mora biti suhoi prozračno, te mračno da bi se boljeočuvala boja. Za ovu namjenu gara-že nisu prikladne.

Sušenje u penici nije priklad-no posebno za cvjetove i listove,

čak i na najnižoj temperaturi, alije prikladno za sušenje korijenja.Isto tako sušenje ljekovitog bilja umikrovalnoj penici nije prikladno,jer se zbog sprječavanja svjetlosnogluka stavlja mala posuda s vodomčime se dobiva suprotan učinak.

Sušenje listovaZeleno bilje sitnih listova može

se sušiti na stabljikama, ali velikilistovi se suše pojedinačno.

Sušenje se najčeše obavlja na

razapetoj mreži između okvira, dazrak može cirkulirati i ispod, nakoju se rašire listovi. Mreže se držena toplu, tamnu i zračnu mjestu. Li-še se suši sve dok ne postane puc-ketavo na dodir. Vrijeme sušenjaovisi o debljini listova i o količinivlage, o stupnju topline i o vlazi uzraku. Sušenje najčeše traje od 3-4dana do najviše jednog tjedna. Kadsu listovi suhi, skidaju se sa stablji-ke, a ako su listovi veliki smrve se ispremaju.

Ljekovito bilje se može suši-ti i tako da se zaveže u svežnjeve iobjesi na čisto i zračno mjesto.

Kod velikog broja ljekovitog biljasuše se cvjetovi. Cvjetove nevenalakše je sušiti cijele, pa se poslije,prema potrebi mogu skidati latice.

Kako se suše pojedine vrste?Lavandu je najbolje objesi-

ti u svežnjevima svezane rajom.Cvjetni klasovi prekriju se papirna-tom vreicom da po njima ne padaprašina.

Osim toga papirnate vreica sa-kupljaju otpale latice.

Cvjetovi luka vlasca i ružinipupoljci koji se upotrebljavaju udekorativne svrhe, zadržat e li-

jep oblik ako se suše u uspravnompoložaju tako da se stapke provukukroz žičane rešetke za kolače.

Ako prigodom sušenja cvjetovaželite zadržati savršen oblik i boju,stavite cvijet na tanak sloj sitnogspecijalno obrađenog pijeska i nji-me prekrijte cvijet. Tako pripre-mljen cvijet suši se 2-3 tjedna.

Sjeme se bere zajedno sa sje-menim glavama koje se nalaze nastapkama. Zavežite ih u svežnjeve,a preko glavica stavite papirnate

vreice i objesite na toplo i zračnomjesto. Sjeme se ne smije sprema-

ti u plastične vreice jer one potičustvaranje vlage.

Sušenje korijenjaKorijenju za uspješno sušenje

treba temperatura 50-60oC. Zasušenje je prikladna penica po-dešena na najnižu temperaturu sotvorenim vratima. Prije sušenja

korijenje dobro oribajte, narežitega na komadie i raširite po limu zapečenje. Komadie stavite u hladnupenicu i povremeno okreite zbogravnomjernog sušenja. Vrijeme su-šenja ovisi o vlazi i veličini.

Spremanje osušenog biljaOsušeni listovi i cvjetovi brzo

e propasti i izgubiti aromu i boju.Uvijek ih spremite na suho i mračnomjesto. Cvjetove i listove od kojihete napraviti potpuri možete spre-

miti u papirnate vreice i hermetič-ki zatvorene limenke ili staklenke.

Sušenje listova ljekovitog bilja u sušari

12


Sušenje ljekobilja



Suzbijanje staklenikegrinje (pauka) na povru

Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae), jedna je od najpoznatijihi najraširenijih grinja na plodovitom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ovegrinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Najveće štete pričinjava u vrijeme plodonošenja kad je i izborpripravak za suzbijanje ograničen.

Morološke odlike vrsteOdrasli oblici su nježne građe

s etiri para nogu. Boja tijela je

uglavnom naranasta ili tamnožutas dvije naglašene tamne pjege nahrptu. Odrasla ženka je dugaka0,6-1 mm. Jaja su bjeliasta i pro-zirna i jedva se mogu primijetitiprostim okom. Liinke do doraslogstadija prođu kroz tri razvojna sta-dija. Između pojedinih razvojnihstadija liinke miruju, te su tadavrlo otporne na primjenu akarici-da. Najmlađe liinke imaju samotri para nogu. Ženka odloži 100-200 jaja. Tijekom godine ostvari

6-10 naraštaja ovisno o klimatskimuvjetima. Pri temperaturi od 30-32oC razvoj naraštaja traje 8-12 dana.

Izgled štetaZaraženo liše puno je bjeliatih

tokica, te postaje prošarano. Li-še se suši, nekrotizira i otpada. Nanaliju liša nalaze se pauci u nojgustoj pređi kojom povezuju višelistova. Kod jaeg napada plodovisu sitniji, slabije kakvoe. Urod jeznatno manji..

SuzbijanjeSuzbijanje se uglavnom provodi

primjenom akaricida koji su regi-strirani u pojedinim kulturama. Na

I D, . .• Među povrtnim kulturama osjetljivim na napad običnoga crvenog

pauka osobito se ističu krastavac i rajčica. Tijekom ljetnih mjeseci,na području Hercegovine, veliki broj nasada rajčice, na obiteljskimgospodarstvima, strada od napada običnoga crvenog pauka zato što

proizvođači ne obavljaju zaštitu.

Sjemenarnini agrocentri uMostaru, Širokom Brijegu,Grudama i Čitluku u ponudiimaju i gotov akaricidni

pripravak za suzbijanjeobičnog crvenog pauka svrlo malom karencom.

tržištu se naješe koristi pripravakVertimec 018 EC.

Mali proizvođai povra-hobistiesto puta imaju velikih problemas ovom grinjom jer su im pakiranjakemijskih pripravaka za suzbija-

nje grinja velika. Danas na tržištupostoje gotovi akaricidni pripravciza suzbijanje grinja koji su osobitopogodni za primjenu kod hobista.

Simptomi napada pauka na razliitim povrtnim kulturama

13




Povrtnjak

početkom ljeta

Nakon suše kojaje obilježila drugupolovinu ožujkamjeseca, te padalinakoje se pratile cijelitravanj, početkomsvibnja vrijeme se

konačno stabiliziralote omogućilo sadnjumnogih povrtnihkultura

14


M Kčć, . .

Kao i proteklih godina tako i ove godine u Sjemenarninim Agrocen-trima možete pronaći veliki izbor presadnica povrća i to: rajčica, kra-stavac, dinja, lubenica (obična i cijepljena na podlogu tikve), paprika,tikvice, kupus, patlidžan, salata i dr.

Kako tijekom svibnja i lipnjau Hercegovini obino vla-daju velike vruine, prae-

ne duljim sušnim razdobljem, nuž-no je vršiti i redovito zalijevanje. Tose posebice odnosi na tek posijanosjeme povra koje treba svakod-

nevno zalijevati do potpunog ni-canja biljaka. U kasnijim fazamarazvoja zalijevanje se provodi popotrebi ovisno o vladajuim kli-matskim prilikama.

Iako sadnja prijesadnica povrau Hercegovini obino završava dosredine svibnja, ne postoje klimat-ske zapreke u pogledu sadnje, a štose prije svega odnosi na presadniceproizvedene kontejniranim putem.Posebice je aktualna sadnja lube-nice i to prije svega one cijepljene

na tikvu. Naime, cijepljena lubeni-ca osim što je otpornija na bolestii što ostvaruje vee prinose ranijeplodonosi za 20-tak dana što na tr-žištu ranog povra nije zanemarivo.Posljednjih godina je zamjetan i sveeši uzgoj neobinih vrsta povrapoput bijelog patlidžana, žutih rot-kvica, blitve s crvenom stabljikomi sl. Premda se radi o sporadinomuzgoju, navedeni «rariteti» pred-stavljaju svojevrsno osvježenje navrtnim gredicama. Jer dobro je da unašim sjemenskim kuama može-te pronai i vrste povra koje osim

VRSTA POVRĆAKOLIČINA

SJEMENA (g/m2)OPTIMALNO

VRIJEME SJETVE

MRKVA 3 01.05.-30.06.

CIKLA 4 01.05.-21.06.

RADIČ 3 01.05.-30.06.

GRAH MAHUNAR 15 01.05.-30.06.

CVJETAČA 3 01.06.-22.06.

PERŠIN 2 01.06.-15.06.

PORILUK 15 01.06.-15.06.

KELJ PUPČAR 3 01.06.-20.06.

ZIMSKI KELJ 3 20.06.-30.06.

ZIMSKI KUPUS 3 20.06-30.06.

JESENSKA SALATA 3 10.06-20.06.

BAMIJA 5 sjemenki u kućicu 01.06.-10.06.

KRASTAVCI (kis.) 3 sjemenke u kućicu 20.06.-30.06.

ARTIČOKA 4 01.06.-15.06.

BROKULA 2 15.06.-30.06.

RAŠTIKA 2 01.06.-15.06.

u kuhinji isto tako možete upotrije-biti i na ukrasnim gredicama. Zatou agrocentrima dobro i pomno pro-motrite police i kataloge, jer vrije-me se ipak promijenilo…



15


D Mć, . .

Kolci od bambusa idealan potporanj u vrtovima

Bambus kolci imaju nizprednosti u odnosu naklasične drvene kolcezato što su dugotrajni,čvrsti, lagani i ravni te sujednostavni za postavu.Osim toga, bambus je za30 % tvrđi od hrastovinete je zahvaljujući

sadržanoj količinimasnoća prirodnovodootporan.

Openito gledano, uzgoj bi-ljaka uz potporanj imaniz prednosti. Povrh toga,

vertikalnim uzgojem se redovitoostvaruju visoki prinosi zbog egase ovaj vid uglavnom prakticira uozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji.Međutim, svjedoci smo injenicekako i na manjim površinama tj.u obiteljskim povrtnjacima, vo-njacima i cvjetnjacima koristimo

razliite vrste potpornja od kolaca,žice, mreže, štapova i dr. I dok smonekada nabavljali drvene kolce odseoskih prodavaa i na „divljimštandovima“ uz lokalne prometni-ce danas to nije potrebno. Naime,danas u svim bolje opskrbljenimpoljoljekarnama možemo nabavitinamjenske bambusove kolce ijatvrdoa omoguava njihovo ko-rištenje tijekom nekoliko godina.Drugim rijeima, kada nabavitebambus kolce možete ih nesmeta-no koristiti kroz nekoliko narednihsezona što nije sluaj s klasinimdrvenim osloncima.

Bambus iz vlastitog vrtaZbog injenice kako se

bambus kolci sve više kori-ste kao oslonac za posađenevoke, lozu, povre i ukra-sne penjaice primjetnaje i sve vea potražnja zanjegovim sadnicama. Jerzašto bambus ne uzgojitiu vlastitom vrtu? Bam-busi su rastom najveipredstavnici obitelji tra-va. Zbog toga se bambusi

srednje i velike veliinekoriste kao vjetrobrani,bilo da ih uzgojite kaoveliki šumarak, u izoli-ranim skupinama ili kaoživicu. U tu svrhu dostase koristi crni bambus(Phyllostachys nigra )koja naraste u visinudo 4 metra. Njegovevitke stabljike potpunosu prekrivene lišem ikao takve predstavlja-ju idealan zaklon kojiuinkovito smanjujebuku. Stoga ga obino

možete zapaziti u vrtovimalociranim uz prometnice.Ukoliko volite bambuse,a ne želite narušiti ranijeformirani ambijent vašegvrta onda vam jedino pre-ostaje uzgoj patuljastihformi (0,50-1,0 m). Osimtoga, spomenute patulja-ste forme obino se kori-ste u vrtovima smještenimna padinama odnosno namjestima gdje je potrebno

povezati zemljište u ciljusprjeavanja erozije. Po-vrh svega, patuljaste vrstebambusa predstavljajusavršeni izbor za nepri-stupana podruja i namjestima gdje bi travnatipokriva zahtijevao previ-še pozornosti.

Uvjeti uzgoja bambusaBambus je relativno

nezahtjevna biljka kojase može uzgojiti i u na-

šem klimatu. Pri tomu jeosnovno pravilo da bilj-kama osiguramo dostat-ne koliine vode. Naime,dobro je poznato kakobambus predstavlja žed-nu biljku koju je tijekomvelikih vruina potrebnodoslovce svakodnev-no zalijevati. Ukolikose toga budemo revnopridržavali za vrlo krat-ko vrijeme dobit emo

veoma bujan grm bam-busa što se pravilnimuzgojem postiže ve za jed-

nu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bistabljike bambusa mogli iskoristitiu vidu drvenih kolaca moramopriekati najmanje dvije godinekoliko je nužno da njegove trskepotpuno dozriju. Ali, pošto je bam-busove kolce danas jednostavnijenabaviti u poljoljekarnama, po pri-

Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Či-tluku u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine, koja

omogućava primjenu kod različitih kultura.

stupanoj tržnoj cijeni, to je poželj-nije „poštedjeti“ uzgojene grmoveda dominiraju svojom bujnošu iljepotom. Uostalom, zbog toga gr-movi bambusa sve eše pronalazemjesto u dekorativnim vrtovimagdje dominiraju svojom graciozno-šu te nadasve svojom elegantnomformom.



I D, . .

PLAMENJAČAnajštetnija bolestpovrtnih kultura

Među bolestima povrtnihkultura koje se javljajusvake godine, posebno

se istie Plamenjaa, koja u po-

jedinim godinama može priinitikatastrofalne štete. Zaštitu protivove bolesti potrebno je provoditipreventivno.

Plamenjača krumpira

Plamenjaa krumpira ili krum-pirova plijesan je naješa ali i naj-štetnija bolest krumpira. Simptomibolesti najuoljiviji su na listu, aliuzronik bolesti napada stabljiku igomolj. Naješe je napadnuto do-nje liše, a prvi simptomi su u obli-ku pjega žukaste boje koje postu-pno poprimaju smeđu boju. Ako jevrijeme vlažno, pjege se poveava-ju, zahvaaju cijele listove. zaraženilistovi ostaju visjeti na cimi. Bolestkasnije zahvati i izboje, a kao za-dnja faza napada ostaju gole sta-bljike pa krumpirište izgleda kaoofureno. Ako potraje vlažno i toplo

vrijeme, napadnuti organi trunu pase nadaleko osjea smrad truleži.

Mjere zaštiteJedna od osnovnih mjera zašti-

te je sadnja zdravih, nezaraženih,gomolja uz obvezno poštivanje

plodoreda. Po mogunosti saditiotpornije sorte. Od agrotehnikihmjera još je bitno dobro obaviti za-grtanje, tako da ispod busa nemajaria u koje bi se slijevala voda scime. U veini sluajeva, posebno ugodinama s više oborina, primorani

smo koristiti neki od kemijskih pri-pravaka. Naješe korišteni su:Star80 WP, Cuprablau Z, Polyram DF,Daconil 720 SC, Shirlan 500 SC,kao kontaktni, odnosno RidomilGold MZ 68 WG, Acrobat, PergadoMZ, Revus SC, Quadris i dr. kao si-

stemici.Ako nema prognozne službe,prvo prskanje se obino provodipred cvatnju odnosno u vrijemecvatnje.

Plamenjača krastavca

Plamenjaa krastavca (Pseudo-peronospora cubensis) je naješa

i vrlo opasna bolest. Javlja se nakrastavcima koji se uzgajaju naotvorenim, ali i u zaštienim pro-storima. Bolest se naješe javljaprije formiranja prvih plodova. Prvisimptomi uoavaju se na listu uobliku pjega koje su okrugle, svje-

tlozelene boje. Pjege se postupnopoveavaju i zauzimaju prostorizmeđu žila lista. Nastavkom bole-sti, broj pjega se poveava, a starepjege poprimaju žutosmeđu boju.Zaraženi dio lista se suši. Osuše-ni dijelovi lista lako se lome, te setakvi listovi suše. Biljka na vrhuvriježe stvara novi list koji takođerzahvaa zaraza.

16




Kako zaštititi krastavce od ovebolesti?

Prije svega, sjetvu (sadnju) kra-stavaca obaviti na onim parcelamana kojima prethodne godine nisu

rasle dinje, lubenice, krastavci, ti-kvice i ostale vrste iz porodice Cu-curbitacea. Saditi otpornije hibride,a krastavce uzgajati uz konopac ilina mreži. Ako se pridržavamo ovihmjera zaraza e biti manja, ali sva-kako tijekom vegetacije potrebnoje koristiti i kemijske mjere zaštite.

Sa zaštitom treba poetikad biljke razviju 3-5listova.

Danas na tržištu po-stoji vei broj fungicidakoji uspješno suzbijajuovu bolest. Od fungi-

cida sa površinskimdjelovanjem mogu sekoristiti pripravci na os-novi bakra i mankozeba(Nordox 75 WG, Star 80WP ).

Bolju zaštitu pruža-ju sistemini fungicidi,a

od pripravaka mogu se koristitisljedei: Ridomil Gold MZ 68 WG,Acrobat MZ, Revus SC, PergadoMZ, Quadris. Prskanje sisteminimfungicidima ponavljati nakon 8-10dana uz poštivanje karence.

Kod zaštite krastavca protiv ovebolesti potrebno je prskati nalijelista, jer infekcija dolazi kroz puina donjoj strani lista.

Plamenjača rajčiceJedna od naješih ali i najo-

pasnijih bolesti rajice je svakakoplamenjaa (Phytophthora infe-stans). Bolest se javlja još u rasa-du, tako da ve tada treba obavitizaštitu.

Na starijim biljkama simpto-mi bolesti mogu se primijetiti na

listu, plodu i stabljici. Simptomina listu oituju se u obliku pjegaraspoređenih naješe na rubu, alimogu nastati i na bilo kojem dru-gom mjestu. Pjege su nepravilnaoblika,svijetlosmeđe boje. Prvepjege obino nalazimo na donjimetažama stabljike.

Na stabljici se također uoavajupjege i to na mjestima spajanja listai stabljike. Na napadnutim zelenimplodovima javljaju se male tamnepjege bronane boje.

Rajica koja se uzgaja u zatvore-nim prostorima,a zalijeva se raspr-skivaima, podložnija je napaduod one rajice koja se zalijeva po-loženim cijevima. Također i sorte

bujnijeg rasta s velikom koliinomlisne mase su više osjetljive. Nasadirajica u blizini krumpirišta pod-ložniji su napadu, jer se smatra dasu izvor primarne zaraze zaraženebiljke krumpira.

ZaštitaZaštitu rajice protiv ovog pa-razita svakako treba provoditi po-sebno u zatvorenim prostorima,ai u onim podrujima uzgoja gdjetijekom vegetacije esto padajuvee koliine oborina. Za uspješ-nu zaštitu na raspolaganju je veibroj pripravaka, a posebno onihna osnovi bakra (Cuprablau Z,Bordoška juha, Champion, Nordox75 WG idr), organskih pripravaka(Polyram DF, Star 80 WP, Daconil720 SC ), te sistemini pripravci(Ridomil Gold MZ 68 WG, AcrobatMZ, Pergado MZ, Revus SC, Quadrisi dr.). Prigodom tretiranja dobro po-prskati lice i nalije lista.

17


Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Či-tluku u ponudi imaju kemijske pripravke s vrlo malom karencom zazaštitu povrća od uzročnika biljnih bolesti.

Sistemini kemijskipripravci za suzbijanje plamenjae



M Ć,. .

Pripreme zemljišta zapodizanje nasada jagodaJagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri, a nekada i četiri godine, pa je vrlo bitno

pravilno odabrati mjesto za novi nasad. Od izbora lokacije ovisi prinos, kvaliteta plodova i samarentabilnost proizvodnje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj biološki potencijal.

Izbor položaja-ekspozicija imaveliki značaj kod uzgoja jagoda.Na južnim ekspozicijama jago-

de dozrijevaju nekoliko dana ranijenego na sjevernim. U kontinental-nim područjima jagoda se može uz-gajati do 500 m nadmorske visine, au južnim područjima to može biti ido 1000 metara nadmorske visine.Kad je u pitanju nagnutost terena, zauzgoj jagode bolji su ravniji odnosnoblago nagnuti tereni u odnosu nastrme terene. Tereni s nagibom pre-ko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode.

Predkultura i plodoredKod izbora lokacije za podiza-

nje novog nasada jagoda, posebnupažnju treba obratiti predkulturi.Dobre predkulture za jagodu su

žitarice, grah, grašak, grahorica, anepovoljne predkulture su: jagode,malina, krumpir, rajica, kukuruz

jer iza ovih kultura ostaju brojniuzronici bolesti, štetnici i korovi.Na istu parcelu jagoda bi ponovnotrebala doi nakon 3-4 godine. Utom razdoblju na toj parceli bi setrebale uzgajati kulture koje su do-bre kao predkulture za jagodu.

Priprema zemljištaS pripremom zemljišta za po-

dizanje nasada jagoda treba po-eti na vrijeme, što prvenstvenoovisi o predkulturi. Ako je parcelazakorovljena, onda prije bilo ka-kve obrade treba uništiti korovnuoru. Jagoda ima plitak korjenovsustav koji je u istoj zoni kao i ko-rijen korovskih biljaka. Korijenkorovskih biljaka je agresivnijii oduzima jagodama vodu i hra-njive tvari. Korovi a posebno akose radi o višegodišnjim vrstamauništavaju se primjenom herbici-

da u fazi intenzivnog porasta. U tusvrhu se naješe koriste pripravcina osnovi glifosata (Herkules, Ou-

ragan system 4). Nakon uništenjakorova pristupa se dubokom ora-nju, koje se obavlja pri umjerenojvlažnosti tla, na dubinu 35-40 cm.Jagoda ima plitak korjenov sustav,ija se glavna masa prostire nadubini15-25 cm. Oranje se obavljanajmanje dva mjeseca prije sadnjeda bi se tlo usitnilo i na vrijeme pri-premilo za sadnju.

Meliorativna gnojidba ili poprav-ka osobina tla izvodi se u slua-jevima kada se na osnovu analizeutvrdi da odabrana parcela nijezadovoljavajue plodnosti. Jagodatraži blago kiselu reakciju tla pH5,5–6,5.Ako je parcela kiselija,smanjenje kiselosti obavlja se do-davanjem potrebnih koliina kre-njaka (CaCO3) istodobno s organ-skim gnojivom, nekoliko mjeseciprije sadnje. Meliorativna gnojidba,kalcikacija i rasturanje organskog

gnojiva, obavlja se nakon dubokogoranja. Jagoda dobro reagira naorgansko gnojivo pa se preporu-

a primjena Biorex-a ili Frutortto.Konana obrada zemljišta za sad-nju obavlja se nekoliko dana prijesame sadnje koristei, tanjurae,rotofreze i druge uređaje.

Sadnja jagodaMada se jagoda može saditi tije-

kom cijele godine, najbolja je ljetnasadnja, koja se obavlja od sredinesrpnja do sredine kolovoza. Pred-nosti sadnje u ovom roku su velikeu donosu na ostale rokove (prolje-e, jesen). Za sadnju se koriste tzv.frigo sadnice, a sadnja se obavlja nagredice uz korištene crne mal fo-lije i navodnjavanja. Dan uoi sad-nje dobro je obaviti navodnjavanje,ako je tlo suho. Sadnju je najboljeobaviti u popodnevnim satima,kada su temperature niže. Bitno jeda sadnice što manje budu izlože-ne suncu. Posebnu pažnju treba

obratiti na sabijanje (slijeganje) tla,dobrom zalijevanju i što manjemošteivanju folije.

18




Boja plastine folijeutjee na kakvou jagodaNajčešća svrha uporabe plastičnih malčeva u proizvodnji jagode je sprječavanje isparavanja vode iz tla(evaporacija), regulacija temperature tla, očuvanje strukture tla i smanjenje razvoja korova.

P. . . T Jć

UHrvatskoj se naješe rabiplastini mal od crne po-lietilenske folije. Ona po-

maže zagrijavanju tla u proljee isprjeava razvoj korova, ali tijekomljeta je zagrijavanje tla ispod njepreveliko.

Prednost malčiranjaStoga se nastoji kombinirati s bi-jelom folijom koja se stavlja ispodnje. Za uspješnu primjenu ovogsustava potrebno je uzeti manjetrajnu crnu foliju koja se do ljetarastvara pod utjecajem svjetla, takoda ostane samo bijela folija.

Osim bijelih i crnih folija, u po-sljednje vrijeme se sve vise istra-žuje i primjena folije drugih boja.Plava folija ima odprilike 30-60%slabije sprjeavanje rasta koro-va, dok su crvena, zelena, smeđa ižuta gotovo podjednako uinkoviteu sprjeavanju rasta korova kao icrna folija. Prozirna folija može ipojaati rast korova zbog povea-nja temperature tla i propuštanjesvjetla. U usporedbi sa smeđomfolijom, uzgoj jagode na bijeloj folijipoveava koliinu fenola, antocija-na i elagine kiseline u plodovima.Ove tvari imaju povoljan uinak nazdravlje ljudi.

Jagode uzgajane na crvenoj oliji imaju više šećera i bogatiju aromu

u usporedbi s onima uzgajanima na crnoj oliji. S obzirom na to da je aroma plodova jedno od najvažni-

jih svojstava o kojem ovisi prihvat-ljivost ploda kod potrošača, a time

i uspjeh na tržištu, crvena olija zaslužuje veću pozornost u uzgoju u Hrvatskoj.

Više šećera i bogatija aromaPosebice je zanimljiva primjena

crvene folije. Crvena boja reekti-rasvjetlost iz crvenog dijela spek-tra, koja ima znaajan uinak naizgled biljaka.

Ova folija u usporedbi s crnomstandardnom folijom znaajno po-veava ukupan prirod i daje tamni-ju boju mesa, ali je koliina uku-pnih kiselina manja, kao i koliinaelagine kiseline.

Različite sorte-različitodjelovanje

Zanimljivo je da ista boja foli-je ne djeluje jednako na sve sorte.Tako, primjerice, sorta Clery imaznaajno više topljive suhe tvari išeera na foliji srebrene boje, a sor-ta Miss na crnoj foliji. Također sortaChandler ima podjednak prirod imasu plodova na bijeloj i crnoj foli-ji, dok je prirod sorte Sweet Charliena bijeloj foliji vise nego dvostrukoniži nego na crnoj foliji.

Boja plastinog mala može zna-ajno pridonijeti kakvou jagode,ali također može imati i negativanuinak. Boju folije treba odabratiuzimajui u obzir klimatske prili-ke, nain uzgoja i, osobito, sortu.Pri tome se ne bi trebalo rukovoditi

stranim podacima, nego prvo pro-vesti vlastita istraživanja kako bi seutvrdila optimalna boja plastinogmala za naše ekološke i tehnološ-ke uvjete.

Prednost ovog sustava je u tome što se tlo u proljeće brže zagrijava i nema uvjete za rast korova pa bilj-ke imaju bolje uvjete za rast. Ljeti nema prejakog zagrijavanja tla i

popravlja se kakvoća plodova zbog

refeksije svjetla koje daje bijela olija. I bijela i crna olija gotovo

podjednako dobro sprječavaju rast korova.

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

Crna folija naješa u proizvodnji jagoda

19




Specinostignojidbe voakaSvaka voćna vrsta ima specifčne potrebe za vrstom i količinompotrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla,klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti planiranog prinosa

M Kčć, . .

Ukoliko upitate bilo kojegvoara da vam pomogneobjasniti na koji nain pri-

hraniti i pognojiti pojedine vonevrste smatrat e vas i više nego

laikom u ovoj grani poljoprivredneproizvodnje. Međutim, tko se imalobolje razumije u navedenu temati-ku znat e da je rije o vrlo speci-noj oblasti koja ovisi o velikombroju imbenika. Osim toga, potre-ban odnos biljnih hranjiva i njihovakoliina ovise o samoj plodnostitla, podneblju, vonim vrstama pai sortama kao i o mnogim drugimimbenicima. Ipak, najvei pro-blem predstavlja neznanje koje senajbolje oituje na konkretnim pri-mjerima na terenu. Čak i sami dje-

latnici u poljoljekarnama esto neprepoznaju simptome neadekvat-no izbalansirane gnojidbe voakapa navedene nedostatke nastoje«zalijeiti» nekim od fungicida.Ono što hou rei jest injenica daveliki broj navedenih simptoma e-sto mijenjamo s biljnim bolestima.Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.

Najčešći simptomi nedostatkapojedinih hranjiva

Za našu hercegovačku zemlju

slobodno možemo rei da je «osu-đena» na nedostatak željeza čijesimptome redovito susreemo nabiljnim vrstama, počevši od akti-nidije pa sve do vinove loze. Ali, zanedostatak željeza emo relativnolako, jer ve i najvei laici na listo-vima raspoznaju klorozu ili gubitakzelene boje, o čemu smo u više na-vrata iscrpno i pisali. Međutim, štoako listovi poprime blijedožutu bojua lisni nervi ostanu i dalje zeleneboje. Tada je riječ o nedostatku ma-

gnezija a što se najbolje uočava nalistovima vinove loze. Napomenimo

kako se navedena pojava uglavnomi zamjenjuje s nedostatkom željeza.S druge strane, nedostatak kalija seuočava po karakterističnom suše-nju rubnog dijela lista. Tako je list po

svome obodu potpuno osušen (ne-krotičan) dok je njegova unutraš-njost i dalje zelene boje. Spomenutanekroza se najčeše može uočitina stablima jabuka i krušaka kao iu nasadima jagoda. Pored toga, naplodovima jabuka i to prvenstvenosorte Zlatni delišes često možemouočiti gorke pjege koje se javljajukao posljedica nedostataka kalcija.Na plodovima jabuka se pojavlju-

ju i slične plutaste pjege ali sada«zahvaljujui» nedostatku bora. Upraksi se događaju još i mnoge dru-ge, rekli bismo neuobičajene pojavea koje su posljedica nedostatka ne-

kih drugih biljnih hranjiva. Takva jei pojava tzv. sitnolisnosti kod jabukaa koja se javlja u slučajevima nedo-statka cinka. Ono što želim naglasitijest činjenica da je pravilno izbalan-sirana gnojidba temelj uspješnoguzgoja vonih vrsta.

Kovrčavost lista breskveJoš jedan primjer je i opasna

kovravost lista bresaka koja je

doslovce poharala Hercegovinu.Bolest se redovito javlja u godina-ma kada imamo vlažno vrijeme upoetku listanja bresaka. Ali, kodvoara koji su uz odgovarajuu ipravodobnu zaštitu bresaka obavilii pravilnu gnojidbu, ona je izostala.

Barem su tako pokazale prve infor-macije s terena i naši pokusi s po-druja Stoca. Iz toga se može lakozakljuiti kako je pravilna gnojidbaitekako važna jer podiže obrambe-nu mo biljnog organizma i na tajnain utjee na saniranje šteta kojese javljaju kao posljedica suše, bo-lesti i drugih negativnih imbenika.

Rješenje je u olijarnoj prihrani?U sušnoj nam Hercegovini foli-

jarna gnojiva puno znae iz razlogašto se mineralna gnojiva dodana

još u proljee ne mogu bez do-voljne koliine padalina otopiti tese stoga u vidu granula još moguuoiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojivakorijen ne može usvojiti pa biljkeosim zbog suše pate i zbog njihovanedostatka. Rješenje je, dakle, ufolijarnoj prihrani ili prihrani prekoliša. Folijarnom prihranom danahranjiva voka brže i potpunijeusvaja jer se i nanose neposrednona list. Osim toga, dio koji padne natlo biljka usvoji putem korijena. Na

ovaj nain hranjivo možemo datiu pravom trenutku uz puno veuuinkovitost. Tako 1 kg dušika fo-lijarno primijenjen odgovara 4 kgdušika dodanog u tlo, a kod boraje taj odnos 1:5, dok kod magnezija1 kg folijarno primijenjen odgovaraak 75 kg dodanih putem tla. Da-kle, na navedeni nain vona stablamožemo vrlo brzo i uinkovito op-skrbiti potrebnim mikro i makroe-lementima, samo vodei rauna daprihranu preko lista obavljamo uranim jutarnjim ili kasnim veer-njim satima.

20


Simptomi Fe kloroze na breskvi



Bolesti borovnicai brusnica

Posljednjih nekoliko godinau Hrvatskoj je zabilježenintenzivniji uzgoj borovnicai brusnica, pogotovo upodručju Gorskog kotara,zagrebačkoj okolici, ali idrugim dijelovima Hrvatske

gdje postoje povoljniuvjeti za uzgoj ove vrlokorisne voćne vrste. Razlogpovećanog uzgoja su i dobridržavni poticaji za ovekulture.

D. . T Mčć

Borovnice i brusnice su vonevrste znaajne po velikomsadržaju medicinski važnih

spojeva, kao što su razliiti antiok-sidansi (neki vitamini, fenoli i dr.),te stoga vrlo povoljno djeluju na o-vjekovo zdravlje . Između ostalog, ito je razlog poveanog zanimanjaza uzgoj ove vone vrste. Kod nasje u uzgoju najproširenija amerikaborovnica (Vaccinium corymbo-sum). Kao i na drugim kultiviranimbiljkama, tako se i na borovnicama

javlja veliki broj bolesti, a u našimagroekološkim uvjetima najvažnijesu: palež cvjetova ili siva plijesan,rak stabljike, antraknoza plodova,monilioza, pjegavost lišća, hrđa,crvenilo lišća, trulež korijena i dr.Važno je istaknuti da kod nas dosadjoš nema registriranih fungicida zasuzbijanje bolesti na ovim biljka-ma, pa su u ovom lanku navedenemjere suzbijanja koje se provode usvijetu, gdje je uzgoj borovnice ra-šireniji.

Palež cvjetova ili siva plijesanOvo je jedna od naješih bolesti

na borovnicama. Uzronik bole-sti je svima poznata topatogenagljiva Botryotionia uckeliana , po-znata pod nazivom Botrytis cine-rea . Bolest se osobito javlja jaimintenzitetom u kišnim i hladnijimgodinama. Simptomi se najbo-lje uoavaju u vrijeme cvatnje uobliku paleži cvjetova, ali i truležiplodova. Cvjetovi izgledaju kao da

su spaljeni i suše se. Palež pone-kad može zahvatiti i liše i izboje

biljaka. Suzbijanje se provodi fun-gicidima, a kod nas su poznati: di-

karboksimidi ( Kidan SC, Lupo SC, idr.), fudioksonil (Switch 62,5 WG),enheksamid (Teldor SC 500), pi-rimetanil( Botril 300 SC, Cezar SC,Botryticid SC i dr.). Suzbijanje trebaprovoditi ve od poetka cvatnje dopoetka zriobe plodova.

Rak stabljike borovniceOvu bolest mogu prouzroiti

više vrsta topatogenih gljiva, kaošto su: Fusicoccum putreaciens,Phomopsis vaccini i Botryosphae-ria corticis. Simptomi se naješe

uoavaju na stabljikama biljaka uobliku nekroza, raka- rana i odu-miranja kore stabljike, zatim suše-nja izboja, pa i cijelih grmova u slu-aju jae zaraze i uzgoja osjetljivihkultura. Mjere suzbijanja ne dajubaš zadovoljavajue rezultate, štopoveava opasnost od pojave ovebolesti. Prema iskustvima iz svijeta(Amerika), od fungicida se naješekoriste iz skupine talamida, kaošto je kaptan (Merpan 80 WG, Cap-tan 50 WP, Stoper WP i dr.) i olpet

(Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futu-ra WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi seprimjenjuju jedanput mjeseno odranog proljea do opadanja liša.Obvezno bi trebalo uklanjati zara-žene dijelove biljaka i izboja iz na-sada. Od kultivara koji se uzgajajukod nas najosjetljiviji su Bluecrop iCovile, a razmjerno su otporni Blu-eray, Pioneer.

Antraknoza plodovaOva bolest naješe se javlja na

plodovima borovnica u vrijemezriobe u obliku antraknoznih udu-

bljenih pjegica. Simptomi se mogujaviti i na drugim dijelovima biljke

(cvjetovima, listovima i izbojima),ali dosta manje. U jakom napadubolesti dolazi i do truleži i propada-nja plodova. Uzronik su topato-gene gljive iz roda Colletotrichum .Vrlo osjetljive sorte na ovu bolestsu: Blueray, Harrison, Bounty. Bo-lest se suzbija fungicidima od sre-dine cvatnje do poetka razvojaplodova u razmaku 8-10 dana. Pre-ma svjetskim iskustvima, najboljudjelotvornost pokazuju fungicidina bazi kaptana (Captan 50 WP,Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i

azoksitrobina (Quadris, Amistar250 SC i dr.).

MoniliozaOva bolest je u pojedinim dije-

lovima svijeta (Amerika) gdje seuzgaja borovnica jedna od najvaž-nijih i najopasnijih bolesti. Bolestse još naziva mumiciranost ploda.Uzronik je patogena gljivica Mo-nilinia vaccinii-corymbosi . Simp-tomi se javljaju ve u rano proljeeu obliku odumiranja izboja, listova

i cvjetova. Sa zaražene biljke širi seizražajni miris po truleži, po kojemse ova bolest vrlo lako uoava. Bo-bice se razvojem bolesti smežuraju

i poslije mumiciraju, zbog egase bolest i zove još mumiciranost

plodova. Bolest se suzbija obve-znim uklanjanjem svih zaraženihplodova i izboja. Od kemijskih za-štitnih mjera koristi se veliki brojfungicida, od kojih su prema svjet-skim iskustvima najdjelotvornijifungicidi na bazi benzimidazola(karbendazim), kao što su pr. pre-parati Bavistin FLKS, Zino KS, i dr.Tretiranja poeti u cvatnji i nasta-viti do zriobe plodova u razmaku7-10 dana.

Pjegavost lišćaOd više bolesti na lišu borov-

nice, naješa je tzv. gleosporijskalisna pjegavost koju uzrokuje to-patogena gljiva Gleoeosporium mi-nus . Javlja se obino pokraj lipnja uobliku crvenkastih pjega na licu li-sta. U sluaju jae zaraze (što je kodnas rijetkost), može doi i do defo-lijacije ili opadanja liša. Suzbija-nje se provodi fungicidima na bazikaptana (Captan 50 WP, Merpan80 WG, Stoper WP i dr.) i benzi-midazola (Bavistin FLKS, Zino KS).

Tretiranje se obavlja nakon berbe urazmaku od dva tjedna.

Zavod za ftopatologiju Agronomskog akulteta u Zagrebu

Borovnica jepodložna napadurazliitih uzronika

biljnih bolesti

21




Vinogradi sa natapnimsustavom kap po kapPosljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap kojipredstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Svima nam je poznato kako analiza

klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.

D Mć, . .

22


Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama iČitluku u ponudi imaju kompletan sustav natapanja kap po kap.

To je i razumljivo ukoliko seu obzir uzme činjenica kakoHercegovina ima dostatne

količine padalina, samo što su oneneravnomjerno raspoređene. Dru-gim riječima, padalina nema u raz-doblju intenzivnog porasta veinepoljoprivrednih kultura, te se stogai pristupa natapanju.

Hit su sustavi kap po kapI doista, svakim danim u herce-

govačkim vinogradima možemouočiti sve vei broj instaliranihsustava kap po kap. Navedeni su-stavi se ve desetljeima masovnokoriste u vinogradima na područjujužne Italije. Tamošnja praksa jepokazala da se navedenim susta-

vom može uštedjeti količina vode ido 60 posto zato što se natapa samodio tla uz trs, što je posve dostatno.Uostalom, ukoliko pogledamo pro-strane vinograde tvrtke Hercego-vina vina (Konjusi, Blizanci) vidjetemo kako je u njima instaliran su-stav kap po kap na nekoliko stotinahektara. Isto tako, novi suvremeninasadi stolnog grožđa tvrtke Revitaplant na Buni su također sa susta-vom zalijevanja kap po kap. Osimtoga sve vei broj manjih vinogra-

dara svoje vinograde navodnjavajusustavom kap po kap. Oni najbolje

i svjedoče kako je pro vinogra-darstvo isplativo samo uz poštiva-nje novih tehnologija i suvremenihtrendova. Osim toga, dokazano jekako su se primjenom navodnja-vanja kapanjem prinosi poveali začak 30 posto. Ukoliko to pomnoži-mo s nekoliko stotina hektara povr-šine dobit e se itekako rentabilnaračunica. Zanimljiv je i podatak daje na osnovu dosadašnjih istraži-vanja, saznanja i osobnih iskustavauočeno kako u kritičnim mjeseci-ma za vinovu lozu treba osigurati 4mm vode dnevno.

Prednost sustava kap po kapOsim uštede vode i osiguravanja

veih prinosa ugrađivanjem sustavakap po kap smanjujemo vlažnostzraka i tla u nasadu te su time i opa-

snosti od bolesti manje. Osim toga,međuredni prostori ostaju suhi štoomoguuje slobodno kretanje ljudii strojeva. Također, kontinuiranostnavodnjavanja koja se postiže ovimnačinom uvjetuje veoma povoljanmikroklimat gdje se u permanen-tno vlažnom zemljištu eliminira-ju šokovi nastali kao posljedicahercegovačkih tropskih vruina.Drugim, riječima u Hercegovinivladaju tropski uvjeti što potvrđujui svakodnevne temperature preko

30 stupnjeva C koje se mogu javi-ti u svim mjesecima vegetacije te

izrazito vrui dani s preko 35 stup-njeva C od konca travnja do koncarujna. Uslijed toga, često dolazi doekscesnih pojava u pogledu potrebaza vodom i određenih šokova kojise eliminiraju kontinuiranim, sva-kodnevnim navodnjavanjem putemsustava kap po kap. Pored toga nezanemarimo ni činjenicu kako jecijena sustava više nego prihvatlji-va a samo instaliranje i održavanjevrlo jednostavno.

Što na kraju rei nego da diobudunost hercegovačke poljopri-

vrede dobrim dijelom svakako ležii u nje zinu vinogradarstvu koje jeopet u usponu. Ali, razumljivo jeda samo uvođenjem novih tehno-logija i osuvremenjivanjem proi-zvodnje možemo očekivati i dobreproizvodne rezultate. Uostalom,kada danas- sutra uđemo u toli-ko željenu Europsku uniju moratemo konkurirati našim buduimvinogradarskim kolegama. Stoga,ukoliko nam s navodnjavanjem baš

i ne ide tješimo se saznanjem kakoje kvaliteta ipak na našoj strani…

Postavljanje crijeva za navodnjavanje u vinogradu



KONTAKTNI ILI SISTEMIČNIFUNGICIDI - što koristiti?

U zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični ungicidi. Kontaktniungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje, veći značaj imaju sistemični ungicidi.

Kako djeluju sistemični un-gicidi i kada ih primijeniti uzaštiti vinove loze?

Vrlo esto primam upite o razli-kama u nainu djelovanja kontak-tnih (protektivnih) i sisteminih(kurativnih) fungicida, te o njihovojidealnoj poziciji u programu zaštite

vinove loze kroz fenofaze razvoja.Osnovna razlika između ove dvi-je skupine je u tome što sisteminifungicidi, nakon primjene, ulaze ubiljku gdje prekidaju ve zapoe-ti razvoj bolesti unutar zaraženihorgana, dok kontaktni fungicidi neulaze u biljku ve ine zaštitni slojna biljnoj površini sprjeavajuipojavu bolesti (infekciju). Dakle,sistemini fungicidi djeluju kura-tivno (terapeutski) – lijee bolest,a za razliku od njih kontaktni dje-luju preventivno (onemogue po-javu bolesti). Sistemini fungicidi upraksi manje ovise o pravodobnojaplikaciji, nisu podložni ispiranjuni utjecaju suneva svjetla, a djelo-mino se premještaju i u novoizra-sle izboje. Zato se koriste u veimvremenskim razmacima. Pružajusigurnu zaštitu i kod lošije primje-ne (lošije pokrovnosti). Međutim,sistemini fungicidi prouzroujuotpornost parazitskih gljivica, paim je primjena zato ograniena na2-3 aplikacije tijekom vegetacije.

Radi usporavanja razvoja otporno-

sti patogena, sistemine fungicideproizvođai naješe formulirajukao kombinirane sistemino-kon-taktne pripravke ime se ujednopostiže dvostruki uinak na gljiviceuzronike bolesti.

Sistemini fungicidi se po nainu«kretanja» u biljci dijele na loko-sistemine i sistemine u užemsmislu. Lokosistemini fungicidi

u tretiranoj biljci djeluju na mje-stu aplikacije-prodiru u organe ilidijelove organa koji su s aplicira-nim fungicidom došli u kontakt.Zapravo, lokosistemici nisu siste-mici u pravom smislu rijei jer sene translociraju kroz cijelu biljkuve samo na mjestu kontakta-«dubinski». Ovaj tip fungicida naj-eše se koristi u suzbijanju uzro-nika krastavosti jabuke i kruške,jer gljivica prigodom infekcije neprodire duboko u tkivo nego se širisubkutikularno (između kutikulei epiderme). Sistemine fungicideu užem smislu biljka nakon apli-kacije upije (apsorbira) i dalje ihtranslocira kroz netretirane biljneorgane koji transpiriraju (imajufunkcionalne pui). Tipini pred-stavnik je FORUM STAR. Funkcio-nalne pui nemaju jako mladi listi-i (npr. vinove loze) pa je u to ranojfenofazi opravdana primjena kon-taktnih (preventivnih) fungicida.

U praksi se često koriste sistemicikoji mijenjajui metabolizam stani-

ce domaina povisuju mehaničku

ili biokemijsku otpornost na gljivicuuzročnika bolesti (npr. RIVAL).

Kada koristiti kontaktne a kad si-stemične ungicide u vinovoj lozi?

- Od fenofaze pojave listia dopred cvatnju (D-G) koriste se KON-TAKTNI pripravci (slabija bujnostvinove loze dopušta kvalitetno po-krivanje svih biljnih dijelova, puinisu potpuno aktivne za primjenusistemika, brzi porast mladice i lozemože se zaštititi jedino kontinuira-nom primjenom jenijih-kontak-tnih pripravaka)

- Od fenofaze početak cvatnje

do pred zatvaranje grozda (H-K)koriste se SISTEMIČNI pripravci(pojačana bujnost vinove loze tra-ži primjenu mobilnih-sistemičnihfungicida, razdoblje cvatnje zahti-jeva «mir» u smislu primjene fun-gicida, a sistemici primjenjeni tiku početku cvatnje pružaju sigurnuzaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštitu-ju novoizrasle mladice i listie...)

-od fenofaze zatvaranja grozdado šaranja (K-L) koriste se KON-TAKTNI pripravci osim za sivuplijesan (bakreni imaju prednost,plamenjača je manje opasna, pe-

pelnica se može suzbiti kontaktno..)

V Lć, . .

Sistemini kemijski pripravci za zaštitu vinove loze

23


Kontaktni kemijski pripravci



Skenirajte QR codevašim smartphone

uređajem i posjetite www.crosig.ba/mob

www.crosig.ba/mobNa jednom mjestu pronađite sve potrebne podatkeo osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo ijednostavno dođite do neobveznih i informativnihponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljitebilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih

jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.

Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog biljaŽivim u blizini borove šume i po-

četkom proljeća, točnije od svibnjado lipnja, u mom vrtu pojave se sitni kukci koji isključivo napadaju cvjetne

pupove ukrasnih grmova kao i ostalocvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, crne su boje s bijelim točkicama na leđima i dosta su dlakavi.. Isprobala sam razne insekticide ali bez uspjeha. Molim vasda mi preciznije pojasnite o kojem je štetniku riječ, te da mi pomognete okonjihova uništavanja.

Na osnovu vašeg opisa pretpostav-ljam da se radi o dvije vrste kornjašakoje početkom proljea često primje-ujemo na cvjetovima različitog bilja.Vrste pripadaju kornjašima odnosno,

tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinkeovih kukaca žive u tlu . Kukac s crnombojom koji vam stvara poteškoe jestcrni ružičar (Oxythirea funesta), a onakoja na tijelu ima dosta dlaka nosi na-ziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta).Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetnepupove različitih biljaka, ošteujuigenerativne organe. Također ošteujumekane i plodove u koje se rado za-vlače. Pošto se obje vrste javljaju u vri-jeme cvatnje i intenzivnog leta pčela,njihovo suzbijanje insekticidima koji

negativno djeluju na pčele nije dopu-šteno. Stoga ih pokuajte suzbiti po-stavljanjem bijelih posuda (PVC čaša)u koje ste nasuli vodu. Štetnike privlačibijela boja, ulaze u posude i utope se uvodi. Možete koristiti i staru provjere-nu metodu ručnog sakupljanja štetni-ka, pri čemu vam savjetujem da to uči-nite rano ujutro kada su štetnici slabijepokretni zbog hladnoe. Ako imatevee ružičnjake, u Sjemenarninimagrocentrima, možete nabaviti poseb-ne lovke koje uveliko mogu smanjitibrojnost štetnika.

Ako pak u blizini nemate pčele,možete koristiti različite kemijske pri-pravke. U Sjemenarninim agrocentri-ma možete nabaviti posebna pakiranjagotovih insekticidnih pripravaka u pa-kiranju od 0,5 lit.

dr. Ivan Ostojić

Smeđe pjege na plodu paprikePosjedujem plastenik površine 1000

četvornih metara. U njemu pretežitouzgajam papriku na čijim plodovimaučestalo iz godine u godinu zamje-

ćujem pojavu velikih svijetlosmeđihpjega kojim podsjećaju na trulež. Na-

vedene pjege se lagano šire i obuhvate veliki dio ploda koji potom više nematržne vrijednosti. Kako riješiti nave-deni problem?

S navedenom problematikom sam

vrlo dobro upoznata pa s velikomsigurnošu mogu ustvrditi kako sunavedeni simptomi prouzročeni ne-dostatkom kalcija tijekom razvojaploda. Dakle, ne radi se o uzročnikubolesti nego je do truleži vrha plodapaprike isključivo došlo zbog pore-meaja u opskrbi biljke kalcijem.Kako bi se propadanje vrha plodapaprike uistinu i spriječilo, potrebnoje folijarno (preko lista) primijenitiCifo gnojivo (Calcium fast) na bazikalcija koje korišteno po preporuci u

nekoliko navrata, vrlo učinkovito ot-klanja navedene simptome. Prvo pr-skanje trebamo obaviti odmah nakoncvjetanja paprike a posljednje 10-takdana prije same berbe. Za sve dodatneinformacije slobodno me možete po-tražiti u prostorijama Sjemenarninihagrocentara.

Ivana Markota, master struke

Berkley- sorta borovniceU vašem voćnom rasadniku u Mo-

staru kupio sam odraslu sadnicu bo-rovnice, za koju pouzdano ne znamje li pripada skupini američkih bo-rovnica. Na priloženoj deklaraciji se vidi da je riječ o sorti Berkley, s tim dadetaljnijeg opisa sorte nema. Stogavas molim da mi kratko opišete njene karakteristike.

Veina sorti borovnica američkog jepodrijetla, s tim da sorta Berkley pri-pada skupini sorata koje odlikuju ve-liki plodovi. Osim toga, navedena bo-rovnica formira veoma bujne grmoveširokog i poluuspravnog rasta. Običnonaraste do visine od 1,8 m i formira

velike te umjereno rahle grozdove, svelikim svjetloplavim bobicama kojena sebi imaju slabo zamjetan ožiljakod peteljke. Meso ploda je slatkoki-selkastog okusa i ugodne arome. Sor-ta srednje brzo dozrijeva, redovito do-bro rađa, ali ne podnosi izrazito velikehladnoe. Osim navedene, u našimvonim rasadnicama možete pronaijoš sorte Blueray i Bluecrop.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Grmovi za sjenovito mjesto

S prednje, osunčane strane kuće imam lijepo uređen cvijetnjak s ve-

likim brojem različitih biljnih vrsta.Međutim, u dijelu vrta s laganomsjenom htjela bih posaditi nekolikogrmova koje bi bez većih poteškoćamogla uspješno uzgojiti. Što mi pred-

lažete? Malo je poznato da se veliki broj

biljnih vrsta, osim na osunčanim po-ložajima, može uspješno uzgajati i ulaganoj polusjeni. Svakako, da e tebiljne vrste malo zaostajati u rastušto znači da im ipak treba posvetitimalo više pažnje kroz gnojidbu, za-lijevanje i održavanje. Od ukrasnihgrmova preporučila bih vam forziciju(Forsytia), suručicu (Spiraea), šimšir(Buxus), keriju (Kerria japonica) iliaukubu (Aucuba japonica) ali pod

uvjetom da je navedeni dio vrta za-štien od hladnih vjetrova.

Matea Pehar, dipl. ing.

Savijanje grana voćakaPročitao sam da se savijanjem

kod voćaka plodovi mogu očekivati mnogo ranije nakon sadnje, pa me zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.

Savijanje grana u lukove na mla-đim vokama u prvim godinamaposlije sadnje može se više ili manjeskratiti trajanje njihove mladenač-ke nerodnosti, odnosno vrijeme od

sadnje do donošenja prvih plodo-va. To posebno vrijedi za jabuke ikruške cijepljene na bujnim pod-logama i njihove pojedine sorte. Naslabije bujnim podlogama i sortamasklonim ranijem plodonošenju sa-vijanjem se ne postigne puno. Nasavijanje se troši mnogo vremena paga primjenjuju voari amateri kojiimaju manji broj stabala. U veimvonjacima obavlja se minimalnarezidba, samo toliko koliko je nužnoza oblikovanje krošnje i primjenjuje

se uravnotežena prehrana, odnosnopravilna gnojidba mladih voaka, štotakođer pridonosi njihovu ranijemplodonošenju.

Savijanje se ne prakticira kod ko-štunjavih voaka (breskva, trešnja,višnja, marelica i šljiva), jer one nanjega gotovo i da ne reagiraju.

Mladen Karačić, dipl. ing.


24



Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućniceili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znatikako opasnost vreba i to u obliku, uvijek neugodnih zmija. Bez obzira okojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.

V Lć, . .

25


Sjemenarnini Agrocentriu Mostaru, ŠirokomBrijegu, Grudama i

Čitluku u ponudi imajurazličite pripravke za

ekasnu zaštitu od zmija

Ve u rano proljee, im setemperatura zraka podigneiznad 12°C u prirodi se po-

inju pojavljivati zmije. Zmije suvjerojatno najomraženije od svih

životinja. Neobino veliki strahesto vodi njihovom bezrazložnomproganjanju i ubijanju. Pri tome sene gleda, a naješe ne zna radi li seo otrovnim ili neotrovnim zmijama.

Naime, u hercegovakom kršuobitava nekoliko vrsta zmija otrov-nica od kojih je daleko najopasnijiposkok. Bilo kako bilo, zmije seobino nalaze posljednje na popisuživotinja koje biste voljeli vidjeti ilisusresti. Možda nekog utješi i po-datak da je od otprilike 3000 vrsta

zmija koliko danas obitava na Ze-mlji za ovjeka opasno svega 10-12posto te da je od tog broja nekolikostotina vrsta otrovno ali opet neš-kodljivo za ovjeka. S druge stra-ne, hercegovake zmije su velikeotrovnice koje u nadolazeim to-plijim danima predstavljaju realnuopasnost za sve izletnike i ljubiteljeprirode.

Poskok i riđovka-najopasnije zmijePoskok (Vipera ammodytes) je

najopasnija i najvea europskaotrovnica. Ženka naraste oko 60

cm dok mužjaci mogu narasti i dojednog metra. U nekih je populaci-ja zamjetna razlika u boji izmeđumužjaka i ženki pa otuda i razliitisinonimi koji se vežu za ovu zmiju.Tako je neki, opravdano ili ne, svr-stavaju ak i pod crnostrika.

Riđovka (Vipera berus) sloviza najrasprostranjeniju europskuzmiju i najrasprostranjeniju zmijuuope. Rije je o zmiji koja je izni-mno dobro prouena i zmiji kojavoli nešto vlažnija staništa u odno-su na poskoka. Tako se za razlikuod njega esto može pronai u nizi-nama, u blizini bara i movara.

Savjet višeOd zmija nismo sigurni i na svo-

joj okunici gdje se zmije često

mogu uočiti u blizini izvora vodete oko stogova sijena. To su njihovaomiljena mjesta na kojima se za-državaju te jednom uočena zmijapredstavlja realnu opasnost za sveukuane. Stoga je ohrabrujua vi-jest kako se na tržištu pojavio na-mjenski repelent za zmije zname-nitog naziva VIPER ALT. Dostatnoje navedeni repelent dobro protrestii nakon toga nanijeti na površinekoje su za zmije i najprivlačnije(izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jed-nom nanesen repelent odbija zmijeu trajanju od 15 dana bez obzira na

klimatske čimbenike (kiša ga neispire). Preparat je novost na našemtržištu i bit e veliko olakšanje zasve osobe koje imaju poteškoe snavedenim gmazovima. Valja na-pomenuti, kako navedeni pripravaknema neugodan miris za čovjeka.

Solarni rastjerivač zmijaOd ove godine na tržištu BiH bit

e jedan potpuno nov uređaj zazaštitu od zmija. Uređaj radi na so-larnu energiju i svako malo emitirazvuk koji izaziva vibracije koje seprenose kroz tlo a koje zmije iteka-ko osjete. Naime, zmije su potpunogluhe ali osjete i najmanje pokretena tlu tako da bježe od izvora vi-

bracija. Uređaj pokriva površinu od30-50 m2.

Jednostavna i sigurnazaštita od zmija

Solarni rastjerivač zmija

Poskok Riđovka



SUZBIJANJE MUHAMuhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. Ima ih više vrsta, a najčešćei one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica), muha zujara(Calliphora erytrocephala), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muha pecavka

(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas).

I D, . .

• Osim insekticida koji sekoriste za suzbijanje muha,na tržištu se nalaze i razlii-te lovke koje vrlo uinkovitouništavaju muhe. Od meha-nikih lovki najviše se koristetzv. prozorske lovke koje sepostavljaju u dno prozorskogstakla. U prodaji se nalaze urazliitim bojama. Osim njih,

za suzbijanje muha koriste sei posebne lovke s feromonimakoji privlae muhe. Ove lovkesu se pokazale vrlo uinkovi-

tim, posebno u ambijentugdje je populacija muha

velika (štale, gnojišta,štenare i sl. mjesta)N

a kunu muhu otpada 80 %od ukupno prisutnih vrstamuha u ovjekovu okruže-

nju. Ubraja se u muhe koje ne bodui ne sišu krv. Hranu otopi pomousline a zatim usiše. Ženka tijekomživota nekoliko puta položi u gru-picama od 120 do 150 jajašaca. Venakon nekoliko sati (12-20) iz jaja-

šaca izlaze larve. Presvlae se triputi zatim prelaze u stadij kukuljice.Nakon nekoliko dana iz kukuljiceizlaze odrasle muhe. Ubrzo nakonizlaska iz kukuljice pare se i odlažujajašca, i razvojni ciklus tee dalje.U našim krajevima tijekom godinemože biti i 10 naraštaja, što ovisi otemperaturi i relativnoj vlazi zraka.Cijeli razvojni ciklus muhe na tem-peraturi od 16 stupnjeva C traje 32dana, a na 40 stupnjeva C svega 9dana. Žive razmjerno kratko, svega

dva do etiri tjedna. Dolaskom je-seni njihov broj se smanjuje i malibroj odraslih muha prezimi. Uglav-nom prezimljavaju u stadiju liinkeili kukuljice na gnojištima. Muhesvoja jajašca odlažu u organskisupstrat bogat hranjivim tvarima,gdje su sigurne da e se larve dobrorazvijati i presvlaiti. Preferirajusve vrste gnoja, a najviše svježikokošji, zatim svinjski i konjski.Goveđi gnoj manje im je zanimljiv.

Primjerice od 1 kg svježeg kokoš-jeg gnoja može se razviti do10.000, a iz goveđeg sve-ga 2000 muha. Osim ugnoj, svoja jajašca od-lažu u ostatke hrane(pomije), trulo voei ljudski izmet.

Pripravci zasuzbijanje muha

Za kunu uporabuse svakako preporuujekoristiti ekološka sredstvanapravljena na prirodnoj bazi.Jedno od najuinkovitijih i ekološ-ki najboljih proizvoda jest muho-lovac traka, napravljena od prirod-nih materijala, bez mirisa i otrova.Može se vrlo jednostavno postavitiu bilo kojoj prostoriji u kui, alise može koristiti i na otvorenom.Njezina uinkovitost traje ak do8 tjedana.

Još jedno odlino ekološkosredstvo za suzbijanje muha, aliza primjenu iskljuivo na otvore-nom, jest posebna lovka za muhekoja sadrži hranidbeni mamac kojiprivlai muhe. Primjena je vrlojednostavna: nakon što otvoritepoklopac lovke hranidbeni mamackoji dobijete u pakiranju staviteu lovku, zatim je napola dopuni-te vodom i objesite na mjesto gdjeima najviše muha. Miris hranidbe-

nog mamca e privui muhe kojee se zatim utopiti u smjesi mamcai vode. Ova lovka je iznimno prak-tina jer se može objesiti u vrtu,vonjaku, blizu staje ili skladišta.

Draker 10,2 – novi pripravak za

suzbijanje muhaOd ove godine na tržištu se na-

lazi pripravak za suzbijanje muhapod nazivom DRAKER 10,2 -kon-centrirani insekticid s cipermetri-nom i tetrametrinom kao djelatnimtvarima. Draker se obavezno prijeuporabe razrjeđuje u vodi.Oitujebrzo poetno i dugotrajno rezidu-alno djelovanje. Djelotvoran je nesamo u suzbijanju muha, nego i usuzbijanju komaraca, žohara, mra-

va i ostalih namet-nika.

Ono što je vrlo bit-

no za bilo kojeg ovje-ka i potrošaa prigodom

korištenja kemijskih pri-pravaka jest da prije uporabe

pažljivo proita deklaraciju, tj.upute za upotrebu i doziranje naproizvodu, jer kemijski pripravcimogu biti u potpunosti uinkoviti idjelotvorni samo ako se pravilno iprema uputama koriste.

Kemijski pripravci zasuzbijanje muha

Klopka za muhe

Poseban kemijski pripravak za suzbijanje muha

26




Citronela VRTNE SVIJEĆE – su iznimno pogodne za uporabu u vrtovima i na terasama, a mogu se

koristiti i u kuanstvu. Mogu se pronai u razliitim pakiranjima. Dugotrajne su i otporne na vjetar.

Citronela MIRISNI ŠTAPIĆI – su idealni za rastjerivanjekomaraca u vrtovima. Primjena ovih štapia je vrlo jedno-

stavna. Dovoljno je zapaliti vrh štapia, ostaviti da gori nekoli-ko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajui štapi is-

pušta miris koji tjera komarce, ali i ostale nepoželjne kukce što daljeod vrta.

Citronela SPIRALA PROTIV KOMARACA – je odlina za primje nu naotvorenom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spi-

rale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajui spirala ispuštamiris koji tjera komarce što dalje od vrta ili terase.

NARUKVICA PROTIV KOMARACA – je ve otprije poznata na našem tržištu. Napravljena jena prirodnoj bazi, od ekstrakta citronela ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljivmodni dodatak. Sada još jedan prirodni repelent može poslužiti i kao modni dodatak – a to suFLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na bazi citronela ulja. Ovi asteri se ne lijepe izravnona kožu, nego se lijepe na odjeu, obuu, torbu, krevet, radni stol itd….

Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome što učinkovito štite protiv komaraca i dok smo aktiv-ni, tj. prigodom šetnje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu.

ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČI KOMARACA – stvaraju slabe zvune valove koji smetaju komarcima i dru-gim leteim kukcima, te ometaju i onemoguavaju njihovo djelovanje. Pogodni su za korištenje u zatvorenomi na otvorenom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2.

ELEKTRIČNA LAMPA PROTIV KOMARACA – svjetlom privlači komarce, anakon što ih privuče visokonaponska rešetka ih uništi. Pogodna je za korištenjeu kuanstvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladištima i ostalim mjesti-ma koja komarci često naseljavaju. Lampa ima učinkovitost djelovanja u kruguod 16 m, ukoliko ništa ne ometa njezino svijetljenje. Najbolji način za privui iuništiti što više komaraca jest postavljanje lampe ispred vrata ili prozora.

Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim sličnim proizvodima jest u tome što ne samo da tjeraju komar-ce i nisu štetni za okoliš, nego su praktični, jednostavni za primjenu, napravljeni na prirodnoj bazi i iznimno djelotvorni.

Prirodna zaštitaod komaracaM P, . .

• Sjemenarnini Agrocentri u

Mostaru, Širokom Brijegu,

Grudama i Čitluku u ponudi

imaju veliki izbor pripravaka za

zaštitu od komaraca.

Ljeto nam pored lijepog vre-mena i godišnjih odmora sasobom donosi i mnoge neu-

godnosti, a između ostalog i svimavrlo poznatu neugodnost tj. komar-ce. Ti maleni napasnici nam svojimzujanjem esto pokvare savršenuljetnu veer, a iako njihov ubod nijebolan – neugodan je, te ostavlja za

sobom crvenilo i otok nakon kojihse javlja manji ili vei svrab.

U podrujima gdje ima više ko-maraca provodi se i njihovo aktiv-no suzbijanje, uglavnom razliitimkemijskim pripravcima. Međutim,u podrujima u kojima se samoželi smanjiti njihova brojnost, teih se želi otjerati iz kua, okunicai vrtova nema potrebe za kemij-skim suzbijanjem, nego je dovoljno

koristiti razliite repelente, i to pomogunosti repelente na prirodnojbazi. Jedan od najpoznatijih pri-rodnih repelenata koji e sigurnoistjerati ove dosadne ljetne kukceiz vašeg doma – jeste citronela, tj.proizvodi napravljeni na bazi ek-strakta citronela ulja.

Eterično ulje citronele se usvijetu koristi već više od 50godina u zaštiti od kukaca.

Agencija za zaštitu okoliša ga jeu SAD-u registrirala 1948.god.kao biopesticid. Trenutačnasvjetska proizvodnja ovoga uljaje 4000 tona.Od ovoga ljeta se i na našem tr-

žištu može pronai posebna GreenGarden linija proizvoda – baziranana eterinom ulju citronele, te po-sveena prirodnoj zaštiti od koma-raca.

27




. . M Šć

Prema analizama provedenihupitnika gubici u pelarstvusu u Hrvatskoj se posljednjih

nekoliko godina kreu od 12 do 15% (procjena Veterinarskog fakulte-ta Zagreb, Zavod za biologiju riba ipela, 2011). Pritom su najviše ošte-eni pelari kod kojih su zabilježenigubici vei od 60 %.

Koristi od pčela u poljoprivred-noj proizvodnji

Prinos sakupljenog meda(kg/ha)

Povećanje prinosaoprašivanjem

malina 96 kg Jabuke 12 x

Šumske jagode 106 kg Kupina i višnja 10-12 x

Borovnica 47 kg Trešnja 10 x

Jabuke 10-47 kg Badem i stranooplodne šljive 8 x

Suncokret 20-40 kg Borovnica 8-12 puta

Kruške 20-30 kg Suncokret 2 x

Uzroci propadanja pčelinjihzajednica

Razliiti su uzroci propadanjapelinjih zajednica a najvažniji kojise navode u našoj zemlji i drugimdržavama diljem svijeta su sljedei:- Razliiti nametnici pela i pri-

tom loša pelarska praksa (npr.nepravilna i višekratna primje-

na kemijskih pripravaka protivvarooze dovodi do smanjenjaimuniteta zajednice, pa timepostaje prijemljivija za drugenametnike)

- Negativni okolišni imbenici(npr. oštra zima, slaba prezi-mljujua prehrana pela)

- Otrovanje od pesticida (npr.sredstva za zaštitu bilja, sred-stva za sanitarnu higijenu-npr.pripravci za suzbijanje komara-ca).

- Elektromagnetno zraenje be-žinih kunih telekomunikacij-

skih uređaja u Njemakoj do-kazano utrostruuje uestalostraspada pelinjih zajednica!

- Poremeaj propadanja pelinjihzajednica (engl. Collony Collap-se Disorder, CCD) – dosad neu-tvrđeni specini uzrok propa-danja zajednica 30-40 % (npr.Belgija, Španjolska, Francuska,

Grka). Iz naizgled zdrave zajed-nice iznenada nestaju odraslepele, a mali broj mladih pelane može se brinuti za leglo. Kaomogui uzrok spominju se nu-klearne elektrane!

- Primjena GMO u konvencional-noj poljoprivrednoj proizvodnji.

Usprkos brojnim nedostatcimaprimjena sredstava za zaštitu biljau poljoprivrednoj je proizvodnji jošuvijek najraširenija metoda suzbi-janja neželjenih organizama.

Mjerilo otrovnostiSvako sredstvo za zaštitu bilja

može biti u veoj ili manjoj mjeriotrovno za ljude, ali također u veojili manjoj mjeri mogu biti otrovna iza domae životinje, divlja, ptice,ribe i pele.

Srednja letalna doza (LD50) jeuobiajeno mjerilo otrovnosti ke-mijskih spojeva, a oznaava brojmiligrama (mg) tog sredstva nakilogram (kg) tjelesne težine po-kusnih životinja potreban da ubi-je 50% tih životinja. Što je taj brojmanji, kemijska tvar je jai otrov!

Velika veina sredstava za zašti-tu bilja, koja imaju dopuštenje zapromet u našoj zemlji (nešto višeod 98%), na temelju opih poda-taka o otrovnosti svrstana je u triskupine otrova, a slobodna prodajabez evidencije je pri tom dopuštenasamo za III. skupinu otrova.

Čovjek danas koristi vise od70.000 kemijskih spojeva u najra-zliitije svrhe (u industriji, prome-tu, prehrambenim i konditorskimpogonima, kuanstvu, medicini i

28


OTROVNOST I OPASNOSTU Republici Hrvatskoj ima oko 8000 pčelara i približno 360.000 košnica. Osim izravne koristi odpčela zbog njihovog proizvoda (npr. med), pčele su višestruko korisne zbog oprašivanja nekih vrstapoljoprivrednog bilja.



dr.), a za suzbijanje štetnih organi-zama u hrvatskoj poljoprivrednojproizvodnji tijekom 2011. godinebila je dopuštena samo “221” dje-

latna tvar.Sredstva za zaštitu bilja smiju

se koristiti sukladno njihovoj regi-straciji koju izda je nadležna upra-va Ministarstva poljoprivrede (NN27/11.) u dopuštenim kulturama, upropisanoj koliini i na propisannain.

U vrijeme berbe ili žetve po-ljoprivrednih usjeva ostaci ili re-zidui sredstava za zaštitu biljane smiju biti vei od tolerancepropisane“Pravilnikom o maksi-

malnim razinama ostataka pestici-de u i na hrani i hrani za životinjebiljnog i životinjskog podrijetla”.(NN 148/08., 49/09., 118/09., 36/10.i 26/11.).

Približno 75% sredstava za za-štitu bilja u Republici Hrvatskoj je barem 400 % manje otrovno od natrij-klorida (kuhinjska sol) koji se koristi kao dodatak jelima i/ili acetil salicilne kiseline (npr. An-dol, Aspirin koju u svijetu kao lijek koristimo u godišnjoj količini od 42.000 tona. Srednja letalna doza natrij-klorida i acetil salicilne ki-seline je približno 300.

Stoga, poljoprivredni proizvođaimoraju poznavati karencu svakogsredstva za zaštitu bilja u dopušte-nim kulturama!

Neke od tih kemijskih tvari supoznate i pelarima jer ih koriste zasuzbijanje neželjene varooze (npr.amitraz, uvalinat). Pri ocjeni dva-ju jednako otrovnih sredstava opa-snost im dodatno određuje njihovaformulacija, hlapivost, nain, uvjeti

i mjesto primjene, te izloženostosobe koja obavlja aplikaciju.

Za pčelare su najotrovnija i naj-opasnija sredstva za suzbijanje ku-kaca ili insekata (insekticidi).

Zaštita pčelaZa pele je od dva jednako otrov-

na sredstva manje opasno ono kojeima odbijajui (repelentni) uinak.Sve do poetka 1990-ih godina unašoj zemlji, ali također i u svijetu,zabilježeni sluajevi povremenog

trovanja pela manjih razmjerazbog nestrunog rukovanja sred-

DJELATNA TVAR TRGOVAČKI PRIPRAVCI

abametrin ------------------ Vertimek EC, Krat ECklorporios-etil -------------- Pyrinex 250 MEdimeotat-------------------- Rogor 40 EC (Chromogor, Perekthion,

Calinogor, Zagor, Ritam, Sistemin E-40)

imidakloprid ---------------- Confdor 200 SL (Boxer, Rapid, Magnum,Kohinor, Dali, Congo)

stvima za zaštitu bilja. Često bipoljoprivrednici iz neznanja i/ilinehaja poetkom i/ili tijekom cvat-nje poljoprivrednih kultura koje

privlae pele (npr. uljana repica,jabuke) koristili za pele otrovne iopasne insekticide (npr. dimeotat,klorporifos-etil, abamektin).

Najveća opasnost od trovanjapčela sredstvima za zaštitu biljaprijeti ako tijekom cvatnje poljo-privrednih kultura koje posjećujuoprašivači koristimo sistemičnepripravke rezidualnog učinka, po-glavito ako su oni otrovni na pčele(npr. insekticidi). Stoga je tijekomcvatnje poljoprivrednih usjeva

zabranjena bilo kakva primjenasistemičnih insekticida, a ostalase kontaktna sredstva smiju kori-stiti samo u doba dana kada pčelene lete (dva sata nakon zalaska dodva sata prije izlaska sunca)! Vrloje važno tijekom zaštite višegodiš-njih nasada (voćnjaka i vinograda)cvjetni podrast uvijek prije aplika-cije pokositi.

Za pčele vrlo otrovna i opasnasredstva za zaštitu bilja (neki in-sekticidi) koja su u našoj zemljidopuštena za primjenu u višego-dišnjim nasadima (voćnjaci i vino-gradi). Pčele jako stradaju ako seprskanje obavlja tijekom njihovaleta, ali zbog njihove perzistentno-sti i narednih 5 dana nakon primje-ne:

Stoga su “Pravilnikom o uputa-ma kojima su se obavezni pridrža-vati korisnici sredstava za zaštitubilja te uvjetima kojima morajuudovoljiti” (NN 135/08., 73/10.) ulancima 6. i 7. Propisane mjereza zaštitu pela. Članak 6. propi-suje da korisnik u vrijeme cvatnjepoljoprivrednih kultura mora oba-vijestiti pelare (i/ili najbližu pe-

larsku udrugu i/ili Hrvatski pe-larski savez) najmanje 48 sati prije

tretiranja kontaktnim sredstvomopasanim za pele. Članak 7. pro-pisuje da podrast u višegodišnjimnasadima u trenutku tretiranjasredstvima opasnim za pele morabiti pokošen.

U vrijeme cvatnje poljoprivred-nih kultura zabranjena je primjena sistemičnih sredstava opasnih za

pčele. Primjena kontaktnih sred-

stava opasnih za pčele u vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura

dopuštena je samo u noćnim sa-tima i to počevši dva sata nakon zalaska do dva sata prije izlaska sunca.

(Preneseno iz Gospodarskog lista)

29


ZA PČELE OD PESTICIDA



Postanite i Vi član Kluba Green Garden teostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.

Za sve inormacije obratite se na

broj teleona 039/700-000 ili nae-mail: [email protected]

Potrošnja krumpira u svijetuPrema podacima FAO u 1991.-1992.

godina Zapadna Europa troši godišnjepo glavi stanovnika oko 79,3 kg krum-pira, Istona Europa oko 80,3 kg, SAD

oko 58,4 kg, Azija 11,7 kg, Afrika 8,0 kg,Latinska Amerika 20,6 kg. U razvijenimzemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a poveava sepotrošnja prerađevina. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i trošeoko 63,5 kg prerađeniva krumpira po stanovniku.

Proizvodnja kukuruza u svijetuKukuruz se ubraja u najznaajnije

gajene biljne vrste u svijetu. Po po-vršini kukuruz zauzima tree, a poukupnoj proizvodnji drugo mjesto usvijetu (FAO, 1998.). Najvee koliinekukuruza proizvode se u SAD, Kini,Brazilu, Meksiku, Francuskoj i Argen-

tini. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20,5 %,a po proizvodnji s 39,4 %. Najvee površine pod kukuruzom u Europisu u: Rumunjskoj, Francuskoj, Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini.

Peruanski papar – nekada vrlo skup začinPlod ovog papra iste je veliine kao

i pravi papar i ima oštar okus. Stogane udi da se prije esto koristio kaozamjena za papar, nekada vrlo skupzain. U šarenim mješavinama papramogu se i danas pronai plodovi ovogpapra. Brazilski papar ije grane nevise, a liske su šire i tamnozelene boje, također se esto uzgaja ali i

esto podivlja. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju nagranama. Stoga se u tropima rado koristi kao božini ukras umjestobožikovine koja je uobiajena u Sjevernoj Americi.

Sapota – sirovina za žvakaće gumeMeso ploda sapote je slatkoga aroma-

tinog okusa i kašasto, sa «zrncima»poput mekane kruške. Obino se jedežlicom izravno iz nejestive kore. Nekadase sapota više uzgajala, jer se iz njezinezarezane kore dobivao mlijeni sok koji je bio osnovna masa za pro-izvodnju guma za žvakanje. Danas se one veim dijelom proizvodesintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks kojijae otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.

Mitovi o ružiI u drevnoj Grkoj ruže su bile poznate i

omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je306. godine p.n.e Epikur jer je želio da sva-kog dana ubere ružin cvijet. Stari Grci su pri-nosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavii plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditinesluge prigodom vjerskih obreda nosile vjen-ie od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama.

Postanak crvene ruže, prema mitologiji, vezan je za Adonisovu smrt, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je prema vjerova-nju, bio smrtno ranio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomo, ali je

morala da se provue kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezinogizranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.

32

Zanimljivosti Nagradnakrižaljka

Autor:Mariofl

Soldo

Hrvatskiflmski

snimateljx

Spoj arsenas nekim

elementom

Uzvik priskoku

Lovački pas

Stabljikavinove loze

Turskivelikaši

Soul-pjevačMorrison

Mala gorkanaranča

Radnici kojiugrađujuizolacije

Kola zatopovskumuniciju

Neproe-sionalac

Prikazivanjeidiličnoga

Otrovanje jodom

AndrijaFijan

Duševnategoba

Mila Elegović

Dušik

MješanacKorozija

(Hrđa)

Zamućenjeočne leće

“Energija”Gradić na

obali Aral-skog jezera

Ivica Đikić

Ruska nov.agencija

Nekoć skijaš,Boris

Njem.šahist,

Emanuel

NogometašKranjčar

Španjolska

Starinskooruđe

PozdravCezaru

Otpadak odsijena, trina

Sve ... ništa

Radij

Trijeska

SlavenKnezović

Vanadij

Ćelavac



Univerzalni, gotovi akaricidni i insekticidni pripravak, visoke djelotvornosti, namijenjen suzbijanju štetngrinja na povrću, voću, sobnim i ukrasnim biljkama.Štiti biljku od napada grinja, tripsa, lisnih minera, gusjenica i mnogih drugih štetnika.Pripravak ima lokal-sistemično djelovanje, brzo prodire u biljku osiguravajući joj maksimalnu zaštitu i dugotrajno djelovanje.

Vrlo učinkovit protiv:grinja

tripsa

lisnih minera

i mnogih drugih štetnika.

[email protected]

www.sjemenarna.com



Primjena u povrću, voću,

vinovoj lozi, cvijeću,

ukrasnom bilju i okućnicama

GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCIZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH

BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA

Green Garden 80

Documents

Transcript of Green Garden 80