Green Garden 75

7/27/2019 Green Garden 75

1/32

G r e e n G a r d e n b r o j 7 5 s r p a n j / k o l o v o z 2 0 1 1 . g o d i n a X I c i j e n a 3 , 5 0 K M

www.sjemenarna.com

[email protected]

Ljetna sadnja kupusa

Zelena rezidba breskve

to i kako nakon tue

Boysenberry

uvanje vina


2/32

Mislimo unaprijed s Vama.

lanica grupe

HIPOTEKARNI

ve od 7,99% (EKS 8,43%)*AUTOve od 7,39%(EKS 7,97%)*

ZAMJENSKI (NOVO)

ve od 7,00% (EKS 7,35%)*STAMBENIve od 6,40% (EKS 6,69%)*

GOTOVINSKI nenamjenski

ve od 5,50% (EKS 7,58%)*

* Efektivna kamatna stopa izraunata za maksimalni iznos kredita, maksimalni rok otplate i maksimalnu naknadu za obradu kredita

www.intesasanpaolobanka.ba 080 020 307


3/32

Radei na raznim novim pogodnostima za lanove Kluba Green Garden i novim sadrajima u Green

Garden glasilu, od ovoga broja pokreemo i NAGRADNU KRIALJKU za lanove Kluba Green Garden.

U krialjci se kriju 3 nagradna pojma, svaki pojam je jedan proizvod iz nae ponude u Sjemenarnaagrocentrima. Zabavite se, rijeite krialjku i otkrijete o kojim nagradnim pojmovima se radi.

Ispunite kupon priloen uz krialjku i ostvarite bogatu nagradu, i jo jednom se uvjerite kako je dobro

biti lan Kluba Green Garden, a sve koji to jo nisu pozivamo da nam se pridruite i postanete dio

naeg Kluba Green Garden i koristite razne pogodnosti kao njegov lan.

Kako postati lan Kluba Green Garden preuzmete pristupnicu, ispunite i poaljete/dostavite prema

uputama koje ete pronai u pristupnici.

Godinja lanarina Kluba Green Garden iznosi 25 KM, a lanstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti

pri kupovini u naim agrocentrima. Sva Vaa pitanja vezana za lanstvo u Klubu Green Garden moete

poslati na e-mail: [email protected].

3

B R O J 7 5 S R P A N J / K O L OV O Z 2 0 1 1 .

Urednikova rije

Tekoma - cvatua penjaica za ugodnu hladovinu ......................... 4

Ukrasno bilje - ljepota s oprezom ......................................................... 5

Ljeto u povrtnjaku ......................................................................................6

Patlidan povrtnica toplih podruja ......................................................7

Ljetna sadnja kupusa ................................................................................8

Mali puevi na velikim stablima voaka .............................................9

Uzgoj hrena za korijen ..............................................................................10

Skladitenje luka ........................................................................................ 11Vilina kosica est parazit na povrtnicama ......................................... 12

Mukatni orai uinkovit afrodizijak ..............................................14

Zelena rezidba breskve ............................................................................15

GlasiloGREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o.Obilazna cesta 27,88 220 iroki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572;[email protected]

[email protected]

Glavni urednik:dr. Ivan Ostoji

Redakcijski kolegij:Josip Brkljaa, Nino Rotim,Matea Pehar, Danko Toli, Mario ubela,Ivica Doko, Velimir Lasi

Marketing:Valentina Vrlji Mii, dipl. oec.

Fotografja na naslovnici:Ivan Ostoji

Miljenjem Federalnog ministarstva obra-zovanja,, nauke, kulture i porta broj:

05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopisGreen Garden osloboen je plaanja poreza na prom

to i kako nakon tue? .............................................................................16

Sinergon 2000 obavezna primjena nakon tue ............................... 17

Prednosti uzgoja stupastih jabuka .......................................................18

Pitanja i odgovori ..................................................... .................................20

Sorte ljive za proizvodnju rakije ..........................................................21

Uzgoj ranih sorti kruaka ....................................................................... 22

Boysenberry - krupno jagodasto voe ............................................... 23

Etinioza - opasna nametnika bolest pela .....................................24Pravilno uvanje vina .............................................................. ................26

Zanimljivosti ............................................................................... ................30

Sadr

aj

Editors wordSredinom ljeta veina radova u vrtovima, vonjacima i vinogra-

dima je zavrena, odnosno u ovom periodu godine mnoge povrtnei veina vonih kultura su zavrile s plodonoenjem. Kasne sortepojedinih vonih vrsta, primjerice breskve i nektarine, u punoj suberbi, dok se rane sorte jabuka i kruaka poinju brati. Isto tako,rane sorte groa su u fazi dozrijevanja i berbe.

I ovaj broj glasila Green Garden na svojim stranicama donosi

mnotvo zanimljivih priloga posveenih cvijeu, povru,vokamai vinovoj lozi, zatiti poljoprivrednih kultura od bolesti i tetnika,ali za razliku od prethodnih brojeva daleko vie korisnih savjetanamijenjenih pelarima. Osim toga, tu je i veliki broj korisnih in-formacije o novim proizvodima iz zatite bilja, ali i proizvoda kojislue zatiti od muha.

U ovom broju glasila naim vjernim lanovima Kluba GreenGarden poklanjamo nagradnu krialjku s nagradnim kuponima.Popunite kupone zadanim pojmovima i ostvarite popust od 20% uSJEMENARNA agrocentrima.

Kako bi imali potpune informacije o svim aktivnostima koje seaktualne u poljoprivrednoj proizvodnji sredinom ljeta preporuu-jemo Vam da detaljno proitate sve priloge iz ovog broja te obogatite

Vae znanje novim spoznajama, ali i aktualnostima iz poljoprivredei drugih oblasti.

Urednitvo

In mid-summer most works in gardens, orchards and vineyardsis completed, meaning that during this period many vegetable andalso fruit crops are done with fruiting.

Late varieties of some fruit species, such as peaches and necta-rines are in full harvest, while early varieties of apples and pearsbegin to gather. Also, early varieties of grapes are in the process ofmaturation and harvest.

Tis issue of Green Garden brings you many interesting articlesdedicated to flowers, vegetables, fruit trees and grape wine, protec-tion from pests and plant diseases, but the difference from previousissues is that this one has much more useful tips for bee keepers.In addition, there are also a large number of useful informationsabout new products of plant protection, and products that serve toprotect from flies.

For loyal members of Green Garden Club in this issue we haveprize crossword with prize coupons. Fill out the coupons with exactterms and get a discount of 20% in SJEMENARNA agricultural sho-ps.

In order to have complete informations about all agricultural ac-tivities in mid-summer, we recommend that you read carefully all

articles in this issue of Green Garden, and enrich your knowledgewith lots of new comprehensions.

Editors offi ce


4/32

Penjaice su biljke kojekoristimo u kreiranjuokomitih obojenihpovrina, posebno usituacijama gdje je toteko ili nemogueizvesti drugim biljnimvrstama. Tu svojusposobnost penjaicezahvaljuju mogunostirasta na vrlo malom,gotovo minimalnomdijelu tla, to je inaesluaj na tlima uz kuu,ograde i zidove.

J B, .

4

B R O J 7 5 S R P A N J / K O LO VO Z 2 0 1 1 .

Tekomacvatua penjaica za

ugodnu hladovinuSvojim razgranatim nainomirenja pokrivaju velike po-vrine i idealne su za sadnjuuz pergole, balkonske ograde i sl.Ukoliko ih ostavimo da rastu bezikakve potpore, veina penjaicae posluiti kao odlini pokrivaitla.

Tekoma (Campsis radicans, sin.ecoma radicans) je poluotpornalistopadna penjaica porijeklom

iz Sjeverne Amerike. Cvjetovi sukrupne trubice dugake desetakcentimetara, skupljene u cvatovi-ma na kraju ovogodinjih izbojka,crveno-naranaste boje. Ovi cvje-tovi ine tekomu jednom od naju-peatljivijih vrtnih biljaka tijekomljetnih mjeseci. Ali, da bi cvalapotrebno joj je duboko plodno tlo isunan zatien poloaj. Na tekimglinovitim i suhim pjeskovitim tli-

ma nee dosei svoju punu ljepo-tu. Jedini nedostatak ove biljke je

to je neugledna tijekom zimskihmjeseci kada baci lie i ogoli. Zbogtoga tekoma nije prikladna penja-ica za mjesta koja treba zaklonitizbog njihova runog izgleda. Radijeje upotrijebite tamo gdje joj nemapremca: na junom proelju kueili za prekrivanje suncu izloenihograda i sjenica.

Tekoma zahtijeva sunano sta-nite. Moete je posaditi i u polu-

sjenu, no istu sjenu ne podnosi.Jedna od moguih kombinacija je ida je korijen biljke u sjeni, ali biljkamora biti na suncu ako elimo bo-gate slapove cvjetova. Preporukaje sadnja na junoj strani. Ponekadjednostavno ne uspije zakorijenji-vanje, ne raste brzo iako je po tomepoznata, ili jednostavno ne cvjeta.Voli rahlu, hranjivu i dobro dreni-ranu zemlju. Izrazito dobro podnosi

suu tako da je nije potrebno estozalijevati. Potrebno joj je minimal-no 165 dana bez zime (smrzavanja)za bogatu cvatnju. U zimskom pe-riodu podnosi dosta niske tempe-rature.

RazmnoavanjeTekoma se moe razmnoavati izsjemena (koje se nalazi u dugakimmahunama), moe mladim biljka-

ma koje niu ispod matine biljke,moe poloenicama, a moe se vrlolako zakorijeniti iz granice uzetena proljee.

Ako se odluite na sadnju iz sje-mena imajte na umu da sjeme moraproi razdoblje stratikacije. Onase obavlja na temperaturi od 5 Cuz vlanost zraka 30% i to u razdo-blju od 60 dana. Sjeme poredajte uposudu napunjenu pijeskom i sva-

ki peti dan prskajte vodom. Kad jerazdoblje stratikacije zavrenosjeme moete posijati u plastinuposudicu i drati ga na temperaturiod 35 C danju (12 sati) tj. na 25Cnou. Kao supstrat se preporuujehumus ili pijesak u koji se sjemesamo blago utisne. Razdoblje ni-canja je izmeu 6-8 tjedana. Kadse formiraju dva listia preporuu-je se pikiranje u teglicu 7-8 cm i unjoj ostaje dok ne naraste do 10 cm,tada se presauje u teglicu promje-ra 10 cm. Preporuka je da prvu zimu

prezimi u stakleniku ili zatienomprostoru.

Ako idete na povaljenicu tada ti-jekom svibnja savinite bonu gran-icu do zemlje i blago je zagrnite sazemljom (nekih 2-3 cm). Do jesenie se na tom mjestu formirati kor-jenii i samo je prereite i posaditena njeno novo stalno mjesto.

Takoer svi dijelovi starog kori-jenovog sustava e zasigurno pu-stiti mlade izboje pa mogu posluitiza razmnoavanje. U principu se

toliko lako razmnoava da je mnoginazivaju korovom.


5/32

Oduvijek je ukrasnobilje u naim vrtovimai u prirodi mamiloznatieljne poglede

prolaznika, ali jetoj ljepoti ponekadpotrebno pristupatipaljivo i s oprezom,jer neke od ukrasnihbiljaka iz naih vrtovauz svu rasko cvjetovai mirisa, a kod nekihvrsta i plodova, nose i

poneke opasnosti zanepaljive oboavatelje

M K, . .

OLEANDERUbraja se u zimzelene grmove ilidrvee, moe izrasti do visine 5 m.Veoma je dekorativan, pa ga susre-

emo u mnogim vrtovima i parko-vima u Hercegovini. Biljka je slabootporna na niske zimske tempera-ture, pa je zato vie rasprostranje-na u podnebljima sa umjerenomi mediteranskom klimom. Listovisu koasti, izdueni, uski i iljastisa jasno istaknutim glavnim ner-vom. Cvjetovi su razliitih boja odcrvenih, rozih, do bijelih, krupni sui miriljavi.

izazvati negativne pojave u orga-nizmu ovjeka sline digitalisu, aako se koriste svjei listovi toksi-nost je znatno izraajnija.

LOVOR VINJA

Najee se svrstava u zimzele-ne grmove, a rjee u niska stabla,mada moe narasti do 6 m. Raspro-stranjena je u predjelima do 1500 mnadmorske visine, voli plodno i sje-

novito tlo. Listovi su izdueno elip-tini, koasti, kruti i sjajni. Cvjetovisu sitniji, bijele boje sakupljeni udugim grozdovima. Biljka cvjetaod etvrtog do petog mjeseca. Plodje okruglasta bobica crne boje, do-zrijeva krajem ljeta. Listovi sadreglikozid, cijanovodinu kiselinu,enzime i tanin. Svjei listovi su senekada koristili u narodnoj medi-cini kao lijek (vodeni destilati).

Toksinost: Svjei listovi lovorvinje mogu izazvati trovanja sli-

na kao cijanovodina kiselina.

TISANajee formira grmolika stablavisine do 1 m, a rjee via. Sporogje rasta, pa je esto zastupljena u

Oleander ima dui period cvjeta-nja, od estog do devetog mjeseca,to mu daje znaajnu prednost priodabiru u odnosu na ostale biljke.Osueni listovi se koriste kao lijeku narodnoj medicini.

Toksinost: U veim dozama ikod due uporabe oleander moe

zimzelenim vrtovima. Kora stablaje dekorativne crvenkasto smeeboje, listovi su uski, iljasti i meka-ni. Tisa je dvodomna biljka. Mukicvjetovi su u skupinama 5 10 ko-mada, a enski pojedinani i sitni.Cvjeta od 3 4 mjeseca. Plod jeizraajno crvene boje, okruglasteforme sa crnom sjemenkom, a usredini je jako dekorativan. Biljkadobro podnosi stanita sa otromklimom, a najbolje joj odgovaraplodno vapneno tlo, ali se dobroaklimatizira i na tlima drugaijestrukture. Listovi i sjemenke sadr-e taksine, glikozide, boje, a me-snati dio ploda eere.

Toksinost: Cijela biljka, osimmesnatog dijela ploda, sadriotrovne tvari (taksin), pa bi bilo

kakva uporaba mogla biti tetna zazdravlje ljudi.

DIVLJI KESTENSvrstava se u veoma visoka stabla

sa razvijenom kronjom i do 30

m. Formira okruglastu kronju,

lijepog izgleda, pa je kao takvo

rasprostranjeno u mnogim parko-

vima, ali i u prirodnim stanitimaod najniih do visokih planinskih

predjela kao to su Alpe. Listovi su

prstasto sastavljeni na dugim pe-

teljkama. Cvjetovi su bijele do roza

boje sloeni u izduene grozdove

i plijene svojom ljepotom. Biljka

cvjeta od 4 6 mjeseca. Plod je

tobolac, okruglast, mesnat sa me-

kanim bodljama. Biljka trai plod-

na, pjeskovita, ilovasta i duboka

tla, dobro podnosi niske zimske

temperature. U narodnoj medicini

se koristi kora kestena, cvjetovi i

sjemenke.

Toksinost: Utvreno je da ako

se konzumira mesnati dio plodatobolca kestena izaziva trovanje.

5


Ukrasno bilje

ljepota s oprezom


6/32

Ljeto u povrtnjakuIako su temperature u ovom razdoblju iznimnovisoke intenzitet radova u povrtnjaku se tekneznatno umanjuje. Proizvoaima je vanoosigurati kontinuitet berbe svjeeg povra kojese u naim junim podrujima od jeseni, zime pasve do travnja moe brati na otvorenom polju iplasirati na trite.

J B, .

Utoplijim dijelovima Herce-govine tijekom srpnja i ko-lovoza ozbiljniji proizvoa-

i nastavljaju sjetvu i sadnju povra

kako bi zadovoljili potrebe trita.Istina, uvjeti za sjetvu povra nisuoptimalni jer ipak u ovo doba godi-ne esto vladaju tropske vruine.Stoga je biljkama potrebno osigura-ti dovoljne koliine vode kako ulo-eni trud ne bi bio uzaludan. Osimtoga, prije sjetve sjemena nuno jekvalitetno pripremiti tlo to podra-zumijeva i unoenje odgovarajuihbiljnih hranjiva. Prije sjetve ili sad-nje povra nikako ne smijemo za-boraviti unoenje insekticida u tlo s

tim da se obavezno konzultiramo slokalnom savjetodavnom slubom.Nije nevano napomenuti da svenavedene radove u povrtnjaku, po-evi od zalijevanja pa do unoenjagnojiva, trebamo obavljati predve-er ili rano ujutro kad temperaturenisu previsoke.

Sjetva povra u toplijimpodrujima

VRSTA POVRAKOLIINA

SJEMENA (m2)VRIJEME SJETVE

CVJETAA 3 01.07.-20.07.

CIKLA 3 01.07.-10.07.

ENDIVIJA 3 01.07.-31.08.

MRKVA 4 01.07.-31.08.

PERIN 3 01.07.-31.08.

RADI 5 01.07.-31.08.

PORILUK 15 01.07.-31.08.

JESENSKA SALATA 3 01.07.-31.08.

ZIMSKI KUPUS 3 01.07.-15.07.

ZIMSKI KELJ 3 01.07.-20.07.

GRAH MAHUNAR 15 01.07.-15.08.

Razumljivo je da su podaci u ta-

blici orijentacijski i da optimalno

vrijeme sjetve ovisi od vladajuih

klimatskih prilika. Svakako da je

najkritiniji period sjetve u razdo-

blju od 20. srpnja do 10. kolovoza.

Osim sjetve, aktualna je i sadnjapresadnica povra: cvjetae, endi-

vije, kelja pupara, zimskog kelja,

zimskog kupusa, jesenske salate i

dr. Pri tomu prednost imaju pre-

sadnice proizvedene kontejnira-

nim nainom i to iz razloga to se

bez veih potekoa mogu saditi

tijekom cijele godine uz izosta-

nak stresa-zahvaljujui supstratu

oko korijena. Sadnja se obavlja u

dovoljno vlano tlo s tim da dva

tjedna nakon sadnje trebamo oba-

viti i prvu prihranu. Kako je ovo

godina s pojaanom pojavom li-

snih uiju i stjenica trebamo voditirauna i o zatiti presadnica, a to

se prije svega odnosi na kupusnja-

e. U tu svrhu koristi se vei broj

insekticida s ijom primjenom

su povrari ve dobrim dijelom i

upoznati. Meutim, dobrim dije-

lom nisu upoznati sa suzbijanjem

korova u kupusu. S obzirom da se

u naim krajevima nalazi vei broj

proizvoaa kupusa iji se uzgoj

bazira na presadnicama i suzbi-

janje korova treba podrediti tom

nainu proizvodnje. Tako se pri-

je presaivanja presadnica moe

koristiti: GOAL EC (2-3 l/ha) iSTOMP (3-4 l/ha) dok se 10-14

dana nakon presaivanja kupusa

koristi: BUTISAN S (2-2,5 l/ha).

Koji e se od navedenih pre-

parata koristiti ovisi o tipu tla i

kulturi koja e se uzgajati nakon

kupusa. Meutim, treba imati na

umu da se jednokratnom primje-

nom herbicida ne postiu eljeni

rezultati te je prije izbora herbici-

da preporuljivo kontaktirati lo-

kalnu savjetodavnu slubu.

6



7/32

7


PATLIDANpovrtnica toplih

podrujaPatlidan je porijeklom iz Indije i ri Lanke, gdjese uzgajao jo prije 3000 godina. Na zapadu sepojavio tek u 16. stoljeu. Prvi pisani dokumentio ovoj kulturi potjeu iz starih kineskih zapisadovrenih 544. godine. Opisuje se kako enecrnom bojom boje zube, koji se nakon poliranja

svjetlucaju metalnim sjajem. Vrlo je cijenjenopovre, naroito u Indiji, Kini i Japanu.

Sjajni i ljubiasti plodovi patlidana sujedinstvenog, prijatno-gorkog ukusa. Smanjujukolesterol i tite od tumora.

M , . .

Uspijeva u toplim i vlanimpredjelima. U poetku jebiljka patlidana davala

svijetle, male plodove veliine ja-jeta. Kasnije su uzgojem dobivenerazliite veliine, oblici (okrugli,duguljasti) i boje. Zagasitoplava doljubiasta boja debele koe jestenjegova najuoljivija karakteri-stika. Plodovi mogu biti mase 20grama do 2 kg. Oblici ploda zaistasu vrlo razliiti i mogu biti jajoliki,izdueni, ovalni, okrugli, krukolikite cilindrini.

Ekoloki uvjeti uzgojaS obzirom da potjee iz tropskih

krajeva, odlikuje se poveanimzahtjevima prema toplini i svje-tlosti. Najpogodnije temperatureza njegov rast i razvoj su izmeu

22 i 29 C, dok niske temperaturekod patlidana izazivaju okovezaustavljajui ga u porastu. Takotemperaturu od 10 C ne podnosi, akako ve pri slabom mrazu strada,

za njegov uspjean uzgoj potrebnoje najmanje pet mjeseci bez mra-za i tri sa srednjom temperaturomiznad 20 C. A osim to je osjetljivna mraz i kolebanje temperature,ne odgovaraju mu ni pretjerano vi-soke temperature koje naruavajunjegov metabolizam dovodei doformiranja sitnih, morfoloki izmi-jenjenih cvjetova. S druge strane,patlidan je osjetljiv i na nedosta-tak vlage, koja pak moe dovestido usporenog rasta biljke, ali i dopojave gorkih plodova. Stoga je za

njegov uspjean uzgoj nuno redo-vito provoditi zalijevanje i to svakih6-7 dana s 20-30 litara vode po e-tvornom metru, posebno u vrijemeformiranja plodova. Dobro uspijevana toplim, dubokim, rastresitim iplodnim tlima, neutralne do slabokisele reakcije. Ne odgovaraju mutla lakog i pjeskovitog sastava jersu kod njih izraena velika tem-peraturna kolebanja. U plodoredudolazi na prvo mjesto, a uzgajan umonokulturi ostvaruje slabije proi-

zvodne rezultate. Najbolje uspijevauzgajan nakon mahunarki i tikava.

Naini sadnjePatlidan se moe uzgajati na

otvorenom polju i u zatienomprostoru. Uzgoj patlidana dostaje slian uzgoju rajice, pa se sli-no njoj, za proizvodnju u vrtovimauzgaja iz presadnica. Tehnika proi-zvodnje rasada ista je kao i kod raj-ice. U junim toplijim dijelovimasadnja presadnica poinje netokasnije u odnosu na rajicu i to od

* Znanstveno ime Solanummelongenapotjee iz 16. stoljeaod arapskog naziva za jednuvrstu patlidana. Engleski naziveggplantnastao je jer su plodovinekih europskih kultivara iz 18.stoljea bili ute ili bijele bojeslini gujim ili kokojim jajima.Englesko govorno podruje koristi

i naziv aubergine, koji potjee odistog francuskog imena. U juno -afrikom engleskom plod je poznatpod imenom brinjal, a potjee odArapskog i Sanskrita. Na Karibimaime potjee od latinskog melongen

20. - 25. travnja i traje sve do 10.svibnja. U hladnijim, sjevernijimpodrujima rokovi sadnje poma-knuti su za 20-tak dana. Razmaksadnje iznosi 70 cm izmeu redova,a u redu 40-50 cm. Nakon sadnjepatlidan trebamo dobro zaliti i to s1-1,5 litra vode po svakoj biljci. S ob-zirom da se patlidan sporo ukorje-njuje prvo okopavanje treba obavititek 20-25 dana nakon sadnje.


8/32

8


Ljetna sadnja kupusa

N R, . .

Kupus ima velikuvanost u ljudskojprehrani zbog egase i proizvodi tijekomcijele godine. Kod nasje posebno aktualnasadnja kasnijih sortikupusa ije se glaviceprvenstveno koriste zakiseljenje.

Kupus potjee iz Sredoze-mlja, a uzgaja se gotovo3000 godina. U srednjoj

Europi poeo se uzgajati u razdo-blju od 8. do 15. stoljea odakle suga trgovci i pomorci proirili pocijelom svijetu. Za irenje kupu-sa najzaslunija je njegova velika

hranidbena vrijednost koja do po-sebnog izraaja dolazi u zimskomperiodu kada kiseli kupus pred-stavlja jednu od nezaobilaznihnamirnica. Osim toga, ljubiteljiaice nakon prekomjerne kon-zumacije vina esto znaju piti rasolod ukiseljenog kupusa kako bi imglava postala bistrija. Meutim,ne trebaju se nimalo sramiti jer suna slian nain to radili i Rimljanikoji su u stankama uvenih pijan-ki konzumirali svjee lie kupusa,

vjerujui kako e im kupus apsor-birati alkohol iz vina. Ali, kako bi

mogli uivati u vrijednostima ovogpovra prvo ga trebamo proizvesti.

Odabir tla i plodoredU pravilu, kasni kupus najvee pri-nose ostvaruje ako se proizvodi naduboko oranim, plodnim i struk-turnim tlima. Za kasnu proizvod-nju kupus se sadi na teim tlimakoja dobro uvaju vlagu. Meutim,

ozbiljnijoj proizvodnji trebamo pri-paziti i na odabir pretkultura. Naj-

Sadnja kupusaRokovi sjetve i sadnje kasnog kupusavariraju od podruja uzgoja. U konti-nentalnoj klimi kasni kupus naje-e se sije polovicom svibnja dok sesadnja obavlja mjesec dana kasnije,tonije oko 20. lipnja. U toplijemklimatu sjetva se obavlja najee uprvoj polovici srpnja to znai da jesadnja mogua tijekom cijelog kolo-voza. Meutim, treba znati da sadnjakasnog kupusa tijekom rujna ne bi

donijela rezultate jer se ne bi formi-rale glavice, ve samo lisne rozete.Iako na razmak sadnje utjee izborsorte/hibrida kao i nain obrade tla,najei meuredni razmak iznosi50-60 cm, a unutar reda 30-40 cm.

Sorte kupusa za jesenskui zimsku proizvodnju

VARADINSKI KUPUS - kasnasorta namijenjena kiseljenju. Rijeje o sorti plosnatih zbijenih glavica,svijetlozelene boje. Prosjena teinaglavice iznosi 2 kg. Duljina vegetacije

iznosi 150 dana.FUTOKI KUPUS - kasna sorta

namijenjena kako za potronju usvjeem stanju tako i za kiseljenje.Duljina vegetacije iznosi 160 dana, aprosjena teina glavice 3-4 kg. For-mira okrugle glavice, karakteristinesvijetlozelene boje.

SLAVA - neto ranija sorta kupusakoja formira vrste, okrugle glavicetamnozelene boje. Duljina vegetacijeiznosi 125-130 dana. Radi se o prili-no nezahtijevnoj sorti kupusa koja

ostvaruje dobre prinose i u loijimuvjetima uzgoja.

bolje pretkulture za kupus sma-traju se mahunarke, trave, itarice,krumpir, krastavac i rajica. Ovisno

od podruja uzgoja, u Hercegovinise sadnja uglavnom obavlja odmahnakon vaenja krumpira ili berberanih rajica.

pogreno je miljenje da ga trebasaditi na izrazito vlanim tlimajer u tom sluaju dolazi do zasto-

ja u rastu dok se glavice uope neoblikuju. Pored toga, nuno je vo-diti rauna i o plodoredu, odnosno,kupus treba saditi na istoj povrinitek za 3-4 godine. Ukoliko je rije o


9/32

9


Mali puevi na velikimstablima voakaGotovo je neshvatljivo da pueve s kuicom nalazimo na listovima i plodovima ljive,trenje, marelice ili neke druge vone vrste i to na visini od 6-7, pa i vie metara. Napodruju Hercegovine, jo prije desetak godina, puevi su masovno nalaeni na vinovojlozi, jabuci i breskvi.

D. I O

Ono to su u povrtlarskoj iratarskoj proizvodnji pue-vi golai to su u vonjacima

i vinogradima puevi s kuicom. Tisu se relativno sitni puii (kuica

najveeg broja tih pueva velika je6-9 mm) toliko namnoili pa ma-sovno naseljavaju ne samo zeljastebiljke, bilo poljoprivredne kultureili korovske biljke, ve i voke i vi-novu lozu.

Vea brojnost pueva nakon kiePoslije obilnih kia u proljee na

deblima i granama mnogih voakabilo je vie stotina pueva s kui-com. Kuica je bijele boje i izrazitospljotena. Premda se sporo kreu

puevi se penju na stabla mnogihvoaka i naseljavaju ne samo do-nje grane ve se nalaze i na vr-nim dijelovima kronje. Gotovo jeneshvatljivo da pueve s kuicomnalazimo na listovima i plodovi-ma ljive, trenje, marelice ili nekedruge vone vrste na visini 6-7, pai vie metara. Da na stablima vo-aka nisu sluajno, ve da se nanjih penju zbog hranjenja moe sezapaziti ve na prvi pogled. Naime,iako su danju za sunana vremenaneaktivni, tijekom noi su aktivni i

oteuju listove i plodove. Napad-nuti listovi voaka su rupiastoizgrieni i na njihovoj donjoj stranipored pueva nalaze se nakupinenjihovog izmeta i sluzi. Puevi skuicom isto tako oteuju i znatanbroj plodova, posebno onih koji senalaze na donjim granama. Puevistruu (izgrizaju) povrinu ne samozrelih, mekih i sonih plodova, veoni oteuju i potpuno nezrele ze-lene plodove. Iako na najveembroju, posebno zelenih plodova, ne

oteuju veu povrinu, u pravilutakve plodove naseljava monilija

zbog ega oni trunu. Meutim, akodo trulei i ne doe (u sluaju kadsu plodovi jo sasvim zeleni), zbognagriene povrine njihov je izglednaruen i takvi plodovi nisu zaupotrebu.

Pored voaka, velika brojnostpueva s kuicom je i na okoti-ma vinove loze. Jo od trenutkaformiranja prvih listova, puevise naseljavaju s donje strane lista.

Struu lisnu povrinu zbog egaobino dolazi do rupiastih ote-

enja. Kako mladice loze rastu takose i puevi penju navie i oteujunove listove, ali i mlade grozdove.Budui da na jednom listu vinoveloze moe biti dvadesetak pa i viepueva to su listovi jae oteeni.S donje strane neoteenog dije-la lista nalaze se gomilice izmeta

pueva i njihove sluzi. Za razlikuod pueva golaa (pa i pueva s ku-icom kada napadaju zeljaste bilj-ke) pueve s kuicom na vokamapa i vinovoj lozi teko je suzbijati.Mnogi poljoprivredni proizvoainaprosto ne znaju to da ine i kakoda ih se rijee. Pokuavaju ih sku-pljati, no kako ih na odrasloj vokimoe biti i vie tisua, to je mukotr-pan i spor posao, pa poljoprivredniproizvoai nerado to ine, jer imse taj posao zbog obilja drugih po-

ljoprivrednih radova ne isplati.Primjena limacida u vidu zatro-

vanih mamaca donekle zadovolja-va kada je u pitanju zatita vinoveloze. Meutim, to je samo na poet-ku vegetacije dok se puevi nalazena donjim listovima. Tada privu-eni mirisom mamca silaze na tlo,jedu mamac i ugibaju. Stavljanjemmamca pod voke u veoj mjeri neprivlai pueve s kuicom. Dolazido ugibanja samo manjeg broja pu-eva koji se nalaze na prizemnim

dijelovima stabla odnosno na ko-rovskim zeljastim biljkama.


10/32

10


Uzgoj hrena za korijenHren se u manjim povrtnjacima, najee u kutnom ili rubnom dijelu, tradicionalno uzgaja kaoviegodinja biljka. Pri takvom uzgoju podzemne stabljike podanci su najee ravasti, neujednaenekrupnoe i redovito pucaju prilikom vaenja. Proizvodnja pravilnih, glatkih podanaka, ujednaenihdimenzija kakve trai trite i preraivaka industrija, zahtijeva suvremenu tehnologiju uzgoja hrena kaojednogodinje kulture.

D. . . N T

Proizvodni ciklus zapoinje urano proljee sadnjom kva-litetnih reznica, a zavrava

vaenjem odebljalih podanaka ujesen, krajem listopada, poetkomstudenog. Tehnologija ukljuujedosta runog rada, a primjenjiva

je u iroj praksi, na okunicama temanjim ili veim gospodarstvima.

Obrada tla i gnojidbaTlo za uzgoj hrena potrebno je

u jesen to dublje obraditi. Poelj-no je oranje na dubini 40 cm kojeosigurava nesmetani rast podankakao i njegovo kvalitetno vaenje,odnosno, bez pucanja i s cjelovi-tim vrnim izdancima od kojih sepripremaju reznice za sadnju slje-deeg proljea. Pri plioj obradi tla

vrni izdanci pucaju, djelominoostaju u tlu pa dolazi do veih gu-bitaka u materijalu za reprodukcijukoji esto nema potrebnu duinu.

Na veim povrinama, posebiceako se radi o teem tlu, preporuu-je se prije dubokog oranja obavitipodrivanje na 45 do 50 cm dubine.Ovim se agrotehnikim zahvatompoboljavaju vodozrani odnosi u

tlu koji utjeu na razvoj korijeno-vog sustava na veoj dubini. Hrense na istu povrinu moe saditisvake etvrte godine, a pretkulturene smiju biti kupus, kelj, korabica,cvjetaa, brokula i ostale vrste izporodice krstaica kojoj pripada.Hren ima velike zahtjeve za hra-njivima, posebice kalijem. Veliki

prinos i dobra kvaliteta podankapostiu se obilnom gnojidbom kojaukljuuje: jesensku osnovnugnojidbu s 0,5 t/100 m2 zrelog staj-skog gnoja u kombinaciji s polovi-com ukupne koliine mineralnoggnojiva (5 kg/100 m2 NPK 5-20-30) te proljetnu startnu gnojidbu(5 kg NPK 7:20:30 i 2,5 kg Uree) pri-likom pripreme tla za sadnju.

Sadnja reznicaKako bi se osiguralo dovoljno

dugo razdoblje za potpuni razvojpodanka, s uzgojem hrena trebazapoeti to ranije u proljee, jerkasnija sadnja smanjuje prinos.Hren se razmnoava iskljuivo ve-getativno, reznicama. To su vrniizdanci podanka koji se nakon va-enja hrena odstranjuju s glavnogzadebljalog podanka i kasnije pri-premaju za sadnju u proljee slje-

dee godine.Za reznice se odabiru izdanci

debljine 0,8 do 1,8 cm i duine 22do 30 cm. Najkvalitetnije reznice

koje ostvaruju najvei prinos sudebljine 1,5 do 1,8 cm i duine 25 do28 cm. Najjednostavniji postupaksadnje je otvaranje plitkih brazdirazmaka 60 do 80 cm u koje se na10 cm razmaka runo polau pri-premljene reznice.

Pri polaganju reznica vano jeda deblji kraj (ravno odrezan) budeplie, na dubini 2 do 3 cm, a tanji

(koso odrezan) dublje, na 4 do 5cm. Na taj su nain reznice posae-ne blago ukoeno. Takoer je va-no da u svim redovima na polovici

parcele deblji kraj reznica bude uistom smjeru, a u svim redovimadruge polovice parcele u suprot-nom smjeru.

Takva sadnja olakava izorava-nje zadebljalih podanaka, jer plugdie podanak od debljeg, pliegdijela koji se naziva glava hrena.

Nakon sadnje, a prije nicanjapotrebno je provesti zatitu od ko-


11/32

11


rova odgovarajuim herbicidom.Odmah nakon nicanja neophodnaje zatita od buhaa, ovisno o jaininapada s 1 do 2 tretiranja.

Usjev se meuredno kultivirado kraja lipnja kada biljke po-nu zatvarati redove. Ako su listoviblijedozelene boje preporuuje sejednokratna prihrana s 2 kg/100m2 KAN-a.

Ljetno ienje podanakaU uzgoju hrena kao jednogo-

dinje kulture treba raunati naspecian agrotehniki zahvatkoji zahtijeva velik utroak runograda. Radi se o ienju podanakaod postranih izboja koji se provodikrajem lipnja ili poetkom srpnja.U tu se svrhu podanak motikomotkopa i paljivo izdigne dranjemza listove pri emu donji, vrni iz-danci ostaju u tlu.

Postrani izdanci formirani duglavnog podanka paljivo se runoodstranjuju, a u sluaju pojave dvi-

je lisne rozete, manju je potrebnoodrezati kako podanak ne bi imaodvije glave. Oieni podanci sezatim paljivo vraaju u prvotnipoloaj i zajedno s nekoliko do-njih listova zatrpaju tlom. Navede-ni zahvat osigurava proizvodnjuglatkih i ravnih zadebljalih poda-naka bez ravanja.

ienje podanaka preporuujese provoditi za oblanog vremenakako bi se biljkama umanjio stres.

Tijekom vegetacije potrebno jeprovoditi zatitu od peronospore ibijele re sisteminim preparati-ma, pred ienje podanaka, a za-tim nakon 14 dana.

Vaenje podanakaTijekom kasnog ljeta i rane je-

seni u podanku hrena intenzivnose nakupljaju rezervna hranjiva,odebljavanje je znaajno pa s va-

enjem ne treba zapoinjati prijekraja listopada, poetka studenog.

Dobro razvijeni podanak trebao

bi teiti oko 250 g iimati promjer 2 i viecm. Na manjim po-vrinama hren semoe vaditi lopa-tom tihaom, ana veim povrinama plugom bezodgrnjae. Izorani podanci se sa-kupljaju runo, iste od tla, postra-nih korjenia i izboja trljanjem

grubom tkaninom. Takoer, s glav-nog podanka rezanjem se uklanjalie i donji dio podanka s velikim

vrnim iz-dancima od kojih

se pripremaju reznice koje sedo sadnje uvaju u pijesku. Oi-eni i oprani podanci se klasiraju isortiraju. Optimalni uvjeti za skla-ditenje hrena su temperatura zra-ka 0 do 1 C uz relativnu vlanostizmeu 85 i 95%. Hren se moedobro uvati u podrumu ili slinimgospodarskim prostorijama u vla-nom pijesku ili u vanjskim trapovi-

ma razliitih izvedbi te prema po-trebi tijekom jeseni, zime i proljeaprimarno doraivati za trite.

SKLADITENJE LUKAI D, . .

O

ptimalno vrijeme berbe ili

vaenja luka je kada 50do 80 % lia padne. U po-drujima gdje je klima toplija (suau vrijeme vaenja luka), berba lukase moe odgoditi sve dok se lie neposui. Luk se vadi runo ili poseb-

nim oruima. Nakon vaenja, lukostaje na gredici nekoliko dana dase posui. Nakon toga luk se dodat-

no oisti od lia i korjenia. Osimtoga odvajaju se bolesne, oteenei glavice debelog vrata. Svakakotreba odvojiti i glavice sa suhomcvjetnom stabljikom, ukoliko tonije uraeno na polju.

Ako su glavice vlane, odvoze seu posebne suare gdje se obavljasuenje. Suare za luk su posebno

opremljene perforiranim podovi-ma i sistemom za ventiliranje to-plim zrakom.

Svrha ovog postupka je otkla-njanje povrinske vlage s glavicai suenje vrata da se izbjegnu po-

vrinske plijesni. Suenje obinotraje 1-2 tjedna, a nakon toga slijedifaza hlaenja.

Na manjim obiteljskim gospo-darstvima luk se nakon vaenja isuenja na polju ili u zatvorenimprostorima vee u vijence i obi-no vjea na grede i ostavlja na mje-stima s dobrom prozrakom.

Luk se vadi kada lie pone padati Suenje luka na zraku


12/32


13/32

Pria o kvaliteti od 1649. godine

savrena ravnotea izmeu glave i drke za najsigurnije, efikasno i komfo-

rno komforno koritenje. Sve su sjekire lako prepoznatljive po nazivu

proizvoda koji je otisnut na drci. Ultra laka izdrljiva drka od

lomljivom. Optimizirana antiok struktura povrine prua komforno,

vrsto dranje sa upravo idealnim osjeajem u ruci. Zaobljeni kraj drke

sprjeava klizanje sjekire: omoguava ruci da sklizne lako kada treba,

rubovi omoguavaju lako vaenje iz cjepanice prilikom cijepanja

drveta. Dok je kut kosine sjeenja za obaranje zadran na 30, kut kosine

za cijepanje iznosi 35 na konveksnoj strani kuta za sjeu. Konveksni oblik

isporuuju sa najnovijom futrolom za lako rukovanje i zatitu otrice.

Fiskars ergonomski, lagani, ali snani vrtni alati su dizajnirani kako bi

smanjili napore i zamor, te kako bi svojim korisnicima osigurali neza-

mjenjivo iskustvo u vrtlarenju u dananjem uurbanom nainu ivota:

manje napora znai vie vremena za uivanje!

Ovo je rezultiralo konstantnim porastom udjela na tritu i postavilo

Fiskars kao najprodavaniji brand, globalno prisutan na tritu; broj je-

dan meu runo upravljanim alatima u Sjevernoj Americi, Australiji i

velikom dijelu Europe.

kovane proizvode u jednom malom finskom selu zvanom FI iskars.

gova kompanija je uskoro postala poznata po visokokvalitetnom eliku

i proizvodima od elika.

1967.Fiskarsje lansirao svoje patentirane kare sa naranastim ruka-

ma, koje su bile prvijenac u revolucionarnom procesu proizvodnje, ergo-

nomskim rukama i inovativnim otricama koje su nudile preciznost, ko-

mfor i trajnost, znatno superiorne svim ostalima iz tog vremena. Danas,

kada predstavljaju diljem svijetaneto to bi svako kuanstvo trebalo

imati, naranaste kare su simbol Fiskars predanosti ekskluzivnoj kvali-

Danas,jedna od najstarijih kompanija u svijetu, Fiskars je izrastao u mu-

ltinacionalnu korporaciju, prisutnu u vie od 40 zemalja na etiri kontine-

nta. Fiskars, gdjeKorijeni i dua kompanije se jo uvijek mogu nai u seluse samo 10 km dalje proizvode vrtni alati, prema svojim strogim, povijesnim

standardima kvalitete.

1649. Peter Thotwrste je dobio dozvolu da proizvodi lijevano eljezo i

Nje-

teti i inovativnom dizajnu.

pravljene na 20 godina iskustva, poboljanom procesu i strogoj panji

FiberCompmaterijala minimalizira zamor i ini sjekiru

ali osigurava da se na kraju drke zaustavi. Nova geometrija otrice i obliji

uvruje ivicu kako bi bila manje osjetljiva na lomljenje.

Sve sjekire se

Priprema drva za ogrjev sa Fiskars sjekirama

Imajui na umu da je krajnje vrijeme za pripremu drva za ogrjev, predstavlja-

mo Vam iroki asortiman Fiskars sjekira slijedee generacije, koje su na-

posveenoj detaljima. Geometrija otrice je poboljana, a osigurana je i

praktino nesa-


14/32

14


Mukatni oraiuinkovit afrodizijakJ B, .

Mukatni orai odavno jepoznat na Dalekom isto-ku, u Kini najmanje 4000

godina. Mukatni orai raste naotoju Banda koje pripada Molu-kom otoju (otoje zaina) na istokuIndonezije. Arapi su od tamo doni-jeli zain u Europu. Prijevoz i trgovi-na mukatnim oraiem bili su vrloskupi, kilogram mukatnog cvjetiatada je stajao otprilike koliko i jed-na krava. Europski moreplovci iz

kasnog srednjeg vijeka uinili susve kako bi dobili monopol nad tr-

govinom zainima. To je bio povodza sva sljedea istraivaka puto-vanja. 1562. godine Portugalci suzaposjeli otoje Banda i pokuali suizvor ovog zaina to due zadratitajnim. Mukatni orai je u to vri-jeme bio toliko omiljen da su ljudisa sobom nosili vlastite mukatneoraie i ribee od srebra, drve-ta ili kosti kako bi si u svako dobamogli zainiti jelo i pie. Oko 1600.god. Nizozemci su protjerali Portu-galce i preuzeli monopol. Uvedenesu rigorozne mjere kao unitavanje

mukatnih oraia ili ak smrtnakazna za ilegalni izvoz. Ali ptice su

odnijele sjeme na susjedne otokegdje je ono naraslo u stabla mu-katnog oraia. Krajem 18. stoljeajedan francuski misionar prvi je putuspio izvesti sadnice mukatnogoraia ime je prekinut monopolNizozemaca. Danas su glavni proi-zvoai Indonezija i Grenada. Uljemukatnog oraia takoer je va-an sastojak parfema.

Mukatni orai-ljekoviti toniki zain

Mukatni orai se stoljeima

upotrebljava kao ljekoviti tonik izain. Davno je otkriveno i njegovo

halucinogeno djelovanje, a zadobioje glas uinkovita afrodizijaka.

Mukatni orai je zimzelenadvodomna biljka, visoka oko 10 m,a esto i preko 15 m, sa sjajnim oval-nim listovima i neuglednim blijedo-utim cvjetovima. Smekastoutiokrugli plodovi koji sadre smeesjemenke (oraie), obavijeni jar-

kocrvenom ovojnicom, ne pojav-ljuju se prije nego to stablo napuni9-10 godina starosti.

Mukatni orai je osjetljivotropsko stablo koje voli pjeskovitatla bogata humusom. Trai sjenuili djelominu sjenu. U umjerenimzonama moe se uzgajati u toplomstakleniku s minimalnom tempe-raturom do 18oC i visokom vlagom.

Dijelovi koji se koristeOsuene se koriste sjemenke

(oraii) te ovojnica (mukatni cvi-jet). Koristi se i eterino ulje koje sedobiva destilacijom plodova, zatim

masno ulje dobiveno tijetenjemmukatnog cvijeta koje se koristi ufarmaceutskoj industriji i proizvod-nji parfema.

OkusMukatni orai i mukatni cvje-

ti su aromatini, jako pikantni, dr-venasti, slatkasti, gorki i blago ljuti.Mukatni cvjeti ima neto njenijii blai okus od mukatnog oraia.Oboje sadre oko 10% eterinogulja iji je glavni sastojak miristicinkoji kod prevelike upotrebe (barem

jedan cijeli mukatni orai) moedjelovati halucinogeno.


15/32

15


Zelena rezidba breskve

M K, . .

Cilj je rezidbe, zajedno s drugim agrotehnikim mjerama u vonom nasadu, reguliranje vegetativnogi reproduktivnog razvoja voke, oblikovanje uzgojnog oblika i osiguranje redovne i obilne rodnosti, tevisoke kakvoe plodova.

Ljetna (zelena) rezidba u su-vremenoj proizvodnji bre-skve postaje redovna teh-

noloka mjera koja u velikoj mjeriutjee na pravilno formiranje uz-gojnog oblika kao i na krupnoute kakvou plodova, osobito kodsorata kasnijeg sazrijevanja. U pr-voj godini uzgoja ova se mjera neprimjenjuje osim kod onih voakaiz kojih izbijaju vodopije koje kon-

kuriraju provodnici. Ukoliko u pr-voj godini uzgoja nije bilo potrebnokoristiti kare u drugoj godini uz-goja breskve je to ve neophodno.ak bi prvu rezidbu trebalo oba-viti ve tijekom svibnja premda sezelena rezidba ponavlja i kasnije,koncem lipnja, odnosno poetkomsrpnja. Meutim, u starim nasadi-ma breskvi vrijedi pravilo kako sezelena rezidba obavlja po zavret-ku aktivnog rasta mladica, obinopolovicom srpnja. To bi znailo da

se ljetna rezidba vri nakon berberanih i srednje ranih sorata, odno-sno prije berbe sorata kasnog dobasazrijevanja.

Zelena rezidba u treoj godiniuzgoja

U treoj godini uzgoja zelenarezidba je veoma vana mjera,posebice za voke koje se nala-ze u gustom sklopu. Koliki e bitiintenzitet navedene rezidbe pr-venstveno ovisi od optereenostivoke rodom. Voke koje su preop-

tereene imaju slabiju vegetativnuaktivnost te kod njih nemamo toda odstranjujemo. Meutim, kakou breskve intenzivno rastu vrhovi,naroito vrh provodnice, jo u svib-nju trebamo tu aktivnost usporiti ito prevoenjem vrnog mladara naneku prijevremenu granicu. Osta-li mladari na vrhu se uklanjaju.Osim toga, u samoj kruni se ukla-njaju vodopije i mladari koji rastuuspravno i usporedo s provodni-com, te vre zasjenjivanje u dije-

lovima koji se nalaze nie od njih.Kod sorata koje se oberu do poet-

ka kolovoza preporua se odmahnakon berbe uklanjanje granicakoje su rodile. Zato? Zato to je tonepotrebna drvna masa koja bi seionako uklonila tijekom zimskerezidbe. A njihovim uklanjanjemtijekom ljeta vokama osigurava-mo ne samo bolje osvjetljenje ve ibolje zacjeljivanje rezanih rana.

Rezidba starih nasada breskveKod starijih nasada breskve

zelena rezidba nema toliko velik

znaaj kao kod mladih nasada urazdoblju formiranja. Razlog lei uinjenici to kod starih voaka ze-lena rezidba nije vana za odrava-nje oblika voke jer se oblikovanjestarih nasada breskve vri prven-stveno zimskom rezidbom. Tako-er je vrlo vano pravilno izabrativrijeme za ljetnu rezidbu, jer ranarezidba moe izazvati produljeni inaknadni vegetativni rast, a time islabo sazrijevanje i odrvenjavanjemladica. Prilikom ljetne rezidbe

treba takoer razlikovati vrste rod-nih i nerodnih mladica (izboja) kaosvibanjske kitice, kratke rodne iz-boje, mjeovite rodne izboje, ljetneili prijevremene izboje te mlazeveili vodopije. Jer dobro poznavanjevrsta mladica breskve omoguite pravilnu i pravodobnu zelenurezidbu.

* Ukoliko je ljetna rezidba pro-vedena na vrijeme onda smo u do-broj mjeri olakali rezidbu tijekomzime. Osim to tijekom ljeta ranebre zarastaju smanjena je i mo-gunost prodora tetnih mikro-organizama koji redovito prodirukroz rezna mjesta. Da ti mikro-organizmi nisu nimalo bezazleninajbolje potvruje bakterija Pse-udomonas syringae koja izazivasuenje voaka. Zato? Zato toje rezidba tijekom zime uvijekrizina iz razloga to se poklapas vlanim periodom koji itekakopogoduje razvoju bakterije. Stoga,

ne na more ve kare u ruke!


16/32

to i kako nakon tue?S obzirom da je sredinom lipnja mnoga podrujaHercegovine poharala tua, a pojedini vinogradi

i vonjaci ostali ne samo bez plodova nego i bezlia i mladica, mnogi poljoprivredni proizvoaiopravdano postavljaju pitanje: to i kako dalje?

M. . M , . . .

Tua je oblik oborina kojepoljoprivrednici, posebicevinogradari i voari, naj-

manje prieljkuju. Obino donesree vjerujemo da se to nama

nee dogoditi, ali nakon neukro-tive prirodne poasti ne trebagubiti volju i aliti za izgubljenimurodom ve pomoi oteenimvinogradima da to prije zacijelenastale rane i razviju novu lisnupovrinu. Jaa tua u vinogradi-ma odreuje koliinu i kakvo-u godinjeg uroda groa, ali iuspjenost samih vinogradara.

1. Tua osim izravnih tetana bobicama i peteljkovinigroa smanjuje i aktivnu

lisnu povrinu, oteujui

mladice. Ako su jae oteenejo zelene mladice tada sedjelomice zaustavi ili potpunoprekine normalno kolanje vodes hranjivima i asimilatima. Sto-ga se kod tue s procjenom tetevee od 50 posto zaustavlja rasti razvoj preostalog groa u tra-janju 20 i vie dana, a pri tuislabijeg intenziteta taj je razvojporemeen do 14 dana. Osimkoliine na taj je nain naruenai oekivana kakvoa preostaloguroda!

2. Nakon tue oteeno trsje na-stoji iz spavajuih pupova i za-peraka obnoviti lisnu povrinu.Ta obnova ima prednost predrazvojem groa, pa je zadaa

vinogradara nakon tue po-

spjeiti rast nove asimilacijskepovrine kako bi zaostajanjepreostalog uroda bilo to manje.

3. Tua poskupljuje ukupne godi-nje trokove zatite od uzroni-ka bolesti, jer su zaperci i mladolie vrlo osjetljivi na plamenja-u ili peronosporu!

4. Iskustva su posljednjih godinadokazala da je nakon tue vino-gradarima dobro pomoi do-putenim dopingom, odnosno

folijarno stimulirati rast i razvojnove zelene povrine primjenompripravaka s istaknutim sadra-jem amino- i huminskih kiselina!

Zatita nakon tueNakon ovih openito prikaza-

nih spoznaja u praksi su esti upitivinogradara kada i ime prskatite kako zatititi vinograde nakontue?! Staro je vjerovanje da jenakon tue najbolja primjena i-

16



17/32

stih bakrenih fungicida, ali novijaiskustva izbjegavaju ovu praksu.Bakreni su fungicidi u integrira-nom vinogradarstvu posljednjih10-ak godina doivjeli, u razvije-nim zemljama okruenja, znaajnureviziju (ogranienja), pa je njihovaukupna godinja primjena u vino-gradima doputena samo na po-tronju 3-4 kg iste djelatne tvari/ha. Bakar je teki metal pa je zbogmoguih tetnih ostataka u motu

i ometanja vrenja njegova karencau vinogradarstvu sa 21 poveana na35 dana! Jae doze bakrenih fungi-cida okantno djeluju na vinovulozu, a bakrene fungicide u pravilune mijeamo s folijarnim energet-skim pripravcima koji vrlo brzonadomjetaju potrebnu hranu.Poeljno je nekoliko dana nakontue vinovoj lozi prskanjem doda-ti tzv. fizioloke biostimulatore sistaknutim sadrajem aminokise-lina, huminskih kiselina i vitamina

koji se na hrvatskom tritu mogukupiti u pripravcima: Drin (0,05-0,075 %), Poly-Amin (0,15 %),Goemar BM 86 (0,3 %), Darina 4(1%), Alghena (0,08 %), ENA 19989(0,08 %) i slino. Primjenjuju sebarem 2-3 puta s razmacima 10-15dana. Kod sorti zbijenih grozdovaosjetljivih na nedostatak magne-zija i osjetljivih na kiselu trule,poeljno je ve nakon cvatnje za-poeti folijarnu prihranu hranjivi-ma s istaknutim sadrajem kalcijai magnezija, npr. Foliacon 22 (0,15

%) ili Fertileader Magical (0,25 %).Mogue ih je istovremeno koristitis kvalitetnijim fungicidima za suz-bijanje plamenjae ili peronosporei pepelnice. Jedan od bitnih imbe-nika pri izboru fungicida za treti-ranje vinograda nakon tue je brojdana koji je proao od posljednjezatite nasada od najopasnijihfiziolokih bolesti (peronospore ipepelnice). Ako je od posljednjeredovne zatite prolo 10 ili viedana, a nasad je otetila tua, tada

pri izboru fungicida protiv pero-

nospore zbog vee koliine oborinau prvoj polovici i sredinom srpnja(velika opasnost od peronosporena mladom liu i zapercima) bira-mo kombinirane pripravke koji sa-dre jednu djelatnu tvar koju biljkausvaja preko preostalih zelenihorgana (npr. dimetomorf, cimok-sanil, M- metalaksil, benalaksil,mandipropamid i sl.) i povrinskudjelatnu tvar folpet radi to boljegzacjeljivanja rana. To su primje-

rice pripravci Forum Star DF (0,2%), Curzate-F SC (0,25 %), Ridomilgold Combi 45 WG(0, 2%), Galben-F WP (0,25 %), Mikal Premium F(0,3 %), Pergado-F WG (0,25 %) isl. Svi nabrojani pripravci suzbijajusamo peronosporu i dobro zacje-ljuju rane, a koriste se ako je odposljednje zatite prije tue prolobarem 10 ili vie dana. Ako je od

posljednje redovite zatite protivplamenjae ili peronospore prolo7 ili manje dana, tada je nakon tueza zacjeljivanje rana mogue kori-stiti neke povrinske ili kontaktnepripravke. Meu novijim na naem

tritu to su npr. Delan 700 WDF(0,05 %) ili Daconil 720 SC (0,18%) ili pak od starijih pripravakaprednost dajemo djelatnoj tva-ri folpetu (npr. Folpan 80 WDG,Folpet 50 WP i sl .)

SINERGON 2000obavezna primjena nakon tue

17


I D, . .

Veina biljaka tijekomvegetacije prolazi krozrazliite stresne situa-

cije koje mogu biti uzrokovaneprimjerice klimatskim prilika-ma (sua, tua, nagle promjene

temperature) te radom ovjeka(prskanje pesticidima, pljevidba,zalamanje vrhova i sl.). Kako bibiljka lake prebrodila, takve zanju nepovoljne situacije, danasna tritu postoje posebna gno-jiva uz iju primjena biljke lakepodnose i bre se oporave od tihstresnih pojava. Gnojiva se uglav-nom dodaju preventivno. Jednood takvih gnojiva je i SINERGON2000 gnojivo koje pospjeujebri oporavak, ali i razvoj biljaka

u stresnim uvjetima.

Koje su osnovne karakteristikeovog gnojiva?

SINERGON 2000 je organskotekue gnojivo namijenjeno foli-jarnoj primjeni kod biljaka koje supodlone ambijentalnom i ziolo-kom stresu. Organska komponentaunosi duik u visoko primjenjivomobliku, koji omoguava pobolja-nje ziolokih i proizvodnih meha-

nizama uzgajane biljke.

SINERGON 2000 je obogaenmagnezijem - najbitnijim ele-mentom za formiranje klorola,te eljezom - pokretaem proce-sa fotosinteze.

Na ovaj nain biljke gnojeneSINERGON om 2000 su otpor-nije, aktivnije, vitalnije i produk-tivnije.

Koritenjem SINERGON-a2000 dobiva se:

- vea otpornost na klimatskenepogode

- bolji vegetativni razvoj- bolja opa uravnoteenost

biljke- vea produktivnost kvanti-

tativna i kvalitativna smanjujestres biljke prilikom tretmana spesticidima.

Naini primjene i doziranje na-

vedeni su na pakiranju.


18/32

18


Prednosti uzgojastupastih jabukaesto se u zadnje vrijeme moe uti za stupaste jabuke. Stupastovoe openito, ne samo jabuke, nastalo je iz dva razloga. Osnovnirazlog je to se takvim uzgojnim oblikom u proizvodnimvonjacima moe posaditi vie stabala i tako dobiti vei urod pojedinici povrine, a drugi razlog su hobisti koji u vrtovima imajumalo mjesta, a ele imati nekoliko vonih vrsta.

G F, . .

(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)

Stupaste jabuke odlikuje vrloslabo razgranjenje i raajuvrlo blizu provodnici, na jed-

nogodinjim izbojima koji se nala-ze na dvogodinjim izbojima.

Kod stupastih jabuka ti izboji suvrlo kratki, svega par centimetara,te se plod javlja vrlo blizu provod-nice.

To je vrlo poeljno jer su plodoviblii provodnici kvalitetniji, nemapotrebe za velikim razgranjenjimapa je laka rezidba, zatita i berba.

Ne zauzimaju puno mjestaZbog svog slabog vegetativnog

rasta ne zauzimaju puno mjesta,esto se mogu uzgajati i u velikimloncima (kao limun) koji se mogumicati prema potrebi ovjeka zaprostorom ili prema potrebamastabla (sunani poloaji, zatienipoloaji i sl.). Treba razjasniti da sepod stupastim jabukama smatrajudva razliita naina njihova dobi-vanja.

Prvi je koritenje slabobujnihpodloga poput M27, koja je jo ma-nje bujna od najrairenije podloge

M9.Takav nain uzgoja svakako

zahtijeva uspravni kordonac kaouzgojni oblik te koritenje naslona(armature) zbog vrlo slabog i plit-kog korijenja. Izostanak upotrebenaslona moe dovesti do izvrtanjastabla uslijed velikog optereenjaplodovima ili naleta jakog vjetra.Takoer koritenjem vrlo slabo-bujnih podloga, esto je i sam plodmanje veliine nego to je to uobi-ajeno.

Meupodloge obuzdavaju rastTom problemu strunjaci su do-

skoili upotrebom meupodloge.Naime, kao podloga se koristi sje-menjak ili srednjebujna podlogaMM106 (esto koritena na okuni-cama) koje imaju jaki, razgranati iduboki korijen te vrsto dre stabloza tlo. No, sjemenjaci imaju vrlobujan vegetativni rast. Stoga njiho-va upotreba kao podloge za uzgojstupastih jabuka ne dolazi u obzir

bez koritenja slabobujne meu-podloge poput ve spomenute M27koja e obuzdati vegetativni rast

nadzemnog dijela.Na tu meupodlogu se tada cijepi

eljena sorta. Na taj nain moemouzgajati ve dobro poznate sorte ja-buka i biti sigurni da su stabla osi-gurana od izvrtanja, da je kvalitetaploda dobra i da su plodovi zadovo-ljavajue veliine.

Ovako uzgojena stabla su buj-nija te je potreba za rezidbom veanego kod drugaijih uzgoja stupa-stih jabuka. Drugi nain uzgoja jekoritenje selekcioniranih sorata

ba za uzgoj stupastih jabuka. Zaove se jabuke moe rei da su pravestupaste jabuke, jer njihov prirod-ni vegetativni rast je kao etvrtinaili treina rasta uobiajene sorteuzgajane na standardni nain. Onene zahtijevaju naslon, jer se dobroukorjenjuju, a veliina ploda je za-dovoljavajua.

Jednostavna rezidba i zatitato se tie rezidbe ona je vrlo

jednostavna i brza s obzirom na to

da su same grane vrlo kratke. Za-tita takoer ne trai velike kolii-ne zbog malog volumena kronje.Jedino to se moe initi nezgodnimje to to su to posebne sorte koje semogu tako uzgajati. No, ako se znada postoji preko 10.000 sorata iklonova jabuka, onda je to samojo jedna skupina sorata.

Meu sortama stupastih jabukamogu se nai i one koje su vrlo sli-ne po okusu uobiajenim sortama.Tako je npr. sorta Golden Sentinel

vrlo slina sorti Golden Delicio-us, sorta North Pole slina je sortiMcIntosh itd. Stupaste jabuke susvakako novina u Hrvatskoj, a svo-ju hortikulturnu vrijednost iskazu-ju ne samo u praktinosti uzgojave i u ukrasnom pogledu.


19/32

19



20/32B R O J 7 5 S R P A N J / K O LO VO Z 2 0 1 1 .

20

Stolac

Banja Luka

V. Kladua

Cazin

Biha

nica

epeTu

Livno

Maglaj

ivinice

Sanski Most

Prijedor

POSLOVNEJEDINICE

Prodajno mjesto

Direkcija

Podrunica

www.croatiaosiguranje.ba

Uzgoj kamiliceelim uzgojiti kamilicu. Zanima mekada su njeni optimalni rokovi sjetve,koliki je utroak sjemena, za kolikodana sjeme proklije i u kom vremen-

skom intervalu je najpoeljnije izvritiberbu?Kamilica je jednogodinja biljka kojase moe sijati u jesen i proljee. Meu-tim, puno je pogodnija jesenska sjetvajer su prinosi za 35% vei u odnosu naproljetnu sjetvu. Stoga je sjetvu kami-lice najpoeljnije obaviti u razdobljuod polovice rujna do konca listopada.Utroak sjemena iznosi 7-9 kg/ha uovisnosti od sorte i klijavosti sjemena.Sjeme u optimalnim uvjetima (dovolj-no svjetlosti i vlage) proklije ve 5-6dana nakon sjetve, a intenzivnije rastetek rano u proljee. U ovisnosti od sor-te i klimatsko-zemljinih uvjeta uzgo-ja kamilica poinje cvjetati u travnjus tim da puni cvat traje 7-15 dana. Upravilu, bere se kada je 70% cvjetnihglavica zioloki zrelo (latice zauzi-maju vodoravan poloaj, a sjeme se jone formira), a prinosi iznose oko 4 tonesvjeeg cvijeta po hektaru.

Mario ubela, dipl.ing.

Zatita kukuruza od moljcaKod uzgoja kukuruza redovito imamvelike probleme s kukuruznim molj-cem. S obzirom da kukuruz uzgajamna manjoj povrini zanima me postojeli osim kemijskih i neke druge metode

suzbijanja ovog tetnika? Dosada samkoristio Decis 1,25 EC i pokazao se pri-lino uinkovitim.Svakako da postoje i druge metodeunitavanja ovog tetnika, a odnosese na pravilan plodored i agrotehniku.Kod nas je esta pojava da se na istojpovrini iz godine u godinu uzgajakukuruz. Upravo u ostacima kuku-ruza prezimi moljac te je jasno da ekukuruz uzgojen na istoj povrini bitinapadnut od strane ovog tetnika. Da-kle, jedna mjera odnosi se na plodored.Druga i prilino vana mjera odnosi setemeljito unitavanje i zaoravanje ku-

kuruzovine kako bi se onemoguiorazvoj ovog tetnika i izlijetanje lep-tira. Ova mjera je sigurno i najvanija,a o tome svjedoe i propisi susjednihdrava. Stoga, nuno je unititi kuku-ruzovinu najkasnije do poetka svib-nja jer ostavljena kukuruzovina napolju predstavlja stalni izvor zarazemoljcem. Osim toga, ranija sjetva ku-kuruza i unitavanje drugih domainamoljca (korova) smanjuju mogunostpojave tetnika. Meutim, najsigurnijeje koritenje kemijskih preparata ijuprimjenu nemate razloga izbjegavati.

Velimir Lasi,dipl. ing.

Presaivanje limunaProle godine sam kupio dvije sadnice

limuna mjeseara. Agronom koji radiu tom rasadniku je rekao da limunovepresadim u neznatno vei sud. Meu-tim, imam dvije velike prostrane po-sude u kojima bi limun mogao ostati

dugo vremena bez daljnjega presai-vanja. Mogu li odmah sadnice presadi-ti u velike sudove?Svakako bi trebali posluati savjet kojiste dobili, a objasniti u vam i zato.Limun se ee presauje u prvimgodinama ivota. Ovisno od veliineposude i inteziteta rasta, nekada setijekom jedne godine presadi i do dvaputa. Meutim, vrlo je vano to raditipostupno kako se razvija korijenovsustav i kronja. Sadnja sadnica limu-na odmah u veliki sud nije poeljna jerstablo donosi kvalitetan rod tek kadakorijenje u cijelosti iskoristi svo tlo uloncu. Zbog toga limun treba postupnopresaivati s tim da je najoptimalnijevrijeme za presaivanje pred poetakproljetne vegetacije.

Velimir Lasi,dipl. ing.

Njega bugenvilijaU vrtu sam zasadio egzotinu biljkubugenviliju i zanima me kako je nje-govati da bi to due opstala i da bi selijepi cvjetovi to due zadrali?Ta egzotina ukrasna biljka (Bou-gainvillea specitabilis) porijeklomiz Brazila doista obiluje raskonomljepotom. To je biljka kojoj odgovaranaa mediteranska klima i kao takva

se ovdje udomaila. Bugenvilija jeskromnih zahtjeva to se tie njege.Trebate joj dati dosta sunca i vode isve ari ljepote e vam znati vratitiu raznovrsnim bojama. Biljku je po-trebno tijekom zime unositi jer ipakpotjee iz toplijeg klimata, pa da ne bidolo do mrnjenja (do 5 C). Pri sadnjije potrebno posaditi to dublje, takoda dvadesetak centimetara stabljikebude u zemlji. Bugenviliju treba sa-diti uvijek s june strane. Dolaskomproljea biljka se moe iznijeti van. Zabolji rast i dugotrajnu cvatnju dodajuse duina i kalijeva gnojiva. Ako se

opazi uenje lista (kloroza) potrebnoje dodati eljeza svakih dvadesetakdana. Biljku je potrebno i rezati u po-etku vegetacije i to starije grane jermlade grane uvijek nose vie cvjetova.

Josip Brkljaa,ing.Neobina vokaProlo ljeto sam ispred jedne kue najunom Jadranu zamijetila neobinubiljku koju sam slikala. Molim vas dami odgovorite o kojoj biljci se radi.Slika koju ste nam poslali nedvojbenopotvruje da ste imali razloga slikatiovu egzotinu biljnu vrstu. Radi se o

indijskoj smokvi (opunciji) koja ra-ste irom jadranske obale i ukraava

mnoge parkove i okunice. Plod ja-panske smokve, veliine jajeta, rijetkose moe nai u trgovinama, ali ee sepojavljuje na trnicama u zemljamapoput Italije, panjolske, Portugala i

dr. Po okusu i strukturi meso plodanalikuje mesu banane. Prije jela plo-dove, koji su nalik smokvama, trebaosloboditi od ljuske koja je obraslapoput tankih vlasi tankim bodljama.Najvee plantae ove egzotine vokenalaze se u San Diegu u Kaliforniji.

Josip Brkljaa,ing.

Unitavanje divlje kupine u vonjakuPosjedujem vonjak koji je odreenovrijeme bio zaputen pa je dolo domasovne pojave divlje kupine. Pro-bao sam je unitavati, ali bezuspjeno.Stoga vas molim da mi date koristansavjet kako je unititi, a da pritom neugrozim voke koje usprkos mojoj od-sutnosti daju obilat urod?Divlja kupina se moe unititi na dvanaina. Na nain da, ukoliko se tlo neobrauje te elite da trava ostane pri-

sutna, a kupina pak nestane, upotri-jebite herbicid pod nazivom Starane250. Navedeni herbicid se primjenjujeu koliini od 1,5-2 l/ha i to kada je do-bro razvijena lisna masa korova pa sve

do poetka cvatnje kupine.Drugi nain na koji moete unititi ku-pinu kao i sve ostale prisutne korove,a pri emu ete dobiti golo tlo, od-nosi se na uporabu herbicida pod trgo-vakim nazivima Herkules i Ouragansystem 4. Iz osobnog iskustva moguvam potvrditi da su navedeni preparatipokazali izuzetne rezultate u pogle-du unitavanja kupine te da s pravomslove kao jedni od najekasnijih her-bicida na osnovi glifosata. Primjenjujuse kada kupina i ostali korovi imajudovoljno lisne mase i u uvjetima kadaoborina nee biti barem kroz 24 satanakon apliciranja. Imajte na umu i i-njenicu da prilikom primjene oba spo-menuta herbicida morate strogo voditirauna da oni ne dospiju na zelene di-jelove ili koru voaka.

Velimir Lasi, dipl. ing.


21/32

21


Sorte ljive zaproizvodnju rakijeP. . . T J

Rakija od ljiva je jednaod naih najpoznatijihvonih rakija, a njezinojprepoznatljivostipridonijela je i iznimnakakvoa sorte Bistrice odijih se plodova najee

proizvodi. Na alost,Bistrica je osjetljivana virus arke, pa jepotrebno uvesti sorte kojejoj mogu biti zamjena ilidopuna u vonjacima.

Iznimnu kakvou Bistrice kaorakijske sorte teko je nadma-iti. Plod dozrijeva krajem ko-

lovoza i poetkom rujna. Ova sortazapravo predstavlja populaciju ge-

notipova meu kojima bi se mogliizdvojiti oni koji imaju krupnijeplodove, ali je do sada na tom po-druju uinjeno premalo.

Bistrica puna eeraU punoj zrelosti njezin plod

postie 20% pa i vie suhe tvari,od toga na eer otpada i do 70%.Uz to, plod se odlikuje povoljnimomjerom eera i kiselina i izrae-nom aromom. Od 100 kg plodovamoe se dobiti oko 13 l rakije vr-hunske kakvoe jaine 50 vol %

alkohola.Na alost, ova sorta je jako osjet-

ljiva na virus arke ljive koji zna-ajno umanjuje kakvou ploda ikoliinu priroda. Stoga treba saditi

samo najkvalitetnije sadnice izprovjerenih rasadnika s odgovara-juim certikatima. Idealno bi biloda su to virus-free sadnice, jer smotako sigurni da u vonjak sa sadni-cama nismo donijeli i virus arke.Bistrica je samooplodna, a ujedno idobar opraiva za sorte koje cvatu

u isto vrijeme.

Stanley obilno raaSorta Stanley se smatrala ide-

alnom zamjenom za Bistricu prije

svega zbog miljenja da je otpornana virus arke, to nije tono. Isti-na je da se simptomi arke na ovojsorti slabije uoavaju, a plod jojzaostaje po kakvoi u odnosu naBistricu. Ipak, plodovi ove sorte ukombinaciji s plodovima Bistricemogu dati ljivovicu dobre kakvo-

e. Premda se u literaturi uglavnomnavodi da je ova sorta samooplod-na, ima navoda da je i djelominosamooplodna pa je za dobru rod-nost potrebno osigurati opraiva-

e. Sklona je obilnom raanju upojedinim godinama pa je za opti-malnu kakvou plodova potrebnoprorjeivanje, ne toliko zbog kru-

pnoe jer to pri preradi u rakiju nijevano, nego zbog postizanja veekoncentracije eera. Osjetljiva jena proljetne mrazeve i trai topli-je poloaje. Plodovi joj sadre oko14% topljive suhe tvari pa je koli-ina rakije dobivene od ove sortemanja nego kod Bistrice. Dozrijevapolovicom kolovoza.

Kakvoa plodaSorta Elena je novouvedena (in-

troducirana) sorta i prema dosa-danjim istraivanjima, plod se od-

likuje neto veom koliinom suhetvari i omjerom eera i kiselina odBistrice koja ima vie vitamina C,ukupnih fenola i eera. Rakija odove sorte odlikuje se dobrom ka-kvoom i slinih je svojstava kao irakija proizvedena od Bistrice. Do-zrijeva oko dva tjedna poslije sorteStanley ili otprilike u isto vrijemekao i sorta Bistrica. Treba napome-nuti da je za postizanje maksimal-ne koliine eera u plodu, osimodgovarajue sorte, potrebno oda-brati kvalitetno podruje za uzgoj.

Najbolja kakvoa ploda ljive sepostie kada je prosjena tempera-tura zraka u lipnju, srpnju i kolovo-zu 18-20 C.

Zbog plitkog korijena potrebno jeosigurati dovoljno vlage u tlu kakobi se plod pravilno razvijao. Berbuplodova treba obaviti u optimalnovrijeme kada se koica ploda okopeteljke lagano smeura, a plod jonije izgubio povoljan odnos eerai kiselina. Vana je redovita zatitaod bolesti i tetnika, posebice lisnih

uiju koje su prenosioci virusa.(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)



22

Uzgoj ranih sorti kruaka

Od velikog broja sorti kruaka, na podruju BiH,zadnjih nekoliko godina vee znaenje daje se ljetnim

sortama. Danas postoji velik broj vrlo kvalitetnih ranih ljetnih sorti kruaka, ali mali broj njih moese nai u domaim rasadnicima. Rane sorte kruaka vrlo su cijenjene jer na trite dolaze kada

se osjea vea potranja za voem pa postiu veu prodajnu cijenu. Posebice su zanimljive

za potrebe stalno rastue turistike privrede, jer dozrijevaju tijekom pune turistike

sezone, kada jo na tritu nema stolnog groa, pa lake pronalaze put do kupaca.

M K, . .

V

rlo kvalitetne, rane ljetnesorte kruaka, koje su po-

sljednjih godina vrlo trae-ne su: Boheme (Boem), Turandot,Norma, Carmen (Karmen), Etrusca(Etruska) i Tosca (Toska). Ove susorte dobili selekcionari u Italiji,a zasluuju posebnu panju zbogredovite rodnosti, dobre kakvoeplodova i vremena dozrijevanja.Plodovi ovih sorti dozrijevaju u vri-jeme turistike sezone pa se lakoprodaju i postiu razmjerno visokucijenu. Posljednjih petnaestak go-dina selekcijskim radom dobivenoje vie novih ranih ljetnih sorti kru-

aka, koje daju krupnije plodove

dobre kakvoe. Izmeu novih ranihkvalitetnih sorti krupnijeg ploda(osim u sorte Lipanjska ljepotica,kojoj je plod sitniji) izdvajaju sesljedee sorte kojima plodovi do-

zrijevaju tijekom srpnja i kolovo-za - Lipanjska ljepotica (Bella digiugno), Precoce di Fiorano, Turan-dot, Boheme (Boem), Norma, Car-men (Karmen), Etrusca (Etruska) iTosca (Toska), Rana Morettinijeva

(Butira precoce Morettini), Trevu-ka, Klapov ljubimac, Starkrimson,Dr. Gujo (Dr. Jules Guyot). Na na-em podruju trenutno je najeezastupljena Lipanjska ljepotica iji

plodovi i prvi dolaze na trite, teRana Morettinijeva.

Lipanjska ljepoticaLipanjska ljepotica je talijanska

sorta srednje bujnog rasta sa slaborazgranatim kronjama. Da se po-stigne bolje grananje i vea rodnapovrina, potrebno je sustavnoprovoditi prikraivanje duih izbo-jaka tijekom formiranja uzgojnogoblika sa svrhom da se vie grana-ju. Najee raa na kratkim rod-nim izbojcima, odnosno trljcima,

stapkama i prljenastim rodnim

granicama. Zahtijeva tople junepoloaje i plodna duboka dreniranatla. Kada se eli uzgajati na podlozidunje, treba upotrijebiti meupod-logu jer nije podudarna (kompa-

tibilna) s dunjom. Rano cvjeta, adobri su joj opraivai Rana Mo-rettinijeva, Trevuka i druge diplo-idne sorte koje rano cvjetaju. Ploddozrijeva potkraj lipnja. Prosjenamu je masa oko 60 grama, a oblikje lijepo izduen, krukolik. Koicaploda je svijetlouta s hrastim mr-ljama i lijepim crvenilom sa suna-ne strane. Meso je blijedo ukasteboje, slatko, sono i vrlo aromati-no. Sorta je zanimljiva zbog ranogdozrijevanja, ali ne daje velike pri-rode jer je plod sitan.

Rana MorettinijevaJedna od najboljih ranih krua-

ka. Plod je zeleno ute boje s crve-nom mrljom na osunanoj strani,teine 100-160 grama. Meso plo-da je bijele boje slatkog i sonogokusa. Dozrijeva dva do tri tjednaprije Viljamovke (kraj srpnja dosredine kolovoza). Odlino se uvau skladitu, ali su plodovi osjetljivina transport i manipulaciju. Do-bri opraivai su: Klapov ljubimac,

Starkrimson, Gelertova, Abbe Fetel,Viljamovka itd.


23/32

23


(lanak prenesen iz Gospodarskog lista)

BOYSENBERRY

krupno jagodasto voeBoysenberry (Rubus ursinus) jagodasto je voe slino malini i kupini, anastao je 1920-ih godina krianjem maline, kupine i loganberryja (takoerkrianac). Ime je dobio po svom tvorcu Rudolphu Boysenu.

G F, . . .

Plod je okruglast, slian ku-

pini, krupan (oko 8 g), poboji neto svjetliji od kupine(izmeu maline i kupine) tamnecrvenkasto-crne boje. Po okususe moe usporediti s malinom idivljom kupinom. Boysenberry jevrlo soan i sladak poput maline sizraenom cvjetnom aromom, alilagano oporog okusa slinog divljojkupini.

Armatura za uspjean uzgojTlo za sadnju treba biti pripre-

mljeno s dosta komposta i humusa.

Boysenberry kao i ostalo jagodastovoe koje je srodno malini i kupinitrai vrlo sunane poloaje koji suzatieni od vjetra. Moe rasti i upolusjeni, ali tada plodovi ne mogupostii kakvou kao na sunanimpoloajima.

Bujnog je rasta te je za uspjeanuzgoj potrebna armatura (stupovi iice) za koje e se izboji poveziva-ti. Takvim nainom plodovi e bitiizloeniji suncu i nee biti zaprljaniod zemlje ime e se smanjiti mo-

gunost trulea plodova te olakatiberba. Razmak izmeu grmova tre-

ba biti jedan do dva metra, izmeuredova 2 metra, a visinu grma bitrebalo odravati na 2 metra. Saditi

se moe u jesen ili u proljee, ali sepreporuuje jesenska sadnja zbogboljeg ukorjenjivanja.

Izdrljiv i otporanBoysenberry treba redovito na-

vodnjavati, posebice nakon cvatnjei kada plod poinje rasti. Kako bi sesmanjila opasnost od pojave glji-vinih bolesti, navodnjavanje trebaizvesti pri bazi grma da se izbjegnevisoka vlanost u kronji. To semoe izvesti, primjerice, navodnja-vanjem pomou sustava kap po

kap. Gnojidbu i dodavanje kom-posta treba obavljati u promjeruunutar 30-ak cm od grma. Grmoveboysenberryja esto treba zatititi iod ptica pomou mrea kojima ihse prekriva.

Preporuuje se grane prije zimeodvezati i polegnuti na zemlju teprekriti slojem (20-ak cm) slameili sijena. Umjesto slame ili sijenamoe se upotrijebiti i neki drugiprikladni izolacijski materijal. Takoe se izboje zatititi od hladnog

vremena tijekom zimskog mirova-nja.

Boysenberry raa u lipnju i srp-nju na jednogodinjim izbojima.Naalost, raa jednom godinje,

pa mu sezona vrlo kratko traje. Najednom odraslom grmu moe senabrati u prosjeku do 4,5 kg plo-dova (ovisno o sorti, nainu uzgojai sl.).

Rezidba i razmnoavanjeRezidba se obavlja nakon berbe.

Sve dvogodinje i starije grane teone koje su nosile rod treba odre-zati do tla kako bi se potaknuo rastnovih izboja koji e idue godinebiti nositelji roda. Nakon rezidbetreba nastaviti navodnjavati kako

bi se omoguio to bolji rast rod-

nih izboja za iduu godinu. Takoerkako izboji rastu tako ih treba po-vezivati i uvrivati za icu.

Boysenberry se najjednostavnijerazmnoava povaljenicama. Kra-jem srpnja odabire se jedan sla-bobujan dugi izboj koji se savije izakopa u tlo na dubinu 15-20 cm. Uproljee se slobodno moe odvojitiod majinskog grma jer se tijekomzime ukorijenio. Plodovi boyse-nberryja su pogodni i za konzervi-ranje ili preradu u pekmez.


24/32

24


ETINIOZAopasna

nametnikabolest pelaEtinioza je nametnika bolest pelinje zajedniceuzrokovana kornjaem Aethinom tumidom.Izvorno, uzronik potjee s afrikog kontinenta, ito s podruja koja se prostiru juno od Sahare.

Afrike pele, kao primarnidomaini, razvile su odre-enu otpornost prema

ovom kornjau i kod njih on rijetkouzrokuje vee tete. Za razliku odafrikih, kod pelinjih zajednicaeuropskih pela etina moe izazva-ti goleme tete i uzrokovati njihovopotpuno propadanje.

Bolest se iz june Afrike proirilau SAD, Kanadu i Australiju. U Eu-

ropi zasad jo nije potvrena. Zbogglobalizacije i opasnosti od njezinapojavljivanja, u naoj zemlji u Na-redbi o mjerama zatite ivotinja odzaraznih i nametnikih bolesti sva-ke godine propisuje se da tijekomdijagnostikog tretiranja protivvarooze u sezoni, ovlateni veteri-nar treba obaviti i kliniki pregledpelinje zajednice na etiniozu.

Izgled i razvoj nametnikaOdrasli kornja ovalna je obli-

ka, s lene i trbune strane laga-

no spljoten i prekriven hitinskimomotaem tamnosmee do crne

boje. Dugaak je izmeu 5 i 7, a i-rok izmeu 3 i 4,5 mm. Na glavi sumu smjetene kratke antene kojezavravaju u obliku kuglice. Spolnozrele enke polau jaja u obliku ne-

pravilnih nakupina u pukotinamaunutar konice ili na sau. Jaja su

bijele boje veliine 1,5 x 0,25 mm.Uznemiravanjem odrasle etinepotie na parenje i poveano pola-ganje jaja. Odrasla enka tijekomivota moe poloiti do 2000 jaja.Nakon jednog do est dana iz jaja serazvija liinka. Bijele je boje, dui-

ne 10-11 mm i irine 1,6 mm. Prednjii stranji dio blago su joj zailjeni, atri para nogu smjeteni neposrednoiza glave. Liinke velikog i malogvoskova moljca i peludnog moljcaimaju vei broj slabije razvijenihnogu smjetenih na grudima i trbu-hu. Liinke etine hrane se pelinjimleglom, peludom i medom. Odraslaliinka nakon desetak dana napu-ta konicu, zavlai se u zemlju gdjena dubini od 5-60 cm prelazi u sta-dij kukuljice. Pogodnija su pjesko-vita tla. Ovaj stadij traje 3 do 4 tjed-

na i za to vrijeme kukuljica mijenjaboju od bijele preko utosmee do

na kraju smee boje. Prilikom kre-tanja izvan konice, traei povolj-no tlo, liinka moe prevaliti putdug i nekoliko stotina metara. Uprva dva dana ivota odrasle etinelete na velike udaljenosti, poglavitonou.

Sposobne su osjetiti pelinjuzajednicu i na udaljenosti od pet-naestak kilometara. Zatim se smi-ruju i zavlae u mranije dijelovekonice. Ovisno o nainu prehrane,ivotni vijek odraslih jedinki je odnekoliko dana pa sve do est mje-seci. Cjelokupnom razvoju pogo-duju visoke temperature te visokavlanost zraka. Na 30oC preiv-ljava gotovo 100 posto liinki, a na10oC ugibaju sve. Kako se zavlaeu dubinu i do 60 cm, kukuljice tumogu i prezimiti.

tete na pelinjoj zajedniciOdrasle jedinke vrlo su pokretne,

brzo se kreu po sau, skrivaju se urazliitim pukotinama konice, is-pod podnice, te na dnu stanica saa.Na taj nain teko su dostupne pe-lama. Osim toga, zbog hitinskogoklopa otporne su na pelinje ubo-de. Kada su izloene neposrednojopasnosti od pelinjeg uboda zau-zimaju obrambeni poloaj - glavu inoge podvlae pod hitinski omota.

Da bi zaustavile kretanje etina pe-le ih okrue i oblijepe propolisom.


25/32

25


Kod otvaranja konica pelar (po-glavito kod blaih invazija) tekomoe uoiti odrasle etine, jer onebjee od svijetla i skrivaju se u ta-mnijim dijelovima konice. Kad ukonicu prodru liinke etine, pe-linja zajednica poinje propadati.

Liinke bue tunele u sau i takoga unitavaju. Hrane se pelinjimleglom, propolisom i medom. Nasau stvaraju pelama odbojne slu-zave nakupine, zbog kojih ih pe-le ne izbacuju iz konice. Liinkedefeciraju u med pa zbog toga onfermentira i postaje neupotreblji-vim za pelinju prehranu. Takavmed potamni i poprima miris trulihnarani. Zbog fermentacije izlazi izstanica saa, cijedi se po sau i nakraju curi iz konice. esto nam jeupravo to prvi uoeni znak prili-

kom pregleda na etiniozu.U sluajevima jaih invazija

prestaje razvoj pelinje zajednice,a pele esto naputaju konicu.Slabe zajednice mogu propasti vedva tjedna nakon poetka invazije.Osjetljivije su pelinje zajednicekoje su ve oslabljene zbog nekeprimarne bolesti (amerika gnji-loa, varooza, nozemoza). Takoer,osjetljivije su umjetno oslabljenekonice (nukleusi) i mini zajed-nice u oplodnjacima.

Kornja se moe iriti selidbompelinjih zajednica, rojevima, ra-

bljenom pelarskom opremom,saem, leglom, medom i peludom,pelinjim voskom, voem i ze-mljom.

Afrike pele razvile su odre-ene obrambene mehanizme nainvaziju etina. Kod njih je uoena

sposobnost uklanjanja jaja i liinkietine iz konice. Osim toga, tijekomsezone one esto sele traei odgo-varajuu pau. Etine ostaju i preki-da im se razvoj.

SuzbijanjePrikladni lijekovi za suzbijanje

ove nametnike bolesti ne posto-je na tritu jer su i etine i pelekukci. Zbog toga je od velikevanosti prevencija. Osnovno jeodravanje zdravih i jakih pe-linjih zajednica, zatim higijena

pelinjaka, pelinje opreme i pro-storija koja mora biti na odgova-rajuoj visokoj razini. isti medne privlai etine. Isto tako, razvojovog nametnika moe se sprijei-ti smanjivanjem vlanosti zraka uprostorijama za vrcanje na manjeod 50 %. uvanje priuvnog saau hladionicama sprjeava razvojvoskovih moljaca, ali i etina. Do-bro je upotrebljavati svijetlo saeu meditu konice jer je ono ma-nje atraktivno etinama.



26

Disanje vinaIstraivanja su pokazala da je

idealno drati bocu pod laganimkutom u odnosu na vodoravan po-loaj. Na taj se nain odrava dje-lomini kontakt vina s epom, tosprjeava njegovo prosuivanje izrani mjehur koji se stvara u bocitime se odrava blie vrhu boce,umjesto u sredini boce, kao to sedogaa kod vodoravno poloenih

boca. Odravanjem zranog mje-hura blie vrhu boce omoguavase laganija mikrooksidacija i dozri-jevanje vina. Zrani mjehur u bociovisan je o promjenama temperatu-re. Kad je vino izloeno viim tem-peraturama, pritisak zranog mje-hura se poveava i ako je boca podkutom, plin pod tlakom lagano krozep difuzijom izlazi iz boce. Ako biboca bila u vodoravnom poloaju,poveani pritisak zranog mjehurau sredini boce potisnuo bi dio vinakroz ep. Kad se temperatura spusti,

dolazi do obrnutog procesa.Ovo disanje vina ima za po-

sljedicu usvajanje odreene kolii-ne kisika u bocu koji u tom sluajumoe negativno utjecati na vino.Upravo zbog toga se i preporuujeodravanje konstantne tempera-ture u prostoru gdje se vino uva.Postoje razlike i izmeu tipova vinakoja se uvaju. Tako se za razlikuod mirnih vina, pjenuava vinamogu drati u uspravnom poloaju,gdje ugljini dioksid u boci odrava

pritisak i vlagu, te uva vino od ok-sidacija.

Pravilno uvanje vina

Pravilno uvanje vina iznimno je vano za ouvanje kvalitete. Tijekom tog procesa dolazi dodozrijevanja vina u boci. U dananje vrijeme tehnologija je usmjerena na proizvodnju laganih,svjeijih vina koja nisu namijenjena duem dozrijevanju, ve se piju mlada.

M MEV, . . .

Kakvoa vina moe se pobolj-ati tijekom vremena do-zrijevanja, a isto tako moe

doi i do pada u kakvoi ako se vinone uva u odgovarajuim uvjetimaili predugo. Veina vinarija, vinara ihobista posjeduje posebne podrum-ske prostorije ili posebne vinskehladnjake u kojima se kontroliraju

uvjeti za optimalno uvanje vina.

Negativan utjecaj svjetlostiTri glavna faktora koja izravno

utjeu na kvalitetu vina tijekom u-vanja su temperatura, vlaga i svje-tlost. Izravna suneva svjetlost, ilibilo koji drugi izvor svjetlosti moenegativno reagirati s fenolnim spo-jevima u vinu i uzrokovati manevina.

Laganija bijela vina su podloni-ja utjecaju svjetla i obino se puneu boce od tamnijeg stakla koje nudi

odreenu zatitu od svjetlosti.Vina punjena u prozirne, svije-

tlozelene ili svijetloplave stakleneboce su znatno osjetljivije na svje-tlost i zahtijevaju dodatni oprez priuvanju.

Korist i teta vlageVlaga je takoer jedan od fakto-

ra koji uvjetuje kvalitetno uvanjevina. Odreeni stupanj vlanosti jevaan kod boca zaepljenih plute-nim epovima.U tom sluaju odre-

ena vlanost sprjeava prosuiva-nje epova. Preporuuje se tijekom

dozrijevanja boce drati u poloe-nom, horizontalnom poloaju, jerzbog suenja plutenih epova dolazido ulaska zraka u bocu i moguno-sti oksidacije i kvarenja vina. Pre-tjerana vlaga moe biti i tetna. Tose odnosi na oteenja etiketa vina.Prema nekim enolozima vlaga od75% smatra se optimalnom, ali jo

uvijek nisu provedena istraivanjakoja bi tono utvrdila idealan stu-panj vlanosti. Takoer se smatrada dranje vina u hladnjaku breisuuje pluteni ep, s obzirom na toda proces hlaenja ukljuuje i od-vlaivanje zraka.

Dozrijevanje vina pri niimtemperaturama

Vino je proizvod osjetljiv na pro-mjene u temperaturi, stoga je kon-trola temperature na kojoj se vinouva od velike vanosti. Openi-

to govorei, vino ima bolje uvjeteza razvoj kompleksnosti i bukeastarenja pri dozrijevanju na niim

temperaturama. to je tempera-tura nia to je i dozrijevanje vinasporije.

S obzirom na temperaturu kaoznaajan faktor u uvanju vina,preporuuje se uvati vino u ras-ponu izmeu 10 i 15 C. Ispod 10 Cvino se ne moe razvijati, a na vieod 20 C vino se prenaglo razvija.

U prosjeku, intenzitet kemij-skih reakcija u vinu se udvostru-

uje s povienjem temperature od8 C. Temperatura je vezana i zaintenzitet oksidacijskih procesau vinu. to je temperatura via,to su i oksidacijske reakcije jae.Nadalje, pri niim temperaturamadolazi do vee topljivosti plinovau vinu. Ako se vino due vrije-me izlae viim temperaturama,iznad 25 C, ono moe poprimitiloe organoleptike karakteri-stike i poeti se kvariti. Naglepromjene temperature su tako-er tetne. Uestalo premjeta-

nje vina sa sobne temperature uhladnjak i obrnuto, moe utjecatina negativne kemijske reakcije uvinu i odraziti se na kvalitetu vina.

Nain na koji je boca poloenatijekom uvanja takoer je jedanod faktora koji treba uzeti u obzir.Veina stalaka za vino je dizajni-rana tako da se boce u njima mogudrati u vodoravnom poloaju. Toje vano zbog kontakta vina s e-pom i odravanja vlanosti epakako ne bi dolo do njegova pro-

suivanja i u laska kisika u prostorizmeu epa i vina.


27/32


28/32

tenad je ba poput male djece: ivahna,znaeljna i izbijaju im zubi. Ako ne poduzmetepravilne mjere, mogli biste se suoi ak i s teim

problemima.

Glazba pozivno djeluje na sve kune lju-bimce. Na tritu postoje razne kompilacijeskladbi namijenjene smirivanju i oputanjuivahnih ljubimaca, prikladne su za putovanja iprilagoavanja na nove uvjete i sredine.

Glavne smjernice:

Ograniite prostor u kojem se tenac u kui moe kreta i drite vrata i prozore dobrozatvorenima. Drite ga podalje od terasa i balkona.

Drite otrovne i tetne proizvode (deterdente, varikinu, dezinfekcijska sredstva,insekcide, itd.) visoko na policama u zatvorenim ormariima.

Rijeite se otrovnih biljaka ili ih pak drite na psiu nedostupnim mjesma (azaleja,

difenbahija, brljan, kus benjamin, narcis, oleandar, tulipan, itd.).

Pazite na elektrine kabele. Najbolje je prekri za to prikladnim pokrivalima sveunice koje se ne koriste.

Pazite na to da gumbe, vrpce, ueta, avle, vijke, spajalice i ostale otre predmetedrite podalje od dosega tenca.

1.

2.

3.

4.

5.

tene u Vaem domu

Pozivno djelovanje glazbe

Siguran ambijent po mjeri tene

Povezivanje

Psii su pozna po uspostavljanju vrste veze sasvojim vlasnikom. esto se veu i za vlasnikov omilje-ni komad namjetaja kojeg povezuju s trenutcima

igre i oputanja.


29/32

JUNIOR receptura namijenjena

tencima od est tjedna starosti kao

idealan prijelaz s majinog mlijeka.

BALANCE receptura namijenje-

na odraslim psima, umjerene fzike

aktivnosti.

ACTIVE receptura namijenjena

odraslim psima koji su puni energije

i uvijek su spremni na igru.

DIGESTION - posebna receptura

za pse osjetljive probave.

Dopuste mu da se upozna sa svojim novim ambijentom:

kreveem, igrakama, mjestom na kojem stoje posude za

vodu i hranu. Brzo e naui prepozna svoj kutak u kui.

U svojim odnosima izbjegavajte grube igre i ponaanje; treba

proi nekoliko dana kako bi se psi opuso. Dajte mu dovoljno

vremena i budite strpljivi. Priajte mu i uvijek se ponaajte

vrlo njeno. Nemojte ga umara, igrajte se s njim no puste

ga dugo spava ako to eli.

Imajte na umu da se tek odvojio od mame i legla. Vrlo e vje-

rojatno nekoliko noi pa od nostalgije tako da se nemojte

iznenadi ako cvili ili plae za vrijeme jela, kad ide spava ili

jekom noi.

Pripazite na susrete psa i djece. Djeca oboavaju psie i

obratno te se veina tenaca brzo navikne na djecu, no moraju

ima dovoljno vremena za meusobno prouavanje, upozna-

vanje i privikavanje jedno na drugo.

Pazite da svatko tko dolazi u kontakt sa tencem potuje

njegove potrebe i granice. Kontakt tenca s osobama koje vas

posjeuju vaan je trenutak socijalizacije koji e pomoi psu

stei sigurnost u sebe, stoga pazite da u tom smislu stjee

pozivna iskustva. Osigurajte s veterinarom da tenac primisva potrebna cjepiva kako bi se izbjegle vanjske zaraze.

1.

2.

3.

4.

5.

tene dolazi u kuu,to ini?


30/32

Postanite i Vi lan Kluba Green Garden teostvarite sve pogodnosti koje Vam prua.

Za sve informacije obratite se na

broj telefona 039/700-000 ili nae-mail: [email protected]

30

ZanimljivostiSveanost japanske trenjeProljee u Japanu donosi posebnesveanosti vezane uz obiteljskiodlazak u prirodu, u parkove ivrtove u kojima se promatra cvje-tanje treanja. To je tradicionalni

ritual zvan sakura. Trenja cvatesamo nekoliko dana i treba je vi-djeti u najljepem izdanju. Osobi-to je vano uhvatiti sunane danejer kia moe unititi aroliju. Ove

trenje ne daju plodove kakve mipoznajemo, slasne, crvene, ve jenjihova ljepota upravo i jedino ucvjetanju. Posebno je slikovito po-smatrati ruiaste cvjetove trea-nja pred sumrak, kad se nebo za-tamni, a cvjetovi dobiju posebnupurpurnu boju. Iznesu se prostirkena kojima sjede prijatelji, obitelj,jede se sushi i pije sake, tradicio-nalno japansko pie, te pale malilampioni. Najvanije je druenje uprirodi, a Japanci izuzetno mnogodre do tog obiaja i rado ga prak-ticiraju jer je to i pozdrav proljeu.

Drvo Kapok nosi neboU tropskom podruju Amerike,drvo Kapok je nadvisilo praume.

Stoga suprastanov-nici prau-ma mislilida ono nosinebo. Nara-ste u visinudo 70 me-tara. Nije

samo zanimljivo zbog svoje visine.Naime, njegovi cvjetovi miriu kaokiselo mlijeko, a oprauju ih i-

mii. Vuna koja izlazi iz vanj-skog dijela ploda koristi se za pu-njenje jakni i prsluka za plivanje.

Produktivnost sjemena pojedinihkorovskih biljakaKorovi su nepoeljna grupa bi-ljaka koji protiv volje uzgajivaa

rastu zajedno sa gajenim biljka-ma. Proizvode ogromne koliinesjemena, to im omoguava velikuekspanziju u prostoru. Tako npr.zubaa (Cynodon dactilon) tije-kom jedne godine proizvede oko

1000-2000 sjemenki, divlja mrkva(Daucus carota) 4000-10000 sje-menki, mijakinja (Stellaria media)od 15000-25000 sjemenki, hudo-ljetnica (Erigeron canadensis) od100000-2000000 sjemenki.Pored ogromne koliine sjemenaznaajna je i velika otpornost togsjemena na razliite nepovoljneuvjete vanjske sredine.

Pele u brojkamaPele imaju veliku ulogu u oplod-nji voaka. Pri opraivanju voaka

poveavaju urod, primjerice u na-sadima jabuka 4-5 puta, badema4-7 puta, treanja 4-10 puta itd.Tijekom jednog leta, na svom tijelu,pela moe prenijeti i do 100.000peludnih zrnaca s cvjetova jabuke.Jedan cvijet jabuke ima oko 70.000peludnih zrnaca. U jednoj minutipela moe obii oko 10 cvjetova itijekom dana napraviti 20-40 izle-ta. Ako je u jednoj konici primje-rice 1000 pela koje aktivno sabirupelud, one u jednom danu moguposjetiti 2-3 milijuna cvjetova. Ko-l

Green Garden 75

Documents

Transcript of Green Garden 75