EnjoyIstra no21 | HR-IT
-
Upload
enjoyistra-istria-tourist-board -
Category
Documents
-
view
261 -
download
3
description
Transcript of EnjoyIstra no21 | HR-IT
ISSN 1847-7674
proljećeprimavera12
www.istra.com
enjoyistra
Rt Kamenjak
Map
tem
plat
e: O
rgan
izac
ija, P
ula
Brestova
National park
Limski kanal
BUTONIGA
RAŠA
MR N
AI
Medulin
Ližnjan
NP Brijuni
FažanaFasana
Marčana
PulaPola
VodnjanDignano
FuntanaFontane
RovinjRovigno
VrsarOrsera
PorečParenzo
NovigradCittanova
UmagUmago
SavudrijaSalvore
BrtoniglaVerteneglio
BujeBuie
PlovanijaPožane
Jelovice
Kaštel
Buzet
Roč
Hum
Lupoglav
Rabac
Plomin
RašaLabin
VišnjanVisignano
VižinadaVisinada
MotovunMontona
Kršan
Pićan
Gračišće
Cerovlje
PazinTinjan
Sv. Petar u Šumi
SvetvinčenatBarban
ŽminjKanfanar
BaleValle
Sv. Lovreč
OprtaljPortole
Tar-VabrigaTorre-Abrega
GrožnjanGrisignana
Kaštelir LabinciCastellierSanta Domenica
RijekaOpatija
Pogledi Immagini
Gore:In alto: Nacionalni park Brijuni obuhvaća otoke: Il Parco nazionale delle Brioni consta dell’isole:Veliki Brijun/Brioni Mag-giore, Mali Brijun/Brioni Minore, Sv. Marko/S. Marco, Gaz/Gaza, Okrugljak/Toronda, Supin/Zumpin grande, Supinić/Zumpin piccolo, Galija/Galia, Grunj/Gronghera, Krasnica/Vanga, Pusti/Madona del deserto, Vrsar/Orsera, Sv. Jerolim/S. Girolamo, Kozada/Cosada
Naslovnica:Copertina: VišnjanskazvjezdarnicaOsservatorioastronomico Visignano
impresumimpressumNakladnik | EditoreTuristiËka zajednica Istarske æupanijeEnte per il turismo dell’Istria
Pionirska 1, HR-52440 PoreË +385 (0)52 452797
[email protected] nakladnika | Per l’editore Denis IvoševićUrednica | Redattrice Vesna IvanoviÊ [Sedam i pol d.o.o. Pula]Oblikovanje | DesignSedam i pol d.o.o. PulaFotografije | Fotografie Gregor Kervina, Milivoj Mijošek, Renco Kosinožić, Igor Zirojević,Goran Šebelić, Davor Munda, Ana Pisak,Marlen Glavić, A.R.T. Redaktionsteam Novena & Arhiv TZIŽ | Archivio ETITisak | Stampa Kerschoffset Zagreb 2012
sadržajindiceenjoyflying 04-07enjoyhistory 08-13enjoyart 14-19enjoygourmet 20-25enjoysport 26-31enjoyfamily 32-35enjoyevents 36-45enjoymuseums 46-47enjoyattractions 48addressbook 49
Podaci su prikupljeni zaključno s 12/03/2012. Nakladnik nije odgovoran za naknadne promjene datuma ili neodržavanje manifestacije. Uza sav trud uložen u objavljivanje potpunih i točnih informacija, uredništvo ne može preuzeti odgovornost za eventualne pogreške. I presenti dati sono stati aggiornati il 12/03/2012. L’editore non risponde di eventuali cambiamenti di date o di appuntamenti rimandati. Nonostante l’attenzione rivolta alla raccolta e alla pubblicazione di dati esatti, la redazione non risponde di posibili errori riscontrabili nella presente pubblicazione.
enjoyistra [no. 21] proljećeprimavera ISSN 1847-7674 [01.04. - 31.05.2012]
@
3
Svijet nebeskih visina Želeći se poput ptice oteti od tla, čovjek je od davnina maštao o letenju. Od mitskih Ikara i Dedala, Leonarda da Vincija pa do braće Wright, mislioci i konstruktori tražili su put k ispunjenju drevne ljudske težnje. Toj istoj žudnji nove impulse danas podaruje Istra, magični jadranski poluotok što poziva na le-tove u najneobičnijim aranžmanima. Satkana od prekrasne obale, zelene unutrašnjosti i brežuljaka s kojih se uzdižu ka-meni gradići, Istra je pravo odredište za nezaboravne letove i avanturu.
Il mondo dei cieliSin dall’antichità desiderando librarsi in alto come gli uccelli, l’uomo fantasticava di volare. Dai mitici Icaro e Dedalo di Leonardo da Vinci, ai fratelli Wright, molti pensatori e co-struttori cercavano la via per realizzare quest’antico sogno. A quest’antico desiderio l’Istria oggi regala nuovi impulsi: questa penisola magica dell’Adriatico invita a compiere voli nei modi più insoliti. Caratterizzata da una costa stupenda, dall’entroterra verde e colli sovrastati da cittadine in pietra, l’Istria è la destinazione giusta per voli e avventure indimen-ticabili.
enjo
yflyi
ng
Adrenalinski let nad Pazinskom jamomU Pazinu je postavljena adrenalinska atrakcija Zip ine - 220 metara dugo čelično uže razapeto između motela Lovac i starog grada, kojim se može ‘pre-etjeti’ preko Pazinske jame, jedinstvenog prirodnog fenomena u Istri, nastalog radom rijeke Pazinčice. Otvor Pazinske jame nalazi se ispod 198 m visoke itice, dok njen podzemni dio, dug oko 270 metara, završava jezerom. Zip Line je namijenjen posje-titeljima hrabrijeg srca koji, pričvršćeni o čelično uže, bivaju lansirani s klisure podno motela Lovac. Za desetak sekundi, prepušteni gravitaciji, stižu do Kuće za pisce, gdje ih dočekuju spretne ruke organizatora ove atrakcije, dostupne od proljeća do kraja ljeta. Putnik pri avanturi dostiže brzinu od 60-ak kilometara na sat. U Zip lineu mogu uživati i djeca. Ako ima više od 40 kg dijete ide samo, dok oni lakši bivaju lansirani u pratnji vodiča. Prije ‘leta’ poduzimaju se sve potrebne mjere opreza i dobiva sigurnosna oprema. nfo: Quadruvium
+385 (0)91 1683126, +385 (0)91 5437718 V - IX: 16.00 - 21.00
Cijena/Prezzo: 10 €
Un volo adrenalinico sopra lafoiba di PisinoA Pisino nuova attrazione che fa salire l’adrenalina,
la cosiddetta Zip line - un cavo di acciaio lungo 220
m, teso fra il motel Lovac e la città vecchia, che per-
mette di sorvolare la foiba di Pisino, un fenomeno
naturale unico in Istria, creatosi dall’erosione del
fiume Pazinčica. L’apertura della foiba di Pisino si
trova ai piedi di uno strapiombo di 198 m, mentre
la sua parte sotterranea, lunga all’incirca 270 m,
finisce in un lago. La Zip line è adatta ai visitatori più
coraggiosi che, fissati al cavo d’acciaio, si lanciano
dal punto sottostante il motel Lovac. In dieci secon-
di gli amanti dell’adrenalina, abbandonati alla forza
di gravità, raggiungono la Casa degli scrittori dove
li attendono gli organizzatori di quest’attrazione,
disponibile da primavera, fino alla fine dell’estate
In quest’avventura il “passeggero” raggiunge una
velocità di 60 km/h. Anche i bambini possono par-
tecipare: quelli fino ai 40 kg vengono lanciati da soli,
mentre i più leggeri sono assistiti da una guida. Pri-
ma del “volo” si prendono tutte le misure di precau-
zione e si riceve un equipaggiamento di sicurezza
flying
infomust
Jedinstveno i nezaboravno iskustvo leta helikopterom
Un’esperienza unica eindimenticabile inelicottero
HelimaxZračna luka PulaAeroporto di Pola
+385 (0)1 3697218 +385 (0)99 2009505
6
Let balonomstra je bogatija za još jedan neobičan sadržaj - letove balo-nom na topli zrak, koji su izvrsna prilika za doživljaj poluotoka iz ptičje perspektive. Atrakcija je dostupna svim gostima, od 12 do 90 godina, ako mogu ući u košaru balona i u njoj ostati približno jedan sat, koliko tra-e let. Košara prima 6 putnika, a balonom upravlja licencirani pilot. Uz njegovo odobrenje, u avanturu se mogu otisnuti i mala djeca u pratnji roditelja. Sezona etenja počinje nakon Uskrsa, a etovi se, osim u slučaju lošeg vremena s vjetrom ili padalina-ma, organiziraju ujutro ili kasno poslijepodne tako da putnici mogu uživati u jutarnjem izla-sku sunca i buđenju prirode li romantičnom zalasku. Sva-ki putnik nakon prvog leta uz šampanjac dobiva i diplomu.
flying
infomust
Let balonomGiro in mongolfiera
Gral putovanja, Buzet +385 (0)52 662959 +385 (0)91 2662959
Cijena/Prezzo: 110 € Za djecu do 40 kg težine popust 30%Per bambini fino ai 40 kg c’è uno sconto del 30%
Avio panorameAvio panorami
Aeropark Vrsar (IV-X)Zračna luka VrsarAeroporto Orseramax. 5 osoba/5 persone
+385 (0)98 233676 +385 (0)99 4411441
Delić Air (I - XII)Zračna luka MedulinAeroporto Medolino
+385 (0)52 506505 +385 (0)98 223577
Un giro in mongolfieraUn altro curioso contenuto ha arric-chito l’offerta in Istria: i voli in mon-golfiera che rappresentano un’ottima occasione per apprezzarne le bellezze da una prospettiva a volo d’uccello. Quest’attrazione è accessibile a tutti gli ospiti, dai 12 ai 90 anni, a patto che possano entrare nel cesto e rimanerci per circa un’ora, quanto dura il volo. Il cesto può ospitare sei passeggeri, mentre la mongolfiera è guidata da un pilota provvisto di licenza. Con il suo permesso, possono partecipare all’avventura anche bambini più pic-coli, accompagnati dai genitori. La stagione dei voli inizia dopo Pasqua; si organizzano, tempo permettendo, di mattina o nel tardo pomeriggio, così i passeggeri possono godersi il sole che sale e il risveglio della natura, oppure un romantico tramonto. Dopo il primo volo, ogni passeggero riceverà dello spumante e un diploma.
7
za spekakle koji su se priređivali u Areni - od gladija-torskih borbi i lova na životinje pa sve do javnih izvršenja smrtne kazne izvođenjem osuđenika pred divlje zvijeri. Kada su u 5. stoljeću zabran-jene gladijatorske igre, a 200 godina kasnije i borbe s di-vljim zvijerima, amfiteatar gubi svoju prvotnu funkciju, a iz njegove unutrašnjosti se od-vozi obrađeni kamen. Malo je nedostajalo da se od Arene ne sačuva ništa - u vihoru povije-snih zbivanja, u 16. je stoljeću umalo srušena, što je spriječio tadašnji venecijanski senator Gabriele Emo.
enjo
yhis
tory
Arena, biser rimske arhitektureNajistaknutiji povijesni spo-menik Pule svakako je rimski amfiteatar, šesti po veličini u svijetu i poznat pod imenom Arena. Smješten blizu obale, sadašnji oblik dobiva sredi-nom 1. stoljeća, premda je gradnja počela stotinjak godi-na ranije, paralelno sa susta-vnim doseljavanjem Rimljana u Istru i stvaranjem njihovih prvih kolonija. Arena se nalazi na padini brežuljka. Elipsastog je oblika, promjera 132,5 i 106 m, a gledalište je moglo primiti oko 25.000 posjetitelja. Ovalno borilište ima promjere 66 i 40 m, dok su se u pomoćnoj pro-storiji ispod njega držali kavezi za životinje i druga pomagala
U 18. stoljeću za Arenu se počinju zanimati istraživači rimske umjetnosti, dijelom i zato što jedina među am-fiteatrima ima četiri pravo-kutna tornja ugrađena u vanjski zid. U tornjevima je bilo drveno stubište kojim se dolazilo do vrha, a služili su i za statičko učvršćenje. U svjetskim je razmjerima značajna i zbog odlično očuvanog vanjskog pročelja te arhitektonskih elemenata i detalja na četvrtoj etaži.
Arena, la perladell’architettura romanaIl monumento storico più importante di Pola è sicuramente l’anfiteatro romano; sesto per gran-dezza al mondo è noto con il nome di Arena. Si-tuato in prossimità della costa, assume la forma odierna verso la fine del I secolo, anche se la sua costruzione è iniziata un centinaio d’anni prima, contemporaneamente all’immigrazione romana in Istria e la nascita delle loro prime colonie. Situata sul pendio di un colle, l’Arena ha una forma ellissoidale dal diametro di 132,5 e 106 m, mentre la cavea era in grado di accogliere all’incirca 25.000 spettatori. Il campo da combat-timento ovale presenta diametri di 66 e 40 m, mentre nelle aree sottostanti c’erano le gabbie per gli animali e altri attrezzi per i giochi e gli spettacoli che si organizzavano nell’Arena - dalle guerre dei gladiatori e la caccia agli animali, fino alle esecuzioni pubbliche che avvenivano dando i condannati in pasto alle fiere. Quando nel V secolo furono vietati i giochi dei gladiatori e 200 anni più tardi anche le lotte con gli animali feroci, l’anfiteatro perse la sua funzione primaria, e il suo interno veniva gra-dualmente privato dalla pietra lavorata. Mancò poco che nel vortice degli avvenimenti storici del XVI secolo dell’Arena non rimanesse niente: fortunatamente il senatore veneziano dell’epoca Gabriele Emo ne impedì l’imminente smantel-lamento. Nel XVIII secolo gli studiosi di storia romana ini-ziarono a occuparsi di questo monumento, an-che perché si tratta dell’unico anfiteatro che ha quattro torri rettangolari incorporate nel muro esterno che fungono da rinforzo per l’intero edificio. Al loro interno c’erano delle scale di legno che conducevano in cima. Se considerata in proporzioni mondiali, l’Arena è rilevante per la facciata molto ben conservata, gli elementi architettonici e i dettagli al quarto piano. L’ultima di una serie di opere di restauro e conservazione ha interessato la torre nord-occidentale dalla quale è stato fra l’altro rimos-so l’intonaco non originale, mentre i blocchi di pietra sono stati puliti con il vapore acqueo e il laser. Si stanno pianificando nuovi interventi di conservazione dell’anfiteatro e l’allestimen-to dell’ambiente circostante, per cui l’Arena di Pola rimarrà indubbiamente un luogo di studio, restauro, ma anche di ricchi programmi culturali, educativi e turistici.
Posljednji u nizu restauracijskihi konzervatorskih radova obuh-vatili su sjeverozapadnu kulu, s koje je među ostalim skinuta neoriginalna žbuka, a kame-ni blokovi očišćeni vodenom parom i laserom. U planu su novi zahvati na očuvanju am-fiteatra i uređenju njegovog okoliša pa nema dvojbe da će pulska Arena ostati živo mjesto proučavanja, restauracije, ali i bogatih kulturnih, edukacijskih i turističkih programa.
history
Picugi i Mordele:istarski StonehengePoreč obiluje povijesnim lokali-tetima, no jeste li sigurni da ste posjetili onaj najstariji? Desetak pitomih brežuljaka nadomak grada u smjeru Žatike i Dračevca pred-stavlja neotkriveno arheološko blago: ostatke drevnih gradina, naselja na vrhu brdašca koja su pružila utočišta predantičkim narodima 4.000 godina pr.n.e. Porečki poluotok tada je bio samo primitivna lučica, dok se pravi život odvijao 5 do 7 km od današnjeg centra, na brežuljcima nazvanim Mordele. Prvi od njih, Veliki sveti Anđeo, pruža pogled na mor-sku obalu od Savudrije do Lima, najstariji istarski ‘Stonehenge’ u blizini, ali i tri pravocrtna južna brdašca koja mještani nazivaju Picugi. Njihovi kameni blokovi dio su nekadašnjeg urbanog naselja Histra, misterioznog naroda po kojima je Istra dobila ime. Iako je život na Picugima započeo 1.000 godina kasnije, od 8. do 6. stoljeća pr.n.e. razvila se prava prijestolnica koja je ostavila jedno od najbogatijih nalazišta antičkog razdoblja na istarskom poluotoku. Arheolozi su prije stotinjak godina
na Picugima iskopali više od 700 grobova i brojne predmete iz svakodnevnog života, a stanovnici okolnih mjesta još uvijek na svojim njivama nalaze šljemove, antički nakit i keramiku. Jesu li neistraženi brežuljci bili male piramide, drevni oltari na kojima su se prinosile žrtve i sijeku li se u njima moćni pravci pozitivne energije, takozva-ne Zmajeve brazde, odgovorit će neki budući arheolozi. No dok se budete uspinjali na odabrani bre-žuljak, vjerujemo da ćete odgovor osjetiti i sami.
Picugi e Mordele: il Stonehenge istriano Parenzo abbonda delle località istorici, ma Lei è sicura che ha visitato quello più vecchio? Una dozzina di colline vicino alla città in direzione Žatika e Dračevac rappresenta uno dei tesori archeologici da scoprire: I resti della antica fortezza, gli insediamenti sulla cima della co-llina che ospitava le nazioni pre-antichi 4000 anni a.C. La penisola di Parenzo era in quell’epoca solo un piccolo porto primitivo, men-tre la vita reale ha avuto luogo 5-7 chilometri dal centro di oggi, sulle colline chiamate Mordele. Il
primo di questi, il Grande Angelo Santo, dà sulla costa di Savudrija fino a Leme, ma anche sul ‘Sto-nehenge’ nella vicinanza e tre colline al sud, le quali la gente lo-cale chiama Picugi. I loro blocchi fanno parte dell’ex insediamento urbano dei Histri, un popolo mi-sterioso secondo il quale Istria era nominata. Siccome la vita in Picugi iniziò 1000 anni dopo, dal 8° al 6° secolo a.C. si è sviluppata la capitale potente, che ci ha las-ciato uno dei più ricchi giacimenti dell’Antica sulla penisola di Istria. Un centinaio di anni fà, gli arche-ologi hanno scavato in Picugi più di 700 tombe e numerosi oggetti dalla vita quotidiana e gli abitanti dei villaggi nella vicinanza trova-no anche oggi gioelleria antica,
10
history
ceramiche e elmetti. Se le colline inesplorate erano le piccole pi-ramidi, altari antichi per sacrifici e se si in essi intrecciano linee potenti di energia positiva, il cosi-detto Solco di drago, ci risponde-ranno alcuni altri archeologi. Ma mentre si sale sulla collina scelta, crediamo che verrà a sapere da solo.
Funtana se u vrelima prvi put izričito spominje 1331. go-dine, kao Fontana Georgiana. U dokumentima iz 12. st. ovo se na-selje spominje pod imenom Fon-tana di Pace, a 1282. kao Portus Fontana. Vlasništvo je porečkog biskupa. Novo vrijeme, posebno kraj 16. st. donijelo je Istri, kao i području Funtane, niz poteškoća
- ratove, glad, smanjenje broja stanovništva, novopridošlice i nove gospodare. Pri kraju 15. st. porečki su se biskupi odrekli funtanjanskog posjeda u korist porečkog kaptola koji je 1595. svoje posjede pripisao grofu Ber-nardu Borisiju. On je 1610. godine sagradio kaštel oko kojeg se ra-zvilo naselje. Svoje je gospodare Funtana zadržala i nakon 1788. godine, pada Venecije 1797. te prve francuske uprave u Istri. Mjesto je, naime, 1805. godine priključeno porečkom kotaru, ali su grofovi Borisi još na područje Funtane polagali svoja feudalna prava koja su likvidirana tek 1869. godine. Za francuske i austrijske uprave Funtana je osim samo-stalne župe zadržala i poseban distrikt što ga redovito donose karte 19. st.Funtana-Fontane viene
per la prima volta espressamen-
te menzionata nel 1331, come
sorgente Fontana Georgiana.
Nei documenti del XII secolo,
l’insediamento viene chiama-
to Fontana di Pace, e nel 1282
Portus Fontana. Fu di proprietà
del vescovo parentino. I secoli a
venire, in particolare la fine del
cinquecento, portarono all’Istria, e con ciò anche a Fontane, tutta una serie di calamità - guerre, carestie, spopolamenti, l’avvento di popoli e di sovrani sempre più nuovi. Verso la fine del qu-attrocento, i vescovi parentini rinunciarono ai poderi fontanesi a favore del Capitolo della catte-drale parentina, il quale nel 1595 attribuì i propri possedimenti al conte Bernardo Borisi. Nel 1610, egli fece costruire il castello in-torno al quale si sviluppò poi l’insediamento. I sovrani di Fon-tane rimasero tali anche dopo il 1788, a seguite della caduta di Venezia, avvenuta nel 1797, e in seguito al primo governo francese in Istria. Nel 1805 il pa-ese venne annesso al distretto di Parenzo, seppur i conti Bori-si facevano tuttora valere i loro diritti feudali, estinti appena nel 1869, nei confronti del territorio di Fontane. Durante il dominio francese e austro-ungarico, oltre alla parrocchia, Fontane preservò anche un distretto assestante, ri-portato regolarmente dalle ma-ppe geografiche dell’ottocento, e corrispondente al territorio dell’attuale comune catastale.
11
history
Grožnjan: Minulastoljeća Spuštate li se drev-nom cestom via Flavia od Buja prema Vižinadi, opazit ćete s lijeve strane 228 metara visoki stožasti brežuljak, s čijeg vrha, sred kuća, strši zvonik. To je Grožnjan, drevna Graeciniana. Brežuljak, prekriven terasama i vjekovima bogat maslinama i vinogradima, zapravo je pješčaničko uzvišenje nastalo usijecanjem tla što su ga prouzročila dva potoka: Kanistran i Pision. Iz Grožnjana možete uživati u vidiku na dvadesetak okolnih sela, a pogled na polja, na padinama Bolare i Kostanjice slijeva, njive na obroncima Bijelih zemalja i Baredina zdesna, dolinu Mirne u podnožju, i na more od Novigrada do Umaga, otkriva jedan od najljepših i najrodnijih krajeva Istre. Mjesto, nekoć poznato kao ‘kaštel’, bilo je opasano debelim zidinama čiji ostaci se brižljivo čuvaju; u prošlosti je imalo dvoja vrata, od kojih su ona sačuvana
- Velika vrata, imala i podizani most. Smještena su na krasnom mjestu, gdje završava cesta iz Ponte Portona. S veličanstvenog vidikovca, na zidinama, kraj mjesta na kojemu su se nalazila mala vrata i gdje još uvijek postoji venecijanski stup, pogled seže do samog obzora.
Grisignana: I millenni passati Chi scende l’antica via Flavia muovendo da Buie ver-so Visinada, notera sulla sinistra un colle di forma conica, alto 228 m, sulla cui sommita, fra un grup-po di case, spicca un campanile. E Grisignana, l’antica Graeciniana. Il colle, terrazzato e ricco per se-coli di ulivi e vigneti, e uno spe-rone arenaceo che si e formato dalle fenditure dei terreni provo-cate da due torrenti: il Canistran ed il Pision. Da Grisignana si gode l’incantevole veduta d’una venti-na di paesi circostanti, mentre il panorama dei campi, sui declivi di Bollara e Castagna alla sinistra,
delle campagne sui versanti delle Terre Bianche e di Baredine alla destra, della sottostante valle del Quieto, e del mare di Citta-nova fino ad Umago, scopre una delle piu belle e rigogliose zone dell’Istria. Il paese, conosciuto un tempo come ‘castello’, era cir-condato da grosse mura ed oggi, a cio che ne rimane, viene de-dicata molta cura. Nell’antichita aveva due porte, di cui una, la Porta Maggiore, la sola che si e conservata, era anche dotata d’un ponte levatoio. E situata in un luogo incantevole, dove termi-na la strada da Ponte Porton. Dal magnifico belvedere, alle mura, presso il luogo dove si trovava la porta minore e dove esiste tutto-ra il pilo (colonna) veneto, lo sgu-ardo si estende fino all’orizzonte. In questa cittadina appollaiata sul cocuzzolo del colle, le case sono addossate l’una all’altra, cio che attesta la configurazione medie-vale dell’abitato.
12
Naziv gradića Vrsara (tal. Orsera) vrlo je star. U sred-njovjekovnim, latinskim doku-mentima, ime gradića nalazimo u raznim varijantama: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria... Imenom Ursaria označavala se čak obala i obala između Fun-tane i Lima. U korijenu naziva Ursaria sačuvala se (tako misle lingvisti) staromediteranska riječ ‘ur’ (izvor). Drevni mediteranski pomorci su, ploveći uz zapadnu obalu Istre, uzimali pitku vodu s izvora na obali između Funtane i Vrsara te je tako nastao naziv Ursaria. Pod tim imenom Vrsar je bio poznat u rimsko i bizantsko doba. U ranom srednjem vijeku Slaveni su antički naziv prilago-dili svom izgovoru. U hrvatskom nazivu ‘u’ je zamijenjeno s ‘v’, a nastavak ‘ia’ se vremenom izgubio. Tako je nastao hrvatski naziv Vrsar. Prema starom na-zivu Ursaria nastao je talijanski naziv Orsera. Talijanski geograf
Pietro Coppo (16 st.) pogrešno je povezao ime Orsera s rimskom porodicom Orsini od koje se, na-vodno, neki član naselio u Vrsaru i tako dao ime gradu. Isto tako je krivo tumačenje naziva Orsera prema imenu ravenskog nadbi-skupa Ursa.
Il nome di Vrsar(Orsera) é molto antico. Nei documenti medievali in latino, il nome della nostra cittadina é citato in diverse varianti: Ursaria, Ursarium, Vrsarium, Orsaria... Con il nome di Ursaria s’ indi-cava addirittura l’intero di costa tra Fontane e Leme. Nella radice del nome Ursaria sì e conserva-to, secondo il parere dei linguisti, l’antico vocabolo mediterraneo ‘ur’ (fonte, gorgente). Gli antichi navigatori mediterranei, infatti, costeggiando l’Istria occidentale si rifornivano d’acqua potabile alle sorgenti che si trovavano nel tratto di costa tra Fontane ed Or-
sera. Da qui trae origine il nome di Ursaria. Nell’alto medio gli Slavi adattarono il nome di allora alla loro pronuncia. Nel nome croato la ‘u’ venne sostituita dalla ‘v’, mentre la desinenza ‘ia’ con il passar del tempo cadde. Così si formò il nome croato di Vrsar.Il nome italiano di Orsera deriva dall’antico nome Ursaria. Il geo-grafo italiano Pietro Coppo (16° secolo) collegò erratamente il nome Orsini, uno dei membri del quale si sarebbe trasferito nella stessa ed avrebbe chiamato il paese con il suo cognome.
history
13
art
Put istarskih freskiFreske u crkvicama u untrašnjosti Istre još su jedna specifičnost ove regije. U Istri postoj mnogo mjesta na kojima se nalaze freske, od velikih i raskošnih do pojedinačnih scena i sit-nih fragmenata. Prve freske u Istri naslikane su s prijelaza 8. u 9. stoljeće, dok zlatno doba oslikavanja sakralnih objekata počinje u 11 stoljeću i traje sve do 16. stoljeća. U razdoblju srednjeg vijeka freske nisu predstavljale samo ukras, već i natpise za većinsko nepismeno stanovništvo. U tom su smislu freske imale važnu ulogu. Mještani su gajili poštovanje, di-vljenje i molili su se pred slikama Bogorodice Isusa, svetaca i zaštitnika pojedinog mjesta Freske su svojim bojama mamile pogled upozoravale stanovništvo da ne budu grešn jer ih čekaju scene sa slika, poput posljedn-jeg suda i slično. To su bile opomene koje su slikari stavljali na izlazima iz crkava. Benedik-tinci su u Istru donijeli prve značajnije freske u 11. stoljeću. Često su i sami bili autori slika s romaničkim i bizantskim elementima. Majstori-slikari najprije bi na debelo i grubo ožbukal unutrašnjost crkve, zatim bi prosijali vapno zamiješali ga sa sitnim pijeskom te napravil prvi grubi sloj. Drugi sloj nije bio premazan odjednom, već bi se radio samo onaj dio na kojem bi se taj dan slikalo. Nizu umjetnika ovih djela nisu zabilježena imena.
Itinerario degli affreschiistrianiGli affreschi nelle chiese dell’entroterra istria-no sono un’altra particolarità di questa regio-ne. In Istria ci sono molti paesi nei quali tro-verete gli affreschi, da quelli grandi e lussuos fino alle scene singole e frammenti minuscoli I primi affreschi in Istria sono stati dipinti tra l’8. e 9. secolo, mentre l’epoca d’oro per la pittura e la decorazione degli edifici religios inizia nel 11. secolo e dura fino al 16. secoloDurante il periodo del medioevo gli affresch non rappresentavano solo una decorazione ma anche gli ‘scritti’ per la maggioranza della popolazione analfabeta. In questo senso, gl affreschi avevano un ruolo importante. Gli abi-tanti dei paesi avevano rispetto e ammirazione e pregavano davanti all’immagine della Ver-
enjo
yart
Beram
14
gine, Gesù, dei santi e patroni dei oro paesi. Gli affreschi attraevano o sguardo con i loro colori e man davano il messaggio agli abitanti di non commettere peccati, perché saranno proprio loro i protagonisti delle scene che stavano guardando, come il Giudizio Universale e scene simili. Rappresentavano le ammo-nizioni che gli artisti dipingevano all’uscita delle chiese.I benedettini hanno portato in Istria nell’11. se-colo i primi affreschi importanti. Gli stessi benedettini erano spesso gli autori dei dipinti murali dagli ele-menti romanici e bizantini. La prima fase eseguita da ogni affrescatore era sempre la stesura dell’intonaco grezzo all’interno della chiesa, do-podiché la calce setacciata veniva mescolata con la sabbia di fiume fine e si eseguiva una prima mano ruvida. Il secondo strato non ve-niva ricoperto subito, ma veniva eseguito solo la parte sulla quale si doveva dipingere in giornata. I nomi degli artisti di questi affreschi sono sconosciuti.
Crkva Sv. Barnabe u Vižinadi romanička je građevina, zvorno dvoapsidalna crkvica nasta-a na prijelazu iz 12. u 13. stoljeće. Freske su naslikane polovicom 15. stoljeća na svim zidovima i apsida-ma. Apside su porušene na prijela-zu iz 16. u 17. stoljeće, a crkva je povišena za dva metra. Freske su tada vjerojatno prežbukane i pro-bijena su dva nova prozora. Godi-ne 2000. završena je restauracija i čišćenje fresaka od žbuke i vapna. U velikim su poljima oslikani prizo-ri iz Kristova djetinjstva: Rođenje susa, Poklonstvo kraljeva, Pokolj nevine dječice. Na drugom se zidu nastavlja slijed iz Kristova života: Susret u hramu, Posljednja večera Uskrsnuće.
La chiesa di S. Barnaba a Visinada è un’opera romanica, che fu in origine una chiesetta biabsi-data, costruita a cavallo fra il XII e il XIII sec. Gli affreschi sulle pareti e le absidi vennero realizzati nella metà del Quattrocento. Le absidi vennero demolite fra il XVI e il XVII sec., e la chiesa fu innalzata di due metri. Fu probabilmente allora che gli affreschi vennero ricoperti da uno strato di malta e che vennero aperte due nuove finestre. Nel 2000 sono stati portati a termine i restau-ri e gli affreschi, ripuliti dalla malta e dalla calce, sono tornati alla luce. In grandi campi sono dipinte sce-ne dell’infanzia di Gesù: la Nascita, l’Adorazione dei Magi, la Strage degli Innocenti. Sull’altra parete il racconto della Vita di Cristo prose-gue con la Presentazione al Tem-pio, l’Ultima Cena e la Resurrezione.
art
infomust Potražite u najbližojTurističkoj zajedniciCercate nell’Ente turistico più vicino
Istra CultureKulturne, povijesne i prirodne znamenitostiIstre
Siti culturali, storici enaturali dell’Istria
Vižinada
15
art
Lapidarium, muzej za novo doba NovigradUtemeljen pred svega pet godina vođen mladom ekipom, muzej Lapidarium sjajno je označio pri-elaz Novigrada u novo tisućljeće koje pred gradove postavlja nove zazove u prezentaciji kulturne baštine. Već je i sama zgrada priča za sebe - arhitekti su je osmislili kao dvije crne kutije u zelenom parku, a upotrebom staklenih stijenki postigli efekt prozirnosti i pristupačnosti. Iako e riječ o remek-djelu moder-nog dizajna, novi muzej izvrsno se uklopio u staru jezgru gra-da. Lapidarium čuva jednu od najvažnijih zbirki kamenih spo-menika u Hrvatskoj. Ima ih oko stotinu, potječu iz vremena od 1. do 18. stoljeća, a polovica je zložena u stalnom postavu mu-zeja. Uglavnom je riječ o elemen-tima crkvene arhitekture iz župne crkve Svetog Pelagija. I u drugim
segmentima Lapidarium živi u skladu s modernim vremenima - u njemu su svirali rock-bendovi, vrvi događajima za sve uzraste, a lako ga je zamisliti i kao kulisu za kakav moderni film ili avangardni performans. Idealan je za posjet s djecom i mladima, no nema dvoj-be da će zadiviti i ljubitelje origi-nalnog dizajna, davne povijesti i njenih suvremenih interpretacija. Bila bi zaista prava šteta otići iz Novigrada, a ne posjetiti Lapida-rium, muzej novog doba!
Lapidarium, museo per una nuova eraCittanovaIstituito da appena cinque anni e gestito da un gruppo di giova-ni, il museo Lapidarium ha dato un’impronta straordinaria al passaggio di Novigrad-Cittanova al nuovo millennio che pone di fronte alle città delle nuove sfide nel presentare il patrimonio cul-
Novigrad
turale. Già l’edificio stesso parla da sé: gli architetti gli hanno dato la forma di due scatole nere in un parco verde, e con l’uso di pareti di vetro hanno ottenuto l’effetto di trasparenza e accessibilità. No-nostante si tratti di un capolavoro del design moderno, il museo si è inserito benissimo nel centro storico della città. Il Lapidarium conserva una delle più importanti collezioni di monumenti in pietra della Croazia. Ce ne sono un cen-tinaio e abbracciano il periodo dal I al XVIII secolo. La metà di questi oggetti è esposta nell’am-bito della mostra permanente del museo. Si tratta principalmente di elementi di architettura sacra della chiesa parrocchiale di San Pelagio. Anche negli altri segmen-ti il Lapidarium vive al passo con i tempi moderni - qui si sono esibiti vari gruppi rock, il luogo pullula di avvenimenti per tutte le età e non è difficile immaginarlo come quinta per qualche film moderno o performance d’avanguardia. È ideale visitarlo con bambini o gio-vani, impressionerà sicuramente gli amanti del design originale, della storia remota e delle sue interpretazioni moderne. Sarebbe un vero peccato andar via da Cit-tanova, senza prima visitare il La-pidarium, museo della nuova era
16
Ž u p n a c r k v a Pohođenja Blažene Djevice Marije Sv. Elizabeti u Balama, velika e građevina od bijelog kamena zgrađena na ostacima bazilike iz 9. stoljeća. Ova župna crkva pravi e rekorder jer na istom je mjestu peta u nizu. Podaci kazuju da ju e dao izgraditi Tommaso Bembo, gradonačelnik Bala u razdoblju od 1845. do 1891. godine, a prema projektu mons. Paola Deperisa. Crkva Pohođenja Blaženoj Djevi-ci Mariji dovršena je i posvećena 1882. godine. Danas čuva kameni sarkofag ukrašen pleterom iz 9. stoljeća, drveno raspelo, rene-sansni drveni reljefni poliptih, iturgijsko ruho i pribor iz 15/18. stoljeća te drveni kip Gospe od Mon Perina iz 15. stoljeća. Mno-gi vjeruju da kip ima čudotvornu moć. Legenda kazuje kako su edne izuzetno sušne godine na-
kon molitvi pred kipom nad Bale došli oblaci i počela je padati jaka kiša koja je spasila mjesto od po-sljedice jake suše. Kiša je, priča legenda, padala samo u Balama, dok su sva okolna mjesta ostala bez ijedne kišne kapi. Mon Perin je naziv brežuljka na kojem su izgrađene Bale.
La chiesa parrocchia-le della Visitazione di Maria a S. Elisabetta a Valle è una grossa struttura in pietra calcarea bianca, costruita sui resti di una basilica del IX sec. È stata costruita per volere di Tommaso Bembo, podestà di Valle, nel periodo che va dal 1845 al 1891, secondo il progetto del mons. Paolo Deperis, parroco di Valle. I lavori di costruzione sono terminati nel 1882, anno in cui la chiesa è stata dedicata alla Visi-tazione di Maria a S. Elisabetta. Attualmente custodisce: un sar-
cofago in pietra decorato con il famoso ‘intreccio’ risalente al IX sec., un crocefisso ligneo, un polittico rinascimentale in legno, vari capi d’abbigliamento liturgico e diversi accessori risalenti al pe-riodo che va dal XV al XVIII sec Custodisce inoltre la statua lignea della Madonna di Mon Perin (nome del colle sul quale sorge l’abitato di Valle) risalente al XV sec. Sono in molti a credere che la statua abbia poteri miracolosi La leggenda narra che durante un anno particolarmente secco, in seguito a ripetute preghiere alla Madonna, Valle fu sovrastata da nuvole piene di pioggia che salvarono il paese dalle spiace-voli conseguenze della siccità. La leggenda inoltre racconta che la pioggia interessò esclusivamen-te il territorio di Valle lasciando senza precipitazioni i paesi cir-costanti.
art
Bale
17
art
2Cellos i u Humuanche a Colmostarski gradić Hum, poznat kao najmanji grad na svijetu, bio je i mjesto snimanja spota planetar-no popularnog sastava 2Cellos, koji čine 25-godišnji čelisti Stje-pan Hauser iz Pule i Luka Šulić z Dubrovnika. Spot donosi još ednu virtuoznu obradu pop-rock standarda na violončelu; ovog e puta na red došla Where the streets have no name irske grupe U2. Uske uličice Huma, njegove stare kamene kuće te mir i tišina stopili su se u savršenu pozor-nicu za izvedbu mladih čelista. Uspjeh dua 2Cellos klasična je priča o ostvarenju snova. Kada su mladi talenti Hauser i Šulić na violončelima obradili hit Micha-ela Jacksona Smooth Criminal i u siječnju 2011. ga podijelili sa svijetom putem Youtubea, nisu se nadali da će njihov uradak u roku od samo nekoliko tjedana
pogledati milijuni ljudi. Vidjevši senzacionalnu obradu, nazvao ih je sir Elton John i pozvao da mu se pridruže na turneji. Duo je ubrzo snimio i album, izvodeći Nirvanu, Stinga, U2 i druge u svom jedinstvenom stilu. Nasta-vili su koncertirati diljem svijeta uz bok Eltonu Johnu, pridružili se Georgeu Michaelu na huma-nitarnom koncertu, nastupili na londonskom iTunes festivalu, go-stovali kod Davida Lettermana i Ellen DeGeneres, što je tek dio
dostignuća koja su obilježila sja-jnu godinu ovih mladića. Unatoč uzbuđenju i žurbi, Hauser i Šulić su vraćali kući i povremeno svi-rali u Hrvatskoj. Viđeni su tako na velikoj ljetnoj proslavi u Rovinju, gdje je njihov nastup na bini uz more vidjelo više od 20 tisuća ljudi. Nella cittadina istriana di Colmo, nota anche come la più piccola città del mondo, è stato ambien-tato il video del famosissimo gruppo 2Cellos, formato da due violoncellisti di 25 anni, Stjepan Hauser di Pola e Luka Šulić di Dubrovnik. Il video rappresen-ta un’elaborazione virtuosa al violoncello di brani musicali ap-partenenti al genere pop-rock questa volta i due hanno inter-pretato la nota canzone degli U2, Where the streets have no name Le strette viuzze di Colmo, le sue vecchie case di pietra, la pace e il silenzio sono stati il palcoscenico ideale per l’esibizione di questi due giovani violoncellisti. IL suc-cesso dei 2Cellos è l’esempio classico dei sogni che diventano realtà. Quando nel gennaio del 2011 i giovani talenti Hauser e Šulić proposero al pubblico la nota canzone di Michael Jackson Smooth Criminal, suonandola al violoncello e dividendola col re-sto del mondo tramite YouTube, non immaginavano neanche che in poche settimane sarebbero stati cliccati da milioni di perso-
18
ne. Vedendo quest’interpretazit-ne sensazionale, sir Elton John i contattò invitandoli a esibirsi come ospiti alla sua tournee. Il duo ha presto inciso un album nterpretando brani di Nirvana, Sting, U2 e altri artisti, sempre usando uno stile inconfondibile. Hanno continuato il loro tour mondiale assieme a Elton John, hanno partecipato assieme a George Michael a un concerto umanitario, si sono esibiti all’iTu-nes festival di Londra, sono stati ospiti di David Letterman ed Ellen DeGeneres, e questi sono soltan-to alcuni dei traguardi raggiunti da questi due giovani. Nonostan-te l’eccitazione e la fretta, Hauser e Šulić ritornano a casa e di tanto n tanto suonano in Croazia. Han-no partecipato anche alla Notte di Rovigno, dove oltre ventimila persone hanno avuto l’occasione di apprezzare la loro esibizione su un palcoscenico in riva al mare.
ArtexchangeRovinj-Rovigno, 25. - 29.05.Kulturna razmjena, širenje pro-stora umjetnosti, pomicanje gra-nica u međunarodnoj suradn-i - sve je to, i još mnogo više, znjedrio veliki sajam umjetnina u Rovinju. Artexchange je mjesto susreta više desetaka galerija iz brojnih zemalja, ali i platforma za predstavljanje privatnih kolekcio-narskih zbirki, koje, daleko od po-
art
Rovinj
gleda javnosti, nerijetko skrivaju prava umjetnička blaga. Osim što promovira autore, galerije i stru-ku, afirmirajući poriv za ljepotom i vrijednostima umjetničkog stva-ranja, manifestacija otvara pute-ve prema uspostavljanju tržišta umjetnina, nastojeći olakšati njihov dolazak do kupaca. Or-ganizaciju potpisuju renomirani znalci i kulturni djelatnici, a Ar-texchange je bez sumnje jedan od glavnih svibanjskih kulturnih događaja na istarskom poluoto-ku. Žudnja za ljepotom u Rovinju dobiva dodatni zamah, jer riječ je o jednom od najljepših gradova na Jadranu, oazi mašte, inspiraci-je i živih kulturnih programa.Lo scambio culturale, l’amplia-mento degli spazi all’arte, lo spostamento dei confini nella collaborazione internazionale - tutto questo e tanto altro ancora ha caratterizzato la grande fiera
artistica Artexchange di Rovigno essa rappresenta il luogo d’in-contro di varie decine di gallerie provenienti da numerosi paesi ma è anche il posto adatto per presentare le collezioni private che, lontano dagli occhi del pub-blico, spesso celano veri tesori artistici. Oltre a promuovere gli autori, le gallerie e la professio-ne, affermando l’impulso per la bellezza e i valori dell’opera artistica, la manifestazione spia-na la strada alla creazione di un mercato d’arte, favorendo il contatto col compratore. L’Ar-texchange è senza dubbio uno dei principali eventi culturali del mese di maggio sulla penisola istriana. Il desiderio di bellezza si accentua ulteriormente perché, essendo una delle più belle cit-tà dell’Adriatico, Rovigno è una fonte di fantasia, ispirazione e intensi programmi culturali.
19
gourmet
Maslinovo ulje iz Tara i VabrigeMaslinovo ulje iz Tara i Vabrige pre-poznato je kao glavni nositelj konti-nuiteta lokalnog načina življenja na ovom području od antike do danas uvala Lorun bila je od 1. do 6. stoljeća nove ere glavno središte proizvodnje amfora za prijevoz maslinovog ulja za cijeli Jadran, ovdašnje maslinovo ulje nalazilo se na bogatim trpeza-ma europskih vladara, a od 70-tih godina prošlog stoljeća FAO, organi-zacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu, znanstveno je utvrdila da su geomorfološke i klimatske ka-rakteristike ovog područja idealne za proizvodnju visokokvalitetnog ekstra djevičanskog ulja i potvrdila značajan kuriozitet da je upravo ovdje najsje-vernija točka Europe na kojoj masline mogu dati ulje takve visoke kakvoće, profinjenosti i sklada. Upravo su tar-ski maslinari i proizvođači ekstra djevičanskog maslinovog ulja visoke kakvoće glavni likovi zanimljive desti-nacijske priče. Oni svojim predanim ra-dom, baštineći tradicije i znanja svojih predaka i bivajući otvorenima prema novim saznanjima i cjeloživotnom učenju, iz godine u godinu njeguju sto-ljetna stabla ulika, ali i sade nove nasa-de i proizvode vrhunska ulja koja biva-ju sve više prepoznata i vrednovana i izvan granica Istre i Hrvatske. Svi dije-lovi njihova rada ujedno su i vrhunski doživljaj za sve posjetitelje Tara i Vabrige: njihovi maslinici prošarani suhozidima oblikuju jedinstven kultur-ni krajolik za istraživanje svim putnici-ma namjernicima, a njihove otvorene konobe i kušaonice postaju kultna mjesta nezaboravnih gastronomskih doživljaja gdje se, uz ostale lokalne riblje proizvode i lokalna vina, kušaju vrhunska maslinova ulja!
enjo
ygo
urm
et
20
gourmet
L’extravergine diTorre-AbregaÈ da antica data ormai che l’ex-travergine di Torre-Abrega viene riconosciuto quale principale cardine di continuità dello stile di vita locale in quest’area, a partire dall’antichità sino ai gior-ni nostri: nel periodo cha va dal 1° al 6° sec. d.C., la baia Lorun fu il principale centro di produ-zione delle anfore utilizzate per l trasporto dell’olio d’oliva lun-go il mare Adriatico. Nonostante all’epoca era una consuetudine trovare l’olio d’oliva nostrano sulle tavole della nobiltà euro-
pea, appena dagli anni ’70 del secolo scorso, con l’aiuto della FAO, l’associazione delle Nazioni Unite per l’alimentazione e l’agri-coltura, è stato scientificamente dimostrato che le caratteristiche climatiche e geomorfologiche di questa regione sono ideali per ottenere un olio extra vergine di oliva di altissima qualità, ed è stata confermata la significativa peculiarità di questo territorio, quale zona più settentrionale d’Europa in cui l’olio d’oliva è in grado di raggiungere elevati livelli di qualità, raffinatezza e di armonia. Proprio gli olivicoltori e i produttori di olio extra vergine di oliva di alta qualità di Torre, sono i soggetti chiave di questo pro-cesso di sviluppo e nel contempo gli attori principali dell’interes-sante storia della regione stes-sa. Lavorando sodo, ereditando la tradizione e le conoscenze
dei loro antenati, e restando aperti a nuove conoscenze ed all’apprendimento permanente, di anno in anno essi coltivano gli alberi secolari di olivo, pian-tato nuovi impianti e producono oli di alta qualità, sempre più riconosciuti e apprezzati anche al di fuori dei confini dell’Istria e della Croazia. Ciascuna fase del loro lavoro diventa così una singolare esperienza per tutti i visitatori di Torre e di Abrega; i loro oliveti, contornati da muri a secco in pietra, formano un pa-esaggio culturale unico che tutti gli avventori e i visitatori posso-no liberamente esplorare, le loro cantine e le sale di degustazione aperte stanno diventando luoghi di culto nei quali assaporare gli ottimi prodotti ittici e i vini locali, oltre ad un superbo olio d’oliva, e provare indimenticabili esperien-ze gastronomiche!
infomust18. smotraekstra djevičanskih maslinovih uljaXVIII Rassegna dell’olio extra vergine d’olivaVodnjan-Dignano, 14.04.
21
gourmet
Dani istarskih šparoga Le giornate dell’asparago istriano Umag-Novigrad-Buje-Brtonigla23.03. - 01.05. / 21.03. - 01.05. Danas već tradicionalni gourmet event Dani istarskih šparoga omogućuje svim ljubiteljima šparoga mogućnost kušanja specijaliteta pripremljenih na bazi ove istarske delicije u restoranima i konobama s područja Umaga, Novigrada, Brto-nigle i Buja. Potražite informaciju o ugostiteljskim objektima koji sudje-luju u ponudi, odaberite neodoljiv menu i uživajte u vrhunskoj gourmet ponudi u znaku istarske šparoge!L’ormai conosciuto evento gourmet Le Giornate dell’asparago Istriano of-fre a tutti gli amanti degli asparagi la possibilità di assaggiare le specialità locali preparate sulla base di questa prelibatezza istriana nei ristoranti e delle trattorie della zona di Umago,
Cittanova, Verteneglio e Buie. Chie-dete informazioni presso i ristoranti che partecipano all’iniziativa, sceglie-te un delizioso menu e godete nelle suerbe offerte gastronomiche nel segno dell’asparago istriano!
ŠparogadaFesta degli asparagiKaštel (Buje), 13. - 15.04. Divlja šparoga ima počasno mjesto na istarskoj trpezi - vitka i tamna, ona je simbol vitalnosti, zdravlja i užitka za nepce te će u svaku kuhinju uni-jeti dašak primorskog življenja. U proljeće divlja šparoga u izobilju ra-ste po šumarcima i livadama uz širi obalni pojas Istre. Berači tada revno pretražuju žbunje u potrazi za mla-dim izdancima koje potom na jed-nostavan način pripremaju u fritaji, najpoznatijoj bazi za šparogu. Finog, gorkastog okusa i karakterističnog mirisa, šparoga inspirira i vrhunske majstore kuhinje, ne ostajući tek puki sastojak narodne kuhinje. Da-
infomust Dani istarskih šparogaLe giornate dell’asparago istrianoRestorani | Ristoranti
Umag | Umago
A CasaGrupija 13a, Grupija
BadiUmaška 12, Lovrečica
BuščinaBuščina 18, Marija na Krasu
Diana Kempinski AdriaticCrveni vrh, Savudrija
Ma-NiMarina Bemba 3, Umag
MelonBujska 11, Petrovija
NonoUmaška 35, Petrovija
PergolaSunčana 2, Zambratija
PortoSavudrija 5, Savudrija
SoleSošići 58, Donji Picudo
ToniSiparska 8, Zambratija
Villa RosettaRestoran MaruzzaCrvena uvala 31, Zambratija
Novigrad | Cittanova
San BenedettoDajla 35, Dajla
SergioŠaini 2A, Novigrad
Buje | Buie
AtelierMarušići 30, Marušići
AquariusDigitronska 14, Buje
DavidKaštel 12c, Kaštel
IgorKaštel 120E, Kaštel
La ParenzanaVolpija 3, Volpija
Malo seloFratrija 1, Fratrija
MarinoKremenje 96b, Kremenje
22
nas se od nje pripremaju sofisti-cirane delicije po mjeri najvećih gurmana, a skoro svaki istarski restoran iznjedrio je vlastite va-rijacije na temu ove dragocjene aromatične biljke. Raznovrstan program Šparogade u Kaštelu donosi za svakoga ponešto, a po-sebno zanimljivim čini ga atrakti-vno natjecanje u branju šparoga. Sudjelovati može svatko - natje-catelji imaju nekoliko sati da u okolnim šumarcima uberu što više izdanaka divlje šparoge i da h donesu pred žiri koji ocjenjuje veličinu, izgled i masu zavežljaja, a traži se i najdulja ubrana šparoga. Festival nudi i sadržaje za mališane, degustiraju se jela na bazi šparoga, priređuje se i rekreativna biciklistička vožnja nspirirana tom samoniklom bilj-kom. Boravite li u Istri u sezoni divlje šparoge, posjetite jednu od brojnih šparogada i upozna-
jte vladaricu proljetnog stola u njenom punom sjaju.L’asparago selvatico occupa un posto di primo piano sulla ta-vola istriana - stretto e scuro, l’asparago è simbolo di vitalità, salute, delizia per il palato e in ogni cucina porta un pizzico dell’atmosfera della vita locale. In primavera l’asparago selvati-co cresce abbondantemente per i boschetti e i prati lungo l’ampia fascia costiera dell’Istria. I racco-glitori perlustrano regolarmente i cespugli alla ricerca dei germogli.Con il suo sapore leggermente garbo e un profumo caratteri-stico, l’asparago ispira i migliori chef e non rimane soltanto un ingrediente della cucina popo-lare: oggi è usato per preparare raffinate delizie per i buongustai, e quasi ogni ristorante istriano ha perfezionato le proprie varianti su questa preziosa pianta aro-
matica. Il programma variegato della Festa degli asparagi a Ca-stello, a ognuno porta qualcosa particolarmente interessante ed emozionante è la gara di raccol-ta degli asparagi. Chiunque può partecipare - i concorrenti hanno un paio d’ore a disposizione per raccogliere nei boschetti vicini quanti più asparagi selvatici e di portarli alla giuria che ne valute-rà le dimensioni, l’aspetto e la quantità. Si cerca pure l’asparago più lungo. Il festival offre anche divertimento ai più piccoli, si gu-stano i cibi a base di asparagi, si organizza un giro ricreativo in bicicletta ispirato a questa pianta spontanea. Se vi trovate in Istria durante la stagione dell’aspara-go selvatico, visitate una delle numerose feste a lui dedicate e imparate a conoscere il re della tavola primaverile nel suo pieno splendore.
gourmet
MorganBracanija 1, Bracanija
MulinoŠkrile 75a, Buje
PjeroKremenje 99, Kremenje
RinoMomjan 23, Momjan
RondoTrg J. B. Tita 6, Buje
San Leonardo Trg slobode 6a, Buje
SergioDigitronska 21, Buje
Brtonigla | Verteneglio
AstareaRonkova 6, Brtonigla
Hotel-RestaurantSan RoccoSrednja ulica 2, Brtonigla
Konoba-VinotekaSan RoccoBunarska 2, Brtonigla
23
gourmet
Samoniklo biljeBiljni svijet istarskog poluotoka seže mnogo dalje od prepoz-natljivih kultura poput masline i vinove loze - njegovu floru čini divlje, samoniklo bilje, raspro-stranjeno po livadama, šumama pitomim brdima. Divlja šparoga, kopriva i koromač tek su neke od biljnih vrsti koje će privući pažnju šetača i rekreativaca dok se kreću istarskim krajolicima, stražujući netaknutu prirodu. Kao čisti produkt prirode, nastao bez intervencije čovjeka, samo-niklo bilje je u vremenima osku-dice bilo dragocjena sirovina, a mjesto je imalo i u prapovijesnim obredima. U narodu se kroz ge-neracije prenosila mudrost o njegovim svojstvima i korištenju - kao hrane, lijeka ili dekoracije. Samoniklo bilje je najbolje sku-pljati od ranog proljeća do sredi-ne ljeta. Neke vrste su ponajprije jekovite, druge su izvrsnog oku-
sa i rado korištene u kuhinji, dok se neke, zbog neprivlačnog oku-sa, upotrebljava samo u slučaju potrebe. Poznavatelji kažu da se branjem samoniklog bilja i njego-vom pripravom u kuhinji moderni čovjek vraća prirodi i svojim pra-davnim porivima, kada mu je ono bilo gotovo jedini izvor hrane.
Piante spontaneeIl mondo vegetale della peniso-la istriana è molto complesso, e oltre alle colture più conosciute come l’olivo o la vite da vino, la sua flora comprende piante sel-vatiche, spontanee, sparse per i prati, i boschi e i soleggiati colli. L’asparago selvatico, l’ortica e il finocchio sono solo alcune fra le specie vegetali che attireranno l’attenzione dei passeggiatori e degli amanti della ricreazione mentre esplorano i paesaggi istriani e la natura intatta. Quali prodotti completamente naturali, nati senza l’intervento dell’uomo,
le piante spontanee ai tempi di carestia erano un alimento pre-zioso e avevano il loro posto anche nelle cerimonie preistori-che. Nel popolo, per generazioni si tramandavano le nozioni sulle loro caratteristiche e l’uso come alimento, medicina o semplice decorazione. Le piante sponta-nee vanno raccolte dall’inizio del-la primavera, fino a metà estate
infomustFestivalsamoniklog bilja Festival delle erbe spontanee
Kršan, 27. - 29.04.[12:00 - 19:00]
Vodnjan, 26. - 27.05. [10:00 - 18:00]
24
Alcune specie sono innanzitutto me-dicinali, altre per il loro ottimo gusto sono spesso usate in cucina; altre an-cora a causa del loro cattivo sapore, sono usate solo in caso di necessità. conoscitori dicono che raccogliendo e piante spontanee e preparandole nella cucina moderna, l’uomo ritorni alla natura e ai suoi istinti profondi, quando esse costituivano l’unica ri-sorsa di cibo.
Pohvale vinskoj IstriU najnovijem izboru 10 preporučenih destinacija, urednici Sherman’s Tra-vela izdvojili su manje poznate vinske krajeve, smještene izvan uobičajenih ruta. Čitatelje upućuju da će u nji-ma otkriti novu generaciju vinara, zvanredne okuse i krajolike, a sve to uz znatno manje gužve. Istra je predstavljena kao srcoliki poluotok, prošaran srednjovjekovnim naseljima na brežuljcima i slikovitim gradićima uz more. Njena bijela zemlja u
unutrašnjosti i crvenica na obali te lagano brdoviti tereni s mnogo sun-ca pravi su raj za vinograde koji po-krivaju više od 6.000 hektara zemlje, navodi se u tekstu.
Lode all’Istria del vino Nella nuovissima classifica delle 10 destinazioni raccomandate, gli editori di Sherman’s Travel si sono soffermati su territori del vino meno conosciuti, fuori dalle rotte abituali, suggerendo ai lettori di poter trovare nella zona una nuova generazione di viticolto-ri, sapori e paesaggi eccellenti, non ancora scoperti del tutto. L’Istria è presentata come una penisola a for-ma di cuore, tempestata da insedia-menti medievali situati sui colli e da pittoresche cittadine litorali. La terra bianca dell’entroterra e la terra ros-sa dell’area litorale nonché territori leggermente collinari con molto sole sono un vero paradiso per i viticoltori coprendo più di 6.000 ettari di terra, riportano nell’articolo.
gourmet
infomustSmotra vinasredišnje IstreRassegna dei vini dell’Istria centraleGraćišće, 09.04.
19. smotra vina XIX Rassegna dei vini Vodnjan, 14.04.
Svijet MalvazijaIl mondo delleMalvasiePoreč, 25.04.
VinistraMeđunarodna izložba vina i vinarske opremeRassegnainternazionale del vinoPoreč, 13. - 15.05.
Festival MalvazijaIl festival dellaMalvasiaPoreč, 18. - 20.05.
Wine DayDan otvorenihvinskih podruma u IstriGiornata delle cantine aperte in Istria27.05. [10:00 - 18:00]
25
sport
enjo
ysp
ort
Istra Bike - serija unificiranih karataIstra Bike je nova serija specijaliziranih ka-rata koje na jedinstven i pristupačan način prikazuju tisuće kilometara biciklističkih staza na istarskom poluotoku. Svaka kar-ta iz spomenute edicije pokriva po jednu istarsku turističku regiju. Jedna je tako izdana za područje Poreča, Tara, Vrsara i Funtane, druga za Pulu i obližnja turistička središta Medulin, Fažanu i Vodnjan, treća prikazuje istarski sjeverozapad - Umag, Novigrad, Buje i Brtoniglu, dok četvrta obrađuje Labin i Rabac na istočnoj obali Istre. Središnji dio poluotoka - Buzet, Hum, Roč i Ćićarija, također je dobio zasebnu kartu, a vrlo skoro se očekuje njeno izda-vanje za jadranski biser Rovinj. Unificirane karte su rađene na detaljnoj topografskoj podlozi s mnoštvom geografskih podata-ka o prostoru. Osim što donose pregled-no označene biciklističke staze, sadrže i informacije o njihovoj duljini, podlozi i težini. Naznačene su visinske razlike te prosječno vrijeme potrebno za svlada-vanje pojedine rute. Uz to je, po novom sustavu numeracije, svakoj stazi dodijeljen jedinstveni broj. Budući da je u skladu s tim na staze postavljena i nova, unifici-rana signalizacija, biciklističke rute sada je još lakše pratiti, kako na terenu, tako i na kartama i ostalim publikacijama za bicikliste. U grafičkom oblikovanju, sve karte iz serije Istra Bike slijede jedinstven i prepoznatljiv dizajn. Rađene su na kva-litetnoj kartografskoj podlozi mjerila 1:45 000, a na poleđini imaju dodatne opise znamenitosti duž svake od obilježenih staza, i to na hrvatskom, engleskom, njemačkom i talijanskom jeziku. Nova le-peza karata omogućuje gostima na dva kotača da još jednostavnije koriste bogatu mrežu biciklističkih puteva što vijugaju uz Jadransko more i kroz zelenu unutrašnjost Istre. Potražite ih u turističkim uredima, kao pouzdane pratitelje na biciklističkim pustolovinama.
Medulin
26
sport
Istra Bike - serie di mappe unificateIstra Bike è una nuova serie di map-pe specializzate che in un modo unico e conveniente visualizzano migliaia di chilometri delle piste ci-clabili sulla penisola istriana. Ogni mappa dell’edizione copre una re-gione turistica dell’Istria. Una è stata pubblicata per la zona di Parenzo, Torre, Orsera, Fontane e l’altra per centri turistici in vicinanza di Me-dolino, Fasana e Dignano. La terza mappa mostra l’Istria nord-occiden-tale - Umago, Cittanova, Buie e Ver-teneglio, mentre sulla quarta map-pa sono elaborati Albona e Rabac (Porto Albona) sulla costa istriana. La parte centrale della penisola - Pinguente, Colmo, Rozzo e Cicceria, ha ricevuto anche una propria map-pa, e si prevede la presentazione per Rovigno, la perla dell’Adriatico. Le mappe unificate sono fatte con una varietà di informazioni geogra-fiche sulla zona. Oltre che mostra-
no chiaramente le piste ciclabili, contengono anche le informazioni sulla lunghezza, superficie e il peso. Sono indicate anche le differenze di altezza e il tempo necessario per padroneggiare un percorso partico-lare. Ogni traccia è assegnata con un numero unico mentre sulle piste si trovano i segnali unificati per se-guire i percorsi più facilmente. Tutte le mappe dalla serie Istra Bike se-guono un design unico e distintivo. Sono state progettate sulla base cartografica di qualità alla scala 1:45 000 e sul lato posteriore si trovano ulteriore descrizioni delle attrazio-ni di ciascuna delle piste segnate. La nuova gamma di mappe bike permette agli ospiti su due ruote di usare una ricca rete di piste ci-clabili che si snodano lungo il mare Adriatico e l’intero verde dell’Istria. Trovateli presso gli ufficci turistici, Vi serveranno come compagni affida-bili in avventure in bicicletta.
Završje
infomust
27
sport
Pješačka stazaPazin - BeramBeram i Pazin povezani su kružnom pješačkom stazom označenom crveno-bijelim pla-ninarskim markacijama. U Pazinu staza započinje kod Turističkog ureda, vodi uz Kaštel i preko mosta Pazinske jame te nakon tvornice skreće desno uzbrdo cestom do Gortanovog brijega. Nakon Gortanovog brijega je-dan odvojak staze vodi lijevo za Beram, a drugi nastavlja kružno po hrptu brijega do sela Dušani vraća se u Pazin. Ukoliko iz Berma krećete pješke za Pazin možete odabrati kraću i dužu stazu. Kraća staza započinje u dolini između Berma i Škrilina na odvojku puta koji skreće kroz šumu na Gortanov brijeg. Dužu stazu možete slijediti bijelim putem koji započinje kod crkve
Sv. Marija na Škrilinah i blago se uzdiže do Findrlovog brijega te vas preko sela Dušani vodi do Pazina. Staza je ukupno duga 12 km.Sentiero pedonalePisino - VermoBeram-Vermo e Pazin-Pisino sono collegati con un sentiero pedonale circolare con la segna-letica alpinistica in rosso-bianco. Il percorso inizia a Pisino presso l’Ufficio turistico, vicino al ca-stello, attraversa il ponte sopra la grotta di Pisino, e dopo la fab-brica prosegue a destra in salita verso il colle Gortan. Dopo il colle di Gortan c’è una diramazione, la strada a sinistra conduce a Vermo, mentre l’altra prosegue in senso circolare lungo l’orlo del colle verso il paese di Dušani per tornare a Pisino. Se dal paese di Vermo proseguite a piedi fino a
Pisino, potete scegliere tra il trat-to breve e quello lungo. Il sen-tiero breve inizia nella valle tra Vermo e Škriline alla diramazione che attraversa il bosco e porta alla collina Gortan. Per il tratto lungo si segue la strada sterrata che inizia nei pressi della chie-setta di Santa Maria delle Lastre e sale lievemente verso la collina di Finderle e vi conduce attraver-so il paese di Dušani a Pisino. La lunghezza del sentiero pedonale è di 12 km in totale.
Pazin
Beram
28
sport
Golf igralište Adriatic, smješteno na Crvenom vrhu u blizini mjesta Savudrije i grada Umaga, posebno je zanimljivo zbog valovitog terena i gotovo idiličnog krajobraza. Teren nije nimalo jednostavan, ni za profe-sionalce, a niti za početnike koji-ma je ipak prikladan. Prosječno vrijeme potrebno za dovršetak je oko 4 sata. Kako je ovo jed-no od najvjetrovitijih područja istarskog poluotoka, igrači se često suočavaju s još jednim elementom - vjetrom. Zajedno s bunkerima strateški smještenim i greenovima znalački urezanim u teren, vjetar može odigrati značajnu ulogu tijekom igre. Smješten na manje od 300 m od mora i uronjen u nedvojbeno za-nimljiv prirodni kontekst, mjesto je to za igru golfa tijekom svih 365 dana u godini. Osim na po-
gled na more, golfsko igralište nudi i sjajan pogled na tipičan mediteranski ambijent kojega čine nasadi vinove loze, maslinici i zimzelena vegetacija. U skladu s time su i nazivi početnih točaka igrališta: Vinograd, Pogled na more, Stablo masline, Romanička crkvica.
Il Golf Club Adriatic, definito affascinante per il suo terreno ondulato e il paesaggio idilliaco da rinomati golfisti pro-fessionisti come pure da aman-ti dilettanti di questo sport, è situato a Crveni Vrh, vicino a Savudrija-Salvore e poco distan-te dalla cittadina di Umago. Il terreno non è per nulla facile, né per i professionisti, né per i giocatori amatoriali, ai quali è comunque adatto. Il tempo me-dio per completarlo è di 4 ore. Essendo questa una delle zone
più ventose della nostra peniso-la il giocatore deve confrontarsi con un altro elemento - il vento. Quest’ultimo assieme ai bunker posizionati strategicamente e i green sapientemente ritagliati può giocare un ruolo significati-vo. Ciò che rende unico questo campo da golf è la sua posizio-ne. Ubicato a meno di 300 m dal mare e inserito in un contesto paesaggistico e naturalistico d’indubbia bellezza, è il luogo ideale dove giocare a golf 365 giorni l’anno. Oltre alla vista sul mare, l’Adriatic Golf Club offre una splendida vista sul tipico pa-esaggio mediterraneo costituito da vigneti, oliveti e vegetazione sempreverde a testimoniare ciò anche i nomi assegnati ai 5 pun-ti di partenza: Vigneto, Vista sul mare, Albero d’olivo, Chiesetta romanica...
infomust
Aqua GolfFamily Fun
Poreč, Zelena laguna +385 (0)91 1633626 V - IX: 09.00 - 24.00
Košarica s 20 golf loptica = 35 kn
Un set di 20 palline da golf = 35 kn
29
Labinska republika Regata krstašaLa regata di vela Rabac, 12. - 13.05.Najbolje posade jedrilica krstaša z Istre i Kvarnera po sedmi put spred obala Rapca pokazat će svoje vještine u kroćenju vjetra i valova. Kao što su nekoć labinski rudari solidarnošću uspjeli stvoriti Labinsku republiku, iste vrijedno-sti zajedništva prenose danas regataši koji svoje pobjede ostva-ruju vještinom, spretnošću i tim-skim duhom. U 18. i 19. stoljeću pitoreskne uvale Rapca, Sv. Mari-ne i Prtloga bile su sidrišta za dr-vene jedrenjake, a danas mornar-ske vještine i stoljetnu pomorsku tradiciju ovog kraja pronose nove edrilice. Dvodnevno druženje i veselje jedriličara obogatit će i li-kovna radionica na temu jedren-a, nastup gradskih mažoretkinja, upoznavanje najmlađih s klasom Optimist te tradicionalna večernja zabava na rivi uz glazbu i domaće specijalitete.
Per il settimo anno consecutivo i migliori equipaggi delle barche a vela dell’Istria e del Quarnero di-mostreranno nel mare di fronte a Rabaz la loro capacità di domare il vento e le onde. E allo stesso modo in cui i minatori di Albona erano riusciti a creare in maniera solidale la Repubblica di Albona (Labinska republika), gli stessi va-lori della collettività li trasmetto-no oggi i regatanti realizzando le loro vittorie con capacità, abilità e spirito di squadra. Nel 18.esimo e il 19.esimo secolo le pittoresche baie di Rabaz, S. Marina e Prtlog-Portolongo ospitarono i velieri in legno, mentre oggi l’abilità mari-naresca e la centenaria tradizione marittima del paese sono legate alle barche da regata veloci. La festa dei velisti sarà arricchita da un laboratorio di pittura sul tema della navigazione a vela, l’esibi-zione delle majorette di Albona,
una presentazione della classe Optimist destinata ai più giovani e il tradizionale intrattenimento serale con musica e specialità locali.
sport
30
sport
Atrakcije istarskogpodmorja: CoriolanusNa 6 nautičkih milja zapadno od Novigrada leže ostaci Co-riolanusa, ratnog broda Bri-tanske kraljevske mornarice koji je pred sam kraj Drugog svjetskog rata odradio svoju posljednju plovidbu. Sagrađen 1939. godine Coriolanus je trebao postati ribarski brod, no Britanci su ga zbog čvrste konstrukcije prenamijenili u mi-nolovca i poslali na operativne i vojne zadatke u Mediteran. Bio e potpora iskrcavanju savezni-ka u Afriku 1942. godine kao i okupaciji Sicilije 1943. Potom je patrolirao uz obalu Sirije, da bi u Jadransko more uplovio 1945. sa zadatkom čišćenja morskih mina. Drugi zadatak tog broda s 35-eročlanom posadom na-vodno je bio prisluškivanje radi-skih veza novih jugoslavenskih vlasti. Kao dio klase u kojoj su brodovi nazivani prema Shake-speareovim dramama, Corio-anus je doživio kraj dostojan šekspirijanske tragedije - i sam e stradao od plutajuće mine na koju je naletio ploveći uz zapadnu obalu Istre. Potonuo e u nekoliko minuta, uslijed velike eksplozije koja je oštetila trup. Bio je 5. svibanj 1945. go-dine. Coriolanus je bio dug 46 i širok 8,5 m, a težak čak 554 t. Pokretao ga je parni stroj, bio je namijenjen plovidbi u težim vre-menskim uvjetima te naoružan topovima i dubinskim minama. Ostaci minolovca kojim su u predvečerje Drugog svjetskog rata kročili mornari i njihovi zapovjednici, danas na dubi-ni od 11 do 25 m pire maštu znatiželjnih i jamče pravu ronilačku avanturu.
Attrazioni istriane subacquee: CoriolanusA 6 miglia nautiche a ovest di Cittanova si trovano i resti di Co-riolanus, una nave da guerra della Royal Navy Brittanica, che fece il suo ultimo viaggio vicino alla fine della Seconda Guerra. Costruito nel 1939, Coriolanus stava per diventare una nave da pesca, ma gli inglesi lo hanno ridefinito come il dragamine e mandato ai compiti operativi militari nel Mediterraneo, perché aveva una costruzione molto solida. È stato il sostegno degli alleati sbarcati in Africa 1942 e serviva nel tempo dell’occupazione della Sicilia nel 1943. Un altro compito di quella nave con una squadra di 35 uo-mini era intercettare i radio mes-saggi del nuovo governo jugosla-vo. Come parte della classe in cui le navi sono chiamate secondo le opere di Shakespeare, Coriolanus ha avuto una fine come in una
tragedia di Shakespeare - questo dragamine è stato distrutto pro-prio da una mina galleggiante in cui si è imbattuto durante la navi-gazione lungo la costa occidentale dell’Istria. Affondò in pochi minuti, a causa della grande esplosione che ha danneggiato lo scafo. Era il 5° maggio del 1945. Coriolanus aveva 46 m di lunghezza, 8,5 m di larghezza e pesava 554 t. Era alimentato da un motore a vapore ed è stato progettato per la navi-gazione in condizioni meteo diffi-cili. Era armato di cannoni e mine profonde. I resti del dragamine, per il quale camminavano i mari-nai ed i loro comandanti durante la Seconda Guerra Mondiale, si trovano ora ad una profondità di 11-25 m risvegliando l’immagi-nazione di curiosi e garantendo una vera avventura subacquea
31
Skriveni noćni letači BrtoniglaŠpilju Mramornicu, osim kop-nenog jednakonožnog raka, na-stanjuje i nekoliko jedinki šišmiša vrste Myotis myotis. O ovim tajnovitim životinjicama ovisi i brojnost aktivnih kukaca noću što potvrđuje njihovu zaslugu za održavanjem prirodne ravnoteže. Što ih je veći broj prisutan na određenom području, veći je i indeks zdravlja. Iako imaju oči i relativno dobro vide, poznato je da se šišmiši bolje orijentiraju eholokacijom. Kroz usta i nos u okolinu ispuštaju ultrazvuk čiji se valovi potom odbijaju natrag do njih, signalizirajući im gdje se nalaze zgrade, drveće i druge prepreke. Ovakav percepcijski aparat omogućuje šišmišu da stvori vrlo detaljnu sliku okoliša kroz koji se kreće.
Volatori notturninascosti VerteneglioOltre ad essere abitata dal picco-lo crostaceo isopodo Alpioniscus strasseri, la Grotta del Marmo (Spilja Mramornica) è popola-ta anche da pochi esemplari di pipistrello della specie Myotis myotis. Da questi animaletti mi-steriosi dipende anche la molti-tudine degli insetti attivi di notte, e ciò conferma il loro merito nel mantenimento dell’equilibrio naturale: quanto più sono presen-ti in un determi-nato terreno, tanto maggiore è l’indice di sa-lute. Nonostan-te abbiano gli occhi e vedano re la t ivamente bene, è noto
che i pipistrelli si orientano me-glio con l’ecolocazione: attraver-so la bocca e il naso emettono nell’ambiente degli ultrasuoni le cui onde toccano l’ostacolo e si respingono nuovamente verso loro, segnalando dove si trova-no gli edifici, gli alberi e altro. Un meccanismo percettivo di questo genere permette al pipistrello di creare un quadro estremamen-te dettagliato dell’ambiente nel quale si muove.
family
enjoyfamily
32
Promatranje SuncaL’osservazione del Sole Višnjan/VisignanoBrdo Tičan/Collina Tizzano 01.04./15.04.Ne propustite predavanja o Suncu i sunčevoj aktivnosti u atraktivnom paviljonu s te-leskopom u novoj Zvjezdar-nici u Višnjanu. Nakon pre-
davanja, slijedi promatranje Sunca teleskopima na koje se postavlja posebni H-alfa filter. Na taj su način vidljive ne samo Sunčeve pjege već i i fakule, blješteće mrlje koje traju po nekoliko minuta. One su usijani oblaci kalci-ja, topliji od ostale površine Sunca, pa ih zato vidimo kao sjajnija područja. Uz to, teleskopom se može vidjeti izbačaje korone, vanjskog pojasa Sunčeve atmosfere koji dostiže temperaturu od nekoliko milijuna Kelvina. Moderna zgrada Zvjezdarni-ce nalazi se na brdu Tičan, 3 km od gradića Višnjana. Okružena je održavanim parkom i šumom, starom crkvicom Sv. Panteleona te replikom drevnog monolit-skog opservatorija kakav je
u željezno doba postojao u okolici Poreča. Pravi je izbor za popodnevni obiteljski izlet.Non lasciate scappare le le-zioni sul Sole e sull’attività solare che si svolgono nel pa-diglione attraente dell’osser-vatorio in Visignano dove c’è anche un nuovo telescopio. Dopo le lezioni segue l’osser-
vazione del Sole con i tele-scopi, su quali si mette il filtro speciale H-alfa. Così sono vi-sibili non soltanto le macchie solari ma anche le facule, le macchie brillanti che durano più minuti. Si tratta di nubi ardenti di calcio, più caldi della superficie del Sole, e per questo li vediamo come aree più luminosi. Inoltre, con il telescopio si possono vede-re le interruzioni di corona, la zona esterna dell’atmosfera solare che raggiunge tem-perature di parecchi milioni di Kelvin. L’osservatorio mo-derno si trova sulla collina di Tizzano, a 3 km di distanza dalla cittadina di Visignano. È circondato da un parco ben tenuto e bosco, l’antica chie-sa di San Pantaleone e una replica di un antico osserva-
family
torio monolitico che esisteva nell’età del ferro presso Parenzo. È la vera scelta per una gita di pomeriggio con la famiglia.
Zvjezdarnica VišnjanVisignano Osservatorio
+385 (0)52 449212Vrijeme/ Tempo: 14.30 - 16.00Cijena/Prezzo: odrasli 20 kn/djeca 10 kn; gratis za obitelji s više djece/adulti 20 kn/bambini 10 kn, gratu-
ito per le famiglie con più bambini.
Najveći puni mjesecLa luna piena più grandeU noći s 5. na 6. svibnja očekuje nas za-nimljiva nebeska pojava - najveći puni mjesec u godini. Mjesec je tada jako osvijetljen i najbliži Zemlji, na oko 357 tisuća kilometara udaljenosti. U danima koji potom slijede očekuju se velike razli-ke u morskim mijenama. Nella notte dal 5° al 6° maggio possiamo incontrare un fenomeno celeste interessante - la luna piena, che è la più grande dell’anno. La luna viene più illuminata e più vicina alla Terra, a circa 357 000 di chilometri di distanza. Nei giorni seguenti accadono grandi differenze della marea.
33
family
Alla ricerca deltesoro perduto Fasana Nella piccola città costiera nel sud dell’Istria, Fasana, ogni bambino può brevemente diventare un pirata e il cercatore del tesoro perduto. Basta riferirsi all’ufficio informazioni turistiche situato sulla riva e prendere la mappa speciale con le marcati attrazio-ni storici e naturali di Fasana. La mappa è stampata in croato, ita-
liano, inglese e tedesco e prevista
Potraga za izgubljenim blagom Fažana U obalnom gradiću Fažani na jugu
Istre svako dijete može nakratko
postati gusar i tragač za izgublje-
nim blagom. Dovoljno se javiti u
prostorije Turističke zajednice na
rivi i preuzeti specijalnu kartu s
označenim povijesnim i prirod-
nim znamenitostima Fažane, ti-
skanu na hrvatskom, talijanskom, engleskom i njemačkom jeziku,
namijenjenu djeci do 10-ak godi-
na. Na njoj su označene rimska
tvornica amfora, Madonetta, sa-
kralna zbirka, šterna, najkraća
ulica Fažane, crkva sv. Kuzme i
Damjana, batana, masline, lovor,
ružmarin, brnistra i hrast plutn-
jak. Pred mališanima je zadatak
da, slijedeći kartu, obiđu gradić i
otkriju odgovore na pitanja o lo-
kalnim blagima te se s punjenom
kartom vrate u turističku zajedni-
34
family
cu po diplomu i nagradu za
svoj pothvat. U vrijeme većih
proslava, u Fažani se orga-
niziraju i grupne potrage za
blagom, a sudionici se rado
prerušavaju u gusare, morna-
re i avanturiste. Uzbuđenja i
zabave tada ne nedostaje,
dok upoznavanje bogate kul-
ture i povijesti ovog ljupkog
gradića dobiva posve novu
dimenziju.
per i bambini fino a 10 anni. Sulla mappa sono marcati la fabbrica di anfore romane, Madonetta, la collezione d’arte sacra, serbatoio dell’acqua, la strada più breve di Fasana, chiesa di Santi Cosma e Damiano, battana, olivi, alloro, ro-smarino, ginnestra e la quercia da sughero. I piccoli hanno il copmito di seguire la mappa conoscendo la città e di trovare le risposte alle do-mande sui tesori locali. Dopo aver risposto su tutte le domande, de-
vono tornare all’ufficio informazioni turistiche dove riceveranno il diplo-ma e un premio per la sua ripresa. Nel tempo delle feste più grandi, in Fasana vengono organizzate cacce al tesoro in gruppi, ed i partecipan-ti si mascheranno volentieri come pirati, marinai e avventurieri. Eccita-zione e divertimento non mancano ed esplorazione della ricca cultura e della storia di questa cittadina ottiene una dimensione completa-mente nuova.
35
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
KA
LEN
DA
R M
AN
IFES
TAC
IJA
CA
LEN
DA
R O
F EV
ENTS
VER
AN
STA
LTU
NG
SK
ALE
ND
ERC
ALE
ND
AR
IO M
AN
IFES
TAZI
ON
I
[0
1.04
. - 3
1.05
.201
2]
TRA
VA
NJ
| AP
RIL
AP
RIL
| A
PR
ILE
... -
01.
04. R
ovi
nj S
C E
den
&...
- 0
7.04
. Vrs
ar S
C P
orto
Sol
eIs
tars
ka r
ivije
raTe
nisk
i tur
nir
Tenn
is to
urna
men
tTe
nnis
tour
nier
Torn
eo d
i ten
nis
... -
01.
04. U
mag
Mitt
el E
urop
a O
pti R
ace
Jedr
iliča
rska
reg
ata
Saili
ng r
egat
taSe
gelre
gatt
aRe
gata
di v
ela
... -
02.
04. P
ore
č H
otel
Pic
alIs
tria
Mus
ic F
estiv
alFe
stiv
al z
boro
va i
orke
star
aFe
stiv
al o
f Cho
irs a
nd O
rche
stra
sFe
stiv
als
der
Chö
re u
nd O
rche
ster
Fest
ival
dei
cor
i e o
rche
stre
... -
12.
04. P
ula
G
aler
ija M
akin
a (G
alle
ry)
11-1
4, 1
8-21
Saša
Pol
dan:
D
iffer
ent d
irect
ions
- s
ame
dest
inat
ion
Izlo
žba
foto
grafi
jaPh
oto
exhi
bitio
nPh
otoa
usst
elun
gM
ostr
a fo
togr
afica
... -
15.
04. P
ore
č M
ala
gale
rija
Dub
ravk
o Se
rtić
Izlo
žba/
Exhi
bitio
nAus
stel
lung
/Mos
tra
04.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
21
Blu
es N
ight
: Sup
erfr
ee B
lues
Ban
d &
gue
sts
04.0
4. P
azin
Spo
men
dom
HN
K Za
greb
: Ada
gio
Kaza
lišna
pre
dsta
vaTh
eatr
ical
per
form
ance
Thea
terv
orst
ellu
ngRa
ppre
sent
azio
ne te
atra
le05
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
2To
doro
v A
ntis
tand
Up
Show
& L
ive
Aco
ustic
: Ale
n B
rent
ini
05. -
08.
04. P
ore
č12
. Por
eč C
upM
eđun
arod
ni n
ogom
etni
turn
ir za
mla
de
Inte
rnat
iona
l Tou
rnam
ent i
n Fo
otba
ll fo
r yo
ungs
ters
In
tern
atio
nale
Juge
ndfu
ßbal
lturn
iere
To
rneo
inte
rnaz
iona
le d
i cal
cio
giov
anile
06.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00M
issi
sipi
Que
enRo
ck c
once
rt06
. - 0
8.04
. No
vigr
ad A
gata
Gal
lery
Prod
ajna
izlo
žba
likov
nih
rado
vai z
abav
ni p
rogr
amSa
les
exhi
bitio
n an
d en
tert
ainm
ent
Aus
stel
lung
mit
Verk
auf u
nd
Unt
erha
ltung
spro
gram
mM
ostr
a m
erca
to, p
rogr
amm
a d’
intr
atte
nim
ento
06. -
09.
04. P
ore
č Tr
g sl
obod
eU
skrs
u P
oreč
u Ea
ster
in P
oreč
Ost
ern
in P
oreč
Pa
squa
a P
oreč
-Par
enzo
06.0
4. P
ore
č 7
.00-
24.0
0Sa
jam
ant
ikvi
teta
i um
jetn
ina
Ant
iqui
ties
and
fine
arts
fair
08.0
4. P
ore
č St
art:
Opć
insk
i sud
(Mun
icip
al C
ourt
) 11.
00O
bite
ljska
bic
iklij
ada
povo
dom
ob
iljež
avan
ja S
vjet
skog
dan
a zd
ravl
jaFa
mily
cyc
ling
even
t mar
king
W
orld
Hea
lth D
ayFa
mili
en-F
ahrr
adto
uren
anl
ässl
ich
des
Wel
tges
undh
eits
tags
Gita
in b
ici i
n oc
casi
one
della
G
iorn
ata
mon
dial
e de
lla S
alut
e08
.04.
Rab
ac 1
1.00
Riv
aG
rads
ki o
rkes
tar
Labi
nLa
bin
Tow
n O
rche
stra
Städ
tisch
es O
rche
ster
Lab
inO
rche
stra
citt
adin
a di
Lab
in-A
lbon
aU
skrš
nji k
once
rt
East
er c
once
rtO
ster
konz
ert
Con
cert
o di
Pas
qua
08.0
4. U
mag
Trg
slo
bode
Usk
rs u
Um
agu
East
er in
Um
agO
ster
n in
Um
ag
Pasq
ua a
Um
ag08
.04.
Opr
talj
Usk
rs u
Opr
tlju/
East
er in
Opr
talj
Ost
ern
in O
prta
lj/Pa
squa
a P
orto
le&
Saj
am a
ntik
vite
ta A
ntiq
ues
Ant
iqui
ties
fair
Mes
se fü
r Ant
iqui
täte
nFi
era
dell’
antq
uaria
to08
. - 0
9.04
. Faž
ana
Crk
va S
v. K
uzm
e i
Dam
jana
, 09.
30, 1
1.00
Usk
rs/E
aste
r/O
ster
n/Pa
squa
Crk
vena
sve
čano
stC
hurc
h fe
stiv
ityKi
rchf
est
Fest
a re
ligio
sa09
.04.
Kal
dan
ija (
Bu
je)
Usk
rsni
pon
edje
ljak
Todo
rov
Ant
ista
nd U
p Sh
ow &
Liv
e A
cous
tic: A
len
Bre
ntin
i 12
. - 1
3.04
. Um
ag H
otel
Sol
Um
agH
rvat
ski p
ekar
/Kon
gres
pek
arst
vaB
aker
y co
ngre
ssKo
ngre
s pe
kars
tva
Bäc
kere
i-Kon
gres
sC
ongr
esso
dei
pan
ettie
ri12
. - 2
7.04
. Pu
la G
aler
ija S
veta
src
aIv
an M
aruš
ić K
liff:
Bet
wee
n fr
eque
ncie
sIz
ložb
a/Ex
hibi
tion
Aus
stel
ung/
Mos
tra
Svje
tlosn
a in
stal
acija
Art
istic
ligh
t ins
talla
tion
Lich
tinst
alla
tion
Inst
alla
zion
e di
luci
13.0
4. K
ašte
lir 2
0.00
3. O
karin
afes
tSu
sret
svi
rača
na
okar
ini
Mee
ting
of o
carin
a pl
ayer
sTr
effe
n de
r ‘ok
arin
a’ B
läse
rIn
cont
ro d
ei s
uona
tori
d’oc
arin
a13
.04.
Po
reč
7.00
-24.
00Sa
jam
ant
ikvi
teta
i um
jetn
ina
Ant
iqui
ties
and
fine
arts
fair
Ant
iqui
täte
n un
d Ku
nstm
arkt
Fier
a de
ll’an
tiqua
riato
e d
elle
op
ere
d’ar
te13
.04.
Vrs
ar C
rkva
sv.
Mar
ije o
d M
ora
(Chu
rch)
19.
00
Pram
alić
eG
lazb
eni s
usre
t M
usic
al e
vent
Mus
ikal
isch
Eve
ntEv
ento
mus
ical
eŽe
nski
zbo
r M
endu
leW
omen
’s C
hoir
Men
dule
Frau
ench
or M
endu
leC
oro
fem
min
ile M
endu
le
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
... -
15.
04. P
ula
Gal
erija
Luk
aG
odiš
nja
izlo
žba
ostv
aren
ja h
rvat
skih
ar
hite
kata
C
roat
ian
arch
itect
s an
nual
exh
ibiti
on...
- 0
1.05
. Um
ag, N
ovi
grad
, Bu
je,
Brt
on
igla
Dan
i ist
arsk
e šp
arog
eIs
tria
n A
spar
agus
Day
sSp
arge
ltage
in Is
trie
nG
iorn
ate
dell’
aspa
rago
istr
iano
Deg
usta
cija
jela
od
špar
oga
Tast
ing
aspa
ragu
s di
shes
Kost
prob
en v
on S
parg
elge
richt
enD
egus
tazi
oni d
i del
izie
a b
ase
di
aspa
ragi
01.0
4. -
31.
10. N
ova
Vas
Jam
a B
are-
dine
(Bar
edin
e C
ave)
Izlo
žba
star
ih tr
akto
raO
ld tr
acto
rs’ e
xhib
ition
Aus
stel
lung
alte
r Tra
ktor
enM
ostr
a de
i tra
ttor
i sto
rici
01.0
4. F
ažan
a C
rkva
Sv.
Kuz
me
i D
amja
na, 1
0.00
Cvj
etni
ca
Palm
Sun
day
Palm
sonn
tag
Dom
enic
a de
lle P
alm
eC
rkve
na s
veča
nost
Chu
rch
fest
ivity
Kirc
hfes
t Fe
sta
relig
iosa
01.0
4. V
ižin
ada
1. E
ssen
ce S
F pr
omo
Mar
atho
n Pa
renz
ana
(ultr
amar
atho
n)02
. - 0
9.04
. Ro
vin
j Hot
el P
ark
Usk
ršnj
i obi
čaji
svije
taEa
ster
cus
tom
s of
the
wor
ldIz
ložb
a/Ex
hibi
tion
Aus
stel
lung
/Mos
tra
Ant
iqui
täte
n un
d Ku
nstm
arkt
Fier
a de
ll’an
tiqua
riato
e d
elle
ope
re
d’ar
te07
.04.
Pu
laU
skrs
u P
uli
East
er in
Pul
aO
ster
n in
Pul
a Pa
squa
a P
ola
Gra
dska
tržn
ica/
Pula
Mar
ket
Mar
ktpl
atz/
Mer
cato
10
.00
- 12
.00
Usk
ršnj
a fr
itaja
uz
muz
ički
pro
gram
Ost
ern
Frita
ja (R
ühre
i) un
d M
usik
prog
ram
mEa
ster
Frit
aja
(scr
ambl
e eg
gs)
and
mus
ic p
rogr
amFr
ittat
a pa
squa
le c
on p
rogr
ama
mus
ical
eG
rads
ka tr
žnic
a/Pu
la M
arke
tM
arkt
plat
z/M
erca
to
11.0
0 -
12.3
0 D
egus
taci
ja e
kstr
a dj
evič
ansk
og
mas
linov
og u
lja i
vina
Tast
ing
of e
xtra
virg
in o
live
oil a
nd w
ine
Verk
ostu
ng v
on O
liven
öl u
nd W
ein
Deg
usta
zion
e di
ell’o
lio d
’oliv
a e
xtra
ve
rgin
e e
del v
ino
11.0
0 -
12.0
0 Po
rtar
ata
Jazz
Qua
rtet
con
cert
07.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00A
cous
tic S
essi
ons:
Muh
a, V
eco
& L
ego
07.0
4. B
uze
t Is
tra
Trek
(Alp
e A
dria
Tre
kkin
g C
up)
07. -
09.
04. R
ovi
nj G
rads
ko s
redi
šte
(Tow
n ce
ntre
) U
skrš
nji p
rogr
amEa
ster
Eve
nts
O
ster
prog
ram
m
Prog
ram
ma
Pasq
uale
East
ern
Mon
day
Ost
erm
onta
g Lu
nedì
di P
asqu
a09
.04.
Sv.
Pel
egri
n (
Um
ag)
Usk
rsni
pon
edje
ljak
East
ern
Mon
day
Ost
erm
onta
g Lu
nedì
di P
asqu
a09
.04.
Gra
čišć
eSm
otra
vin
a sr
ediš
nje
Istr
eEx
hibi
tion
of w
ines
from
cen
tral
Istr
iaW
eins
chau
in Z
entr
alis
trie
n Ra
sseg
na d
ei v
ini d
ell’I
stria
cen
tral
e09
.04.
Seg
et (
Um
ag)
Dan
Seg
eta
Sege
t cel
ebra
tion
day
Tag
der
Sege
tG
iorn
ata
dell
Sege
t11
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
1.00
Blu
es N
ight
: Sup
erfr
ee B
lues
Ban
d &
gue
sts
12.0
4. B
rto
nig
laSv
. Zen
onD
an o
pćin
e M
unic
ipal
ity d
ayTa
ge d
er G
emei
nde
Gio
rnat
a de
l Com
une
Obi
lježa
vanj
e D
ana
opći
ne i
mje
snog
zaš
titni
ka S
v. Z
enon
aD
ay o
f the
Mun
icip
ality
and
the
loca
l pat
ron
Sain
t Zen
oFe
ierli
chke
iten
der
Gem
eind
e un
d de
s ör
tlich
en S
chut
zhei
ligen
San
Zen
oC
eleb
razi
one
del G
iorn
o de
l Com
une
e de
l san
to p
atro
no lo
cale
San
Zen
one
12.0
4. R
ovi
nj
Ope
ra N
ight
Gor
anka
& M
arin
Tuh
tan
12.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00
13.0
4. R
ovi
nj C
rkva
Sv.
Pel
agija
(C
hurc
h), B
olni
ca (H
ospi
tal)
Gan
dusi
o (R
ovin
j) &
Enc
ian
(Pul
a)Ko
ncer
t zbo
raC
hoir
conc
ert
Cho
rkon
zert
Con
cert
o di
cor
i13
. 04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
2VI
S Th
e Th
unde
rbird
s13
. - 1
5.04
. Um
ag N
ova
obal
a7.
Sm
rčki
jada
Međ
unar
odni
dan
i glji
va7t
h M
orel
fest
In
tern
atio
nal M
ushr
oom
Day
s7.
Inte
rnat
iona
le P
ilzta
ge: M
orch
elfe
st7°
Gio
rni i
nter
nazi
onal
i dei
fung
hi:
La S
agra
del
lo S
pugn
olo
Prez
enta
cija
jedi
nstv
ene
vrst
e gl
jive
Pr
esen
tatio
n of
uni
que
mus
hroo
m
Präs
enta
tion
des
einm
alig
en
Pilz
sort
e -
die
Mor
chel
Pres
enta
zion
e di
un
fung
o m
olto
si
ngol
are
- lo
spu
gnol
o13
. - 1
5.04
. Kaš
tel (
Bu
je)
Zlat
na š
paro
gaG
olde
n A
spar
agus
Gol
dene
r Sp
arge
lA
spar
ago
d’O
roM
eđun
arod
no g
astr
onom
sko
natje
canj
eIn
tern
atio
nal g
astr
onom
ic c
ompe
titio
nIn
tern
atio
nale
r G
astr
o-W
ettb
ewer
bG
ara
gast
rono
mic
a in
tern
azio
nale
13. -
15.
4. F
iori
ni (
Brt
on
igla
)O
ttav
aPu
čko-
zaba
vna
fešt
aTr
aditi
onal
folk
fest
ival
Trad
ition
elle
Fol
k-Fe
stiv
alTr
adiz
iona
le fe
sta
popo
lare
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
13. -
15.
04. S
vetv
inče
nat
7. F
ešta
od
roži
cSa
jam
cvi
jeća
Fl
ower
fair
Blu
men
mar
kt
Fest
a de
i fior
i13
. - 2
7.04
. Pu
la M
MC
Luk
a, G
aler
ija
Ane
x (G
alle
ry)
Kora
na L
ukić
- Šu
ran
Izlo
žba/
Exhi
bitio
nA
usst
ellu
ng/M
ostr
a13
. - 2
9.4.
Po
reč
Ista
rska
sab
orni
ca
(Istr
ian
Parli
amen
t 20.
00Pr
o Fu
tura
Skup
na iz
ložb
a /
Gro
up e
xhib
itG
rupp
enau
sste
llung
Mos
tra
colle
tiva
14.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00A
cous
tic S
essi
ons:
Muh
a, V
eco
& L
ego
14.0
4. P
rnja
ni (
Bar
ban
)Sm
otra
vin
a W
ine
exhi
bitio
nW
einm
esse
Ra
sseg
na d
el v
ino
14.0
4. V
od
nja
n N
arod
ni tr
g19
. sm
otra
vin
a ju
žne
Istr
e 18
. sm
otra
eks
tra
djev
ičan
skih
m
aslin
ovih
ulja
Win
e an
d ol
ive
oil e
xhib
ition
Ö
l und
Wei
n A
usst
ellu
ngLa
mos
tra
del v
ino
e de
ll’ol
io
extr
a ve
rgin
e d’
oliv
a14
.04.
Kal
dan
ija (
Bu
je)
Asp
arag
us B
ike
Tour
Rekr
eativ
na b
icik
lijad
aRe
crea
tiona
l bic
ycle
rid
eLo
cker
e Ra
dtou
rG
iro c
iclis
tico
ricre
ativ
o14
.04.
Sav
ud
rija
Mem
orija
l Bra
nko
Jurić
Stru
čno
pred
avan
je
Expe
rt le
ctur
e Fa
chvo
rtra
g C
onfe
renz
aKo
rado
Kor
levi
ć20
.04.
Po
reč
7.00
-24.
00Sa
jam
ant
ikvi
teta
i um
jetn
ina
Ant
iqui
ties
and
fine
arts
fair
Ant
iqui
täte
n un
d Ku
nstm
arkt
Fier
a de
ll’an
tiqua
riato
e d
elle
op
ere
d’ar
te20
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
2.00
Rock
con
cert
20.0
4. P
azin
Spo
men
dom
16. p
lesn
i sus
ret I
stre
16th
Istr
ian
danc
e gr
oups
mee
ting
16. A
uftr
itt is
tris
cher
Tän
zerg
rupp
en16
˚ Inc
ontr
i di g
rupp
i di b
allo
del
l’Ist
ria20
. - 2
2.04
. Faž
ana
10.0
0D
an p
lane
ta Z
emlje
Eart
h da
yTa
g de
r Er
deLa
gio
rnat
a de
lla T
erra
20.0
4. -
02.
05. P
ula
MM
C L
uka
Bor
ut S
kok
Izlo
žba/
Exhi
bitio
nA
usst
ellu
ng/M
ostr
a21
.04.
No
vigr
adEc
o D
ayEk
ološ
ka a
kcija
Ecol
ogic
al a
ctiv
ities
Öko
-Akt
ivitä
tA
zion
e ec
olog
ica
21.0
4. R
ovi
nj H
otel
Mon
te M
ulin
i Ph
onar
t - C
yber
Din
ner
Che
f: To
mis
lav
Gre
tićPe
rfor
man
ces
by: B
atan
a,
Mia
Zab
elka
, Lyd
ia L
unch
, Sv
etla
na M
aras
, Dar
ko R
unde
k,
Isab
el, H
arry
Sto
jko
& K
laud
ija Je
linek
Trad
icijs
ka p
rosl
ava
Trad
ition
al c
eleb
ratio
nTr
aditi
onel
les
Volk
sfes
tFe
sta
trad
izio
nale
21. -
22.
04. S
avu
dri
ja C
rven
i vrh
Gol
fski
turn
irG
olf t
ourn
amen
tG
olft
urni
erTo
rneo
di g
olf
21. -
22.
04. P
ore
č SR
C V
eli J
ože
Cvj
etni
vik
end
u Po
reču
Wee
kend
of fl
ower
s in
Por
ečPo
reč-
Stad
t der
Blu
men
Pare
nzo
citt
à de
i fior
i5.
saj
am c
vije
ća u
Por
eču
5th
Flow
er fa
ir of
Por
eč
5. B
lum
enm
esse
der
Sta
dt P
oreč
5° fi
era
dei fi
ori d
ella
citt
à di
Par
enzo
22.0
4. V
rsar
Riv
a 10
.00
52. K
roz
Istr
uM
emor
ijal E
di R
ajko
vić
Tour
d’Is
trie
Dur
ch Is
trie
nA
ttra
vers
o l’I
stria
Međ
unar
odna
juni
orsk
a bi
cikl
istič
ka u
trka
Inte
rnat
iona
l jun
ior
cycl
ing
race
Inte
rnat
iona
les
Juni
oren
-Rad
renn
enG
ara
cicl
istic
a in
tern
azio
nale
pe
r ju
nior
es22
.04.
Faž
ana
& V
alb
and
on
Faža
nski
guš
ti i d
elic
ijeFa
žana
’s d
elig
hts
and
delic
acie
sFa
žana
s B
eson
derh
eite
n un
d D
elik
ates
sen
Gus
ti e
deliz
ie fa
sane
siG
astr
o m
anife
stac
ija n
a riv
i i u
gost
itelj-
skim
obj
ektim
a Fa
žane
i Va
lban
dona
G
astr
onom
y fe
stiv
al a
t Faž
ana’
s w
ater
-fr
ont a
nd in
the
rest
aura
nts
of F
ažan
a
Ges
chäf
ts-
und
Tech
nolo
giek
onfe
renz
Con
fere
nza
tecn
olog
ica
e d’
affa
ri24
.04.
Op
rtal
jD
an o
pćin
eM
unic
ipal
ity d
ayTa
ge d
er G
emei
nde
Gio
rnat
a de
l Com
une
25.0
4. P
ore
č Ža
tika
Svije
t mal
vazi
jaTh
e W
orld
of M
alva
sia
Die
Wel
t des
Mal
vazi
jaIl
mon
do d
elle
Mal
vasi
eM
eđun
arod
no n
atje
canj
e m
alva
zija
Inte
rnat
iona
l com
petit
ion
of
Mal
vasi
a w
ines
25.0
4. V
rsar
Riv
a -
Oto
k sv
. Jur
aj
(Isla
nd)
Dan
Sve
tog
Jurja
Vjer
ska
pros
lava
i ot
vara
nje
turis
tičke
se
zone
Re
ligio
us c
eleb
ratio
n an
d be
ginn
ig o
fto
uris
t sea
son
Tag
des
Hl.
Jure
Gla
uben
sfei
er u
nd
Eröf
fnun
g de
r Tou
rism
ussa
ison
Fe
sta
di S
an G
iorg
ioFe
stiv
ità r
elig
iosa
e a
pert
ura
della
st
agio
ne tu
ristic
a25
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
1B
lues
Nig
ht: S
uper
free
Blu
es B
and
&
gues
ts
25. -
29.
04. P
ore
č V
alam
ar
Dia
man
t Hot
elZa
pleš
ite i
otkr
ijte
Istr
uD
ance
and
Dis
cove
r Is
tria
Tanz
en u
nd e
ntde
cken
Sie
Istr
ien
Bal
late
e s
copr
ite l’
Istr
iaZa
pleš
ite s
poz
natim
svj
etsk
im
prva
cim
a u
latin
o-am
erič
kim
ple
sovi
ma
Dan
ce to
Lat
in-A
mer
ican
rhy
thm
s w
ith
wel
l kno
wn
inte
rnat
iona
l cha
mpi
ons
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
Bra
nko
Jurić
Mem
oria
lPl
jočk
arsk
i tur
nir
‘Pljo
čkan
je’ T
ourn
amen
t‘P
ljočk
arsk
i’ Tu
rnie
rTo
rneo
del
Gio
co d
elle
Mai
ele
15.0
4. V
rsar
Riv
a 10
.00
Lim
es S
low
Bik
eRe
krea
tivna
bic
iklij
ada
Recr
eatio
nal b
icyc
le r
ace
Radw
ande
rung
für
Frei
zeits
port
ler
Giro
cic
listic
o ric
reat
ivo
18.0
4. R
ovi
nj M
MC
18.
00
Gla
zben
i pou
čak
Mus
ical
The
orem
Bild
ungs
konz
ert
Teor
ema
mus
ical
eSc
ott J
oplin
: Rag
time
Robe
rt R
osan
da (P
ula)
& g
uest
s18
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
1B
lues
Nig
ht: S
uper
free
Blu
es B
and
&
gues
ts19
.04.
Rov
inj K
azal
ište
Gan
dusi
o (T
heat
re)
Tri p
rašč
ića
The
Thre
e Li
ttle
Pig
sD
ie d
rei k
lein
en S
chw
einc
hen
I tre
por
celli
niPr
edst
ava
za d
jecu
Chi
ldre
n’s
play
Kind
erve
rans
taltu
ngSp
etta
colo
per
l’in
fanz
ia19
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
2To
doro
v A
ntis
tand
Up
Show
& L
ive
Aco
ustic
19
.04.
Paz
in S
pom
en d
omD
an p
lane
ta Z
emlje
Eart
h da
yTa
g de
r Er
deLa
gio
rnat
a de
lla T
erra
21.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00A
cous
tic S
essi
ons:
Muh
a, V
eco
& L
ego
21.0
4. S
uti
van
ac (
Bar
ban
)Sm
otra
vin
a W
ine
Exhi
bitio
nW
einm
esse
Rass
egna
del
vin
oIz
bor
najb
oljih
bije
lih i
crni
h vi
naSe
lect
ion
of th
e be
st w
hite
and
re
d w
ines
Wah
l der
bes
ten
Rot-
und
Wei
ßwei
neC
onco
rso
dei m
iglio
ri vi
ni
bian
chi e
ros
si21
.04.
Brs
ečLo
ng W
alk
Day
Rekr
eativ
na š
etnj
a B
rseč
-Sk
itača
Brs
eč-S
kita
ča r
ecre
atio
nal w
alk
Wan
deru
ngen
Brs
eč-S
kita
čaPa
sseg
giat
a ric
reat
iva
Brs
eč-S
kita
ča21
.04.
Bu
zet
Maš
imov
a šk
uja/
Park
ira-
lište
(Par
king
)09.
00 -
18.
00Sa
jam
cvi
jeća
Flow
er fa
irB
lum
enm
arkt
Fest
a de
i fior
i21
.04.
Zav
ršje
Oži
vim
o Za
vršj
eRe
vivi
ng Z
avrš
jeB
eleb
ung
des
Städ
tche
ns Z
avrš
jeRi
diam
o vi
ta a
Pie
mon
te d
’Istr
iaRe
krea
tivna
bic
iklij
ada
Recr
eatio
nal b
icyc
le r
ide
Lock
ere
Radt
our
Giro
cic
listic
o ric
reat
ivo
21. -
22.
04. Z
avrš
jePr
osla
va u
čas
t sv.
Fra
nčeš
kaC
eleb
ratio
n of
St.
Fran
cis
Feie
r zu
Ehr
en d
es h
l. Fr
anzi
skus
Fest
a in
ono
re d
i S. F
ranc
esco
and
Valb
ando
nG
astr
oang
ebot
an
der
Riva
von
Faž
ana
und
in R
esta
uran
ts u
nd G
asth
äuse
rn
von
Faža
na u
nd V
alba
ndon
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
sulla
riv
a fa
sane
se e
nei
ris
tora
nti d
i Fa
sana
e
Valb
ando
n&
Re
krea
tivna
obi
teljs
ka b
icik
lijad
aRe
crea
tiona
l fam
ily b
icyc
le r
ace
Rekr
eativ
e F
ahrr
adto
ur fü
r Fa
mili
enG
iro c
iclis
tico
ricre
ativ
o22
.04.
Vo
dn
jan
(Bat
vači
) Crk
va s
v.
Fošk
e (C
hurc
h)D
an p
lane
ta Z
emlje
Eart
h da
yTa
g de
r Er
deLa
gio
rnat
a de
lla T
erra
Pješ
ačen
je n
ovom
pou
čnom
sta
zom
Wal
king
tour
alo
ng th
e ne
wly
m
arke
d tr
ack
Wan
dern
auf
neu
mar
kier
ten
Wan
derw
ege
Cam
min
o su
l sen
tiero
nuo
vam
ente
se
gnat
o 22
.04.
Gri
mal
da
Supc
i pod
mav
ricun
Nas
tup
mla
dih
svira
ča n
a tr
adic
iona
l-ni
m in
stru
men
tima
ista
rsko
g po
dneb
ljaYo
ung
play
ers’
live
per
form
ance
on
trad
ition
al in
stru
men
ts fr
om Is
tria
Auf
tritt
jung
er S
piel
er a
uf tr
aditi
onel
len
Inst
rum
ente
n au
s un
sere
r Re
gion
Esib
izio
ne d
i gio
vani
suo
nato
ri di
st
rum
enti
trad
izio
nali
tipic
i del
l’Ist
ria23
. - 2
7.04
. Ro
vin
j exT
DR
Mic
roso
ft W
inD
ays
12Po
slov
na i
tehn
ološ
ka k
onfe
renc
ijaB
usin
ess
& T
echn
olog
y co
nfer
ence
Tanz
en s
ie z
usam
men
mit
den
Wel
tmei
ster
n de
r la
tein
-am
erik
a-ni
sche
n Tä
nze
Bal
late
con
i no
ti ca
mpi
oni m
ondi
ali
di b
alli
latin
o am
eric
ani
26.0
4. R
ovi
nj K
azal
ište
Gan
dusi
o (T
heat
re)
FERR
Pul
a: In
stan
t sex
ualn
i odg
oj
Kaza
lišna
pre
dsta
vaTh
eatr
ical
per
form
ance
Thea
terv
orst
ellu
ngRa
ppre
sent
azio
ne te
atra
le26
.04.
Pu
la R
ock
Caf
fe 2
2.00
Todo
rov
Ant
ista
nd U
p Sh
ow&
Liv
e A
cous
tic: A
len
Bre
ntin
i 27
.04.
Po
reč
7.00
-24.
00Sa
jam
ant
ikvi
teta
i um
jetn
ina
Ant
iqui
ties
and
fine
arts
fair
Ant
iqui
täte
n un
d Ku
nstm
arkt
Fier
a de
ll’an
tiqua
riato
e d
elle
op
ere
d’ar
te27
.04.
Vrs
ar R
iva
19.0
0Ri
bars
ka fe
šta
Fish
erm
an F
estiv
alFi
sche
r-Fe
stFe
sta
dei p
esca
tori
27.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00Ro
ck c
once
rt27
.04.
Hrb
oki
(B
arb
an)
Smot
ra v
ina
Win
e ex
hibi
tion
Wei
nmes
se
Rass
egna
del
vin
o27
. - 2
9.04
. Um
ag N
ova
obal
a2.
Um
ag S
port
Saja
m s
port
a i s
lobo
dnog
vre
men
aSp
ort a
nd le
isur
e fa
irSp
ort u
nd F
reiz
eit M
esse
Fi
era
dello
spo
rt e
del
tem
po li
bero
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
27. -
29.
04. U
mag
Nov
a ob
ala
15. U
mag
Flo
riaSa
jam
cvi
jeća
Flow
er fa
irB
lum
enm
arkt
Fier
a flo
ristic
a27
. - 2
9.04
. Ro
vin
j Gra
dsko
sre
dišt
e (T
own
cent
re)
Popo
lana
Spor
tsko
-rek
reat
ivni
vik
end
za
gost
e i g
rađa
neA
wee
kend
of s
port
and
rec
reat
ion
for
gues
ts a
nd to
wns
peop
leSp
ort-
und
Fre
izei
twoc
hene
ndse
vent
fü
r di
e G
äste
und
die
Ein
heim
isch
enU
n fin
e se
ttim
ana
all’i
nseg
na d
ello
sp
ort e
del
lo s
vago
per
la p
opol
azio
ne
loca
le e
d i t
uris
ti27
. - 2
9.04
. Krš
an3.
Fes
tival
sam
onik
log
bilja
Wild
Pla
nt F
estiv
alFe
stiv
al d
er v
on a
llein
spr
ieße
nden
Pfl
anze
nFe
stiv
al d
elle
erb
e sp
onta
nee
28.0
4. U
mag
Nov
a ob
ala
Međ
unar
odna
izlo
žba
oldt
imer
aIn
tern
atio
nal O
ldtim
ers
Exhi
bitio
nIn
tern
atio
nale
Old
timer
-Aus
stel
lung
Rass
egna
inte
rnaz
iona
le d
i old
timer
28.0
4. U
mag
Nov
a ob
ala
23. m
eđun
arod
ni m
ini-m
arat
onIn
tern
atio
nal M
ini M
arat
hon
Inte
rnat
iona
ler
Min
i-Mar
atho
nM
ini m
arat
ona
inte
rnaz
iona
le28
.04.
No
vigr
ad V
elik
i trg
Gna
m G
nam
Fes
tŠp
arug
ada
Asp
arag
us D
ays
Spar
gelta
geLe
gio
rnat
e de
ll’ a
spar
ago
lect
ures
on
the
trad
ition
al w
ay o
f pr
eser
ving
, pro
cess
ing
and
prep
arin
g pi
lcha
rd
Wet
tbew
erb
im E
inle
gen
von
Salz
sard
elle
n, w
ie a
uch
Gas
tron
omi-
eang
ebot
von
Sal
zsar
delle
n, O
liven
öl
und
istr
isch
en W
eine
n, V
ortr
äge
über
tr
aditi
onel
le K
onse
rvie
rung
smet
hode
n,
Vera
rbei
tung
und
Zub
erei
tung
von
Sa
rdel
len
Gar
a ne
lla s
alat
ura
delle
sar
delle
, de-
gust
azio
ne e
ven
dita
di s
arde
lle s
alat
e e
mar
inat
e ed
off
erta
gas
tron
omic
a di
sa
rdel
le, c
onfe
renz
a su
i mod
i tra
dizi
o-na
li di
con
serv
azio
ne, t
rasf
orm
azio
ne e
pr
epar
azio
ne d
elle
sar
delle
28.0
4. P
ula
Roc
k C
affe
22.
00A
cous
tic S
essi
ons:
Muh
a, V
eco
& L
ego
28.0
4. M
anja
dvo
rci (
Bar
ban
)6.
Dan
sel
a M
anja
dvor
ciM
anja
dvor
ci V
illag
e D
ay
Tag
des
Dor
fs M
anja
dvor
ci
Gio
rnat
a de
l vill
agio
di M
anja
dvor
ci28
.04.
Vo
zilić
i (K
ršan
) 10
.00
- 17
.00
Saja
m c
vije
ća
Flow
er fa
irB
lum
enm
arkt
Fe
sta
dei fi
ori
28. -
29.
04. S
avu
dri
jaVe
lika
nagr
ada
Um
aga
Um
ag G
rand
Prix
Gro
ßer
Prei
s vo
n U
mag
Gra
n Pr
emio
di U
mag
oKo
njič
ki tu
rnir
u pr
epon
skom
jaha
nju
Inte
rnat
iona
l Equ
estr
ian
Tour
nam
ent
Inte
rnat
iona
les
Kava
llerie
-Tur
nier
Torn
eo ip
pico
inte
rnaz
iona
le28
. - 3
0.04
. Paz
in -
Učk
aM
arš
na U
čku
Učk
a M
arch
SV
IBA
NJ
MA
YM
AI
MA
GG
IO
01.0
5. U
mag
Pr
osla
va P
razn
ika
rada
Labo
ur D
ay c
eleb
ratio
nFe
ier
zum
Tag
der
Arb
eit
Cel
ebra
zion
e de
lla G
iorn
ata
dei
lavo
rato
riPu
hačk
i ork
esta
r N
aša
slog
a, u
maš
ke
maž
oret
kinj
eW
ind
orch
estr
a, m
ajor
ette
sB
laso
rche
ster
, Maj
oret
ten
Orc
hest
ra c
ittad
ina
a fia
to, m
ajor
ette
s01
.05.
Sav
ud
rija
Međ
unar
odni
nog
omet
ni tu
rnir
vete
rana
Inte
rnat
iona
l Vet
eran
Foo
tbal
l To
urna
men
tIn
tern
atio
nale
s Fu
ßbal
lturn
ier
der V
eter
anen
Torn
eo in
tern
azio
nale
di c
alci
o tr
a ve
tera
ni01
.05.
No
vigr
ad S
port
ska
dvor
ana
Oliv
er D
rago
jevi
ć &
Kla
pa C
ambi
Konc
ert /
Con
cert
Konz
ert /
Con
cert
o01
.05.
Po
reč
Pros
lava
1. s
vibn
ja
Labo
ur D
ay C
eleb
ratio
n1.
Mai
feie
rFe
sta
del I
° m
aggi
o01
.05.
Vrs
ar G
rads
ka p
laža
(Tow
n be
ach)
Pros
lava
1. s
vibn
ja
Labo
ur D
ay C
eleb
ratio
n1.
Mai
feie
r
Susr
et i
takm
ičen
je te
rens
kih
vozi
laM
eetin
g an
d co
mpe
titio
n of
of
f roa
d ve
hicl
esTr
effe
n vo
n G
elän
dew
agen
mit
Vier
rada
ntrie
b un
d W
ettk
ampf
Radu
no e
gar
a di
vet
ture
fuor
istr
ada
01. -
05.
05. P
ula
Arh
eolo
ški m
uzej
Is
tre
(AM
I Mus
eum
), La
pida
rijPr
ehra
na u
rim
sko
doba
Food
in R
oman
tim
esEr
nähr
ung
in R
ömer
zeit
L’al
imen
tazi
one
ai te
mpi
de
ll’an
tica
Rom
aIz
ložb
a/Ex
hibi
tion
Aus
stel
ung/
Mos
tra
02. -
18.
05. P
ula
Arh
eolo
ški m
uzej
Is
tre
(AM
I Mus
eum
)Pi
ntad
ere
(peč
atnj
aci i
z ka
men
og
doba
) i p
rehr
ana
Ston
e A
ge s
igne
ts a
nd fo
odPi
ntad
ere
(Ste
mpe
l aus
der
Ste
inez
eit)
und
Ernä
hrun
gLe
pin
tade
re e
l’al
imen
tazi
one
Izlo
žba/
Exhi
bitio
nA
usst
elun
g/M
ostr
a03
. - 0
5.05
. Ro
vin
j MM
CEt
nofil
mM
eđun
arod
ni fe
stiv
al e
tnog
rafs
kog
film
a/In
tern
atio
nal f
estiv
al o
f eth
no fi
lmIn
tern
atio
nale
r Et
hnog
raph
isch
er
Film
fest
ival
/Fes
tival
inte
rnaz
iona
le
del fi
lm e
tnog
rafic
o03
. - 0
6.05
. Ro
vin
j Gra
dsko
sre
dišt
e (T
own
cent
re)
Fest
ival
cvi
jeća
Flow
er fe
stiv
alB
lum
enfe
stiv
alFe
sta
dei fi
ori
04.0
5. U
mag
Dan
gra
da
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
28.0
4. N
ovi
grad
Blu
eSpr
ing
Gla
zben
i fes
tival
Mus
ic fe
stiv
alM
usik
fest
ival
Fest
ival
mus
ical
e28
.04.
Kaš
telir
-Lab
inci
Dan
opć
ine
Mun
icip
ality
Day
Ta
ge d
er G
emei
nde
Gio
rnat
a de
l Com
une
Pučk
a fe
šta
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t Fe
sta
popo
lare
28.0
4. F
ažan
a Sk
ate
park
Sam
o da
nam
ne
padn
e ki
ša
I hop
e it
does
n’t r
ain
Nur
das
s ke
in R
egen
fällt
Sper
iam
o ch
e no
n pi
ova
Skat
e na
tjeca
nje
Skat
e-co
ntes
tSk
atew
ettb
ewer
bG
ara
di s
kate
28.0
4. F
ažan
a Ri
va 1
7.00
9. š
kola
sol
jenj
a sa
rdel
a9t
h Sc
hool
of S
altin
g Pi
lcha
rd9.
Faž
aner
Sch
ule
des
Eins
alze
ns
von
Sard
elle
n 9˚
Scu
ola
fasa
nese
di s
alat
ura
delle
sar
delle
Takm
ičen
je u
sol
jenj
u sa
rdel
a, g
astr
o po
nuda
od
slan
ih s
arde
la, m
aslin
o-vo
g ul
ja i
ista
rski
h vi
na, p
reda
vanj
e o
trad
icijs
kim
nač
inim
a ko
nzer
vira
nja,
pr
erad
e i p
ripre
man
ja s
arde
la
Com
petit
ion
in s
altin
g pi
lcha
rd, t
astin
g an
d bu
ying
sal
ted
and
mar
inat
ed
pilc
hard
as
wel
l as
pilc
hard
dis
hes,
Mar
sch
zum
Učk
aM
arci
a su
l Mon
te M
aggi
ore
Plan
inar
ski p
ohod
H
ikin
g m
arch
B
ergw
ande
rung
Sp
ediz
ione
in m
onta
gna
28.0
4. -
01.
05. B
ale
Dan
opć
ine
Mun
icip
ality
day
Ta
g de
r G
emei
nde
Gio
rnat
a de
l com
une
29.0
4. R
abac
12. V
oga
tele
ferik
aU
trka
čam
cim
a B
oat r
ace
Boo
tsre
nnen
C
ompe
tizio
ne d
i bar
che
29.0
4. S
avu
dri
ja C
rven
i vrh
Gol
fski
turn
ir G
olf t
ourn
amen
t G
olft
urni
er
Torn
eo d
i gol
f30
.04.
Po
reč
Trg
slob
ode
Cvj
etni
kor
zo
Flow
er p
arad
eB
lüte
n-Fe
st
Man
ifest
azio
ne fl
orea
le
Fest
a de
l I°
mag
gio
01.0
5. R
ovi
nj P
ark
šum
a Zl
atni
rt
Pros
lava
1. s
vibn
ja
Labo
ur D
ay C
eleb
ratio
n1.
Mai
feie
rFe
sta
del I
° m
aggi
o01
.05.
Ro
vin
j Trg
mar
šala
Tita
20.
00
Cik
lus
Zaba
vni p
rogr
am u
gra
duTo
wn
Ente
rtai
nmen
t Pro
gram
me
Serie
sZy
klus
Unt
erha
ltung
spro
gram
m
in d
er S
tadt
/ C
iclo
Pro
gram
ma
d’in
trat
teni
men
to in
citt
àLe
Mon
deKo
ncer
t/C
once
rt/K
onze
rt/C
once
rto
01.0
5. O
rban
ići (
Mar
čan
a)Tr
ka n
a to
varim
aD
onke
y ra
ceEs
elre
nnen
Gar
a de
gli a
sini
01.0
5. B
arb
an
Trka
na
prst
enac
Tilti
ng a
t the
Rin
gRi
ngst
eche
nG
iost
ra d
ell’a
nello
Trad
icijs
ka ig
raTr
aditi
onal
chi
valro
us c
ompe
titio
nD
as tr
aditi
onel
le R
itter
spie
lG
iost
ra c
aval
lere
sca
01.0
5. P
azin
15. m
eđun
arod
ni d
an p
ješa
čenj
a Is
tars
ke ž
upan
ije15
th W
alki
ng to
ur a
long
the
new
ly
mar
ked
trac
ks o
f the
Paz
in a
rea
15. W
ande
rn a
uf n
eum
arki
erte
n W
ande
rweg
en im
Paz
in-G
ebie
t15
˚Cam
min
o su
i sen
tieri
nuov
amen
te
segn
ati d
el p
isin
ese
01.0
5. M
oto
vun
Mot
ovun
Off
Roa
d 4x
4
Tow
n C
eleb
ratio
nTa
g de
r St
adt U
mag
Gio
rnat
a de
lla C
ittà
Um
ago
04.0
5. K
ašte
lirO
kusi
prir
ode
Tast
es o
f Nat
ure
Ges
chm
ack
der
Nat
urI s
apor
i del
la n
atur
a04
.05.
Po
reč
7.00
-24.
00Sa
jam
ant
ikvi
teta
i um
jetn
ina
Ant
iqui
ties
and
fine
arts
fair
Ant
iqui
täte
n un
d Ku
nstm
arkt
Fier
a de
ll’an
tiqua
riato
e d
elle
op
ere
d’ar
te04
.05.
Ro
vin
j Hot
el E
den
2. A
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
alC
hris
tian
McB
ride
Trio
04. -
05.
05. F
ažan
aTi
tovi
dan
i u F
ažan
iTi
to’s
day
s in
Faž
ana
Tito
-Tag
e in
Faž
ana
Le g
iorn
ate
di T
ito a
Fas
ana
Man
ifest
acija
s c
iljem
oču
vanj
a us
pom
ene
na b
orav
ak J.
B. T
ita u
Faž
ani
Even
t in
mem
ory
of Jo
sip
Bro
z Ti
to in
Fa
žana
/ V
eran
stal
tung
mit
dem
Zie
l an
den
Auf
enth
alt v
on Jo
sip
Bro
z Ti
to in
Fa
žana
zu
erin
nern
/ M
anife
staz
ione
il
cui o
biet
tivo
è di
con
serv
are
il ric
ordo
de
lla p
rese
nza
di J.
B. T
ito a
Fas
ana
04. -
05.
05. B
uze
t H
istr
ia C
lass
ic C
ar
04. -
06.
05. U
mag
Nov
a ob
ala
7. C
rofis
hM
eđun
arod
ni s
ajam
rib
arst
va i
opre
me
Inte
rnat
iona
l fish
ery
and
fishi
ng ta
ckle
fa
ir /
Inte
rnat
iona
le F
isch
er-
und
Fisc
here
imes
se /
Fie
ra d
ella
pes
ca e
de
ll’at
trez
zatu
ra d
a pe
sca
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
04. -
06.
05. U
mag
Nov
a ob
ala
3. U
mag
Lan
dSa
jam
agr
opro
izvo
daA
gro
prod
ucts
fair
Fier
a de
i pro
dott
i agr
icol
i04
. - 0
6.05
. Po
reč
- T
ar -
Tin
jan
Istr
ia V
alam
ar T
erra
Mag
ica
Bik
eM
eđun
arod
na b
icik
listič
ka M
TB u
trka
Inte
rnat
iona
l MTB
bic
ycle
rac
eIn
tern
atio
nale
s M
TB F
ahrr
ad-R
enne
n C
orsa
cic
listic
a M
TB in
tern
azio
nale
04. -
16.
05. P
ula
MM
C L
uka
&
Gal
erija
Ane
x (G
alle
ry)
Škol
a pr
imije
njen
ih u
mje
tnos
ti i
diza
jna
Pula
Scho
ol o
f app
lied
arts
and
des
ign
Pula
Schu
le fü
r an
gew
andt
e Ku
nst u
nd
Des
ign
in P
ula
Scuo
la d
elle
art
i app
licat
e e
del d
esig
n Sk
upna
izlo
žba
/ G
roup
exh
ibit
Gru
ppen
auss
tellu
ng /
Mos
tra
colle
tiva
04. -
26.
05. V
od
nja
nM
oj k
ažun
- L
a m
ia c
asita
Svak
e su
bote
i ne
djel
je lj
ubite
lji tr
adi-
cijs
ke a
rhite
ktur
e m
ogu
sudj
elov
ati u
ra
znov
rsni
m r
adio
nica
ma
i pre
dava
-nj
ima
o ka
žuni
ma
i suh
ozid
ima
te u
ra
dnim
akc
ijam
a iz
rade
i ob
nove
tih
obje
kta
Ever
y Sa
turd
ay a
nd S
unda
y tr
ue
trad
ition
al a
rchi
tect
ure
love
rs c
an ta
ke
part
in v
ario
us w
orks
hops
and
less
ons
abou
t the
kaž
uni a
nd d
ry s
tone
wal
lsJe
den
Sam
stag
und
Son
ntag
kön
nen
zahl
reic
he K
lein
kind
er u
nd e
chte
Lie
-bh
aber
der
trad
ition
elle
n A
rchi
tekt
ur
an v
ersc
hied
enar
tigen
Wer
kstä
tten
un
d Vo
rträ
gen
über
kaž
un u
nd d
en
Troc
kenb
aute
n te
ilneh
men
Ogn
i sab
ato
e do
men
ica
aman
ti
06.0
5. U
mag
Dan
muz
eja
Gra
da U
mag
aTo
wn
of U
mag
Mus
eum
Day
Post
er-p
reze
ntac
ija n
ovop
rona
đeni
h ra
nosr
ednj
ovje
kovn
ih fr
esak
aPr
esen
tatio
n of
rec
ently
dis
cove
red
med
ieva
l fre
scoe
s06
.05.
Mar
ija n
a K
rasu
(U
mag
)Tu
rnir
u ga
đanj
u le
teći
h m
eta
Cla
y ta
rget
sho
otin
g to
urna
men
t06
. - 1
3.05
. Po
reč
Zele
na la
guna
Svje
tski
str
elič
arsk
i kup
Arc
hery
Wor
ld C
upM
etek
san
Bog
ensc
hies
sen
Wor
ld C
upC
oppa
mon
dial
e de
l tiro
con
l’ar
co07
. - 1
3.05
. Po
reč
Zele
na la
guna
Euro
pski
juni
orsk
i kup
u s
trel
ičar
stvu
Euro
pean
juni
or a
rche
ry c
upEu
ropä
isch
er C
up d
er Ju
nior
en im
B
ogen
schi
eßen
/ C
oppa
eur
opea
di t
iro
coll’
arco
juni
ores
08. -
10.
05. P
ore
č M
araf
orB
OO
Ktiž
inSa
jam
knj
iga
/ B
ook
Fair
Buc
hmes
se /
Fie
ra d
el L
ibro
10. -
11.
05. P
ula
Arh
eolo
ški m
uzej
Is
tre
(AM
I Mus
eum
)4.
sus
ret S
ekci
je r
esta
urat
ora
i pre
pa-
rato
ra H
rvat
skog
muz
ejsk
og d
rušt
vaM
eetin
g of
res
tore
rs a
nd p
repa
rato
rsTr
effe
n de
r Se
ktio
n vo
n Re
stau
rato
ren
und
Präp
arat
oren
der
Kro
atis
chen
M
useu
msg
esel
lsch
aft
Inco
ntro
del
la S
ezio
ne d
ei
rest
aura
tori
e pr
epar
ator
i del
la S
ocie
tà
mus
eale
cro
ata
Okr
ugli
stol
, tem
atsk
a pr
edav
anja
, iz
ložb
a pl
akat
a Ro
und
tabl
e di
scus
sion
, lec
ture
s,
post
ers
exhi
bitio
n
11. -
13.
05. R
ovi
nj
Šolja
novi
dan
iŠo
ljan’
s D
ays
Šolja
ns T
age
Gio
rnat
e di
Šol
jan
Knjiž
evno
-zna
nstv
eni s
kup
liter
ary-
scie
ntifi
c co
nfer
ence
Lite
ratu
rwis
sens
chaf
tlich
es T
reff
enC
onve
gno
scie
ntifi
co-le
tter
ario
12.0
5. B
ale
Nat
jeca
nje
vatr
ogas
aca
Fire
fight
ers
com
petit
ion
Feue
rweh
rwet
tbew
erb
Gar
a de
i vig
ili d
el fu
oco
12.0
5. B
arb
an
5. s
mot
ra v
ina
Win
e Ex
hibi
tion
Wei
naus
stel
lung
Ra
sseg
na d
el v
ino
Izbo
r na
jbol
jih b
ijelih
i cr
nih
vina
Sele
ctio
n of
the
best
whi
te
and
red
win
esW
ahl d
er b
este
n Ro
t- u
nd W
eißw
eine
Con
cors
o de
i mig
liori
vini
12
. - 1
3.05
. Um
ag Š
kols
ka d
vora
naO
dboj
kašk
i tur
nir
Volle
ybal
l Tou
rnam
ent
Volle
ybal
lturn
ier
Torn
eo d
i pal
lavo
lo12
. - 1
3.05
. Po
reč
Trg
slob
ode
Drž
avno
prv
enst
vo m
ažor
etki
nja
Nat
iona
l Maj
oret
te C
ham
pion
ship
sN
atio
nalm
eist
ersc
haft
für
Maj
oret
ten
Cam
pion
ato
stat
ale
maj
oret
tes
12. -
13.
05. R
abac
Riv
aLa
bins
ka r
epub
lika
(Ope
n)Je
drili
čars
ka r
egat
aSa
iling
reg
atta
Sege
lrega
tta
Rega
ta d
i vel
a
16. -
20.
05. P
ore
č In
ters
port
cen
tar
ESD
U W
orld
Dan
ce M
aste
rs D
ance
star
Međ
unar
odno
ple
sno
natje
canj
eIn
tern
atio
nal d
ance
com
petit
ion
Inte
rnat
iona
ler T
anzw
ettb
ewer
bC
onco
rso
inte
rnaz
iona
le d
i bal
lo17
. - 2
0.05
. Um
ag H
otel
i Mel
ia C
oral
&
Hot
el S
ol A
uror
aIn
ters
last
& W
PC
Wor
ld P
astr
ycoo
k C
ompe
titio
nKo
ngre
s sl
astič
arst
va i
kond
itors
tva
17. -
20.
05. T
ar L
ante
rna
Sprin
g Ja
mm
Pr
olje
tni e
vent
stu
dena
ta iz
Aus
trije
A
nnua
l spr
ingt
ime
even
t for
stu
dent
s fr
om A
ustr
ia /
Frü
hjah
rsev
ent f
ür
Stud
ente
n au
s Ö
ster
reic
hL’
even
to p
rimav
erile
per
stu
dent
i da
ll’A
ustr
ia18
.05.
Um
ag T
rg S
v. M
artin
a M
eđun
arod
ni d
an m
uzej
aIn
tern
atio
nal M
useu
m D
ayPr
ezen
taci
ja i
radi
onic
a sr
ednj
ovje
kovn
ih fr
esak
aM
edie
val f
resc
oes
pres
enta
tion
and
wor
ksho
p18
.05.
Kaš
telir
Pla
cO
kusi
prir
ode
/ Ta
stes
of N
atur
eG
esch
mac
k de
r N
atur
I sap
ori d
ella
nat
ura
18.0
5. P
ore
č M
uzej
(Mus
eum
)M
eđun
arod
ni d
an m
uzej
aIn
tern
atio
nal M
useu
m D
ayIn
tern
atio
nale
r Tag
der
Mus
een
Gio
rnat
a in
tern
azio
nale
dei
mus
eiPr
edav
anje
, rad
ioni
ce, s
truč
no v
ođen
jeLe
ctur
es, w
orks
hops
, gui
ded
tour
sVo
rlesu
ngen
, Wor
ksho
ps, u
nter
fa
chlic
her
Leitu
ngC
onfe
renz
a, la
bora
tori,
vis
ita g
uida
ta
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
dell’
arch
itett
ura
trad
izio
nale
pos
sono
pa
rtec
ipar
e ai
div
ersi
wor
ksho
p e
lezi
oni s
ui k
ažun
i e i
mur
i a s
ecco
e
part
ecip
are
alle
iniz
iativ
e di
cos
truz
io-
ne e
rin
novo
di q
uest
e co
stru
zion
i04
.05.
- 1
5.06
. Pu
la A
rheo
lošk
i muz
ej
Istr
e (A
MI M
useu
m)
110.
god
ina
izlo
žben
e dj
elat
nost
i11
0. y
ears
of m
useu
m e
xhib
ition
s11
0 Ja
hre
Aus
stel
lung
stät
igke
it11
0 an
ni d
i att
ività
esp
ositi
vaIz
ložb
a/Ex
hibi
tion
Aus
stel
ung/
Mos
tra
05.0
5. U
mag
Ku
p G
rada
Um
aga
City
of U
mag
Cup
Međ
unar
odno
nat
jeca
nje
u po
dvod
nom
rib
olov
uIn
tern
atio
nal s
cuba
fish
ing
com
petit
ion
Unt
erw
asse
rjagd
-Wet
tbew
erb
Gar
a di
pes
ca s
ubac
quea
05.0
5. B
uje
Sta
nica
Kokt
els
band
, kla
pe S
v. F
lorij
an i
Volo
sko
Mus
ic a
nd e
nter
tain
men
t M
usik
alis
ches
Unt
erha
ltung
spro
gram
m
Mus
ica
d’in
trat
teni
men
to05
.05.
Pu
la K
ated
rala
19.
30M
atko
Bra
jša
Raša
n (H
R) &
Th
e Ö
rjan
Cho
ir (S
)Ko
ncer
t zbo
rova
C
horu
s co
ncer
tC
hork
onze
rt
Con
cert
o di
cor
i05
. - 0
6.05
. Um
agRe
gata
Gra
da U
mag
a (O
PT)
City
of U
mag
sai
ling
rega
tta
Sege
lrega
tta
der
Stad
t Um
agRe
gata
del
la C
ittà
di U
mag
o
Rund
er T
isch
, the
mat
isch
e Vo
rträ
ge,
Plak
atau
sste
llung
Ta
vola
rot
onda
, con
fere
nze
tem
atic
he,
mos
tra
di m
anife
sti
10. -
13.
05. U
mag
TN
Sol
Ste
lla M
aris
Staa
ri ro
keri
Bik
ers’
mee
ting
11.0
5. P
ore
č 7.
00-2
4.00
Saja
m a
ntik
vite
ta i
umje
tnin
aA
ntiq
uitie
s an
d fin
e ar
ts fa
irA
ntiq
uitä
ten
und
Kuns
tmar
ktFi
era
dell’
antiq
uaria
to e
del
le
oper
e d’
arte
11.0
5. V
rsar
Riv
a 19
.00
Riba
rska
fešt
aFi
sher
man
Fes
tival
Fisc
her-
Fest
Fest
a de
i pes
cato
ri11
.05.
Kaš
telir
Pla
cO
kusi
prir
ode
Tast
es o
f Nat
ure
Ges
chm
ack
der
Nat
urI s
apor
i del
la n
atur
a11
. - 1
2.05
. Um
agId
ejaX
- N
atio
nal A
dver
tisin
g Fe
stiv
al11
. - 1
3.05
. Po
reč
Žatik
aVi
nist
raM
eđun
arod
na iz
ložb
a vi
na i
vin
arsk
e op
rem
eIn
tern
atio
nal e
xhib
ition
of w
ine
and
win
emak
ing
equi
pmen
tIn
tern
atio
nale
Wei
naus
stel
lung
Rass
egna
inte
rnaz
iona
le d
el v
ino
11. -
13.
05. P
ore
č M
araf
or
BO
OKt
iga
Fest
ival
pro
čita
nih
knjig
aSe
cond
han
d bo
ok fa
irM
esse
von
geb
rauc
hten
Büc
hern
Fier
a de
l lib
ro u
sato
13.0
5. R
oč
Z ar
mon
iku
v Ro
čM
eđun
arod
ni s
usre
t svi
rača
na
dija
tons
kim
har
mon
ikam
a -
trie
štin
ama
Inte
rnat
iona
l mee
ting
of d
iato
nic
acco
rdio
n pl
ayer
s - T
riest
ina
Inte
rnat
iona
les
Tref
fen
von
diat
onis
chen
Har
mon
ikas
piel
ern
- Sp
iele
rn d
er ‘T
riest
iner
’In
cont
ro in
tern
azio
nale
di s
uona
tori
di
fisar
mon
iche
dia
toni
che
- tr
iest
ine
13.0
5. O
prt
alj
Ant
ique
s -
Saja
m a
ntik
vite
taA
ntiq
uitie
s fa
irM
esse
für A
ntiq
uitä
ten
Fier
a de
ll’an
tqua
riato
14.0
5. R
ovi
nj H
otel
Adr
iatic
20.
00C
iklu
s Za
bavn
i pro
gram
u g
radu
Tow
n En
tert
ainm
ent P
rogr
amm
e Se
ries
Zykl
us U
nter
haltu
ngsp
rogr
amm
in
der
Sta
dt /
Cic
lo P
rogr
amm
a d’
intr
atte
nim
ento
in c
ittà
Kris
tian
Terz
ić T
rio fe
at. T
asha
Qua
rtet
Konc
ert/
Con
cert
/Kon
zert
/Con
cert
o15
.05.
- 1
5.06
. Plo
min
Dan
i ist
arsk
og z
vonč
ića
Day
s of
the
Istr
ian
Blu
e-be
llTa
ge d
er is
tris
chen
Glo
cken
blum
enG
iorn
ate
della
cam
panu
la is
tria
na16
.05.
Ro
vin
j MM
C 1
8.00
G
lazb
eni p
ouča
kM
usic
al T
heor
emB
ildun
gsko
nzer
tTe
orem
a m
usic
ale
GŠ
I. M
. Ron
jgov
(Pul
a): P
opul
ar ti
tles
Har
mon
ikaš
ki o
rkes
tar
Acc
ordi
on o
rche
stra
H
arm
onik
a-O
rche
ster
O
rche
stra
di fi
sarm
onic
a
18.0
5. P
ula
Arh
eolo
ški m
uzej
Istr
eM
eđun
arod
ni d
an m
uzej
aIn
tern
atio
nal M
useu
m D
ayIn
tern
atio
nale
r M
useu
mst
agG
iorn
ata
inte
rnaz
iona
le d
ei m
usei
Izlo
žbe/
Exhi
bitio
nsA
usst
elun
gen/
Mos
tre
18.0
5. P
ore
č 7.
00-2
4.00
Saja
m a
ntik
vite
ta i
umje
tnin
aA
ntiq
uitie
s an
d Fi
ne A
rts
Fair
Ant
iqui
täte
n un
d Ku
nstm
arkt
Fier
a de
ll’an
tiqua
riato
e d
elle
op
ere
d’ar
te18
.05.
Ro
vin
j exT
DR
2. A
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
alYe
llow
jack
ets
18. -
19.
05. B
uje
Fest
ival
istr
omle
tačk
og g
ovor
aFe
stiv
al o
f Ist
rian-
Vene
tian
dial
ect
Fest
ival
der
istr
iani
sch-
vene
tisch
en
Mun
dart
/ F
estiv
al d
ell’i
stro
vene
to18
. - 2
0.05
. Po
reč
Riva
Fest
ival
Mal
vazi
jaM
alva
sia
Win
e Fe
stiv
alM
alva
sia
Wei
n Fe
stiv
alIl
fest
ival
del
la M
alva
sia
18. -
20.
05. B
uze
t D
ownh
ill B
uzet
18
.05.
- 0
3.06
. Po
reč
Prol
jeće
u P
oreč
uSp
ring
in P
oreč
Früh
ling
in P
oreč
Prim
aver
a a
Pare
nzo
19.0
5. U
mag
- N
ovi
grad
Hum
anita
rna
akci
ja: O
ldtim
eri u
miro
v-lje
nici
ma
Susr
et i
vožn
ja s
um
irovl
jeni
cim
aRi
de in
old
time
vehi
cles
C
harit
y ev
ent f
or p
ensi
oner
s
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
19.0
5. U
mag
Crv
eni v
rhIs
tria
n W
ine
Cup
Gol
fski
turn
ir /
Gol
f tou
rnam
ent
Gol
ftur
nier
/ T
orne
o di
gol
f19
.05.
Um
ag Ž
upna
crk
va 2
0.00
Org
anum
His
tria
e 20
12M
eđun
arod
ni fe
stiv
al o
rgul
ja
Inte
rnat
iona
l Org
an M
usic
Fes
tival
Inte
rnat
iona
les
Org
elfe
stiv
alFe
stiv
al in
tern
azio
nale
del
l’org
ano
Zagr
eb B
asso
on Q
uart
et&
Gor
dana
Vid
njev
ić19
.05.
Ro
vin
j exT
DR
2. A
vant
gard
e Ja
zz F
estiv
al3
Coh
ens
Sext
et fe
atur
ing
Ana
t, Yu
val &
Avi
shai
Coh
en19
.05.
Šti
nja
n (
Pu
la)
Punt
a C
hris
to3p
l Dub
le T
rubl
leSe
ason
Ope
ning
19. -
20.
05. T
rst-
Um
ag-T
rst
Mem
orija
l Ner
io V
okJe
drili
čars
ka r
egat
aSa
iling
reg
atta
Sege
lrega
tta
Rega
ta d
i vel
a20
.05.
Gra
čišć
eZa
sopi
mo
na o
rgan
ićSu
sret
svi
rača
na
usni
m h
arm
onik
ama
Mee
ting
of h
arm
onic
a pl
ayer
sTr
effe
n de
r M
undh
arm
onik
a-Sp
iele
rIn
cont
ro d
i suo
nato
ri d’
arm
onic
a a
bocc
a20
.05.
Bu
jeIs
trA
rtM
eđun
arod
ni li
kovn
i nat
ječa
jIn
tern
atio
nal a
rt c
ompe
titio
nD
ie K
ünst
ler
scha
ffen
Con
cors
o ar
tistic
o in
tern
azio
nale
21
.05.
Pu
la K
ated
rala
19.
00M
atko
Bra
jša
Raša
n (H
R) &
Ruko
met
ni tu
rnir
Han
dbal
l tou
rnam
ent
25.0
5. N
ovi
grad
Vel
iki t
rgG
nam
Gna
m F
est
Sard
elaf
est
Gas
tro
man
ifest
acija
G
astr
onom
y fe
stiv
al
Gas
troa
ngeb
ot
Man
ifest
azio
ne g
astr
onom
ica
25.0
5. K
ašte
lir P
lac
Oku
si p
rirod
eTa
stes
of N
atur
eG
esch
mac
k de
r N
atur
I sap
ori d
ella
nat
ura
25.0
5. P
ore
č 7.
00-2
4.00
Saja
m a
ntik
vite
ta i
umje
tnin
aA
ntiq
uitie
s an
d fin
e ar
ts fa
irA
ntiq
uitä
ten
und
Kuns
tmar
ktFi
era
dell’
antiq
uaria
to e
del
le
oper
e d’
arte
25.0
5. R
ovi
nj T
rg m
arša
la T
ita 2
1.00
C
iklu
s Za
bavn
i pro
gram
u g
radu
Tow
n En
tert
ainm
ent P
rogr
amm
e Se
ries
Zykl
us U
nter
haltu
ngsp
rogr
amm
in
der
Sta
dt /
Cic
lo P
rogr
amm
a d’
intr
atte
nim
ento
in c
ittà
Part
y B
and
Konc
ert/
Con
cert
/kon
zert
/Con
cert
o25
. - 2
7.05
. Kas
tan
ija (
No
vigr
ad)
Pira
tes
Part
yM
eđun
arod
ni m
oto
susr
et
Inte
rnat
iona
l Bik
ers
mee
ting
Inte
rnat
iona
l Mot
orra
dtre
ffen
In
cont
ro m
otoc
iclis
tico
inte
rnaz
iona
le
25. -
28.
05. R
ovi
nj M
MC
5.
Art
exch
ange
Ista
rski
saj
am u
mje
tnin
a Is
tria
n ar
t fai
rB
ilder
aukt
ion
Art
efier
a is
tria
na
Spor
t-, K
ultu
r- u
ndU
nter
haltu
ngsp
rogr
amm
Prog
ram
ma
d’in
trat
teni
men
to
spor
tivo
e cu
ltura
le27
.05.
Bo
rut
(Paz
in)
Duh
ovi /
Pen
teco
st
Pfing
sten
/ P
ente
cost
e
Crk
vena
sve
čano
stC
hurc
h fe
stiv
ityKi
rchf
est /
Fes
ta r
elig
iosa
29.0
5. F
un
tan
a C
rkva
sv.
Ber
nard
a (C
hurh
c) 2
1.00
Konc
ert u
crk
viC
once
rt in
the
Chu
rch
Konz
ert i
n de
r Ki
rche
Con
cert
in c
hies
a29
.05
- 03
.06.
Ro
vin
jPh
otod
ays
Fest
ival
foto
grafi
jePh
otof
estiv
alFe
stiv
al d
ella
foto
grafi
a30
.05.
Gra
din
jeM
ajev
ica
Pučk
a fe
šta/
Folk
fest
ival
Volk
sfes
t/Fe
sta
popo
lare
30. -
31.
05. P
azin
Fest
ival
eur
opsk
e kr
atke
prič
eEu
rope
an s
hort
sto
ry fe
stiv
alFe
stiv
al d
er e
urop
äisc
hen
Kurz
gesc
hich
teFe
stiv
al d
el r
acco
nto
brev
e eu
rope
oKn
jižev
na m
anife
stac
ijaLi
tera
ry e
vent
Lite
raris
che
Vera
nsta
ltung
enM
anife
staz
ione
lett
erar
ia
30.0
5. -
03.
06. R
ovi
nj H
otel
Istr
a &
O
tok
Sv. A
ndrij
a (Is
land
) A
pnea
Aca
dem
ySp
orts
ko d
ogađ
anje
pos
veće
no
ronj
enju
na
dah
Saj
mo
vi u
Istr
iFi
ere
in Is
tria
Fair
s in
Istr
iaJa
hrm
ärkt
e in
Istr
ien
... u
mje
secu
... d
el m
ese
... o
f th
e m
on
th...
im M
on
at
Bal
e (V
alle
)B
arb
an (
Bar
ban
a)dr
uge
subo
tese
cond
Sat
urda
yje
den
zwei
ten
Sam
stag
ogni
sec
ondo
sab
ato
Bu
je (
Bu
ie)
prve
srij
ede
first
Wed
nesd
ayje
den
erst
en M
ittw
och
prim
o m
erco
ledi
Bu
zet
(Pin
guen
te)
prvo
g pe
tka
i tre
ćeg
četv
rtka
first
Frid
ay a
nd th
ird T
hurs
day
jede
n er
sten
Fre
itag
und
jede
ndr
itten
Don
ners
tag
prim
o ve
nerd
i e te
rzo
giov
edi
Kaš
telir
(C
aste
llier
)pe
tkom
/Frid
ays
frei
tags
/ven
erdi
Lab
in (
Alb
on
a)tr
eće
srije
deth
ird W
edne
sday
jede
n dr
itten
Mitt
woc
hog
ni te
rzo
mer
cole
di
enjo
yeve
nts
ww
w.is
tra.
com
Nor
th D
akot
a St
ate
Uni
vers
ity (U
S)Ko
ncer
t zbo
rova
Cho
rus
conc
ert
Cho
rkon
zert
Con
cert
o di
cor
i22
.05.
Po
reč
Gas
tro
okus
i Ist
reFl
avou
rs o
f Ist
riaG
astr
onom
isch
e D
eliz
ien
aus
Istr
ien
Gus
ti ga
stro
nom
ici i
stria
niPr
omoc
ija tr
adic
iona
lne
hran
e i
proi
zvod
a Is
tre
Pres
enta
tion
of e
no-g
astr
o pr
oduc
tsPr
omov
ieru
ng lo
kale
r la
ndes
typi
sche
r Pr
oduk
tePr
omoz
ione
dei
pro
dott
i en
ogas
tron
omic
i loc
ali
22.0
5. F
un
tan
a C
rkva
sv.
Ber
nard
a (C
hurc
h) 2
1.00
Konc
ert u
crk
viC
once
rt in
the
Chu
rch
Konz
ert i
n de
r Ki
rche
Con
cert
in c
hies
a23
.05.
Um
agSv
. Pel
egrin
Pros
lava
dan
a za
štitn
ika
grad
aC
eleb
ratio
n of
the
patr
on o
f the
city
Feie
r de
s St
adtp
atro
nsFe
sta
del p
atro
no d
ella
citt
à23
. - 2
6.05
. Um
agFo
rum
Tom
izza
201
2Kn
jižev
no-z
nans
tven
i sku
pLi
tera
ry-s
cien
tific
conf
eren
ceLi
tera
turw
isse
nsch
aftli
ches
Tre
ffen
Con
fere
nza
scie
ntifi
co-le
tter
aria
24. -
27.
05. U
mag
Za
vršn
ica
drža
vnog
prv
enst
va
za d
jevo
jčic
eG
irls
stat
e ch
ampi
onsh
ip fi
nals
26.0
5. R
ovi
nj
2. S
uper
sprin
t Tria
tlon
Rovi
nj 2
012
25.0
5. -
16.
06. P
ore
č M
ala
gale
rija
Silv
io Š
arić
Izlo
žba/
Exhi
bitio
nA
usst
ellu
ng/M
ostr
a26
.05.
Um
agSv
. Pel
egrin
Susr
et k
lapa
i M
eđun
arod
ni s
last
ičar
ski k
upM
eetin
g of
sin
ging
cho
irs a
nd
Inte
rnat
iona
l con
fect
ione
rs’ c
up26
. - 2
7.05
. Vo
dn
jan
Nar
odni
trg
3. fe
stiv
al s
amon
iklo
g, lj
ekov
itog
i jes
tivog
bilj
aW
ild p
lant
fest
ival
Fe
stiv
al d
er v
on a
llein
sp
rieße
nden
Pfa
nzen
Fe
stiv
al d
elle
erb
e sp
onta
nee
27.0
5. Is
tra
Win
e D
ayD
an o
tvor
enih
vin
skih
pod
rum
a u
Istr
iO
pen
win
e ce
llars
’ day
in Is
tria
Tag
der
offe
nen
Wei
nkel
ler
in Is
trie
nG
iorn
ata
delle
can
tine
aper
te in
Istr
ia27
.05.
Faž
ana
Crk
va S
v. K
uzm
e i
Dam
jana
, (C
hurc
h) 0
9.30
, 11.
00D
uhov
i Pe
ntec
ost
Pfing
sten
Pe
ntec
oste
C
rkve
na s
veča
nost
Chu
rch
fest
ivity
Kirc
hfes
t / F
esta
rel
igio
sa27
.05.
Šaj
ini (
Bar
ban
)M
ajni
caSp
orts
ki i
kultu
rno-
zaba
vni p
rogr
amSp
orts
, cul
tura
l and
ent
erta
inm
ent
prog
ram
me
A s
port
s ev
ent d
edic
ated
to fr
ee d
ivin
g Sp
ortli
ches
Ges
cheh
nis,
dem
Tau
chen
au
f Ate
mzu
g ge
wid
met
Man
ifest
azio
ne s
port
iva
dedi
cata
al
l’apn
ea
31.0
5. P
azin
Spo
men
dom
Veče
r fo
lklo
raEv
enin
g of
folk
lore
Folk
lore
-Abe
ndSe
rata
del
folc
lore
31.0
5. -
03.
06. P
ore
č Ža
tika
Mus
ikan
tens
tadl
Gla
zben
i spe
ktak
lM
usic
eve
ntM
usik
Ver
anst
altu
ngen
Spet
acol
o m
usic
ale
31.0
5. -
04.
06. M
edu
linTe
ar it
up!
Rock
abill
y fe
stiv
al31
.05.
- 1
0.06
. Paz
in K
ašte
lTr
adin
etno
Fest
ival
trad
icijs
ke i
etno
gla
zbe
Fest
ival
of t
radi
tiona
l and
eth
no m
usic
Fest
ival
trad
ition
elle
r un
d Et
hno
Mus
ik
Fest
ival
del
la m
usic
a tr
adiz
iona
le
ed e
tnic
a
Mo
tovu
n (
Mo
nto
na)
treć
eg p
oned
jeljk
ath
ird M
onda
yje
den
dritt
en M
onta
gog
ni te
rzo
lune
di
Paz
in (
Pis
ino
)pr
vog
utor
kafir
st T
uesd
ayje
den
erst
en D
iens
tag
ogni
prim
o m
arte
di
Sve
tvin
čen
at (
San
vin
cen
ti)
treć
e su
bote
third
Sat
urda
yje
den
dritt
en S
amst
agog
ni te
rzo
saba
to
Viš
nja
n (
Vis
ign
ano
)po
slje
dnje
g če
tvrt
kala
st T
hurs
day
jede
n le
tzte
n D
onne
rsta
gul
timo
giov
edi
Vo
dn
jan
(D
ign
ano
)pr
ve s
ubot
efir
st S
atur
day
jede
n er
sten
Sam
stag
ogni
prim
o sa
bato
Žmin
j (G
imin
o)
svak
e dr
uge
srije
deev
ery
othe
r Wed
nesd
ayje
den
zwei
ten
ogni
sec
ondo
mer
cole
di
enjo
ymu
seu
ms
enjo
yist
ra
MS
UI
Muz
ej s
uvre
men
e um
jetn
osti
Istr
eM
useu
m o
d C
onte
mpo
rary
Art
s of
Istr
iaD
as M
useu
m m
oder
ner
Kuns
t Ist
riens
Mus
eo d
’art
e co
ntem
pora
nea
dell’
Istr
ia S
tara
tisk
ara,
Sv.
Ivan
a 1
+38
5 (0
)52
4232
05 (0
)98
420
401,
(0)9
1 91
9149
5 IV
- V
: 11.
00 -
19.
00
NP
Bri
jun
iN
acio
naln
i par
k | N
atio
nal p
ark
Nat
iona
lpar
k | P
arco
naz
iona
le
+38
5 (0
)52
5258
82, 5
2588
3 IV
- V
: 08.
00 -
19.
00
Nez
akci
j-Viz
ače
Nes
actiu
m-V
izač
eN
esak
tium
-Viz
ače
Nes
azio
-Viz
ace
Val
tura
+
385
(0)5
2 55
0117
+
385
(0)9
8 53
5826
IV -
V: 0
9.00
- 1
2.00
, 15.
00 -
19.
00
Zbir
ka s
akra
lne
um
jetn
ost
iSa
cral
Art
Col
lect
ion
Sam
mlu
ng d
er s
akra
len
Kuns
tC
olle
zion
e d’
arte
sac
ra
Vod
njan
, Žup
na c
rkva
sv.
Bla
ža
+38
5 (0
)52
5114
20
IV -
V:
Mu
zej P
alač
a B
etti
ca
Bet
tica
Pala
ce M
useu
mM
useu
m P
alas
t B
ettic
aM
useo
Pal
azzo
Bet
tica
Vod
njan
, Ulic
a C
aste
llo 7
+38
5 (0
)52
5359
53 IV
- V
: 09.
00 -
11.
00
Ro
vin
jK
uća
o b
atan
iTh
e B
atan
a H
ouse
H
aus
der
Bat
ana
Cas
a de
lla b
atan
a R
ovin
j, O
bala
P. B
udic
in 2
+
385
(0)5
2 81
2593
IV
- V
: 10.
00 -
13.
00,
5.
00 -
17.
00,
Za
viča
jni m
uze
j Ro
vin
ja
Rovi
nj H
erita
ge M
useu
mH
eim
atm
useu
m d
er S
tadt
Rov
inj
Mus
eo c
ivic
o de
lla c
ittà
di R
ovig
no R
ovin
j, Tr
g m
arša
la T
ita 1
1 +
385
(0)5
2 81
6720
Z
atvo
reno
| C
hius
o
Clo
sed
| Ges
chlo
ssen
Lap
idar
ium
Bal
eŽu
pna
crkv
a | P
aris
h ch
urch
Pf
arki
rche
| C
hies
a pa
rocc
hial
e B
ale
+38
5 (0
)98
290
025
IV -
V:
Pu
la/M
edu
linA
ugu
sto
v h
ram
Te
mpl
e of
Aug
ustu
s A
ugus
tust
empe
lTe
mpi
o d’
Aug
usto
P
ula,
For
um
+38
5 (0
)52
3513
00, 3
5130
1 IV
- 1
4.V:
1
5. -
31.
V:
0
9.00
- 2
1.00
,
0
9.00
- 1
5.00
Sre
diš
nja
Istr
aC
entr
al Is
tria
Zen
tral
istr
ien
Istr
ia c
entr
ale
Zavi
čajn
i mu
zej B
uze
tRe
gion
al M
useu
mH
eim
atsm
useu
m d
er S
tadt
Mus
eo c
ivic
o B
uzet
, Trg
raš
pors
kih
kape
tana
5
+38
5 (0
)52
6627
92
IV -
V: 0
9.00
- 1
5.00
,
Etn
ogr
afsk
i mu
zej I
stre
(EM
I)Et
hnog
raph
ic M
useu
mEt
hnog
raph
isch
es M
useu
mM
useo
etn
ogra
fico
dell’
Istr
ia +
385
(0)5
2 62
4351
, 622
220
& Mu
zej g
rad
a P
azin
aPa
zin
Tow
n M
useu
m
Mus
eum
der
Sta
dtM
useo
del
la C
ittà
di P
isin
o +
385
(0)5
2 62
5040
, 616
866
Paz
in, I
star
skog
raz
voda
1
1 -
14.
IV:
3
4 :
10.
00 -
15.
00
5
: 11
.00
- 16
.00
1
0.00
- 1
6.00
1
5. IV
- V
: 10
.00
- 18
.00,
Jura
j Do
bri
laM
emor
ijaln
a zb
irka
Mem
oria
l Col
lect
ion
Mem
oria
lsam
mlu
ngM
emor
iale
P
azin
, Vel
i Jež
enj
+38
5 (0
)52
6230
54 IV
- V
:
Um
ag/N
ovi
grad
Mu
zej g
rad
a U
mag
a C
ity o
f Um
ag M
useu
m
Um
ag S
tadt
mus
eum
Mus
eo c
ivic
o di
Um
ago
Um
ag, T
rg s
v M
artin
a 1
+38
5 (0
)52
7203
86
+38
5 (0
)98
4406
91 O
pens
in Ju
ne
Mu
zej-M
use
o L
apid
ariu
m
Nov
igra
d, V
elik
i trg
8a
+38
5 (0
)52
7265
82
IV -
V: 1
0.00
- 1
3.00
, 17.
00 -
20.
00
Gal
leri
on
Pom
orsk
a zb
irka
aust
roug
arsk
e m
orna
rice/
The
Aus
tro-
Hun
garia
n N
avy
mar
itim
e co
llect
ion
/See
fahr
tssa
m-
mlu
ng d
er ö
ster
reic
hisc
h-un
garis
chen
M
arin
e/La
col
lezi
one
mar
ittim
a de
lla
Mar
ina
aust
ro-u
ngar
ica
Nov
igra
d, M
linsk
a 1
+38
5 (0
)98
2542
79 5
.IV -
V: 0
9.00
- 1
3.00
, 15.
00 -
19.
00
RECO
NST
RUCT
ION
RECO
NST
RUCT
ION
enjo
ymu
seu
ms
enjo
yist
ra
Arh
eolo
ški m
uze
j Ist
re (A
MI)
Arc
haeo
logi
cal M
useu
m o
f Ist
ria
Arc
häol
ogis
ches
Mus
eum
Istr
iens
Mus
eo a
rche
olog
ico
dell’
Istr
ia
Pul
a, C
arra
rina
3 +
385
(0)5
2 35
1300
, 351
301
IV: 0
9.00
- 1
4.00
,
V:
08.0
0 -
20.0
0,
0
9.00
- 1
5.00
Are
na
Am
fitea
tar
| Am
phith
eatr
e A
mph
ithea
ter
| A
nfite
atro
P
ula,
Fla
vije
vska
bb
+38
5 (0
)52
2190
28 IV
: 08.
00 -
20.
00
V:
08.
00 -
21.
00
An
ton
io S
mar
eglia
Spom
en s
oba
| Mem
oria
l Roo
mG
eden
kzim
mer
| St
anza
mem
oria
le P
ula,
Aug
usto
v pr
olaz
3 +
385
(0)5
2 21
3888
IV -
V: 1
1.00
- 1
2.00
,
Po
vije
sni i
po
mo
rski
mu
zej I
stre
His
toric
al a
nd M
ariti
me
Mus
eum
of I
stria
His
toris
che
und
Mar
itim
e M
useu
m Is
trie
nsM
useo
sto
rico
e n
aval
e de
ll’Is
tria
P
ula,
Gra
dins
ki u
spon
6
+38
5 (0
)52
2115
66, 2
1174
0 IV
- V
: 08.
00 -
19.
00 S
veta
Src
aM
uzej
sko-
gale
rijs
ki p
rost
or
Sacr
ed H
eart
s M
useu
m G
alle
ryM
useu
m-
und
Gal
erie
raum
Hei
lige
Her
zen
Mus
eale
-esp
ositi
vo S
acro
Cuo
re P
ula,
De
Ville
ov u
spon
2
IV -
V: 1
2.00
- 2
0.00
Ple
s m
rtva
ca -
Dan
se m
acab
reC
rkva
Maj
ke B
ožje
na
Škril
inah
Chu
rch
of S
t. M
ary
on Š
krili
nah
Kirc
he d
er M
utte
rgot
tes
auf Š
krili
nah
Chi
esa
della
Mad
onna
su
Škril
inah
Fam
. Šes
tan,
Ber
am 3
8 +
385
(0)5
2 62
2903
IV
- V
:
Min
i mu
zej P
aren
zan
aM
ini-M
useu
m |
Min
i mus
eo L
ivad
e +
385
(0)5
2 64
4077
, (0)
98 9
09 7
734
IV -
V:
Etn
ogr
afsk
a zb
irka
Ethn
ogra
phic
Col
lect
ion
Ethn
ogra
phis
che
Sam
mlu
ng
Col
lezi
one
etno
grafi
ca B
uje,
Trg
slo
bode
4 +
385
(0)5
2 77
2023
+38
5 (0
)91
5208
938
IV:
V: 1
0.00
- 1
2.00
Po
reč
Eufr
azije
va b
azili
kaEu
phra
sian
Bas
ilica
Eu
phra
sius
-Bas
ilika
Bas
ilica
Euf
rasi
ana
Por
eč, E
ufra
zije
va u
lica
22
+38
5 (0
)52
4316
35
IV -
V: 0
7.00
- 1
9.00
Etn
ogr
afsk
a zb
irka
Ethn
ogra
phic
Col
lect
ion
Ethn
ogra
phis
che
Sam
mlu
ng
Col
lezi
one
etno
grafi
ca K
ašte
lir-L
abin
ci +
385
(0)5
2 46
3140
, 463
141
IV:
08
.00
- 15
.00,
V:
08.0
0 -
15.0
0, 1
7.00
- 2
2.00
1
2.00
- 1
4.00
Vrs
ar/F
un
tan
aS
akra
lna
zbir
ka F
un
tan
e i V
rsar
a Vr
sar
and
Funt
ana
Sacr
al C
olle
ctio
nSa
kral
e Sa
mm
lung
von
Vrsa
r un
d Fu
ntan
aC
olle
zion
e di
ogg
etti
sacr
i di
Ors
era
e Fo
ntan
e V
rsar
, Crk
va s
v. F
oške
+
385
(0)5
2 44
1109
IV
- V
:
Lab
in/R
abac
Nar
od
ni m
uze
j Lab
inLa
bin
Nat
iona
l Mus
eum
V
olks
mus
eum
Lab
inM
useo
pop
olar
e di
Alb
ona
Lab
in, 1
. svi
bnja
6
+38
5 (0
)52
8524
77
IV: 1
0.00
- 1
4.00
V: 1
0.00
- 1
3.00
, 17.
00 -
19.
00
Mat
ija V
lači
ć Ili
rik
Mem
orija
lna
zbirk
aM
emor
ial C
olle
ctio
nRa
ccol
ta m
emor
iale
L
abin
, G. M
artin
uzzi
7
+38
5 (0
)52
8524
77 IV
- V
:
Zbir
ka s
akra
lnih
um
jetn
ina
Sacr
al A
rt C
olle
ctio
n Sa
mm
lung
der
sak
rale
n Ku
nstw
erke
Col
lezi
one
d’ar
te s
acra
L
abin
, Crk
va s
v. M
arije
Tje
šite
ljice
+
385
(0)5
2 85
2477
IV -
V:
Lege
nd
a | L
egge
nd
aK
ey |
Zeic
hen
erkl
äru
ng
Adr
esa
| Ind
irizz
o | A
ddre
ss |
Adr
esse
Tel
efon
| Te
lefo
no |
Phon
e | T
elef
on
GSM
Rad
no v
rijem
e | O
rario
d’a
pert
ura
Ope
ning
hou
rs |
Öff
nung
szei
ten
IV -
V
U
z na
javu
| A
ric
hies
taBy
arr
ange
men
t | N
ach
Vere
inba
rung
Dan
i u tj
ednu
| G
iorn
i del
la s
ettim
ana
Wee
kday
s | W
oche
ntag
e
1 =
Pon
edje
ljak|
Lune
dì|M
onda
y|M
onta
gH
OL
= B
lagd
an|F
estiv
ita|H
olid
ays|
Feie
rtag
e
Zatv
oren
o | C
hius
oC
lose
d | G
esch
loss
en
enjo
yatt
ract
ions
enjo
yist
ra
Zvje
zdar
nic
e O
bse
rvat
ori
esS
tern
war
ten
Oss
erva
tori
o a
stro
no
mic
o
Viš
nja
n, I
star
ska
5 +
385
(0)5
2 44
9212
IV
- V:
P
ula
, Par
k M
onte
Zar
o +
385
(0)9
1 21
4196
6 I
V - V
:
Akv
ariji
Aq
uar
ium
sA
qu
arie
n A
cqu
ari
Um
ag, 1
. svi
banj
bb
+38
5 (0
)91
3672
777
kn 4
0/20
I
V - V
: 10.
00 -
16.
00P
ore
č, F
. Gla
vini
ća 4
+38
5 (0
)91
3672
777
kn 4
0/20
I
V - V
: 10.
00 -
16.
00R
ovi
nj,
Oba
la G
. Pal
iaga
5 +
385
(0)5
2 80
4700
kn 2
0/10
I
V - V
: 10.
00 -
16.
00P
ula
, For
t Ver
udel
la +
385
(0)5
2 38
1402
kn 6
0/30
I
V - V
: 10.
00 -
18.
00
Din
osa
ur
Par
kFu
nta
na
+38
5 (0
)52
4453
27kn
100
/80
kn I
V:
V: 1
0.00
- 1
8.00
Bo
škar
in B
osc
arin
Fab
ci, F
abci
28
+38
5 (0
)52
4621
29, (
0)91
556
1021
, M
IN. 1
5 pe
rson
s V
išn
jan
, Zag
reba
čka
21St
anci
ja B
oška
rin +
385
(0)5
2 44
9361
, (0)
91 5
2726
83
, MIN
. 30
pers
ons
Po
lja la
van
de
Lave
nd
er F
ield
sLa
van
del
-Fel
dP
ian
tagi
on
e d
i lav
and
aV
ižin
ada,
Vrb
ani 3
Lava
nda
Okl
en +
385
(0)5
2 44
6101
, (0)
98 9
9137
87kn
gra
tis I
V - V
: 09.
00 -
18.
00S
vetv
inče
nat
, Pek
ici 1
Sand
ra P
ekic
a +
385(
0)52
560
346,
(0)9
9 51
5666
6 I
V - V
:
Min
i Cro
atia
Ro
vin
j - R
ovi
njs
ko S
elo
Mila
na M
acan
a 5
+38
5 (0
)91
2068
885,
(0)5
2 83
0877
kn 2
5/10
kn
IV
- V: 1
0.00
- 1
8.00
Go
-kar
tU
mag
, Kar
t-ka
rt C
ross
+38
5 (0
)91
5333
070
kn 1
00/5
0 V
: 10.
00 -
13.
00, 1
6.00
- 2
1.00
Tar,
Fra
ta; I
stra
Kar
ting
+38
5 (0
)52
4561
00, (
0)98
290
721
kn 5
0 -
110
IV:
10.
00 -
18.
00
V:
10.
00 -
20.
00P
ula
, Gre
en G
arde
n +
385
(0)5
2 53
5639
, (0)
98 7
2345
5kn
10
min
= 7
0 kn
I
V: 0
8.00
- 2
1.00
V: 0
8.00
- 2
3.00
Ad
ren
alin
ski p
arko
viA
dre
nal
ine
par
ksA
dre
nal
in P
arks
Par
co a
dre
nal
ina
Um
ag, C
ampi
ng S
tella
Mar
is +
385
(0) 9
8217
265
IV
- V:
Po
reč,
Bru
lo, A
kros
+38
5 (0
)98
8605
43 I
V - V
: G
lava
ni,
Bar
ban
(6 k
m)
+38
5 (0
)98
2243
14 I
V - V
: 09.
00 -
20.
00
Mu
zej J
ure
Gra
nd
oM
uze
j vam
pir
aV
amp
ire
Mu
seu
mM
use
um
der
Vam
pir
eM
use
o d
ei v
amp
iri
Tin
jan
, Krin
ga 3
2 +
385
(0)9
1 16
2609
0 I
V - V
:
Šp
ilje
Cav
esH
öh
len
Gro
tte
Brt
on
igla
Mra
mor
nica
+38
5 (0
)99
2502
958
kn 5
0/25
I
V - V
: (1
0.00
- 1
6.00
)P
ore
č, N
ova
Vas
Bar
edin
e &
Tra
ctor
Sto
ry +
385
(0)5
2 42
1333
kn 6
0/35
I
V: 1
0.00
- 1
6.00
V: 1
0.00
- 1
7.00
Žmin
j, Fe
štin
iFe
štin
sko
kral
jevs
tvo
King
dom
of F
estin
iKö
nigr
eich
von
Fes
tini
Regn
o di
Fes
tini
+38
5 (0
)91
7212
854
kn 4
0/25
IV
- V:
: 10.
00 -
18.
00 +
addr
essb
oo
kw
ww
.istr
a.co
m
BA
LE
Rovi
njsk
a 1
+38
5 (0
)52
8242
70B
AR
BA
N
Bar
ban
69 +
385
(0)5
2 56
7420
BR
TON
IGLA
G
lavn
a 3/
A +
385
(0)5
2 77
4307
BU
JE
1. s
vibn
ja 2
+38
5 (0
)52
7733
53B
UZE
T
Vlad
imira
Gor
tana
9 +
385
(0)5
2 66
2343
FAŽA
NA
43
. ist
arsk
e di
vizi
je 8
+38
5 (0
)52
3837
27FU
NTA
NA
B
erna
rda
Bor
isija
2 +
385
(0)5
2 44
5119
GR
OŽN
JAN
U
mbe
rto
Gor
jan
3 +
385
(0)5
2 77
6131
KA
NFA
NA
R
Trg
Mar
ka Z
elka
6 +
385
(0)5
2 82
5244
KA
©TE
LIR
-LA
BIN
CI
Kašt
elir,
Pla
c bb
+38
5 (0
)52
4631
40K
R©
AN
Plom
in, V
ozili
ći 6
6 +
385
(0)5
2 88
0155
LAB
INA
ldo
Neg
ri 20
+38
5 (0
)52
8523
99, 8
5556
0LI
ŽNJA
NLi
žnja
n 14
7 +
385
(0)5
2 57
8426
MA
R»
AN
AKr
nica
, Krn
ica
19 +
385
(0)5
2 55
6366
MED
ULI
NC
enta
r 22
3 +
385
(0)5
2 57
7145
MO
TOV
UN
Trg
And
rea
Ant
ico
1 +
385
(0)5
2 68
1726
NO
VIG
RA
DM
andr
ač 2
9a +
385
(0)5
2 75
7075
, 758
011
OP
RTA
LJM
atka
Lag
inje
21
+38
5 (0
)52
6440
77P
OR
E»Za
greb
ačka
9 +
385
(0)5
2 45
1293
, 451
458
PU
LAFo
rum
3 +
385
(0)5
2 21
9197
RA
©A
Nik
ole
Tesl
e 1
+38
5 (0
)52
8523
99R
OV
INJ
Oba
la P
ino
Bud
icin
12
+38
5 (0
)52
8115
66S
VET
VIN
»EN
AT
Svet
vinč
enat
20
+38
5 (0
)52
5603
49
TAR
-VA
BR
IGA
Tar,
Ista
rska
8/A
+38
5 (0
)52
4432
50U
MA
GTr
gova
čka
6 +
385
(0)5
2 74
1363
UM
AG
- I
NFO
SA
VU
DR
IJA
Ista
rska
bb
+38
5 (0
)52
7596
59V
IŽIN
AD
AVi
žina
da b
b +
385
(0)5
2 44
6110
VO
DN
JAN
Nar
odni
trg
3 +
385
(0)5
2 51
1700
VR
SA
RRa
de K
onča
r 46
+38
5 (0
)52
4417
46, 4
4118
7S
RED
IŠN
JA I
STR
AC
ENTR
AL
ISTR
IAPa
zin,
Fra
nine
i Ju
rine
14 +
385
(0)5
2 62
2460
ISTR
A I
NFO
ZA
GR
EBKa
ptol
19
+38
5 (0
)1 4
8123
61
Važ
ni t
elef
onsk
i bro
jevi
Num
eri t
elef
onic
i im
port
anti
Impo
rtan
t te
leph
one
num
bers
Wic
htig
e Te
lefo
nnum
mer
n
Jedi
nstv
eni b
roj z
a po
moć
Num
ero
unic
o di
pro
nto
inte
rven
toFo
r al
l em
erge
ncy
situ
atio
nsEi
nhei
tsnu
mm
er f
ür a
lle N
otfä
lle1
12
Polic
ija |
Poliz
ia |
Polic
e | P
oliz
ei
19
2
Vat
roga
sci |
Vig
ili d
el f
uoco
Fi
re b
riga
de |
Feue
rweh
r 1
93
Hitn
a po
moć
| Pr
onto
soc
cors
oA
mbu
lanc
e | E
rste
Hilf
e 1
94
HA
K -
Pom
oć n
a ce
sti
Ass
iste
nza
stra
dale
Road
ass
ista
nce
| Ver
kehr
snot
ruf
19
87
Trag
anje
i sp
aπav
anje
na
mor
uRi
cerc
a e
salv
atag
gio
in m
are
Sear
ch a
nd r
escu
e at
sea
Not
ruf z
ur S
uche
und
Ret
tung
auf
See
1
95
Me
unar
odni
poz
ivni
bro
j za
Hrv
atsk
uPr
effis
o in
tern
azio
nale
per
la C
roaz
iaIn
tern
atio
nal d
ialli
ng p
refix
for
Cro
atia
Inte
rnat
iona
le R
ufnu
mm
erfü
r Kr
oatie
n+3
85
Turi
stič
ke z
ajed
nic
eTo
uri
st O
ffice
sTo
uri
smu
sver
bän
de
Enti
tu
rist
ici