DMV 01 Uvod u Dinamiku Motornih Vozila

8/22/2019 DMV 01 Uvod u Dinamiku Motornih Vozila

1/59

MOTORNA VOZILAMOTORNA VOZILA

01. UVOD U DINAMIKU01. UVOD U DINAMIKU

MOTORNIH VOZILAMOTORNIH VOZILA


2/59

Transportni sistemi i motorna vozilaTransportni sistemi i motorna vozila

Kratki transport:Kratki transport: dizalice,dizalice,

prenosila,prenosila, liftovi,liftovi,

konvejeri,konvejeri, iiare, itd.are, itd.Dugi transport:Dugi transport:

vozila,vozila, cjevovodi, itd.cjevovodi, itd.


3/59

ZnaZnaaj transporta motornim vozilima zaaj transporta motornim vozilima za

svjetsku ekonomijusvjetsku ekonomijuUdjeli transporta i komponenti transportaUdjeli transporta i komponenti transportamotornim vozilima u svjetskom dohotku:motornim vozilima u svjetskom dohotku:

transport roba i ljudi motornim vozilimatransport roba i ljudi motornim vozilima --

oko 5%,oko 5%,proizvodnja motornih vozilaproizvodnja motornih vozila -- oko 5%,oko 5%,

energenti i usluge vezani za motorna vozilaenergenti i usluge vezani za motorna vozila ---- oko 5%.oko 5%.


4/59

Prevoz putnika u EZPrevoz putnika u EZ


5/59

Prevoz roba u EZPrevoz roba u EZ


6/59

Obim proizvodnje vozila u svijetu:Obim proizvodnje vozila u svijetu:


7/59

Obim proizvodnje vozila u svijetu:Obim proizvodnje vozila u svijetu:


8/59

Vozila u eksploataciji u svijetu:Vozila u eksploataciji u svijetu:


9/59

ZnaZnaaj motornih vozilaaj motornih vozila

znaznaajan faktor ukupne svjetske ekonomije,ajan faktor ukupne svjetske ekonomije, veliki uticaj na razvoj nauke i tehnike,veliki uticaj na razvoj nauke i tehnike, znaznaajan faktor kvalitetaajan faktor kvaliteta ivota,ivota, veliki uticaj na potroveliki uticaj na potronju energenata,nju energenata,

veliki uticaj naveliki uticaj na ovjekovu sredinu.ovjekovu sredinu.


10/59

Klasifikacija vozilaKlasifikacija vozila

Prema sredini u kojoj se krePrema sredini u kojoj se kreu:u: kopnena vozila,kopnena vozila,plovna vozila,plovna vozila, zrazrana vozila,na vozila, vasionska vozila.vasionska vozila.


11/59


Prema naPrema nainu pogona vozila:inu pogona vozila:

vozila sa motornim pogonom,vozila sa motornim pogonom, vozila sa mivozila sa miiinim pogonom,nim pogonom, vozila bez pogona (prikljuvozila bez pogona (prikljuna vozila).na vozila).


12/59


Prema osnovnim karakteristikama eksploatacijePrema osnovnim karakteristikama eksploatacijekopnena vozila mogu se podijeliti na:kopnena vozila mogu se podijeliti na:

inska vozila,inska vozila,putna (drumska, cestovna) vozila,putna (drumska, cestovna) vozila, terenska (vanputna) vozila,terenska (vanputna) vozila, vozila unutravozila unutranjeg transporta,njeg transporta, radne maradne maine (poljoprivredne,ine (poljoprivredne, umarske,umarske,

graevinskegraevinske, rudarske itd.)., rudarske itd.).

l ifik ij il


13/59


Prema namjeni kopnena vozila se moguPrema namjeni kopnena vozila se mogupodijeliti na:podijeliti na:

vozila za prevoz putnika,vozila za prevoz putnika, vozila za prevoz teretavozila za prevoz tereta,, vozila za izvoenje specijalnih radovavozila za izvoenje specijalnih radova,, vojna vozila.vojna vozila.

l ifik ij ilKl ifik ij il


14/59


Prema naPrema nainu kontakta vozila sa tlom vozila seinu kontakta vozila sa tlom vozila semogu podijeliti na:mogu podijeliti na:

vozila sa tovozila sa tokovima,kovima, vozila sa gusjenicama,vozila sa gusjenicama, vozila sa saonicima.vozila sa saonicima.

Kl ifik ij ilKl ifik ij il


15/59


Vozila sa toVozila sa tokovima mogu se dalje podijelitikovima mogu se dalje podijelitiprema broju toprema broju tokova na:kova na:

vozila sa dva tovozila sa dva toka,ka, vozila sa tri tovozila sa tri toka,ka, vozila savozila sa etiri toetiri toka,ka, vozila sa vivozila sa vie toe tokova.kova.

P d iP d t i jj


16/59

Predmet izuPredmet izuavanjaavanja

U okviru predmeta motorna vozila teU okviru predmeta motorna vozila teiiteteizuizuavanja odnosi se na tipiavanja odnosi se na tipina putna i vanputnana putna i vanputnavozila sa sa najmanje 4 tovozila sa sa najmanje 4 toka i motornimka i motornimpogonom, dakle na automobile.pogonom, dakle na automobile.

ZnaZnaajan dio izuajan dio izuavanja vaavanja vai ipak i za drugai ipak i za drugakopnena vozila a neka od njihkopnena vozila a neka od njih ak i za svaak i za sva

vozila.vozila.

R l i i i tR l i i i t


17/59

Regulacioni sistemRegulacioni sistem

VV l i i t d jl i i t d j


18/59

VozaVoza u regulacionom sistemu ove radnjeu regulacionom sistemu ove radnje

obavlja pod uticajem faktora kaoobavlja pod uticajem faktora kao to su:to su: razlirazliita opaita opaanja i naprezanja kojima jeanja i naprezanja kojima je

izloizloen,en, drugi putnici u vozilu, teret u vozilu,drugi putnici u vozilu, teret u vozilu, trenutna psihitrenutna psihika i fizika i fizika kondicija,ka kondicija, realne tehnirealne tehnike karakteristike vozila ike karakteristike vozila i

sistemi vozila,sistemi vozila, okolina i promet na cesti.okolina i promet na cesti.

REGULACIONI SISTEMREGULACIONI SISTEM


19/59

REGULACIONI SISTEMREGULACIONI SISTEM

Potpuno matematsko modeliranje svihPotpuno matematsko modeliranje svihzavisnosti koje odreuju regulacioni sistem datzavisnosti koje odreuju regulacioni sistem dat

na slici jona slici jo uvijek nije moguuvijek nije mogue.e.Posebno je tePosebno je teko matematiko matematiki opisati uticajneki opisati uticajne

faktore na vozafaktore na vozaa, uticaj okoline pa i ponaa, uticaj okoline pa i ponaanjeanjevozila koje sa stanovivozila koje sa stanovita mehanike pretstavljata mehanike pretstavljamehanizam sa vrlo velikim brojem sloboda.mehanizam sa vrlo velikim brojem sloboda.

Razvoj mikroelektronike i odgovarajuRazvoj mikroelektronike i odgovarajuihihmatematskih metoda dovodi ipak do stalihmatematskih metoda dovodi ipak do stalih

poboljpoboljanja simulacionih modela.anja simulacionih modela.

POJEDNOSTAVLJENJEPOJEDNOSTAVLJENJE


20/59


REGULACIONOG SISTEMAREGULACIONOG SISTEMA

Uticaj putnika je potpuno zanemaren izuzev uUticaj putnika je potpuno zanemaren izuzev u

nekim slunekim sluajevima kaoajevima kao to je uticaj na poloto je uticaj na poloajajteteiita.ta.

Uticaj vozaUticaj vozaa je takoe skoro potpunoa je takoe skoro potpunozanemaren, uz napomenu da se u nekimzanemaren, uz napomenu da se u nekim

izraizraunavanjima kaounavanjima kao to je na primjer putto je na primjer putkokoenja uzima u obzir vrijeme reakcije vozaenja uzima u obzir vrijeme reakcije vozaa.a.

U ovakvim slucajevima pribjegava se obiU ovakvim slucajevima pribjegava se obinonostatististatistikim podacima i srednjim vrijednostimakim podacima i srednjim vrijednostima.



21/59



Uticaj vremenskih prilika i okoline u cjelini seUticaj vremenskih prilika i okoline u cjelini se

takoe znatakoe znaajno zanemaruje. U pojedinimajno zanemaruje. U pojedinimizraizraunavanjima uzimaju se ipak u obzir uticajiunavanjima uzimaju se ipak u obzir uticaji

vjetra, nadmorske visine, pritiska zraka i kivjetra, nadmorske visine, pritiska zraka i kie.e. Uticaj makro profila puta je bitnoUticaj makro profila puta je bitno

pojednostavljen i u pravilu redukovan napojednostavljen i u pravilu redukovan napodatke o uzdupodatke o uzdunom i bonom i bonom nagibu puta tenom nagibu puta te

radijusima krivina puta.radijusima krivina puta.



22/59



Uticaj mikro profila puta je takoe bitnoUticaj mikro profila puta je takoe bitno

pojednostavljen i obipojednostavljen i obino redukovan nano redukovan napogodno izabranu pobudnu funkciju pripogodno izabranu pobudnu funkciju pri

prouprouavanju vertikalnih oscilacija vozila.avanju vertikalnih oscilacija vozila. Uticaj naUticaj naina ostvarenja kontakta puta i vozilaina ostvarenja kontakta puta i vozilaje u pravilu redukovan na:je u pravilu redukovan na:

koeficijent prijanjanja koji prikazuje kvalitetkoeficijent prijanjanja koji prikazuje kvalitetkontakta,kontakta,

koeficijent otpora kotrljanja koji prikazujekoeficijent otpora kotrljanja koji prikazujeveliveliinu otpora puta kretanju vozila.inu otpora puta kretanju vozila.



23/59



Uticaj izvedbe putne podloge je bitnoUticaj izvedbe putne podloge je bitno

pojednostavljeno i u pravilu redukovano na:pojednostavljeno i u pravilu redukovano na: Utvrivanje podloge po kojoj se auto kreUtvrivanje podloge po kojoj se auto kreee

(asfalt, beton, tucanik, zemlja, ledina, snijeg,(asfalt, beton, tucanik, zemlja, ledina, snijeg,led itdled itd.),.),

Utvr

ivanje stanja podlogeUtvr

ivanje stanja podloge (dobro, lo(dobro, loe,e,suho, mokro).suho, mokro).

DINAMIDINAMIKIKI


24/59

DINAMIDINAMIKIKIPROBLEMPROBLEM

DINAMIDINAMIKIKI


25/59

DINAMIDINAMIKIKIPROBLEMPROBLEM

POJEDNOSTAVLJENJE DINAMIPOJEDNOSTAVLJENJE DINAMIKOGKOG


26/59


PROBLEMAPROBLEMATipiTipino vozilo sano vozilo sa etiri toetiri toka ima u najjednostavnijemka ima u najjednostavnijem

posmatranju pet pojedinaposmatranju pet pojedinanih masa koje su meusobnonih masa koje su meusobno

elastielastino povezane preko sistema oslanjanja. Ako ovih petno povezane preko sistema oslanjanja. Ako ovih petmasa pojednostavljeno posmatramo kaomasa pojednostavljeno posmatramo kao vrsta tijela imavrsta tijela ima

svako od njihsvako od njih est sloboda kretanja ( tri translatorne i triest sloboda kretanja ( tri translatorne i tri

rotacione slobode),rotacione slobode), to znato znai da je ukupan broj sloboda 30. Zai da je ukupan broj sloboda 30. Zaopisivanje kretanja vozila potrebno je 30 diferencijalnihopisivanje kretanja vozila potrebno je 30 diferencijalnih

jednadjednadbi od kojih su mnoge meusobno ovisnebi od kojih su mnoge meusobno ovisne..

Ako se uzmu u obzir i druge moguAko se uzmu u obzir i druge mogunosti kretanja vozila kojenosti kretanja vozila kojesu posljedica masa vozasu posljedica masa vozaa, putnika, tereta, te kretanjaa, putnika, tereta, te kretanja

pogonskog sistema (motor, spojnica, mjenjapogonskog sistema (motor, spojnica, mjenja, zglobno vratilo,, zglobno vratilo,

pogonski most, poluvratila itd.), broj diferencijalnih jednadpogonski most, poluvratila itd.), broj diferencijalnih jednadbibise dalje jako povese dalje jako poveava.ava.



27/59

POJEDNOSTAVLJENJE DINAMIPOJEDNOSTAVLJENJE DINAMIKOGKOGPROBLEMAPROBLEMADa bi se ovako definirani dinamiDa bi se ovako definirani dinamiki problem daljeki problem dalje

pojednostavio zanemarujemo neka mogupojednostavio zanemarujemo neka mogua a zaa a za

praktipraktine probleme manje vane probleme manje vana kretanja elemenatana kretanja elemenatavozila.vozila.

KoristeKoristei dalje simetriju vozila, kada je to mogui dalje simetriju vozila, kada je to mogu

e, ie, izanemarujuzanemarujui uticaje masa koje ne utii uticaje masa koje ne utiu bitno nau bitno na

razmatrani problem morazmatrani problem moemo joemo jo vivie pojednostavitie pojednostaviti

dinamidinamiki problem kretanja vozila.ki problem kretanja vozila.SljedeSljedea pojednostavljenja mogua pojednostavljenja mogua su izboroma su izborom

najpogodnijeg koordinatnog sistema za rjenajpogodnijeg koordinatnog sistema za rjeavanjeavanjerazmatranog parcijalnog problema.razmatranog parcijalnog problema.

Koordinatni sistemi za dinamiKoordinatni sistemi za dinamiko opisivanjeko opisivanje


28/59

Koordinatni sistemi za dinamiKoordinatni sistemi za dinamiko opisivanjeko opisivanjepojedinih kretanja vozilapojedinih kretanja vozila

Definirani su sljedeDefinirani su sljedei koordinatni sistemi:i koordinatni sistemi:


29/59

Definirani su sljedeDefinirani su sljedei koordinatni sistemi:i koordinatni sistemi: referentni koordinatni sistem Xreferentni koordinatni sistem X00, Y, Y00, Z, Z00 , nepokretan, nepokretan

u prostoru,u prostoru, koordinatni sistem X, Y, Z, pokretan u prostoru,koordinatni sistem X, Y, Z, pokretan u prostoru,

nepokretan u odnosu na vozilo sa ishodinepokretan u odnosu na vozilo sa ishoditem utem uteteiitu T vozila,tu T vozila, koordinatni sistem Xkoordinatni sistem XP,LP,L , Y, Y P,LP,L, Z, Z P,LP,L, pokretan u, pokretan u

prostoru, nepokretan u odnosu na prednji lijevi toprostoru, nepokretan u odnosu na prednji lijevi toakakvozila sa ishodivozila sa ishoditem u tetem u teiitu Ttu T P,LP,Lprednjeg lijevogprednjeg lijevog

totoka (toka (toak je proizvoljno izabran),ak je proizvoljno izabran), koordinatni sistemi respektivno odgovarajukoordinatni sistemi respektivno odgovarajuiiprethodnom koji se odnose na ostale toprethodnom koji se odnose na ostale tokove ilikove iliosovine vozila (ovisno o vrsti vjeosovine vozila (ovisno o vrsti vjeanja vozila).anja vozila).

NAJVANAJVANIJA KRETANJA VOZILA:NIJA KRETANJA VOZILA:


30/59

NAJVANAJVANIJA KRETANJA VOZILA:NIJA KRETANJA VOZILA:

DIMENZIJE VOZILADIMENZIJE VOZILA


31/59

DIMENZIJE VOZILADIMENZIJE VOZILAUtvrivanje dimenzija vozila definirano je odgovarajuUtvrivanje dimenzija vozila definirano je odgovarajuimimstandardima. Ovdjestandardima. Ovdje emo navesti neke bitne dimenzije vozilaemo navesti neke bitne dimenzije vozilasa kojimasa kojima emo se sresti u prouemo se sresti u prouavanju dinamike motornihavanju dinamike motornih

vozila:vozila: LLduduina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravniina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravniupravne na srednju poduupravne na srednju podunu ravan koje tangirajunu ravan koje tangiraju

najisturenije dijelove prednjeg i zadnjeg kraja vozila.najisturenije dijelove prednjeg i zadnjeg kraja vozila. BBirina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravniirina vozila je rastojanje izmeu dvije vertikalne ravniparalelne sa srednjom poduparalelne sa srednjom podunom ravni koje tangirajunom ravni koje tangiraju

najisturenije dijelove lijeve i desne strane vozila.najisturenije dijelove lijeve i desne strane vozila.Najisturenijim dijelovima mogu biti nepokretni dijelovi iliNajisturenijim dijelovima mogu biti nepokretni dijelovi ilipodesivi dijelove, na primjer retrovizori, koji su podepodesivi dijelove, na primjer retrovizori, koji su podeeni naeni na

minimalnuminimalnu irinu.irinu.



32/59


HHvisina vozila je rastojanje izmeu horizontalne ravni navisina vozila je rastojanje izmeu horizontalne ravni nakojoj je vozilo postavljeno i paralelne ravni koja tangirakojoj je vozilo postavljeno i paralelne ravni koja tangiranajvinajvii dio neopterei dio neoptereenog vozila spremnog za voenog vozila spremnog za vonju.nju.

llosovinsko rastojanje je rastojanje izmeu osovina vozilaosovinsko rastojanje je rastojanje izmeu osovina vozila.. llPPprednji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni kojaprednji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni koja

prolazi kroz osu prednjih toprolazi kroz osu prednjih tokova i najisturenijeg dijelakova i najisturenijeg dijelaprednjeg kraja vozila.prednjeg kraja vozila.

llZZzadnji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni kojazadnji prepust je rastojanje izmeu vertikalne ravni koja

prolazi kroz osu zadnjih toprolazi kroz osu zadnjih tokova i najisturenijeg dijelakova i najisturenijeg dijelazadnjeg kraja vozila.zadnjeg kraja vozila.



33/59


eepolovina traga topolovina traga tokova je rastojanje sredine dodirakova je rastojanje sredine dodiratotoka sa tlom od srednje poduka sa tlom od srednje podune ravni simetrijene ravni simetrije,,

eePPpolovina traga prednjih topolovina traga prednjih tokovakova,, eezzpolovina traga zadnjih topolovina traga zadnjih tokovakova,, rrpoluprepoluprenik tonik toka je udaljenost ose toka je udaljenost ose toka od tlaka od tla..

DIMENZIJE VOZILADIMENZIJE VOZILA PRIMJERPRIMJER


34/59

DIMENZIJE VOZILA PRIMJERDimenzije vozila A klase firme Mercedes BenzDimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz--

pogled sa stranepogled sa strane

DIMENZIJE VOZILADIMENZIJE VOZILAPRIMJERPRIMJER


35/59

Dimenzije vozila A klase firme Mercedes BenzDimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz--

pogledi naprijed i pozadipogledi naprijed i pozadi

DIMENZIJE VOZILADIMENZIJE VOZILAPRIMJERPRIMJER


36/59

Dimenzije vozila A klase firme Mercedes BenzDimenzije vozila A klase firme Mercedes Benz--

pogledpogled odozgoodozgo

MASE I MOMENTI INERCIJE VOZILAMASE I MOMENTI INERCIJE VOZILA


37/59

I utvrivanje veliI utvrivanje veliina masa, momenata inercije i teina masa, momenata inercije i teinaina

vozila definirano je odgovarajuvozila definirano je odgovarajuim standardima.im standardima.Navodimo neke od ovih veliNavodimo neke od ovih veliina sa kojimaina sa kojima emo seemo se

susretati u proususretati u prouavanju dinamike motornih vozila:avanju dinamike motornih vozila: mmmasa vozila je ukupna masa opteremasa vozila je ukupna masa optereenog vozilaenog vozila mmSS sopstvena masa vozila je ukupna masasopstvena masa vozila je ukupna masa

neoptereneoptereenog vozilaenog vozila JJZZ -- moment inercije vozila u odnosu na zmoment inercije vozila u odnosu na z--osu kojaosu koja

prolazi kroz teprolazi kroz teiitete mmTTmasa tomasa tokaka JJTT polarni moment inercije topolarni moment inercije tokaka

TETEINE VOZILAINE VOZILA


38/59

GG teteina vozila je ukupna teina vozila je ukupna teina optereina optereenogenog

vozila,vozila, GGSS sopstvena tesopstvena teina vozila je ukupna teina vozila je ukupna teinaina

neoptereneoptereenog vozila,enog vozila, GGKKkorisna nosivost vozila je ukupna tekorisna nosivost vozila je ukupna teinainakorisnog tereta,korisnog tereta,

GGPPoptereoptereenje prednje osovine vozila je dioenje prednje osovine vozila je dioukupne teukupne teina vozila koja se prenosi na tlo prekoina vozila koja se prenosi na tlo preko

prednje osovine,prednje osovine, GGZZoptereoptereenje zadnje osovine vozila je dioenje zadnje osovine vozila je dioukupne teukupne teina vozila koja se prenosi na tlo prekoina vozila koja se prenosi na tlo prekozadnje osovine.zadnje osovine.

TETEINE VOZILAINE VOZILA


39/59

GGLLoptereoptereenje lijeve strane vozila je dio ukupneenje lijeve strane vozila je dio ukupneteteina vozila koja se prenosi na tlo preko toina vozila koja se prenosi na tlo preko tokova nakova na

lijevoj strani vozilalijevoj strani vozila GGDDoptereoptereenje desne strane vozila je dio ukupneenje desne strane vozila je dio ukupneteteina vozila koja se prenosi na tlo preko toina vozila koja se prenosi na tlo preko tokova nakova nadesnoj strani voziladesnoj strani vozila

GGTToptereoptereenje toenje toka vozila je dio ukupne teka vozila je dio ukupne teinaina

vozila koja se prenosi na tlo preko jednog tovozila koja se prenosi na tlo preko jednog tokaka

PERFORMANSE VOZILAPERFORMANSE VOZILA


40/59

Odreivanje performansi vozila je takoe preciziranoOdreivanje performansi vozila je takoe preciziranostandardima i ovdje se navode izvode iz ovih propisa.standardima i ovdje se navode izvode iz ovih propisa.

Maksimalna brzinaMaksimalna brzinaMaksimalna brzina je najveMaksimalna brzina je najvea brzina koju vozilo moa brzina koju vozilo moe dae daodrodri na putu dui na putu duine najmanje 1 km poslijeine najmanje 1 km poslije ega je u stanju daega je u stanju da

normalno nastavi vonormalno nastavi vonju trajnom brzinom. Mjerenje se vrnju trajnom brzinom. Mjerenje se vri ui uoba pravca a maksimalna brzina je srednja vrijednost brzina uoba pravca a maksimalna brzina je srednja vrijednost brzina uoba pravca.oba pravca.

Za vozila koja su u serijskoj proizvodnji vozilo se uzimaZa vozila koja su u serijskoj proizvodnji vozilo se uzimanasumce a vozilo se opterenasumce a vozilo se optereuje sa polovinom korisneuje sa polovinom korisnenosivosti. Put treba da bude sa odlinosivosti. Put treba da bude sa odlinom podlogom, vnom podlogom, vrijemerijeme

bez vjetra, tbez vjetra, temperatura izmeuemperatura izmeu 101000 i 30i 3000C,C, barometarskibarometarskipritisak izmeupritisak izmeu 933 i 1020 milibara.933 i 1020 milibara.



41/59

Trajna brzinaTrajna brzinaTrajna brzina je najveTrajna brzina je najvea brzina koju vozilo moa brzina koju vozilo moee

trajno da odrtrajno da odrava bez pojava preoptereava bez pojava preoptereenja ienja iprevelikog habanja. Ostali uvjeti su isti kao i zaprevelikog habanja. Ostali uvjeti su isti kao i zamaksimalnu brzinu.maksimalnu brzinu.



42/59

Sposobnost ubrzavanjaSposobnost ubrzavanja

Sposobnost ubrzavanja odreena je vremenom potrebnim daSposobnost ubrzavanja odreena je vremenom potrebnim dase postigne odreena brzina ili pree odreeni putse postigne odreena brzina ili pree odreeni put. Mjerenje se. Mjerenje sevrvri po dva puta u oba pravca, iz ovai po dva puta u oba pravca, iz ova etiri mjerenja odreujeetiri mjerenja odreujese srednja vrijednost.se srednja vrijednost.UobiUobiajena su mjerenja vremena potrebnog da se postigneajena su mjerenja vremena potrebnog da se postigne

brzina od 0 do 50 km/h odnosno od 0 do 100 km/h. Mogubrzina od 0 do 50 km/h odnosno od 0 do 100 km/h. Mogue jee jei prezentiranje drugih karakteristika ubrzanja, na primjeri prezentiranje drugih karakteristika ubrzanja, na primjer

vrijeme potrebno za ubrzavanje od 80 do 1vrijeme potrebno za ubrzavanje od 80 do 120 km20 km/h./h. Takoe seTakoe se

sposobnost ubrzavanja mosposobnost ubrzavanja moe izraziti vremenom potrebnim dae izraziti vremenom potrebnim dase pree put odse pree put od 500 m, ili u nekim slu500 m, ili u nekim sluajevima put od 50 m,ajevima put od 50 m,odnosno 150 m.odnosno 150 m.

Uvjeti ispitivanja su isti kao kod utvrivanja maksimalneUvjeti ispitivanja su isti kao kod utvrivanja maksimalnebrzine.brzine.



43/59

Sposobnost savlaivanja usponaSposobnost savlaivanja usponaSposobnost savlaivanja uspona daje se po stepenimaSposobnost savlaivanja uspona daje se po stepenima

prenosa a izraprenosa a izraava u procentima (%).ava u procentima (%).

POTROPOTRONJA GORIVANJA GORIVA


44/59

Mjerenje potroMjerenje potronje goriva je ovisno od velikog brojanje goriva je ovisno od velikog broja

faktora. Da bi se deklarisane potrofaktora. Da bi se deklarisane potronje bar doneklenje bar doneklemogle uporeivati normama su uvjeti ovih ispitivanjamogle uporeivati normama su uvjeti ovih ispitivanja

vrlo precizno definirani. Uobivrlo precizno definirani. Uobiajeno je da se potroajeno je da se potronjanjagoriva za osobne automobile daje u l/100km za:goriva za osobne automobile daje u l/100km za:

Simulirani ciklus gradske voSimulirani ciklus gradske vonje,nje, VoVonju konstantnom brzinom od 90 km/h,nju konstantnom brzinom od 90 km/h, VoVonju konstantnom brzinom od 120 km/h,nju konstantnom brzinom od 120 km/h,

Miks ove tri voMiks ove tri vonje.nje.Kod drugih vozila potroKod drugih vozila potronja goriva se takoe daje unja goriva se takoe daje ul/100km pril/100km pri emu je preporuemu je preporuena brzina vozila 0,75ena brzina vozila 0,75

maksimalne brzine.maksimalne brzine.



45/59

Dijapazon kretanjaDijapazon kretanjaDaje se put koje vozilo moDaje se put koje vozilo moe pree prei sa punimi sa punim

rezervoarom na osnovu potrorezervoarom na osnovu potronje goriva koja jenje goriva koja jeutvrena prema prethodnoj tautvrena prema prethodnoj taci.ci.

POLOPOLOAJ TEAJ TEIITA VOZILATA VOZILA


46/59

ZnaZnaaj i koordinate teaj i koordinate teiitata

PoloPoloaj teaj teiita vrlo je vata vrlo je vana karakteristika vozila kojana karakteristika vozila kojautiutie na dinamie na dinamike karakteristike vozila a posebno nake karakteristike vozila a posebno na

raspored optereraspored optereenja prednjih i zadnjih toenja prednjih i zadnjih tokova te nakova te nastabilnost vozila. Polostabilnost vozila. Poloaj teaj teiita odreen je sata odreen je sa::

aaudaljenost teudaljenost teiita od prednje osovine vozilata od prednje osovine vozilabbudaljenost teudaljenost teiita od zadnje osovine vozilata od zadnje osovine vozila ccudaljenost teudaljenost teiita od poduta od podune ravni simetrijene ravni simetrije

vozilavozila hhTT udaljenost teudaljenost teiita od tlata od tla

POLOPOLOAJ TEAJ TEIITA VOZILATA VOZILA


47/59

Odreivanje teOdreivanje teiitata

Kod izvedenih vozila koordinate teKod izvedenih vozila koordinate teiita u pravilu seta u pravilu seodreuju vaganjem dok se pri projektiranju iodreuju vaganjem dok se pri projektiranju i

konstruiranju primjenjuju prorakonstruiranju primjenjuju proraunske metode.unske metode.

ODREIVANJE KOORDINATAODREIVANJE KOORDINATA


48/59

TETEIITA VAGANJEMTA VAGANJEM

Odreivanje udaljenosti teOdreivanje udaljenosti teiita od osa tota od osa tokovakova

ODREIVANJE KOORDINATAODREIVANJE KOORDINATATEITA VAGANJEM


49/59


Postavljanjem jednaPostavljanjem jednaine ravnoteine ravnotee momenata za tae momenata za takuku

A dobijamo udaljenost teA dobijamo udaljenost teiita od ose prednjih tota od ose prednjih tokovakovaa:a:

Postavljanjem jednaPostavljanjem jednaine ravnoteine ravnotee momenata za tae momenata za takuku

B dobijamo udaljenost teB dobijamo udaljenost teiita od ose zadnjih tota od ose zadnjih tokovakovab:b:

ODREIVANJEODREIVANJEKOORDINATAKOORDINATA


50/59

KOORDINATAKOORDINATATETEIITATAVAGANJEMVAGANJEM

Odreivanje udaljenostiOdreivanje udaljenosti

teteiita od poduta od podune ravnine ravnisimetrije vozilasimetrije vozila

ODREIVANJE KOORDINATAODREIVANJE KOORDINATATETEIITA VAGANJEMTA VAGANJEM


51/59


Iz jednaIz jednaina momenata za taina momenata za taku toku tokova koji stoje nakova koji stoje na

tlu dobivamo:tlu dobivamo:

POLOPOLOAJ TEAJ TEIITA VOZILATA VOZILAOd i j d lj ti tOdrei anje daljenosti teiit d tlta od tla


52/59

Odreivanje udaljenosti teOdreivanje udaljenosti teiita od tla.ta od tla.

Visina teVisina teiita odreuje se na osnovu vaganja vozila uta odreuje se na osnovu vaganja vozila unagnutom polonagnutom poloaju.aju.

VISINA TEVISINA TEIITA VOZILATA VOZILA


53/59

Na osnovu jednaNa osnovu jednaine ravnoteine ravnotea sila zaa sila zatataku A:ku A:

dobivamo nakon sreivanjadobivamo nakon sre

ivanja::

odnosno:odnosno:

PRIMJER ODREIVANJA TEPRIMJER ODREIVANJA TEIITA VOZILATA VOZILA


54/59

PRIMJER ODREIVANJA TEPRIMJER ODREIVANJA TEIITA VOZILATA VOZILA


55/59

(1) Vozilo spremno za vo(1) Vozilo spremno za vonju; (2) Vozilo sa vozanju; (2) Vozilo sa vozaem (75 kg); (3) Vozaem (75 kg); (3) Voza

+suvoza+suvoza

;;(4) Voza(4) Voza+3osobe ; (5) Voza+3osobe ; (5) Voza+3osobe + 50kg; (6) Voza+3osobe + 50kg; (6) Voza + 4osobe;+ 4osobe;

(7) Voza(7) Voza + 4osobe + 50kg+ 4osobe + 50kg

INFORMATIVNI PODACI O POLOINFORMATIVNI PODACI O POLOAJUAJUTETEIITA VOZILATA VOZILA


56/59

TETEIITA VOZILATA VOZILA

ODREIVANJE KOORDINATA TEODREIVANJE KOORDINATA TEIITA UTA UFAZI PROJEKTIRANJA VOZILAFAZI PROJEKTIRANJA VOZILA


57/59

FAZI PROJEKTIRANJA VOZILAFAZI PROJEKTIRANJA VOZILA

U procesu projektiranja i konstruiranja vozila koordinateU procesu projektiranja i konstruiranja vozila koordinateteteiita odreuju se analitita odreuju se analitikim, grafoanalitikim, grafoanalitikim ili grafikim ili grafikimkimmetodama na osnovu dispozicije vozila i raspolometodama na osnovu dispozicije vozila i raspoloivih iliivih ili

procijenjenih podataka o teprocijenjenih podataka o teinama elemenata vozila.inama elemenata vozila.



58/59


U analitiU analitikoj metodi koristi se jednadkoj metodi koristi se jednadba jednakostiba jednakostirezultujurezultujuih i komponentalnih momenata koja za ovajih i komponentalnih momenata koja za ovaj

slusluaj za taaj za ta

ku B ima oblik:ku B ima oblik:

Slijedi:Slijedi:



59/59


Na osnovu ovoga poznatim obrascima izraNa osnovu ovoga poznatim obrascima izraunavamounavamoGGZZ, te zatim a i b., te zatim a i b.

Koordinatu hKoordinatu hTT dobivamo iz:dobivamo iz:

te:te:

DMV 01 Uvod u Dinamiku Motornih Vozila

Documents

Transcript of DMV 01 Uvod u Dinamiku Motornih Vozila