Tea Šegić

Sveučilište u Zadru, Odjel za germanistiku

Obala kralja Petra Krešimira IV, Zadar

tsegic@unizd.hr

023/200-712

O nekim vrstama njemačkih i hrvatskih imeničkih složenica u stručnom jeziku ekonomije

Sažetak

Novi odnosi u izvanjezičnoj stvarnosti, nova područja čovjekove djelatnosti, razvoj

znanosti i međukulturni dodiri gotovo svakodnevno rezultiraju promjenama u jeziku a

posebno u leksiku kao njegovu najosjetljivijem i najotvorenijem podsustavu. U ovome

radu proučavaju se neke vrste imeničkih složenica u njemačkome i hrvatskome jeziku

koje su nastale kondenziranjem, srastanjem ili kraćenjem konstituenata. Podlogu za

istraživanje čine stručni tekstovi s područja ekonomije preuzeti iz njemačkoga

nadregionalnog tjednika Der Spiegel (rubrika Wirtschaft) (2015.) i hrvatskoga

znanstvenog časopisa Ekonomija (2011.-2015.). Analiza prikupljenih složenica

pokazuje djelomična ili znatna odstupanja od normiranih postupaka tvorbe riječi što za

posljedicu ima nerazumijevanje i poteškoće u prevođenju, kako je potvrdio upitnik koji

su ispunili studenti germanistike Sveučilišta u Zadru. Cilj je rada upozoriti na ta

odstupanja i s tim u vezi nastale poteškoće u razumijevanju te ponuditi neka druga,

možda uspješnija rješenja.

Ključne riječi: hrvatski jezik, imenička složenica, neologizam, njemački jezik, stručna

terminologija ekonomije

Uvod

Nagli razvoj znanosti i tehnike, internacionalizacija i globalizacija znanja, proizvodnje,

tehnologije „vode nas do sveopće globalizacije, pa time i do postepene globalizacije

jezika“ (Mance, 1997). Potreba imenovanja novih pojmova i proizvoda najčešće

rezultira stvaranjem novotvorenica od kojih u velikoj mjeri neologizama i hibridnih

složenica, ali i importiranjem već gotovih, uglavnom engleskih, stručnih naziva.

Interpretacija, razumijevanje te prevođenje imeničkih složenica u stručnim tekstovima

sa šireg područja ekonomske struke zadaje velike poteškoće studentima germanistike

nastavničkog i prevoditeljskog usmjerenja (Ivir, 1988, Kraljev, 1995, Oksaar, 1983,

Sedlan König, 1995). Ni u hrvatskom, kao ni u engleskom jeziku složenice nisu tipični

tvorbeni oblici, za razliku od njemačkog jezika gdje je slaganje imenica najčešći i

najspecifičniji način tvorbe stručnog nazivlja (Fleischer, 1983, Hess-Lütlich, 1998,

Talanga, 2013). Jedan aspekt problema predstavljaju poteškoće razumijevanja složenih

imenica, pa to često rezultira neuspješnim prijevodima na hrvatski jezik (ovu vrstu

poteškoća možemo nazvati „poteškoćama međujezičnog prijevoda“). Drugi se aspekt

problema očituje pri pokušaju unutarjezične interpretacije imeničkih složenica u

autentičnim hrvatskim tekstovima s područja ekonomije. Zbog netransparentnih,

ponekad višeznačnih ili jezično neadekvatnih formulacija studenti imaju poteškoća u

razumijevanju pa time i preoblikovanju (transformaciji) stručnih izraza u drugačije

morfosintaktičke strukture općeg jezika (ove poteškoće možemo nazvati „poteškoćama

unutarjezične transpozicije“). Autori ovih tekstova - stručnjaci i znanstvenici koji

razvijaju svoju struku, kako konstatira i Mance (1997), uvode stručne izraze -

posuđenice i hibridne složenice ne vodeći pritom računa o jeziku i njegovoj ispravnosti.

Stoga novotvorenice sa znatnim odstupanjima od normiranih tvorbenih postupaka nisu

rijetkost u ovakvim tekstovima. Cilj ovog rada je ukazati na ta odstupanja i u s vezi s

time nastale poteškoće u razumijevanju i prevođenju.

Metode

Ovaj rad predstavlja rezultate i zaključke istraživanja o imeničkim složenicama u

njemačkim i hrvatskim tekstovima s područja ekonomije. Kao podlogu za istraživanje

odabrala sam autentične tekstove iz 4 broja hrvatskog časopisa „Ekonomija“ (od 2012.

do 2015.), iz 2 broja hrvatskog časopisa „Turizam“ (2015.) te iz 12 brojeva njemačkog

časopisa „Der Spiegel“ (od 2014. do 2015.), iz kojeg sam izdvojila samo tekstove iz

stalne rubrike „Wirtschaft“ („ekonomija“). Korpus prikupljen u navedenim tekstovima

sadrži 149 njemačkih složenica i 30 hrvatskih. Nesrazmjer u kvantitativnoj

zastupljenosti složenica njemačkog i hrvatskog jezika može se opravdati činjenicom da

za razliku od hrvatskog jezika njemački jezik vrlo lako tvori imeničke složenice. One

pridonose komprimiranom, konciznom i ekonomičnom izrazu, jer zamjenjuju

komplicirane grupe riječi s genitivnim atributom, prijedložnim atributom, pridjevnim

atributom i razne druge sintaktičke konstrukcije (Mance, 1997). O produktivnosti

slaganja imenica u njemačkom jeziku govori podatak da primjerice sama imenica Haupt

kao determinirajuća sastavnica tvori čak 187 različitih složenica u njemačkom jeziku

(Žepić, 1970). U stručnom nazivlju hrvatskog jezika mnogobrojnije su sintaktičke

konstrukcije (sintagme), a njima obiluje i engleski jezik ekonomske struke koji snažno

utječe na hrvatsku kao i na njemačku stručnu terminologiju (Ćurković, 2013, Štambuk,

1987), što je potvrdilo i ovo istraživanje. Izraz „konstrukcija“ ili „sintagma“

podrazumijeva sintaktički i semantički povezane, ali ortografski međusobno odvojene

riječi unutar kojih je osnovna riječ imenica.

U okviru nastavne jedinice „Tvorba riječi u stručnim jezicima“ na kolegiju

„Lingvistički seminar“ na studiju germanistike Sveučilišta u Zadru, provela sam

upitnik koji je trebao dati odgovor na pitanje kakve poteškoće studenti imaju pri

razumijevanju i prevođenju složenih imeničkih struktura u stručnim tekstovima s

područja ekonomije. Upitniku je pristupilo 87 studenata germanistike, od toga 60

studenata preddiplomskog studija i 27 studenata diplomskog studija. Svim studentima

materinski jezik je hrvatski, a najveći broj ispitanika s učenjem njemačkog jezika

započeo je već u osnovnoj školi. Na upitnik studenti prethodno nisu bili pripremani.

Odabrani stručni tekstovi obiluju specifičnim leksičkim strukturama s kojima se

studenti uglavnom nisu susretali tijekom srednjoškolskog obrazovanja pa je

pretpostavka od koje sam krenula u istraživanje, bila da će interpretacija, razumijevanje

i prevođenje imeničkih složenica na hrvatski jezik studentima biti povezani s

poteškoćama. S druge strane, pri sastavljanju upitnika i odabiru primjera pošla smo od

uvjerenja da će studenti germanistike s prosječnim znanjem njemačkoga jezika ipak biti

u stanju razumjeti formalnu (dakle morfo-sintaktičku i tvorbenu) strukturu ponuđenih

složenica, te da će ih moći prevesti na hrvatski jezik, čak ako im i nije potpuno jasno na

koja se izvanjezična stručna područja složenice odnose.

Prvi dio upitnika sadržavao je 15 rečenica na njemačkom jeziku u kojima je bilo

integrirano 19 imeničkih složenica različitih strukturnih tipova. Zadatak je bio prevesti

rečenice na hrvatski jezik, s posebnim naglaskom na složenice, te ukoliko su se suočili s

poteškoćama pri prevođenju, navesti njihove razloge. U drugom dijelu upitnika studenti

su trebali protumačiti imeničke konstrukcije iz hrvatskih stručnih ekonomskih tekstova

te predložiti bolja formalna rješenja, ako smatraju da navedene konstrukcije odstupaju

od gramatičke norme hrvatskoga standardnog jezika. I u ovom dijelu upitnika

ispitanicima je ponuđeno 15 rečenica s različitim vrstama konstrukcija s imenicom kao

osnovnom sastavnicom. U ovom dijelu upitnika studenti su trebali izraziti stavove i o

tome zašto autori stručnih tekstova koriste navedene konstrukcije.

Rezultati

Njemački dio upitnika (translacija)

Za potrebe sastavljanja upitnika odabrano je 19 složenica iz cjelokupnog njemačkog

korpusa (većinom hibridnih te dvije čiste njemačke složenice od kojih je jedna metafora

– Finanzierungsspielräume) za koje se procijenilo da bi studentima trebale biti

dokučive, obzirom na stupanj znanja i period učenja njemačkog kao stranog jezika, kao

i dobrog poznavanja engleskog jezika. Obrazac upitnika na temelju kojeg je provedeno

istraživanje priložen je u dodacima na kraju ovog rada.

Većina ispitanika, njih ukupno 89%, potvrdila je da je pri prevođenju složenica imala

poteškoća, a samo 11% ispitanika navelo je kako nije imalo nikakvih poteškoća ni u

razumijevanju, ni u prevođenju ponuđenih složenica na hrvatski jezik. Među najčešćim

razlozima poteškoća ispitanici su naveli sljedeće:

- nepoznavanje izvanjezične stvarnosti na koju se odnose navedene složenice (66%)

ispitanika

- nepoznavanje kratica kao sastavnica imeničkih struktura (41%)

- nedovoljno poznavanje njemačkog vokabulara (38%)

- nepoznavanje pravila njemačke tvorbe riječi (14%)

Troje studenata je kao razlog poteškoća navelo nedovoljno poznavanje pravila tvorbe

riječi u njemačkom jeziku, a troje studenata se izjasnilo da ne poznaje engleski jezik što

im je otežalo razumijevanje hibridnih njemačkih složenica s engleskom sastavnicom.

Osam studenata je navelo nekoliko daljnjih razloga za otežano razumijevanje i

prevođenje, poput sociološke i kulturološke obilježenost složenica zbog čega za njih

nema odgovarajućih izraza u hrvatskom jeziku. U ovome radu prikazat ću dio rezultata

koji uključuje upitnik proveden sa 27 studenata diplomskog studija. Od ukupno 19

složenica iz upitnika, izdvojit ću sedam (7) s kojima su studenti imali najviše poteškoća.

Upitnik je dao sljedeće rezultate:

________________________

Tablica 1 Približno ovdje

________________________

Dolje navodim primjere prijevoda studenata za svaku od 7 složenica, nakon evaluacije

rješenja podijeljenih u dvije kategorije: „prihvatljivi“ (PP) i „neprihvatljivi prijevodi“

(NPP).

1. Discounter-Mentalität

PP: izražen osjećaj za popuste; navika pratiti popuste; izražena sklonost prema

popustima; istančana sklonost prema popustima

NPP: razvijen mentalitet kupaca na popustima; „mentalitet popusta“; diskontni

mentalitet; istančani njuh za popuste; diskounter-mentalitet; ustaljeni popusni

mentalitet; izražen nos za popust; jedan poseban mentalni sklop

2. De-facto-Kapitulation der IT-Sicherheit

PP: ova de facto kapitulacija informacijsko tehnološke sigurnosti; ova de-facto

kapitulacija sigurnosti informacijske tehnologije

NPP: ova kapitulacija IT-sigurnosti koja se može opisati kao defaktna; ta činjenica

kapitulacije IT-osiguranja; kapitulacija koja to stvarno jest; ta očita kapitulacija

tehnološke sigurnosti

3. Finanzierungsspielräume

PP: prostor za planiranje financiranja; manevarski prostor financiranja; prostor za

modele potencijalnog financiranja

NPP: prostor financijskih igara; igraone financija; financijske igraonice; prostorije za

kombiniranje financijskih taktika; područja financiranja igara; igra financijskog okružja

4. End-to-End-Verschlüsselung

PP: završno kodiranje; potpuno kodiranje; takozvano šifriranju „od početka do kraja“

NPP: završetak do završetka kodiranje; kodiranje „otkraj-nakraj“; povezivanje kraja s

krajem; šifriranje kraj do kraja ; takozvano šifriranje od kraja prema kraju

5. YouTube-Kosmos

PP: svijet YouTube-a; prostor YouTubea

NPP: Youtube svemir; svemir You Tube-a; You-Tube kozmos

6. der Noch-nicht-Kunde

PP: budući kupci; budući korisnici; potencijalni klijent; oni koji još nisu njihovi klijenti;

budući kupci; mogući klijent

NPP: nepostojeći kupci; onaj tko još nije postao kupac; koji još uvijek nisu kupci

Visok postotak neprihvatljivih prijevoda nije je bio očekivan, obzirom na gore navedene

kriterije po kojima je korpus upitnih sastavljen. Iznenađujuće je da je upravo složenica

De-facto-Kapitulation pri samom vrhu neprihvatljivosti, obzirom da se latinski složeni

prilog de facto, koji je determinirajuća sastavnica u gore navedenoj složenici, vrlo često

koristi kako u hrvatskom tako i u njemačkom općem znanstvenom jeziku. Jezik struke,

pa tako i ekonomije, predstavlja izbor iz sveukupnosti potencijala cijelog jezika (Ivir,

1988) i može se definirati „kao poluautonomni, složeni varijetet jezika koji služi

komunikaciji unutar posebnog stručnog područja, a temelji se na općem jeziku“

(Štambuk, 1995). Analiza rješenja pokazala je i znatne razlike između mlađih i starijih

studenata: lošije, uglavnom doslovne prijevode utvrđeni su kod studenata prve godine

preddiplomskog studija. Ova činjenica pruža mogućnost daljneg istraživanja utječe li i u

kojoj mjeri i dob studenata na razvoj njihove jezične kompetencije.

Hrvatski dio upitnika (transpozicija)

Ovaj dio upitnika sadržavao je 20 imeničkih konstrukcija koje su studenti trebali

preoblikovati u drugačije oblike primjerenije hrvatskom općem jeziku. Hrvatski dio

upitnika priložen je ovom radu u dodacima. Pored interpretacije i transpozicije jezičnih

konstrukcija zanimao me i stav studenata o razlozima zbog kojih autori tekstova koriste

ovakve sintaktičke konstrukcije. Studenti su u najvećem broju iskazali sljedeće

mišljenje:

- u stručnim jezicima su uvrježeniji internacionalni, naročito engleski termini (84%)

- autori idu „linijom manjeg otpora“ preuzimajući strani termin i integrirajući ga u

hrvatski kontekst (84%)

- u hrvatskom jeziku nema adekvatnih termina za iste stručne pojmove (82%)

- zbog nedostatka jezične kompetencije u hrvatskom jeziku ili jezične neosjetljivosti

autora (70%)

Rezultati koje ću ovdje prikazati također uključuju upitnik proveden sa studentima

diplomskog studija i sadrže devet (9) konstrukcija koje su se pokazale kao teško ili u

potpunosti nerazumljive. Rješenja studenata u ovom dijelu upitnika podijeljena su u

kategorije: „prihvatljiva transpozicija“ (PT) i „neprihvatljiva transpozicija“ (NPT).

Evaluacijom upitnika ustanovljeni su slijedeći rezultati:

_______________________

Tablica 2 približno ovdje

_______________________

Iz gore navedenih rezultata jasno je kako razumijevanje hibridnih složenica uz

hrvatskog jezika struke, studentima predstavlja još veći problem od razumijevanja onih

u njemačkom stručnom jeziku. U prilog tome govori činjenica kako je kod

preoblikovanja određenih konstrukcija hrvatskoga jezika uočena potpuna

neprihvatljivost odgovora. Navodimo nekoliko primjera:

1. shift-share analiza

NPT: slojevita analiza; analiza koja dijeli konkurentnost; analiza slojevne podjele

2. conditio-sine-qua-non aktivnostima rješavanja krize

PT: uvjet bez kojega se ne može pristupiti rješavanju krize; uvjet bez kojeg se ne može

riješiti problem

NPT: temelj za organiziranje aktivnosti; aktivnosti bez kojih tvrtka ne može

funkcionirati; glavni uzrok nekog događaja

3. forward-looking rezervacija

NPT: rezervacija koju bismo jedva čekali; unaprijed isplanirana rezervacija;

iščekivajuća rezervacija; rezervacija koja se čeka s veseljem; pozitivni pogled na ono

što dolazi u blikoj budućnosti

4. think-tank uglednih znanstvenika

PT: skup mislilaca; poseban kadar ljudi; znanja uglednih znanstvenika; grupa uglednih

znanstvenika

NPT: kvocijent inteligencije uglednih znanstvenika

5. kvaziboom

PT: nagli razvoj koji postaje prividni

NPT: strelovit rast; kvazistrelovit rast; eksplozija ekonomije

6. pilot-faza sustava eVisitor-informacijskog sustava

PT: probna faza informacijskog sustava eVisitor; početna faza elektroničkog

informacijskog sustava za prijavu i odjavu turista

NPT: početnička faza sustava eVisitor; pilotna (odlučujuća) faza informacijskog

sustava eVisitor

7. cjenovno neosjetljivi korisnici

PT: korisnici neosjetljivi na cijene; korisnici koji ne mare za cijenu; korisnici kojima ne

smeta porast cijena

NPT: korisnici na koje cijena ne utječe; bogati korisnici; korisnici sigurnog

materijalnog položaja; novčano dobrostojeći korisnici; financijski stabilni korisnici

8. nostalgični „steampunk“ obožavatelji

NPT: obožavatelji parnog doba; ljudi koji obožavaju strojeve na paru; zanesenjaci;

obožavatelji umjetnosti nadahnute mehanizacijom

Razradba

Rješenja zadataka iz oba dijela upitnika ukazala su na dva glavna problema s kojima se

studenti susreću pri razumijevanju, interpretaciji i prevođenju složenica i konstrukcija iz

domene stručnog jezika. Prvi je problem gramatičko-tvorbeni, prouzročen nedovoljnim

razumijevanjem tvorbenih sastavnica složenica i neprepoznavanjem njihovog suodnosa,

što je posebice vidljivo iz ponuđenih prijevoda u njemačkom dijelu upitnika.

Analizirajući prijevode njemačkih složenica uočilo se da studentima uglavnom ne

predstavlja problem prepoznati i prevesti pojedine članice imeničkih složenica. Znatne

poteškoće se javljaju pri određivanju međuodnosa članica u takvim složenicama

odnosno određivanja koja je determinirajuća (Bestimmungswort), a koja osnovna

sastavnica (Grundwort) složenice. Do istog zaključka je došla i Sedlan König (1995) u

istraživanju imeničkih struktura u engleskome jeziku ekonomske struke. U njemačkom

je jeziku determinirajuća sastavnica složenice uvijek pre-pozicionirana, dakle prethodi

osnovnoj sastavnici, za razliku od hrvatskog jezika koji ima dvije mogućnosti

pozicioniranja determinirajuće sastavnice. Ona može, kao u njemačkom jeziku,

prethoditi osnovnoj sastavnici ili biti post-pozicionirana tj. smještena iza osnovne

sastavnice, što u stručnom nazivlju i jest slučaj. Problem nemogućnosti pravilne

raščlambe složenih struktura rezultira, naravno, poteškoćama u prevođenju, što

pokazuje broj neprihvatljivih prijevoda iz upitnika. Nerazumijevanje relacija među

sastavnicama složenih konstrukcija pokazalo se još većim problemom pri pokušaju

preoblikovanja hrvatskih stručnih naziva. Pored velike zastupljenosti stranih, posebice

engleskih elemenata u konstrukcijama hrvatskog stručnog jezika, velike poteškoće pri

interpretaciji i preoblikovanju izazvala je i hrvatskome jeziku neprimjerena ortografija

navedenih konstrukcija. Stapanjem imeničkih sastavnica u cjelinu ili njihovim

grafijskim povezivanjem crticama i drugačijim znakovima, izostali su, za hrvatski jezik

tipični indikatori morfoloških kategorija, što je za posljedicu imalo nerazumijevanje

gramatičkih relacija među sastavnicama složenih konstrukcija. Drugi je problem

semantičke naravi, najčešće prouzročen nedovoljnim poznavanjem izvanjezične

stvarnosti, odnosno područja struke na koje se imeničke konstrukcije odnose.

Poznavatelj struke primjerice zna da je složenica Spielraum, kao sastavnica stručnog

izraza Finanzierungsspielräume, metafora koja je u jeziku znanosti i struke dobila novo

apstraktno značenje, koje sastavnice Spiel + Raum ostvaruju samo promatrane kao

cjelina. Nipošto se ne radi o kakovim „prostorima za igru“ ili „financijskim

igraonicama“ koji su rezultat doslovnog prijevoda raščlambe složenice, nego o

„prostoru za modele potencijalnog financiranja“.

Ovaj je problem posebice vidljiv iz hrvatskog dijela upitnika u kojemu je broj

pogrešnih interpretacija i neprihvatljivih transpozicija znatan.

Niže ću prikazati strukturne tipove složenica i konstrukcija prikupljenih u korpusu i

osvrnuti se na međusobne odnose njihovih sastavnica. Pri opisu strukture izraz „članica“

podrazumijeva leksičku jedinicu, bez obzira na njenu funkciju u konstrukciji, dok se

izraz „sastavnica“ odnosi na jednu od dvije temeljne konstituente složenice i/ili

konstrukcije. Većina konstrukcija u oba jezika su višesložne – najvećim dijelom

tročlane - hibridne konstrukcije s anglicizmom kao determinirajućom sastavnicom

poput rent-seeking kapitalist, cross-border tokovi, Fairtrade-Partner ili Start-up-

Truppe.

Njemačke monolingvalne složenice

U njemačkom jeziku složenice čine najveći dio sveukupnog imeničkog leksika. Tvore

se spajanjem jednostavnih ili složenih sastavnica u cjelinu uz upotrebu spojnih morfema

–(e)s-, -e-, -(e)-n i –er- ili bez spojnog morfema („nulti morfem“). Pojedine sastavnice

višečlanih složenica pišu se zajedno,odvojeno ili crticom (Fleischer, 1983, Lohde, 2006,

Talanga 2013). U korpusu su zastupljene sljedeće složenice:

Dvočlane strukture bez spojnog morfema: der Mehrwert; die Steuerversenkung

Tročlane strukture:

a) povezane spojnim morfemom: die Finanzierungsspielräume; der

Lebensmittelkauf

b) povezane crticom: die Null-Tolleranz-Strategie; der Noch-nicht-Kunde

c) s dvočlanom kraticom kao prvom sastavnicom i imenicom kao drugom

sastavnicom, a sastavnice su povezane crticom: die IT-Sicherheit, die IT-Zukunft

Četveročlane strukture unutar kojih su sastavnice povezane crticom: der Neun-

Milliarden-Dollar-Konzern, der Deutsche-Bank-Ko-Chef

Njemačke hibridne složenice

Hibridima se smatraju složenice koje sadrže strani element kao jednu od sastavnica.

Njemačke hibridne složenice najčešće, što je vidljivo i na primjerima iz korpusa, sadrže

anglicizam kao jednu od sastavnica i to uglavnom u funkciji determinirajuće sastavnice

složenice. U korpusu razlikujemo slijedeće tipove složenica:

Dvočlana struktura E1+NJ2 u kojoj je prva sastavnica engleska opća imenica ili vlastito

ime, a druga njemačka opća imenica; sastavnice su povezane crticom: die Discounter-

Mentalität; Snowden-Enthüllungen

Tročlana struktura koja se pokazala s najviše tipoloških podvrsta:

a) Latinski dvorječni prilog u kombinaciji s njemačkom općom imenicom

LAT1+NJ2; članice složenice povezane su crticom: die De-facto-Kapitulation

b) Prve dvije engleske riječi stopljene su u cjelinu i crticom povezane s njemačkom

općom (internacionalnom) imenicom E1+E2+NJ3: der YouTube-Kosmos; das

Startup-Unternehmen

c) Prva sastavnica je englesko ime tvrtke, a druga sastavnica je njemačka dvočlana

složenica E1+NJ2+NJ3; oba dijela složenice povezana su crticom: Google-

Suchergebnisse

d) Prve dvije imenice su engleske, a treća je njemačka E1+E2+NJ3; sve su

povezane crticom: das Food-Truck-Festival; die Start-up-Gründer

e) Prve dvije imenice su njemačka vlastita imena, a treća je engleska opća imenica

NJ1+NJ2+E3; povezane su crticom: der Porsche-Piëch-Clan

f) Prvi je element engleska kratica, drugi je brojka, a treći njemačka imenica

E1+E2/NJ2+NJ3; povezani su crticom: die G-20-Staaten

Četveročlana struktura, u kojoj je prva sastavnica engleski tročlani frazeološki izraz, a

druga njemačka imenica: E1+E2+E3+NJ4; svi su elementi povezani crticom: die End-

to-End-Verschlüsselung; die Toys-R-Us-Kollegen

Šesteročlana struktura, u kojoj je prva sastavnica niz od četiri inicijala (za četiri

engleske riječi), a druga njemačka dvočlana složenica: E1+E2+E3+E4+NJ5+NJ6: der

HSBC-Chefökonom

Sedmeročlana složenica s engleskim elementima, od kojih je zadnji kratica; sastavnice

su povezane crticama: das China-Thinktank-Merics (Merics=Mercator Institute for

China Studies)

Hrvatske monolingvalne konstrukcije

U korpusu su najzastupljenije tročlane konstrukcije kod kojih determinirajuću

sastavnicu čine dvije riječi odvojene crticom. Drugi, često korišten način prikaza

strukture je kao skup odvojeno pisanih riječi. U oba slučaja, sa sigurnošću možemo

utvrditi da je riječ o konstrukcijama čija je prihvatljivost sukladno jezičnim pravilima

upitna - pojedine sastavnice pokazuju znatna odstupanja od normi tvorbe hrvatskog

jezika (ne-euklidovski) te se morfološki ne mogu jasno definirati kao složenice niti

sintagme (Barić et al, 2005, Štambuk, 1988). Navedene konstrukcije su jasan primjer

utjecaja engleskog jezika na hrvatski. Naime, “složenice od nekoliko riječi

u hrvatskom jeziku razmjerno su rijetke, dok je u engleskom jeziku to jedan od

najplodnijih tvorbenih modela” (Ćurković, 2013).

Tročlana struktura HR1+HR2+HR3 kao skup odvojeno pisanih riječi: cjenovno

neosjetljivi korisnici; destinacijski marketinški stručnjaci

Tročlana struktura HR1+HR2+HR3 u kojoj su elementi prve sastavnice povezani

crticom: platno-bilančna statistika; ne-euklidovska geometrija; uvozno-potrošni

materijal

Hrvatske hibridne konstrukcije

Engleske riječi su najzastupljeniji strani element u ulozi determinirajuće sastavnice koja

se, za razliku od njemačkih primjera, ne nalazi uvijek na prvom mjestu već razlikujemo

post-poziciju kao i njeno umetanje u sredinu konstrukcije. Utvrđeni su slijedeći tipovi

konstrukcija iz korpusa:

Dvočlane strukture:

a) prefiksoid latinskog porijekla LAT1+HR2 povezan s crticama

internacionalizmom uvriježenim u hrvastkom jeziku: meta-institucionalizacija;

kvazi-institucionalizacija; ko-suradnja

ili stopljen u cjelinu: kvaziboom

b) internacionalizam povezan s hrvatskom riječi crticom: pilot-faza

Tročlane strukture, u kojima su prve dvije riječi engleske, a treća hrvatska E1+E2+HR3;

engleski su elementi povezani crticom: shift-share analiza; forward-looking rezervacija

Četveročlanih struktura s engleskim elementima na početku složenice

(E1+E2+HR3+HR4) ili u sredini (HR1+E2+E3+HR4): think-tank uglednih

znanstvenika; eVisitor-informacijski sustav; nostalgični „steampunk“ obožavatelji

Peteročlana struktura sastavljena od latinske imeničke fraze i hrvatske imenice

(LAT1+LAT2+LAT3+LAT4+HR5); svi su elementi povezani crticama: conditio-sine-

qua-non-aktivnosti rješavanja krize

Zaključak

U visokoškolskoj izobrazbi studenata germanistike za nastavničko i prevoditeljsko

zanimanje posebna se pozornost posvećuje osposobljavanju studenata za obradu

različitih vrsta - književnih, znanstvenih, žurnalističkih i stručnih – tekstova. Sadržajna

se težišta stavljaju na proučavanje pragmakomunikativnih, gramatičkih i leksičkih

specifičnosti suvremenog njemačkog jezika te na njemačko-hrvatsku kontrastivnu

analizu. Studenti se već od prve godine preddiplomskog studija sustavno upućuju u

analizu, prevođenje i sastavljanje raznih tekstova kroz relativno široku ponudu

lingvističkih seminara i vježbi iz morfologije, sintakse, tvorbe riječi, semantike, tekstne

lingvistike, a teorija i praksa prevođenja implicirane su - u većoj ili manjoj mjeri - u sve

kolegije tijekom studija. Poteškoće na koje su studenti naišli pri prevođenju i

interpretaciji jezičnih konstrukcija u ovom istraživanju, ne treba stoga smatrati

greškama neznanja ili nedovoljne jezične kompetencije. Rezultati istraživanja ukazuju

da problem pravilnog razumijevanja jezika struke više leži u nepoznavanju

izvanjezičnog sadržaja kojim je jezik struke definiran (Ivir, 1988). Jedan od mogućih

koraka ka uklanjanju poteškoća je poticati i podučavati studente „kontekstualnom

razmišljanju i cjelovitom viđenju teksta“ (Kraljev, 1995). U njemačkom kao i u

hrvatskom dijelu upitnika, studenti su najviše poteškoća imali s interpretacijom

višečlanih hibridnih konstrukcija s anglicizmom kao prvom sastavnicom. Mihaljević i

Šarić (1995) su kao najneprihvatljivijima istaknule upravo mješovite nazive

analizirajući prevodljivost hrvatskog stručnog nazivlja. Kompleksne jezične

konstrukcije, kao i posuđenice, kratice, fraze i metafore te konstrukcije u kojima se

miješaju jezični registri - zastupljene u ovom korpusu – uistinu nose obilježje „teško

razumljivih riječi“, što je svojim istraživanjem njemačke političke terminologije

potvrdila i Els Oksaar (1995). U konačnici možemo konstatirati, da su poteškoće koje su

studentima prouzročile složene imeničke konstrukcije zastupljene u njemačkom i

hrvatskom jeziku ekonomije potpuno opravdane.

Popis referenci

Barić, E. et al. (2005). Hrvatska gramatika. Zagreb: Školska knjiga.

Ćurković, D. (2013). Prevedenice u sportskoj terminologiji. Croatica et Slavica

Iadertina, IX/I, 63 - 81.

Fleischer, W./Bartz, I. (2007). Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache.

Tübingen: Max Niemeyer Verlag.

Ivir, V. (1988). Stručnost stručnog jezika i prevođenje u nastavi. U: Milica Gačić (ur.)

Deset godina obaveznog stranog jezika na sveučilištu: rezultati i problemi. Zagreb:

HDPL, 143 - 151.

König-Sedlan, L. (1995). Problemi u prevođenju složenih imeničnih struktura u

engleskom jeziku struke. U: Jelena Mihaljević Djigunović/Neda Pintarić (ur.)

Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije. Zagreb: HDPL, 149 - 156.

Kraljev, V. (1995). Rječnici, nazivlje ili razumijevanje. U: Jelena Mihaljević

Djigunović/Neda Pintarić (ur.) Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije. Zagreb:

HDPL, 245 – 250.

Lohde, M. (2006). Wortbildung des modernen Deutschen. Tübingen: Gunter Narr

Verlag.

Lütlich-Hess, E. (1998). Fach-Register. U: Jürg Strässler (ur.) Tendenzen europäischer

Linguistik. Tübingen: Max Niemeyer Verlag, 94 – 99.

Mance, K. (1997). Hibridne imeničke složenice U: Marin Andrijašević/Lovorka

Zergollern-Miletić (ur.) Tekst i diskurs. Zagreb: HDPL, 285 – 293.

Mihaljević, M./Šerić, Lj. (1995). Granice prevodljivosti u nazivlju. U: Jelena Mihaljević

Djigunović/Neda Pintarić (ur.) Prevođenje: suvremena strujanja i tendencije. Zagreb:

HDPL, 239 – 244.

Talanga, T. (2013). Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache. Osijek:

Filozofski fakultet.

Oksaar, E. (1983). Verständigungsprobleme im Sprachbereich ´Politik´: Schwere

Wörter in den Nachrichten und Kommentaren. U: Helmut Henne/Wolfgang Mentrup

(ur.) Wortschatz und Verständigingsprobleme. Düsseldorf: Schwann, 119 – 133.

Štambuk, A. (1988). O dvočlanim i višečlanim nazivima u jeziku struke. U: Milica

Gačić (ur.) Deset godina obaveznog stranog jezika na sveučilištu: rezultati i problemi.

Zagreb: HDPL, 153 – 161.

Žepić, S. (1970). Morphologie und Semantik der deutschen Nominalkomposita. Zagreb:

Filozofski fakultet.

On some types of German and Croatian noun compounds

in economics

Introduction

New relations in extralingual reality, new areas of human activity, science development

and intercultural contacts result in language changes at almost daily basis. The need of

naming new concepts and products frequently leads to the formation of neologisms as

well as to the importation of already adopted, mainly English tehnical terms. This article

analyses some noun compounds formed by joinig, blending or clipping of the

constituents.

Methods

The analysis is based on economic texts extracted from the German week magazine Der

Spiegel (2015) and Croatian magazines Ekonomija (2011 – 2015) and Turizam (2015).

The corpus includes 149 German and 30 Croatian noun compounds. The analysis of the

corpus has shown partial or considerable discrepancy from the standard word-formation

processes in both German and Croatian language. The use of inadequate formations

typical for German and Croatian LSP results in difficulties when interpreting and/or

translating the compounds (one can differ between interlingual translation difficulties

and intralingual transposition difficulties), which has been confirmed via questionnaire

filled out by the German language students at the University of Zadar.

Results

The questionnaire has been composed of two parts – the German part based on

translation whereas the Croatian part was focused on interpretation and transpositon. It

has been filled out by 87 students, with no previous preparation; 89% of them

confirmed having had difficulties with understanding, translating and reforming of the

compounds.

Analysis

The results have shown two major problems students face in analysing economic

terminology. Firstly, they have troubles with understandig the compound constituents'

relationship, especially determinig the head constituent. Students show great success in

interpreting the meaning of individual parts of the compound, fail however in seeing the

compound as a whole. Secondly, they lack knowledge of specific extralingual area

which defines the LSP (Ivir, 1988). The majority of students find three-part hybrid

constructions with English element the most difficult to deal with.

Conclusion

The high percenatge of incorrect student answers in the questionnaire is not to be

considered as ignorance or language incompetence. Complex hybrid compounds and

structures, typical for German and Croatian LSP terminology, have been determined as

´difficult words´ (Oksaar, 1983) and/or „language inadequate“ structures

(Mihaljević/Šarić, 1995). Therefore, the difficulties students have faced when analysing

economic terminology are reasonable and completely justifiable.

Key words: Croatian language, noun compound, neologism, German language,

economic terminology

Tablica 1. Rezultati prijevoda njemačkih složenica

Složenica Ukupno ispitanika PP NPP

Finanzierungsspielräume 27 11% 88%

De-facto-Kapitulation 27 19% 81%

IT-Sicherheit 27 22% 77%

Discounter-Mentalität 27 26% 74%

End-to-End-Verschlüsselung 27 26% 74%

YouTube-Kosmos 27 52% 48%

der Noch-nicht-Kunde 27 78% 22%

Tablica 2. Rezultati transpozicije hrvatskih konstrukcija

Konstrukcija Ukupno ispitanika PT NPT

shift-share analiza 27 0% 100%

forward-looking rezervacija 27 0% 100%

nostalgični „steampunk“ obožavatelji 27 0% 100%

think-tank uglednih znanstvenika 27 11% 89%

sustav eVisitor-informacijskog 27 16% 84%

sustava

kvaziboom 27 16% 84%

pilot-faza 27 26% 74%

conditio-sine-qua-non aktivnostima 27 32% 68%

cjenovno neosjetljivi korisnici 27 63% 37%

Dodatak 1. Njemački dio upitnika

IME I PREZIME STUDENTA I GODINA STUDIJA:

Prevedite sljedeće njemačke rečenice odn. sintagme na hrvatski jezik; posebnu pozornost posvetite prijevodu potcrtanih izraza:

1) dass die Deutschen beim Lebensmittelkauf eine ausgeprägte Discounter-Mentalität besitzen (engl. discount=diskont; popust)

2) die Null-Toleranz-Strategie

3) spätestens seit den Snowden-Enthüllungen (Enthüllung=raskrinkavanje, otkrivanje)

4) diese De-facto-Kapitulation der IT-Sicherheit ist für niemanden in der Branche ein Geheimnis

5) die Finanzierungsspielräume

6) in der Geschichte des Neun-Milliarden-Dollar-Konzerns

7) Food-Truck-Festival in Hamburg (engl. truck=kamion, otvoreni teretni vagon; engl. food=hrana)

8) Mitglieder des Porsche-Piëch-Clans

9) im YouTube-Kosmos

10) der HSBC-Chefökonom Stephen King

11) weit komplexer wird es bei der sogenannten End-to-end-Verschlüsselung (engl. end=kraj, završetak; njem. Verschlüsselung=šifriranje, kodiranje)

12) deshalb wollen die Abgesandten der G-20-Staaten in Lima offiziell Einigkeit zelebrieren (njem. zelebrieren=svečano proslaviti)

13) durch die stärkere Personalisierung hoffen die Ingenieure, den Noch-nicht-Kunden den Mehrwert der Anwendung einfacher näherbringen zu können

14) das Recht auf Vergessenwerden, also auf die Streichung unerwünschter Verlinkungen aus den Google-Suchergebnissen

15) das könnte, so Sandra Heep vom deutschen China-Thinktank Merics, zu sozialen Problemen führen (Merics=kratica za: Mercator Institute for China Studies; sjedište Instituta je u Berlinu)

Odgovorite na sljedeća pitanja (možete zaokružiti više odgovora):

(1.) jeste li imali poteškoća u prevođenju gore navedenih rečenica/sintagmi? (zaokružite jedno od dva ponuđena odgovora) DA NE

(2.) poteškoće u prevođenju imao/imala sam zbog:

(a) nedovoljnog poznavanja njemačke gramatike (osobito sintakse)

(b) nedovoljnog poznavanja njemačkih riječi (osobito njihova značenja)

(c) nedovoljnog poznavanja pravila tvorbe riječi (osobito slaganja riječi)

(d) nedovoljnog poznavanja izvanjezične stvarnosti na koju se odnose navedeni izrazi

(e) nepoznavanja kratica u navedenim rečenicama/sintagmama

(f) nepoznavanja engleskih riječi

(g) navedite još neki razlog koji je otežao vaše razumijevanje odn. prevođenje teksta

Dodatak 2. Hrvatski dio upitnika

IME I PREZIME STUDENTA I GODINA STUDIJA

I. dio: Objasnite podcrtane izraze u niže navedenim rečenicama te navedite na str. 2 za svaki primjer vaš prijedlog izraza koji bi bio jezično bolji, ispravniji

1) Shift-share analiza omogućuje izračun konkurentnosti lokalne ekonomije. (engl. shift=sloj, smjena; engl. share=/apstr./dijeliti, podijeliti)

2) ...kao što su meta-institucionalizacija (stvaranje nad-insituta) i kvazi-institucionalizacija... (prefiks meta- znači nešto što je „izvan neke znanstv. discipline“, što je „teoretski nadpojam neke discipline“ i sl.)

3) ...jer je definiranje uzroka krize conditio sine-qua-non aktivnostima rješavanja krize. (lat. conditio=uvjet; lat. sine qua non=bez kojeg se ne može [nešto učiniti])

4) ...izdvajanje posebnih forward-looking rezervacija. (engl. to look forward=očekivati s veseljem, radovati se čemu /unaprijed/)

5) ...on želi „boom“ pretvoriti u trajni „kvaziboom“.

6) ...taj model procesno korisnički usmjerene organizacije...

7) ...iz ugla platno-bilančne statistike posao je čist i jasan...

8) ...one postaju ne samo „price takers“ nego su i „rule-takers“ (engl. price=cijena; engl.rule=pravilo; engl. to take=uzeti, engl. taker=imenica izvedena iz glagola „to take“)

9) ...neoklasični ekonomisti vjerovali su da će slobodna trgovina i laissez-faire zauvijek biti kovači mira širom svijeta... (franc. laissez faire=pustiti neka svatko radi što ga volja)

10) Pojednostavljeno, nije dovoljno utemeljiti think-thank uglednih znanstvenika, već je potrebno izgrađivati sustav znanja koje će biti opće dobro... (engl. to think=misliti; engl. tank=spremište, rezervoar)

11) ...iza jednostavnog broja likeova...

12) ...cjenovno neosjetljivi korisnici...

13) ...pitanje ko-suradnje...

14) Hrvatska turistička zajednica krenula u pilot-fazu sustava eVisitor-informacijskog sustava za prijavu i odjavu turista.

15) Tehnički spomenici privlače različite vrste turista, ne samo nostalgične „steampunk“ obožavatelje.

Vaši prijedlozi i objašnjenja za gore podcrtane izraze:

1)

2)

3)

4)

5)

6)

7)

8)

9)

10)

11)

12)

13)

14)

15)

II. dio: Zašto su se autori gore navedenih rečenica/sintagmi odlučili za upravo takve izraze, a ne neke druge? (Zaokružite jedan ili više odgovora koji su po Vašem mišljenju ispravni)

(a) zbog toga što su u stručnim jezicima popularniji internacionalni odn. strani izrazi

(b) zbog toga što u hrvatskome jeziku uglavnom nema adekvatnih tj. istoznačnih termina

(c) zbog toga što strani, a posebno engleski izrazi ljepše „zvuče“, moderniji su

(d) zbog toga što su strani tj. engleski stručni termini sažetiji od hrvatskih istoznačnica

(e) zbog toga što autori tekstova iz kojih su preuzeti gore navedeni primjeri vjerojatno smatraju da nema adekvatnih hrvatskih stručnih termina u području kojim se bave, pa koriste strane termine koji su u stručnoj komunikaciji među profesionalcima uvriježeni i razumljivi

(f) zbog toga što se ide „linijom lakšeg otpora“ pa je jednostavnije preuzeti (kopirati) strani (engleski) termin i integrirati ga u hrvatski tekst, nego izmišljati hrvatski stručni termin koji bi imao identično značenje

(g) zbog nedostatka jezične kompetencije (u hrvatskom jeziku) i/ili zbog jezične „neosjetljivosti“ autora stručnih tekstova iz kojih su izdvojeni navedeni primjeri