64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc

8/17/2019 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc

http://slidepdf.com/reader/full/64012161-seminar-lcd-led-i-plazma-monitori-1doc 1/30



LCD, LED i Plazma

Monitori

Profesor Saki Sai! "o!#i

E!i$

UVOD..............................................................................................................................................3

1. Istorija monitora..........................................................................................................................4

2. Podjela monitora..........................................................................................................................5 2.1. Podjela monitora prema boji koju prikazuju........................................................................5

2.2. Podjela monitora prema veliini...........................................................................................!

3. Osnovne karakteristike monitora................................................................................................."

4. #$D monitori..............................................................................................................................%

4.1. &eni kristali.........................................................................................................................%

4.2. Prin'ip rada #$D monitora................................................................................................1(

4.2.1. )tvaranje boja...........................................................................................................12

4.3. Osobine #$D prikaza****.***.******************.13

4.4. +ratka istorija istra,ivanja................................................................................................1!

5. #-D monitori............................................................................................................................1"

5.1. #-D tenolo/ija................................................................................................................1"

2.2. Prin'ip rada #-D monitora..............................................................................................22

!. Plazma monitori.........................................................................................................................25

". #iteratura....................................................................................................................................2%

2



LCD, LED i Plazma

Monitori

Uvod

0onitor je osnovni izlazni ureaj raunara tako da ima primarnu ulo/u u interak'iji sa

korisnikom. Ubrzanim razvojem P$ raunara tekstualni mod komunika'ije je zamenjen

multimedijalnim sadr,ajima i /raikim radnim okru,enjem. azvoj sotvera je praen razvojem

/raiko/ ardvera tako da su sada kune P$ koni/ura'ije sposobne za prikaz slike u visokoj

rezolu'iji i sa milionima boja.

0onitor se sastoji iz zaslona 6s'reen7 koji slu,i za prikazivanje slike pratee elektronike i

kui8ta. Povezan je s raunalom preko video adaptera posebno/ ardvera koji se nalazi u

kui8tu raunala. Prije prikazivanja na zaslonu elementi slike se prvo ormiraju u video

memoriji ili V90:u posebnom dijelu 90:a za rad s monitorom. Video adapter je esto

zasebna 'jelina i tada se naziva video ili /raika karti'a 6video 'ard7.

0onitor omo/uava da se na zaslonu uine vidljivim poda'i koji se u raunalu nalaze

u binarizovanom obliku. &i poda'i mo/u biti tekst'rte, ili oto/raija.

;bo/ znaaja monitora za osi/uranje dobri radni uvjeta posveena mu je malo vea pa,nja.

0onitor je sastavni deo svako/ raunara i neizbe,an je pri komunika'iji korisnika sa raunarom.

0onitori mo/u biti monoromatski koji prikazuju jednu boju na tamnoj ili svetloj pozadini

'rno:beli koji prikazuju razliite nijanse sive i u boji. Prve dvije vrste su ve' izasle iz upotrebe i

sada se koriste u/lavnom monitori u boji.

3



LCD, LED i Plazma

Monitori

azvojem tenolo/ije monitori su postajali sve manji obujmom i razvijali su sve vee

perormanse koje se odnose na vee rezolu'ije br,e osvje,avanje slike vi8e boja te bolji

kontrast.

1. Istorija monitora

0onitori su u svojem razvoju dospjeli daleko od rani zeleni monitora u tekstualnim sistemima

i svi su veinom radili paralelno sa /raikom karti'om pa se mo,e rei da su se monitori

razvijali kako su se razvijale i /raike karti'e.

<a primjeru I=0:a prikazat emo kratki istorijski razvoj monitora.

1%"( poinje proizvodnja jednobojni monitora odnosno boja ekrana je bila 'rne boje uz

kori8enje 0D9 60ono'rome Displa> 9dapters7 ili jednobojni displej adapter. )vra mu je bila

da prika,e zeleni ili bijeli tekst na jednobojnom 6monoromatskom7 ekranu.

1%?1 I=0 je uveo $@9 6$olor @rapi'

9dapter7 koji je bio sposoban za prikaz ? boja i

)l.1. Izgled starog monitora imao maksimalnu rezolu'iju od 32( piksela

orizontalno i 2(( piksela vertikalno. azvijena je i /raika karti'a A@$ 6Aerkules @rapi'

$ard7 koja je kompitabilna sa I=0 raunalima. Ona je bila sposobna prikazati 4 boje.

4



LCD, LED i Plazma

Monitori

1%?4 I=0 uvodi -@9 6-nan'ed @rapi's 9dapter7 koji je mo/ao prikazivati 1! boja te imao

maksimalnu rezolu'iju !((B35( piksela pobolj8avajui itljivost teksta prikazano/ na monitoru.

1%?" I=0 je uveo V@9 6Video @rapi's 9rra>7 pa se takvi monitori koriste jo8 i danas jer je

mo/ao prikazati 25! boja u rezolu'iji od "2(B4(( piksela.

1%%( I=0 nastavlja trend inova'ija te uvodi C@9 6-tended @rapi's 9rra>7 koji moze

prikazati rezolu'ije od ?((B!(( piksela u 1!.? miliona boja tj. u 32 bitnoj boji ili 1(24B"!?

)l.2. CRT Monitor piksela.

0onitori postaju sve kavlitetniji ba'ajui u proslost prvobitne $& monitore sto je razumljivo s

obzirom na sve vea tenolo8ka dosti/nua. &ako da sada u/lavnom preovladavju #$D i #-D

monitori. 9 nove tenolo/ije se istrazuju i primjenjuju. &ako da nam i ni 3D prikaz vise nijestran.

2. Podjela monitora

Imamo nekoliko podjela monitora ali najva,nija je podjela na osnovu tenolo/ije koja sa koristi

u njiovoj izradiE

1. 0onitor s katodnom 'evi 6$& monitor $atode a> &ube monitor7 6sl.37

2. 0onitor s tekuim kristalima 6#$D monitor #i/uid $r>stal Displa>7 6sl.4.7

3. 0onitor s plazma zaslonom 6ionizirani plin7 6sl.57

5



LCD, LED i Plazma

Monitori

ili zelene boje7 koji 8alje snop elektrona u smjeru pojedini taaka i ovisno od intenziteta zraka

dobiva se svjetlija ili tamnija taka date boje na ekranu. +ombinovanjem intenziteta 'rvene

plave i zelene boje dobiva se bilo koja ,eljena boja.

2.2. Podjela monitora prema veličini

) obzirom na vrijeme a ono je prilino du/ako koje korisni'i P$ raunara provode pred

ekranom potrebno je da ekran bude kvalitetan. &o podrazumijeva da treba da bude od/ovarajue

veliine i da ima dobru rezolu'iju. Veliina ekrana mjeri se po dija/onali 0ontia i izra,ava u

inima 61 in F 25! 'm7. U raunalnoj industriji zasloni se izrauju u veliinama od 1415 1"

ili 21 ina.-krani od 14 ina neopodni su za du/otrajan rad i sto/a se koriste samo na onim mjestima koja

ne zatijevaju du/otrajno sjedenje za raunarom. Danas se naje8e koriste monitori sa zaslonom

od 1"

)l.?. #$%% Monitor ina. Ovdje je potrebno napomuneti da je

vidljiva dija/onala kod $& monitora uvijek manja od deklarirane.

+od monitora od 1% ina stvarna vidljiva dija/onala bie oko 1? ina

itd. Ovo pravilo ne vrijedi za #$D monitore jer njiova vidljiva

dija/onala je uvijek jednaka deklarinasoj.ezolu'ija monitora se navodi

kao ukupan broj piksela po 8irini i visini ekrana i ne bi smjela biti manja od ?(( !((

piksela. Uobiajene bolje rezolu'ije koje se danas koriste su 1(24 "!? piksela 6kod monitora

od 14 ina7 a kod veiekrana ne bi smjelo biti manje od 12?( 1(24 piksela. Veliina monitora

zaproesionalne uporabe je najmanje 21 in a rezolu'ija je 4(%! 4(%!.

)l.%. #&%% Monitor

3. Osnovne karakteristike monitora

;aslon monitora je podijeljen na odreeni broj toaka 6piksela7. Ukoliko je broj taaka vei to je

"



LCD, LED i Plazma

Monitori

i ardverska rezolu'ija monitora vea a to znai da se mo,e doboti kvalitetnija slika na

zaslonu. Veliina toke kod monitora se stalno smanjuje 6manja ne/o kod &V prijemnika iznosi

oko (25 mm7. U sluaju zaslona u boji svaka toka predstavlja trijadu tj. sastavljena je od tri

podtake od koji svaka od/ovara jednoj od tri osnovne boje : 'rvenoj zelenoj i plavoj

6@=7. )vaka boja je predstavljena konanim brojem nivoa intenziteta.

+valiteta slike na monitoru ovisi od vi8e aktora od koji neki potjeu iz ardversko/ a neki iz

sotversko/ dijela sistema. Uti'aj sotvera sistema na kvalitet slike maniestira se preko

pro/rama koji usklauje djelovanje /raike karti'e i monitora.-lementi ardvera koji utjeu na

kvalitet slike suE

G monitor G /raika karti'a

G izvori napajanja za monitor i /raiku karti'u.

)l.1(. '( bit )true color) dis!la"

)lika na zaslonu je bolja ukoliko je rezolu'ija zaslona vea tj. ukoliko se ekran sastoji iz vee/

broja piksela. ;bo/ di/italne prirode monitora elektrini si/nal slike koji se na ekranu pretvara u

sliku tako 8to pobuuje do odreeno/ intenziteta svjetline piksele na ekranu ima oblik niza

pravou/li impulsa. Poznato je da 8to je pravou/aoni impuls u,i to je za nje/ov prijenos kroz

neki elektrini sustav potreban 8iri rekventni raspon. U protivnom e doi do preklapanja

impulsa 8to e onemo/uiti razlikovanje dva susjedna piksela pa e zbo/ to/a kvaliteta slike na

zaslonu biti lo8iji. 9ko je rezolu'ija zaslona vea to sistem mora imati 8iri propusni opse/.

@raika karti'a u velikoj mjeri utjee na kvalitetu slike na monitoru.ezolu'ija slike koja se

?



LCD, LED i Plazma

Monitori

dobija na zaslonu ovisi od rezolu'ije /raike karti'e 6koje take i koliko toaka e biti

aktivirano pri ormiranju slike na zaslonu7. Ona mo,e da radi u dva re,imaE tekstualnom re,imu i

/raikom re,imu. ad u /raikom re,imu omo/uava da svaka taka na ekranu mo,e biti

pobuena. ad u tekstualnom re,imu omo/uuje dobijanje na zaslonu unaprijed odreeno/ broja

slovni znakova. &ekstualni re,im rada je znatno br,i.Uti'aj napona napajanja na kvalitetu slike

maniestira se izborom izvora napajanja koji treba osi/urati konstantan istosmjerni

napon. Promjena napona prouzrokuje pojavu smetnji u elektrinom si/nalu slike. )metnje su

vee ukoliko je variranje napona vee. Da bi slika na zaslonu bila 8to stabilnija tj. da bi se

treperenje slike koje je posledi'a konano/ trajanja perzisten'ije uinilo 8to manjim vr8i se tzv.

osvje,avanje zaslona. Hto je perzisten'ija kraa to uestalost osvje,avanja ekrana mora da budevea. +od dana8nji monitora osvje,avanje zaslona se obino vr8i "( do ?5 puta u sekundi

6uestalost osvje,avanja od "( do ?5 Az7. 9ko je uestalost osve,avanja dovoljno velika

ovjeje oko ne primjeuje treperenje slike iako ono u stvari uvijek postoji. Da bi se mo/la

poveati uestalost osvje,avanja mora biti dovoljno velika uestalost /eneratora takta i kapa'itet

memorije /raike karti'e. Pored dobro/ kvaliteta monitora i veliina ekrana je

veoma znaajna monitor je u/odniji za rad ukoliko je ekran vei. Veliina zaslona iskazuje se

veliinom dija/onale zaslona i daje se u inima. Danas standardni monitori imaju ekran ija je

dija/onala 14151"1% i 21 ina. ;a proesionalne potrebe su trenutno u komer'ijalnom

kori8tenju najvei monitor od 21 ina i sa rezolu'ijom 4(%!B4(%!. Uopste monitori mo/u biti

'rno:bijeli 6monoromatski monitori7 i u boji 6kolor monotori7. 0onoromatski monitori se

dijele na 'rno:bijele i monitore sive skale . $rno:bijeli monitori 6= J7 su jetiniji od monitora

sive skale 625! nijansi sive7. Daju o8triju i jasniju sliku.+ada su u pitanju kolorni monitori

ovisno od broja boja koje mo/u da se prika,u na zaslonu danas se koristi tri osnovna nivoa

kvaliteta bojaE osmibitni 625!7 8esnaestobitni 632."!?7 i dvadesetetvorobitni razinu

61!.""2.21!7. Danas se /otovo iskljuivo koriste monitori u boji i u zavisnosti od to/a kako

ormiraju sliku na zaslonu monitori se dijele na rasterske i vektorske. +od rasterski monitora

slika se ormira tako 8to mlaz elektrona prelazi sve take na zaslonu po uvijek istom redoslijedu

6s lijeva u desno odoz/ona dolje7 i svaku taku pobuuje onoliko koliko je to inorma'ijom o toj

sli'i deinisano. +od vektorski monitora mlaz elektrona prelazi samo preko oni taaka koje

%



LCD, LED i Plazma

Monitori

pripadaju nekoj liniji. Oni se koriste samo za neke proesionalne potrebe. Posle vi8esatno/ rada

na raunalu 8to obino podrazumijeva i stalno napre/nuto /ledanje slike na zaslonu mo/u

pojaviti manje ili vee zdravstvenes metnje jer monitor zrai. <aje8e dolazi do su,enja

pe'kanja pa i bolova u oima i do pojave /lavobolje. Poslije odmora simptomi nestaju.

Proizviai se trude da 8to je mo/ue vi8e smanje zraenja. &o se posti,e primenom razliiti

teniki rje8enja od za8titni iltera do stvarno/ smanjenja koliine zraenja monitora 6loK

radiation7.

4. LC !onitori

4.1. "e#ni kristali

&e'ne kristale 6sl.117 je krajem 1%. veka prvi prona8ao austrijski botaniar Lriedri' einitzer a

sam termin Mteni kristalM smislio je malo kasnije njemaki iziar Otto #emann.

&eni krstali su /otovo providne supstan'e koji imaju

osobine i vrste i tene materije. )vetlo koje prolazi kroz

te'ne kristale prati poredak molekula od koji se oni sastoje

: 8to je osobina vrste materije. 1%!(:i /odina otkriveno je

da naelektrisavanje teni kristala menja

njiov molekularni poredak i samim tim i nain kako svetlo

prolazi kroz nji : 8to je osobina tenosti. Od njiove pojave kao medijuma za displeje 1%"1.

/odine teni kristali su u8li

)l. 11. Te*ni +ristali u razliite oblasti koje obuvataju minijaturnu televiziju

di/italne otoaparate video kamere i monitore a danas je #$D tenolo/ija ve'i izba'ila iz

upotrebe standardne $& monitore. Od svo/ po'etka tenolo/ija se zna'ajno razvila tako da

dana8nji proizvodi vi8e ne li'e na stare nespretne monoromatske uredjaje. Ona se pojavila pre

tenolo/ija ravni ekrana i ima neosvojiv polo,aj u oblasti prenosni i ru'ni P$ ra'unara /de

je na raspola/anju u dva oblikaE

N jevtiniji D)&< 6dual:s'an tKisted nemati' : obrnuti nematik sa dvostrukim

skaniranjem7 i

1(



LCD, LED i Plazma

Monitori

N tranzistor sa tankim ilmom &L& 6tin ilm transistor7 za sliku visoko/ kvalieta.

4.2. Prin#ip rada LC monitora

#$D je transmisivna tenolo/ija. Displej radi tako 8to propu8ta promenljive koliine

belo/ pozadinsko/ svetla stalno/ intenziteta kroz aktivni iltar 6sl.127. $rveni zeleni i plavi

elementi piksela dobijaju se jednostavnim iltriranjem belo/ svetla.

)l. 12. LCD Te,nologiaVeina teni kristala su or/anska jedinjenja koja se sastoje od du/aki molekula u vidu 8ipke

koji se u svom prirodnom stanju rasporeuju tako da su im podu,ne ose pribli,no paralelne.

0o/ue je pre'izno kontrolisati poravnanje ovi molekula ako se teni kristal nanosi na ino

izbrazdanu povr8inu. Poravnanje molekula tada prati brazde pa ako su one sasvim paralelne

takav e biti i raspored molekula.

11



LCD, LED i Plazma

Monitori

U svom prirodnom stanju #$D molekuli su rasporedjeni na slobodan na'in sa paralelnim

podu,nim osama. 0edjutim kada dou u dodir sa povr8inom izbrazdanom u stalnom prav'u oni

se poredjaju paralelno du, ti brazda.

Prvi prin'ip jedno/ #$D displeja sastoji se u postavljanju teno/ kristala u MsendviM izmedju

dve ino izbrazdane povr8ine /de su brazde na jednoj povr8ini normalne 6pod u/lom od %(

stepeni7 u odnosu na brazde na dru/oj povr8ini. 9ko su molekuli na jednoj povr8ini poreani u

prav'u sever:ju/ a molekuli na dru/oj u prav'u istok:zapad onda su oni izmedju prisiljeni da

budu u stanju obrtanja od %( stepeni.

)vetlost prati poredak molekula i zato se obrne za %( stepeni dok prolazi kroz teni kristal.

0eutim na osnovu otkria u $9 9meri'a kada se teni kristal stavi pod napon molekuli sesami poredjaju vertikalno dozvoljavajui svetlu da prodje bez obrtanja.

Dru/i prin'ip jedno/ #$D displeja oslanja se na osobine polarizujui iltara i same svetlosti.

&alasi prirodne svetlosti su orijentisani pod sluajnim u/lovima. Polarizujui iltar je jednostavno

skup neverovatno ini paralelni linija. Ove linije dejstvuju kao mre,a zaustavljajui sve

svetlosne talase sem oni koji su 6sluajno7 orijentisani paralelno tim linijama. Dru/i

polarizujui iltar ije su linije rasporeene normalno 6pod u/lom od %( stepeni7 u odnosu na

linije prvo/ iltra bi zato potpuno zaustavio tu ve' polarizovanu svetlost. )velost bi pro8la kroz

dru/i polarizator ako bi nje/ove linije bile tano paralelne sa prvim ili ako bi sama svetlost bila

obrnuta tako da od/ovara dru/om polarizatoru.

&ipian obrnuti nematiki 6&< tKisted nemati'7 teni kristal sastoji se od dva polarizujua

iltra sa meusobno normalno rasporeenim linijama 6pod u/lom od %( stepeni7 koji bi kao 8to

je opisano zaustavili svu svetlost koja bi poku8ala da proe kroz nji 6sl.137.

12



LCD, LED i Plazma

Monitori

)l.13. Obrnuti nematic+i te*ni +ristal

9li izmeu ovi polarizatora se nalaze obrnuti teni kristali. ;ato se svetlost polarizuje pomou

prvo/ iltra obre za %( stepeni pomou teni kristala i najzad potpuno prolazi kroz dru/i

polarizujui iltar.

0eutim kada se prikljui elektrini napon na tene kristale molekuli se prestroje vertikalno

dozvoljavaju'i svetlosti da pore kroz nji bez obrtanja ali se ona zaustavlja na dru/om iltru.

Posledi'a to/a je da ako nema napona : svetlost prolazi a ako se napon uklju'i : nema svetlosti

na dru/om kraju.

+ristali u #$D displeju mo/li bi biti alternativno rasporeeni tako da svetlost prolazi kada ima

napona a ne prolazi kada /a nema. 0edjutim kako su ekrani sa /raikom spre/om skoro uvek

ukljueni 8tedi se elektrina ener/ija ako se kristali rasporede tako da kada nema napona :

prolazi svetlost.

4.2.1. $tvaranje boja

13



LCD, LED i Plazma

Monitori

)l. 14. ./e0an !ri+az diela LCD e+rana

Da bi se stvorile nijanse potrebne za displej sa vernim bojama moraju da postoje neki srednji

nivoi osvetljnosti ismedju puno/ svetla i potpuno/ odsustva svetla koje prolazi kroz ekran.0enjanje nivoa osvetljenosti koje se tra,i da bi se napravio displej sa vernim bojama posti,e se

promenom napona pod koji se stavljaju teni kristali.

&eni kristali se u stvari obru brzinom koja je direktno srazmerna naponu omo/uavaju'i tako

da se upravlja koliinom svetlosti. U praksi ipak napon dana8nji displeja sa tenim kristalima

nudi samo !4 razliite nijanse po elementu 6! bita7 suprotno od displeja u boji sa katodnim

'evima koji mo/u da stvore 25! nijansi 6? bita7. Uz upotrebu tri elementa po pikselu to ima za

rezultat da displeji sa tenim kristalima u boji mo/u da daju maksimalno 2!2144 razli'ite boje

61? bita7 poredjeno sa monitorima u pravoj boji sa katodnim 'evima koji daju 1!"""21! boja

624 bita7.

+ako multimedijske primene postaju sve rasprostranjenije nedostatak prave 24:bitne

boje na displejima sa te'nim kristalima postaje ozbiljno pitanje. Dok su 1? bita dobri

za ve'inu primena to je nedovoljno za oto/raiju ili video. <eke konstruk'ije displeja sa te'nim

kristalima uspele su da pro8ire dubinu boje na 24 bita prikazuju'i naizmeni'no razli'ite nijanse

na uzastopnim osve,avanjima kadra 8to je tenika poznata kao L$ 6Lrame ate $ontrol :

kontrola brzine kadra7. 0edjutim razlika je suvi8e velika zapa,a se treperenje.

Lirma Aita'i je razvila teniku /de se priklju'uje napona na susedne 'elije da bi se stvorile vrlo

male promene uzorka u sekven'i od tri do etiri kadra. )a njom Aita'i mo,e da simulira ne ba8

25! nivoa sivo/ ali jo8 uvek vrlo privatljivi 253 nivoa sivo/ 8to se prevodi u vi8e od 1!

miliona boja : i /otovo se ne mo,e razlikovati od prave 24:bitne boje.

14



LCD, LED i Plazma

Monitori

4.3. Osobine LC prikaza

Prirodna rezolu'ija

#$D monitori su napravljeni da najbolje

prikazuju sliku na jednoj rezolu'iji koja

zavisi od veliine ekrana. 0o/ue je

postaviti rezolu'iju koja nije prirodna za

neki #$D monitor ali onda opada

kvaliteta slike kao i 8to se /ubi pravilan/eometrijski oblik slike.

=rzina Odaziva 6esponse ate7

=rzina odaziva oznaava brzinu kojom piksel mo,e mijenjati boje br,e je bolje prevelik odaziv

znai da e slika MkasnitiM te e se pojavljivati anomalije kao 8to je M g,osting M eekat koji se

pojavljuje onda kada je promjena boja veoma esta naje8e u ilmovima i 3D i/rama. 0jeri se u

milisekundama 6ms7.

U/ao /ledanja

;a razliku od $& monitora #$D monitori ne daju istu kvalitetu slike ako se u nji /leda iz

razliiti u/lova. Obino ako /ledamo #$D sa strane boje /ube kvalitetu prikaz je zamraen

ako ne i potpuno neitljiv. @odinama se #$D monitori unaprijeuju da bi se ova pote8koa

smanjila a sodno tome su predstavljeni 1idescreen ekrani koji su vodoravno produ,eni 8to

prirodno ovjeijem oku.

15

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rezolucija&action=edit&redlink=1

http://bs.wikipedia.org/wiki/Piksel

http://bs.wikipedia.org/wiki/CRT_monitor

http://bs.wikipedia.org/wiki/Piksel

http://bs.wikipedia.org/wiki/CRT_monitor

http://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rezolucija&action=edit&redlink=1



LCD, LED i Plazma

Monitori

)l. 15. Razli*iti uglo/i gledana

Osvjetljenje i kontrast

Osvjetljenje kod #$D monitora se mjeri u +andelama po kvadratnom metru 6'dm27 obino

varira od 25( do 35( 'dm2. +ontrast mjeri mo/unost #$D:a da prikazuje bijele i tamne

tonove 8to je omjer vei to je bolje obino dana8nji #$D monitori imaju omjer 45(E1 pa sve do

!(((E1.e'imo pilipsov model %"31d uparavo ima rezolu'iju !(((E1.

0o/unost pode8avanja inte/ra'ija i priklju'i

#$D monitori se mo/u veoma pre'izno pode8avati jer postoji mno/o op'ija. )lika se mo,e

okretati ili tiltovati te se mo,e mijenjati polo,aj slike 6vodoravni ili uspravni7. &akoer neki

monitori imaju u/raene zvunike dodatne U)= prikljuke a sve vi8e monitora dolazi

sa di/italnim prikljukom koji je svojevrsno budunost te nudi mno/o kvalitetniju sliku jer

nema potrebe za pretvaranjem u analo/ne si/nale.

O8trije br,e bolje

0onitori u boji i sa visokom rezolu'ijom poput moderni #$D kompjuterski monitora i

televizora koriste strukturu aktivno/ matriksa. )vaki piksel ima svoj tranzistor 8to omo/uava

svakoj koloni da pristupi jednom pikselu. Ovakvi ekrani deluju svetlije i o8trije od pasivni

ekrana iste veliine u/lavnom br,e rea/uju i daju mno/o bolje slike.

<eki #$D monitori imaju neispravne tranzistore 8to izaziva da pojedini pikseli budu stalno

upaljeni 6nazivaju se za/lavljenim7 dok su dru/i stalno u/a8eni 6nazivaju se mrtvim pikselima7.

#$D monitori sa nekoliko neispravni piksela su obino i dalje upotrebljivi. &akoe ekonomski

je neopravdano ba'iti monitor sa samo nekoliko neispravni piksela zbo/ njiove veliine.

1!

http://bs.wikipedia.org/wiki/USB


http://bs.wikipedia.org/wiki/DVI


http://bs.wikipedia.org/wiki/DVI



LCD, LED i Plazma

Monitori

Proizvoai imaju razliite standarde za odreivanje maksimalno/ privatljivo/ broja

neispravni piksela.

U pojedinim se/mentima neke dru/e tenolo/ije su u prednosti u odnosu na #$D. ;a razliku od

$& monitora koji jednostavno mo/u da menjaju rezolu'iju #$D monitori daju savr8enu sliku

samo u svojoj prirodnoj rezolu'iji. &akoe mno/i #$D monitori ne mo/u da prikazuju veoma

niske rezolu'ije poput 32(2(( piksela.

Du pretodne slike

#$D ekranima je obino potrebno vi8e vremena da rea/uju u odnosu na plazma i $& ekrane.&o dovodi do to/a da se na ekranu vidi duQ pretodne slike pre ne/o 8to se pojavi nova. <a

primer kada se mi8 brzo pomera na #$D ekranu vidi se mno8tvo kursora.

<eki #$D televizori imaju znaajno ka8njenje u prikazivanju slike zbo/ spore obrade video:

materijala. 9ko je ovo ka8njenje preveliko ti ekrani mo/u biti neod/ovarajui za brzo i pre'izno

kori8enje mi8a. <eki #$D televizori imaju re,im za i/ranjeQ koji smanjuje vreme potrebno za

obradu.

1"



LCD, LED i Plazma

Monitori

%. &ratka istorija istra'ivanja

1???. Lridri ajni'er je otkrio tenu kristalnu prirodu olesterola koji se dobija iz 8ar/arepe

1%(4. Oto #eman objavljuje svoj rad &eni kristaliQ

1%11. Harl 0a/en je prvi eksperimentisao sa tenim kristalima postavljenim izmeu dve ploe

1%22. Ror, Lridel je opisao strukturu i svojstva teni kristala i podelio i u tri /rupe 6nematine

smektine i olesterine7

1%3!. +ompanija 0arkoni patentira prvu praktinu primenu tenolo/ije svetlosni ventil od

teno/ kristalaQ

1%!2. Prva znaajna publika'ija na en/leskomE 0olekularna struktura i svojstva teni

kristalaQ autora dr D,ord,a V. @reja

1%!2E iard Vilijams iz $9 otkrio je da teni kristali imajuneke interesantne elektro:optike

karakteristike i uspeo da ostvari elektro:optiki eekat napraviv8i 8are na tankom sloju teno/

kristala uz primenu napona. Ovaj eekat se zasniva na elektro:idrodinamikoj nestabilnosti koja

ormira ono 8to se naziva Vilijamsovim domenimaQ unutar teno/ kristala.

1%!4E D,ord, A. Aajlmajer napravio prvi ekran od teno/ kristala zasnovan na onome 8to je on

nazvao d>nami' s'atterin/ mode 6D)07. Primena napona na D)0 ekran pretvara poetno isti i

prozirni sloj kristala u mleno stanje. Ovi ekrani su zatevali veliku koliinu struje za rad

1%"(E Setvrto/ de'embra je eekat obrnuto/ nematiko/ polja kod teni kristala patentiran u

Hvaj'arskoj od strane naunika Vol/an/a Aelria i 0artina Hadta. Potom je ovaj izum

li'en'iran japanskim elektronskim proizvoaima koji su uskoro proizveli prve di/italne kvar'ne

rune satove sa #$D ekranima i mno/e dru/e proizvode

1%"2E Prvi ekran aktivno/ matriksa od teno/ kristala u )9D proizveo je &. Piter =rodi

2(("E Po prvi put su #$D monitori pretekli klasine $& monitore po prodaji

1?



LCD, LED i Plazma

Monitori

2((?E #$D televizori su najbrojniji na tr,i8tu sa ue8em od 5(T.

%. L( !onitori

%.1. Led "e)nolo*ija

#-D je dioda koja emitira svjetlost 6sl.1!7. 9 dioda je poluvodiki ureaj koji omo/uava

elektrini protok samo u jednom smjeru. #-D diode su poluprovodni'i izraeni na poseban

nain tako da im je primarna unk'ija da emituju svjetlost odreene talasne du,ine.

)l. 1!. LD Dioda

Deini'ija.

#-D je dioda koja emitira svjetlost. 9 dioda je poluvodiki ureaj koji omo/uava elektrini

protok samo u jednom smjeru. #-D diode su poluprovodni'i izraeni na poseban nain tako daim je primarna unk'ija da emitiraju svjetlost odreene talasne du,ine.

Ulo/a #-Da u na8oj budunosti.

Do 1%"(. 'ijevni ventili su bili kori8teni u veini kuanski elektrini ureaja poput televizora i

stereo ureaja. Oni su se oslanjali na jako lomljive meanike komponente koje su bile

nepouzdane i neuinkovite. &ranzistor je alternativni poluprovodnik u konani'i ima isti ukupni

1%



LCD, LED i Plazma

Monitori

rezultat ali sa velikim produljenjem ,ivotno/ vijeka pouzdano8u ni,om 'ijenom i ukupnom

uinkovito8u. =ez pronalazka tranzistora doba moderne elektronike ne bi bilo mo/ue. Rarulja

sa ,arnim niti ima vrlo slinu strukturu i tenolo/iju kao i 'ijevni ventil i obje su proizvedeni u

staklu. +ao i 'ijevni ventil i ,arulja izrazito su neeikasani i nepouzdani. #-D s dru/e strane

prati u stopu razvoj tranzistora pomou vrsto/ stanja tenolo/ije ime se omo/uuje daleko

vea uinkovitost i pouzdanost ne/o ona dostupna u ,arulji sa ,arnom niti. Poput #-Da i

transistori su bili izumljeni mno/o /odina prije ne/o 8to su primjenjivani u 8irokoj potro8nji.

Iako je #-D postojao mno/o /odina tek se u posljednji nekoliko /odina razvio dovoljno da se

koristi na tr,i8tu rasvjete 8iroke potro8nje. Ukratko #-D mo,e postati za tr,i8te rasvjete isto 8to

je tranzistor postao za tr,i8te elektronike.Prva 'rvena #-D dioda bila je proizvedena u 1%!(. /odini. Osnovna primjena bila joj je kao

indikatorska lampi'a na elektronskoj opremi. Iako relativno uinkovita sna/a ove #-Di'e je bila

vrlo mala. U "(:ima je kori8tenje novi poluvodiki materijala dozvoljavalo proizvodnju #-D

dioda u vi8e boja. &e boje su zelena naranasta i ,uta. )na/a ti #-D dioda je jo8 uvijek

relativno mala. &enolo/ija laserske diode istra,ena je u ?(:ima i to je bilo o/romno pobolj8anje

u smislu izlazne jaine svjetlosti.

;bo/ relativno male potro8nje #-D se na tr,i8tu tijekom 1%%(:i usmjerava prema tr,i8tu

ekrana automobilske i prometne si/naliza'ije. Veoma va,no otkrie slijedi u 1%%3. od )uji

<akamura koji radi za <i'ia. &o je bio plavi #-D sa kojim je zavr8io polazni raspon primarni

boja #-D:a ali je bio i prvi korak koji je na kraju doveo do proizvodnje bijele #-D diode kakvu

znamo danas.

<a prijelazu stoljea #-D tr,i8te je bilo odvedeno do nove razine s izumom u #ueonu. #ueon

je ponudio 1( puta jau izlaznu svjetlost ne/o postojee diode. +lju uspjea #ueona je

patentirana metoda prijenosa topline 8to je dozvoljavalo #-D diodi daleko vee sna/e ne/o 8to je

pretodno bilo ostvarivo.

Od samo/ poetka su i dru/i proizvoai takoer uvedeni u razvijanje diode visoke sna/e i

visoke djelotvornosti. #umileds je takoer razvio proizvodnju toplo bijele diode s temperaturom

boje od 32(( W +.

2(



LCD, LED i Plazma

Monitori

0no/i sada proizvode #-D vrlo visoke sna/e meutim zbo/ napredovanja tenolo/ije ta

proizvodnja je postala predmet vrlo po/re8ne usporedbe. Sesto je sluaj da vrlo sna,ne #-D

diode proizvode malo izlazno/ svjetla. U usporedbi #-D dioda treba promatrati djelotvornost

odnosno 'jelokupni izlaz lumena a ne ulaznu sna/u.

#-D tenolo/ija svakako ima svoju budunost. &renutna eikasnost od ?(:%( #umena po Jattu

uvjerava nas da e #-D tenolo/ija u ne previ8e dalekoj budunosti biti u izravnoj konkuren'iji

s ostalim izvorima svjetlosti.

=udunost je obeavajua

#-D se razvija nevjerovatnom brzinom sa novijim boljim jaim manjim proizvodima koji se

nude na tr,i8tu 8iroke potro8nje. U sijenju 2((4 1 Jatt dioda davala je izlaznu koliinusvjetlosti od 1? #umena a u sijenju 2((! 1 Jatt dioda davala je izlazni koliinu svjetlosti od

5( lumena. &o je napredak u dramatinom poveanju izlazne svjetlosti i zato e #-D tenolo/ija

brzo promijeniti li'e industrije osvjetljenja.Upravo je to poten'ijal koji tra,i od kompanija da

ulo,u milijarde u ovu tenolo/iju ak privlae investi'ije iz vlade koja je odu8evljena ovom

revolu'ionarnom tenolo/ijom koja 8tedi ener/iju i daje du/ovjeni izvor svjetla.

+la*odati L( te)nolo*ije

Du/ovjenost velika iskoristivosti i odr,avanje

;a razliku od konven'ionalni izvora svjetlosti #-D ne podlije,e iznenadnim pre/orijevanjem ili

MneradomM. Umjesto to/a #-D postupno de/radira jainu svjetlosti tokom radno/ vijeka. 0o,e

se predvidjeti da oslabi intenzitet svjetlosti u prosjeku na "(T od poetno/ intenziteta nakon

5(.((( sati rada. U primjeni /dje izvor svjetla radi 12 sata dnevno to bi znailo da nakon 11

/odina intenzitet svjetla pada na (T od poetno/.

Xetino odr,avanje

+ako #-D elementi traju najmanje 1( puta dulje od konven'ionalni izvoria svjetlosti nema

potrebe da se esto zamjenjuju 8to dovodi do smanjivanja ili uklanjanja tekui odr,avanja i

periodine tro8kove zamjene ,arulja. )tandardna ,arulja obino ima radni vijek oko 1((( radni

sati. Isto tako jedna luores'entna lampa ima oko %((( sati radno/ vijeka. adni vijek #-Da od

5(.((( radni sati mo/u bitno smanjiti ili eliminirati tekue odr,avanje i periodine tro8kove

21



LCD, LED i Plazma

Monitori

zamjene ,arulja. &akoer je va,no na/lasiti da se kraj radno/ vijeka #-D proizvoda smatra kada

jaina svjetlosti padne ispod "(T poetne jaine svjetla a ne na/li prekid rada.

#-D je obino mno/o manji dimenzija od konven'ionalni izvora svjetla ime se drastino

mijenja projektiranje i primjena proizvoda u 'ijelom svijetu. adei sa #-D proizvodima

mo,emo omo/uiti skrivene izvore svjetlosti i eliminirati vizualno velike svjetiljke a opet

omo/uiti i stvaranje arobni eekta osvjetljenjem. Lleksibilnost #-Da omo/uava nova

razi/rana inovativna rje8enja osvjetljavanja koja nikada prije nije bila mo/ua.

Rivopisane boje bez iltera

#-D ne zatijeva iltere za izradu obojene svjetlosti dok se prije raznim ilterima dobivala

zasiena boja bez svjetlosti. Xarke 'rvene zelene plave i ostale boje mo/u biti proizvodi u mono:kromatskom obliku izravno od same #-Di'e. +ada se koriste iltri oni blokiraju ne,eljene

dijelove bijele svjetlosti a propu8taju dijelove svjetlosti koji nisu ispravne boje dakle iz/ube

ener/iju. <a semaorima je na primjer sijali'u od 15(J zamijenila 'rvena #-D dioda od 12

Jatt 8to je rezultiralo dramatinim padom potro8nje i nisko odr,avanje. Ove jake primarne boje

takoer se mo/u koristiti za kreiranje @= boje u mi sistemima /dje se posti,u veoma 8iroki

spektri boja.

Usmjerena svjetlost

)vjetlost emitirana iz diode je usmjerena. &ipini konven'ionalni izvori svjetlosti emitiraju

svjetlo u svim smjerovima. ;a direktno osvjetljenje na objektima moraju se koristiti relektori u

tu svru.

)vaki put kad se snop relektira ona /ubi na intenzitetu pa se pojavljuje /ubitak od 4( do !(T

8to znai da u nekim sluajevima i vi8e od polovi'e svjetlo nije usmjerena u ,eljenom prav'u.

#-D dioda po prirodi je usmjerena svjetlost i kao takva rezultira uinkovito8u od ?( do %(T

zatijevajui manje lumena ukupno da pru,i istu razinu osvjetljavanja.

#-D diode su ureaji u vrstom stanju i ne sadr,e pokretne dijelove i ne mo/u iz/orjeti na nain

klasini izvora svjetlosti. +ao takve mo/u se koristiti u aplika'ijama sa jakim vibra'ijama.

+od nji nema ni8ta 8to se mo,e pokvariti slomiti smrviti pro'uriti ili kontaminirati.

<apravljene kao takve iznimno robusno i izdr,ljivo ine idealno rje8enje za aplika'ije /dje je

pouzdanost mjerodavna.

22



LCD, LED i Plazma

Monitori

0no/i izvori svjetlosti danas u uporabi ne unk'ioniraju dobro u ladnim sredinama a neki

zatijevaju i posebne upravljake pro/rame kako bi se omo/uilo paljenje.

Aladni start nije problem kod #-Da i po/odna je za temperature okoline i do :4( Y $ 8to jako

pojednostavljuje dizajn i smanjuje tro8kove za takve spe'iine aplika'ije.

Potpuno dimabilno bez promjene boje

#-D diode su potpuno dimabilne sa standardnim tenolo/ijama upravljaki jedini'a bez

,rtvovanja bilo koje karakteristike osvjetljenja.

Upravljake jedini'e mo/u biti kompatibilne za dimanje sistemom 1:1(V D0C ili osnovno

dimanje nudei /latke prijelaze i tone kontrole bez pomaka u boji.

=ez Rive ili UV zraenja;a razliku od luores'entni izvora svjetlosti #-D ne sadr,i ,ivu. Uklanjanjem ,ive iz sistema

rasvjete omo/uava nam da ispunimo sve budue stro/e ekolo8ke propise. <ema za/rijavanja ili

UV zraenja u snopu svjetlosti. +onven'ionalni izvori svjetlosti uz vidljive komponente sadr,e

i nevidljiva zraenja.

;raenja mo/u biti vrlo kratka talasna du,ina plava poznata i kao ultraljubiasta ili du/a talasna

du,ina 'rvena poznata i kao inra'rvena 6UV7 8to uzrokuje toplinu. UV zraenje mo,e o8tetiti

materijale uzrokuje promjene u boji i eventualno de/radira veinu materijala na koje se

presijava.

;a muzeje i dru/e aplika'ije /dje je ultraljubiasto svjetlo nepo,eljno #-D rasvjeta je idealno

rje8enje.

+arakteristika neza/rijavanja #-Da takoer je va,na u podrujima /dje aplika'ija ne smije biti

vrua.

,edosta#i L( te)nolo*ije

Prvobitna pro'jena

#-D je trenutno skuplji od konven'ionalni tenolo/ija rasvjete. 0eutim zbo/ napretka u

tenolo/iji /dje je potro8nja mala a trajnost velika #-D je u konani'i jetiniji od tradi'ionalni

izvora svjetlosti.

#o8e projektiranje stvara probleme u implementa'iji #-Da koji uvelike ovisi o temperaturi

radno/ okru,enja. Postavljanje #-Da u ambijent visoke temeprature mo,e dovesti do

23



LCD, LED i Plazma

Monitori

pre/rijavanja #-D proizvoda i na kraju do kvara. 9dekvatan ladnjak je nu,an za odr,avanje

du/ovjenosti #-Da.

2.2. Prin#ip rada L( !onitora

)l. 1". LD Monitor

Or*ani# L( : Or/ani' Li/t (mittin/ iode te'nolo/> zasniva se na tome da se u

kontroliranom matrinom polju elektroda pobuuju #-D elementi : or/anski slojevi koje

emitiraju svjetlo koji su slo,eni u &IOD- po slinim naelima kao kod $& i #-D ureaja.

Dakle u pitanju je tenolo/ija koja ne tra,i pozadinsko svijetlo. Potro8nja ener/ije je mala a

intenzitet /enerirano/ svjetla sve je bli,i osobitostima koje imaju #$D i P#9;09 i u potpunosti

24



LCD, LED i Plazma

Monitori

zadovoljavaju za u/radnju u mobitele ili prenosive 0P3 plejere i sline male elektronike

ureaje.

Izrada za nji je poprilino jednostavna ali za monitore ova tenolo/ija je jo8 uvijek preskupa.

<a staklenu ili plastinu prozirnu podlo/u kako prikazuje slika 1? postavljaju se anodne

elektrode u AI# 6Aole Inje'tion #a>er7 sloju na koje/ se postavlja or/anski sloj koji ovisno o

sastavu emitira svijetlost razliite boje 6@= u ovom sluaju7. <a or/anski sloj nanosi se -&#

6-le'tron &ransportin/ #a>er7 na kojem je katoda. +ada se izmeu anode i katode prikljui

naponski izvor i re/ulirano propusti struja kroz diodu rezultat je emitiranje svijetla.

)l. 1?. 2a*in rada Oled monitora

Upravljaka elektroda 9<9#O@<I0 si/nalom nadzire protok struje kroz diodu prema semi

spajanja koja slii na sliku 1? uz dodatak diode paralelno s kondenzatorom. Dakle svaka @=

trioda i svaki njen sastavni @ ili = element adresirani su mre,om 6matri'om7 vodova i

elektroda koje nadziru elektroniki sklopovi. -lektroniki sklopovi na osnovu primljeno/ si/nala

slike odreuju 8to i kako s pojedinom triodom i njenim elementima treba raditi. <a slian nain

25



LCD, LED i Plazma

Monitori

unk'ionira i matri'a #$D monitora. <avedeni analo/ni si/nal ne treba brkati sa si/nalom slike

koji je di/italan i iz koje/ se izradi potrebit analo/ni si/nal za upravljanje svjetlinom trioda.

0o/ue je ostvariti upravljanje s diodama izravnom promjenom napona izmeu anode i katode

6pasivna matri'a7 ali je upravljaka elektronika slo,enija. Vrijeme odziva diode je vrlo malo

6reda ms7 8to uz svakodnevna pobolj8anja /lede /enerirane koliine svjetlosti /arantira sve

masovniju uporabu ovakvi monitora u budunosti. Osim to/a slojevi su od materijala koji

omo/uavaju savijanje te uz plastinu podlo/u zaslon ne mora biti potpuno ravan. Po8to

'jelokupni sustav propu8ta svijetlost pojednostavljuje se postupak za smanjivanje bljeska od

vanjsko/ svijetla 8to s dosada8njim monitorima bilo koje vrste nije sluaj. Osim navedeno/

svoju primjenu ova tenolo/ija nema samo za monitore.

@lede zatijeva za prikaz AD1(?( sadr,aja bez obzira koja vrsta monitora se koristi

preporuljivo je da imaju rezolu'iju zaslona 1%2(1(?(. 9ko se koriste monitori koji imaju

manju rezolu'iju od navedene kvaliteta prikaza slike ovisi o kvaliteti lo/ike za )+9#I9<X-

slike prema manjim rezolu'ijama. 0onitori razliiti iziki dimenzija za istu nativnu

rezolu'iju imaju vei DPI 8to omo/uava kvalitetno promatranje slike na manjoj udaljenosti od

monitora. Promatranje slike na velikom monitoru iz neposredne blizine ne ini dobar u/oaj zaoko jer se u per'ep'iji razumijevanja slike pikseli ne stapaju i slika iz/leda zrnata.

2!



LCD, LED i Plazma

Monitori

-. Plazma monitori

PP 6Plasma ispla> Panel7 monitor. Plazma monitor koristi naelo bombardiranja i pobude

osorni elemenata zaslona s ultraljubiastim zraenjem 6UV7 iz ionizirano/ mjeura plina.

)vjetlost koja se pri tome stvara propor'ionalna je jaini UV zraenja koje je propor'ionalno

razli'i poten'ijala izmeu pobudni elektroda. Primjer kako se navedeni pro'es odvija u okoli8u

elektroda pokazuje slika 2(.

2"



LCD, LED i Plazma

Monitori

)l. 1%. Plazma !i+sel

)vakoj boji elementa slike pripada jedan mjeur postavljen vrlo blizu staklenom zaslonu tako da

u odnosu na $& otpada otklon snopa elektrona velika debljina monitora i veliki radni naponi.

U prostoru izmeu dvije staklene podlo/e nalazi se plin ksenon ili neon pod niskim tlakom. U

normalnim okolnostima taj plin je sainjen od skupa nenabijeni esti'a tj. atoma koji imaju isti

broj protona 6pozitivno nabijeni esti'a7 i elektrona : plazma. -lektrini poten'ijal izmeu

pobudni elektroda uzrokuje ioniza'iju plina u bli,em okoli8u oko elektroda u vidu mjeura.

+ada su pobuene esti'e se meusobno sudaraju. &i sudari pobuuju atome plina u plazmi i pri

tome se oslobaa svjetlost.

2?



LCD, LED i Plazma

Monitori

)l. 2(. 2a*elo rada !lazma monitora

Poten'ija pobudni elektroda sam po sebi nije dovoljan ako im pri tome ne poma,e poten'ijal

adresne elektrode. 9ko se po/leda prostorna or/aniza'ija zaslona prema sli'i 2( mo,e se

zakljuiti da e mjeur nastati samo na mjestima /dje se spomenute elektrode kri,aju. Dakle

omo/uava se kontrolirano UV zraenje u malom podruju na tono deiniranoj loka'iji. 9ko je

adresna elektroda ili @ ili = na nekom poten'ijalu mjeur e nastati samo izmeu elektroda1:1 ako izmeu nji ima razlike poten'ijala ali nee izmeu elektroda 2:2 ako na njima razlike

poten'ijala nema. 9dresne elektrode i pobudne elektrode tvore matri'u i s poten'ijalom na njima

upravlja elektroniki sklop koji na osnovu primljeno/ si/nala slike odluuje na kojem e mjestu

izazvati ioniza'iju a na kojem nee.

UV zraenje usmjereno je prema podlozi a zraenje osorno/ premaza prema zaslonu koji sto/a

mora biti proziran za vidljivo svijetlo. +ako bi se stvaranje mjeura 8to bolje lokaliziralo osorni

premazi boja odvojeni su izola'ionom pre/radom 6separator7 te konstruk'ija slii na osorni

premaz u $& s &I<I&O< naelima rada. Da bi se lokaliza'ija mjeura 8to vi8e pobolj8ala

postoji i kon'ept izrade koji unutar premaza za jednu boju ima poprene separatore izmeu

elektroda 1:1 i 2:2 na primjer tako da kompletan osorni premaz slii na skup mikro kutiji'a

slo,eni tako da slie na veliku papirnatu podlo/u za spremanje jaja ili na pelinje sae.

2%



LCD, LED i Plazma

Monitori

&enolo/ija je dosta skupa i po/odna je za monitore veliki dimenzija te se sto/a za P$

jo8 uvijek radije koriste #$D monitori ili nove nadolazee tenolo/ije od koji je jedna opisana

na narednoj strani'i. ;ajedniko za $& i P#9;09 tenolo/iju je osobina da obje koriste

pobuivanje osorni elemenata razliiti boja te da im ne treba pozadinsko svijetlo kao za #$D

tenolo/iju. @ledljivost iz u/la im je dobra. 0o/lo bi se ak rei da je P#9;09 rpa mali

$& ureaja.

Literatura

.ikipedia.rs

http://www.wikipedia.rs/

http://www.wikipedia.rs/

64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc

Documents

Transcript of 64012161-Seminar-LCD-LED-i-Plazma-Monitori (1).doc