8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

1/11

Davor Dujak, dipl.oec.

Ekonomski fakultet u Osijeku

RFID-TEHNOLOGIJA U LOGISTICI S POSEBNIM OSVRTOM NA UPOTREBU

U MALOPRODAJI

RFID TECHNOLOGY IN LOGISTICS WITH SPECIAL OVERVIEW ON APPLINACE

IN RETAILING

Sa!etak

Razvoj logisti!kih procesa u velikoj je mjeri ovisan o razvoju tehnologije, dok senajve"i napredak mo#e primijetiti u SCM-u (Supply Chain Managementu) koji postaje

ogledalo uporabe novih komunikacijsko-informacijskih tehnologija u logistici. U stalnoj

te#nji za ubrzanjem i olak$anjem protoka informacija i proizvoda u opskrbnom lancu,

logistika je prepoznala mogu"nosti uporabe i RFID (Radio Frequency Identification)

tehnologije. RFID-tehnologija temeljena na radio frekvencijskoj razmjeni podataka uvelike

pojednostavljuje i ubrzava procese vo%enja evidencije o proizvodima na skladi$tu,

prijevoznom sredstvu ili potro$a!kim kolicima/ko$ari, te omogu"uje njihovo pra"enje u

realnom vremenu. Ovim radom prikazuju se osnove funkcioniranja RFID-tehnologije, njezina

primjena u praksi s posebnim naglaskom na primjeni u logistici maloprodaje, te mogu"nosti iograni!enja daljnjeg razvoja.

Klju"ne rije"i: RFID-tehnologija, logisti!ki procesi, SCM, traceability, RFID-tehnologija u

maloprodaji

Summary

Development of logistical processes is highly dependant on techological development, whilethe biggest progress can be noticed in SCM (Supply Chain Mnagement) which is becoming

the pattern of communication- and information technology usage in logistics.In permanent striving for acceleration and facilitation of information- and product flow in

supply chain, logistics has recognized the possibilities of the RFID (Radio Frequency

Identification) technology usage. RFID-technology, based on radio-frequency data

interchange, grately facilitates and accelerates processes of product registration in the

warehouse, transport vehicle or in the shopping trolley/basket and enables their real-time

tracking. This paper presents the basics of RFID-technology functioning, its practical usage

with special emphasis on appliance in retailing logistics and the possibilities, as well as

limitations of its further development.

Key words: RFID-technology, logistical processes, SCM, traceability, RFID-technology in

retail trade

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

2/11

1.UVOD

Razvoj tehnologije svakim danom sve vi!e utje"e na svjetsko gospodarstvo. Kako bi ostali ili postali

tr#i!ni lideri, najve$e tvrtke si ne mogu dopustiti samo pra$enje tehnolo!kih trendova. Sve ja"a konkurencija i

pritisak tr#i!nih izaziva"a i sljedbenika tjera lidere na stalne inovacije i u tehni"ko-tehnolo!kom segmentu

poslovanja. Uz proizvodnju, logistika je poslovna funkcija koju najvi!e zahva$aju tehnolo!ke inovacije i

unapre%enja. U ovom radu biti $e analizirana pojava nove tehnologije koja najve$i pozitivan utjecaj naposlovanje ostvaruje upravo u logisti"kim aktivnostima, s posebnim naglaskom na logisti"ke aktivnosti

trgovinskih maloprodajnih tvrtki.

Prema ameri"kom logisti"kom dru!tvu logistika je ...proces planiranja, ostvarivanja i kontrole

u!inkovitih, tro$kovno efektivnih tokova i skladi$tenja sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda i time

povezanih informacija od to!ke isporuke do to!ke primitka, primjereno zahtjevima kupaca.(Zelenika, 2005: str.

20). Temelj za odvijanje logistike kao poslovne funkcije i aktivnosti su logisti"ki sustavi i logisti"ki procesi.

Jasna i jednostavna definicija ka#e kako su logisti"ki sustavi zapravo sustavi prostorno vremenske preobrazbe

dobara, a procesi koji u njima teku nazivaju se logisti!ki procesi (Segetlija, 2002: str. 22). Razvojem logisti"kih

procesa "esto se posezalo za razli"itim tehnologijama automatske identifikacije (AutoID Auto Identification

tehnology), kako bi se !to uspje!nije ostvarila osnovna svrha logistike - pobolj!anje protoka dobara i informacija

kroz tvrtku ali i kroz cjelokupni opskrbni lanac. Automatska identifikacija je !irok pojam koji se odnosi na

metode prikupljanja podataka i njihovog izravnog uno!enja u ra"unalni sustav bez ljudskog sudjelovanja1. U

automatsku identifikaciju ubrajaju se sljede$e tehnologije: barkod, OCR (Optical Character Recognition ilitehnologija opti"kog prepoznavanja znakova), "ip kartice, biometrijske tehnologije (otisci prstiju i ruke,

prepoznavanje glasa i o"na identifikacija) i RFID-tehnologija (Radio Frequency Identification tehnologija

radijsko frekvencijske identifikacije). Od svih AutoID tehnologija upravo RFID-tehnologija ima najve$i razvojni

potencijal i naj!iru mogu$u primjenu, ne samo u logistici nego i u brojnim drugim ljudskim djelatnostima.

Iako je RFID-tehnologija poznata ve$ vi!e od pedesetak godina njezin poja"an razvoj posljednjih

godina, s ciljem primjene u trgovini i logistici, mo#e se opravdati promjenama koje se javljaju u opskrbnom

lancu prvenstveno znatno poja"anom ulogom trgovaca u odnosu na proizvo%a"e. Naime, veliki trgova"ki lanci

koji se okrupnjavaju na globalnoj razini, preuzimaju primat u SCM-u (Supply Chain Management). Trgova"ki

lanci tra#e i diktiraju razli"ite na"ine smanjenja tro!kova kako bi uz istu ili smanjenu razinu cijena zadr#ali i

pove$ali vlastitu konkurentsku sposobnost. Jedan od na"ina smanjivanja tro!kova jest i uvo%enje nove (ili barem

pobolj!ane) tehnologije kao !to je RFID-tehnologija. RFID-tehnologija najve$e u!tede ostvaruje upravo u

logisti"kim tro!kovima, a koji u prosjeku "ine izme%u 20 i 25% ukupnih tro!kova trgovinskoga poduze$a

(Segetlija, 2005.: str. 70.), a prema nekim autorima iz SAD-a i do 50% od cijene ko!tanja gotovog proizvoda

(Segetlija, 2002.:str. 17.)

2. OSNOVE RFID-TEHNOLOGIJE

Kako ustvari funkcionira RFID-tehnologija? Ova tehnologija bazirana je na prijenosu podataka putem

radijske frekvencije, odnosno radijskih valova. RFID-tehnologija mo#e se definirati kao tehnologija koja

objedinjuje upotrebu elektromagnetskih ili elektrostati!kih sprega u radijsko frekvencijskom dijelu

elektromagnetskog spektra kako bi jedinstveno identificirala predmet, #ivotinju ili osobu.2 Sljede$a definicija

ka#e kako je RFID be#i!na tehnologija za prikupljanje podataka koja koristi elektroni!ke naljepnice za

pohranjivanje podatka.3RFID-tehnologija temelji se na sustavu "ije su tri glavne komponente: RFID-tag, "ita"i

RFID-ra"unalo.

2.1. ELEMENTI RFID-SUSTAVA

Osnovni element sustava predstavlja RFID tag(engl. tag etiketa, oznaka; privjesak; metalni vr!ak)

koji se mo#e pojaviti u obliku naljepnice ("ija veli"ina varira od veli"ine minijaturne po!tanske markice do

velike razglednice) ili nekog drugog predmeta koji se ugra%uje u proizvod ili pri"vr!$uje uz njega (veli"ina im

tako%er varira, a najmanji mogu biti veli"ine zrna ri#e). U praksi je za ovaj ure%aj zadr#an engleski naziv tagpa

$e isti biti kori!ten i u ovom radu. Tagse sastoji od silikonskog mikro!ipa(u "iju se memoriju zapisuju podaci) i

antene(koja prima i oda!ilje radijske valove). Ova dva osnovna elementa su obi"no zaliveni u ku$i!te otporno

na utjecaj okoline. Tagpredstavlja tehnolo!ku novost (za razliku od "ita"a i ra"unalnog sustava koji su ve$prije

1prema http://www.rfidjournal.com/ od 30.09.2006. godine2http://searchnetworking.techtarget.com/sDefinition/0,,sid7_gci805987,00.html od 29.09.2006. godine

3http://www.pcmag.com/encyclopedia_term/0,2542,t=RFID&i=50512,00.asp od 29.09.2006. godine

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

3/11

bili u upotrebi u drugim tehnologijama npr. barkod, OCR, i sl.) !to ga "ini najva#nijim elementom RFID-

sustava.

2.1.1. RFID-tag

Svaki tag prvenstveno predstavlja nositelja informacija na kojemu mo#e biti zapisan cijeli nizinformacija (vezanih uz porijeklo, sastav, koli"inu proizvoda i sl.) koje taj isti proizvod jedinstveno

identificiraju i razlikujuod ostalih. RFID tag-ovi ili transponderi4 omogu$uju "itanje odnosno zapisivanje

podataka pa se tako javljaju tri vrste5:

Read Only (R) omogu$uju samo "itanje podataka s tag-a koji u procesu proizvodnje dobiva svojjedinstveni serijski broj. Jednom pohranjena informacija ne mo#e se mijenjati;

Write Once Read Many (WORM) korisnik sam programira memoriju transpondera prema svojimpotrebama. Podatak se mo#e zapisati samo prvi puta, nakon "ega on ostaje pohranjen za stalno i mo#e

se neograni"eno i!"itavati;

Read/Write(R/W) korisnik mo#e mnogo puta upisati informaciju na tag i isto tako ih "itati. R/W tag-ovi su zasad jo!uvijek znatno skuplji od R tag-ova.

Naj"e!$a podjela tag-ova jest ona s obzirom na samostalnost u napajanju jer upravo ta odlika najvi!e utje"ena njihovu mogu$nost uporabe na razli"itim proizvodima i u razli"itim uvjetima. Tri su osnovne vrste tag-ova s

obzirom na vrstu napajanja:

Pasivni tag ne sadr#e interno napajanje energijom, nego energiju dobivaju trenutnim elektronskimpodra#ajem u anteni koji sti#e ulaznim radijsko frekvencijskim signalom poslanim od strane "ita"a.Manji su, laganiji, jeftiniji od aktivnog tag-a i imaju prakti"ki neograni"en #ivotni vijek. Domet njihove

komunikacije varira od nekoliko milimetara pa do 5 metara. S obzirom na relativno nisku cijenu, mogu

se odbaciti zajedno s ambala#om nakon kori!tenja (poput bar kodova). Relativno mali domet i

mogu$nost pohrane manje koli"ine podataka osnovni su nedostaci, a u njih se jo! ubraja i slabija

otpornost na elektromagnetsku buku u okru#enju.

Polupasivni tag sadr#e bateriju kojom napajaju mikro"ip, ali za oda!iljanje i primanje radijskih valovakoriste energiju koju !alje "ita"

Aktivni tag sadr#e bateriju koja slu#i za vlastito napajanje (to rezultira ograni"enim vijekom trajanjaod najvi!e nekoliko godina), koja im omogu$uje domet i do vi!e kilometara. Kapacitet memorije

vi!estruko je ve$i, kao i ja"ina radijsko frekvencijskog signala !to omogu$uje pobolj!anu iskoristivost u

okru#enju elektromagnetske buke ili drugih ometaju$ih faktora (vla#nost, metal). Nedostaci su

prvenstveno vezani uz puno vi!u cijenu u odnosu na pasivne i polupasivne tag-ove (zbog te "injenice,

zasad se ve$inom koriste u obilje#avanju i pra$enju skupih proizvoda npr. Ministarstvo obrane

Sjedinjenih Ameri"kih Dr#ava ih koristi u obilje#avanju i pra$enju vojne opreme, a automobilska

industrija u pra$enju skupocjenih dijelova za automobile kroz proizvodni proces)

2.1.2. RFID-"ita"

Ure%aj koji je u RFID-sustavu zadu#en za komunikaciju s tag-om ili transponderom naziva se RFID-!ita!

(reader ili interogator). Nakon !to prikupi podatke s jednog ili vi!e tag-ova on ih !alje ra"unalu, te zapravo

predstavlja vezu izme%u tag-a i informacijskog sustava. &ita"i sadr#e antenu za "itanje (ali druga"ijeg oblika i

funkcija nego tag-ovi) i priklju"ak na sustav za obradu podataka ili ra"unalo. Tako%er, "ita"i mogu slu#iti i za

zapisivanje podataka na tag-ove. Takva vrsta "ita"a naj"e!$e se koristi na kraju pokretne trake u tvornici ili

unutar distributivnog centra gdje se zapisuju inicijalni ili dodatni podaci o proizvodu. Funkcije kao i tehnike

"ita"a svakodnevno se razvijaju u smjeru br#e i jednostavnije obrade i prijenosa podataka.

2.1.3. RFID-ra"unalo

Neophodan dio svakog RFID-sustava je i RFID-ra!unalo ili to"nije ra!unalni sustav. Sastoji se od

kompjuterskog hardware-a, i odsoftware-a za procesiranje podataka koji povezuje "ita"s ra"unalnim sustavom.

Ovaj software se jo! naziva i RFID-middleware, !to prevedeno s engleskog jezika zna"i me%uprogram ili

4Slo#enica nastala od engleskih rije"i transmitter iresponder- ure%aj koji na transmisiju (transmit) "ita"a odgovara podatkom (respond)5Razra%eno prema http://www.marco.hr/tehnologije-RFID.htm od 27.09.2006. godine

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

4/11

program koji djeluje izme%u aplikacije i mre#e. Softwarekoji je naj"e!$e u upotrebi u RFID-sustavima naziva

se Savant. Savant jesoftwarekojeg je razvio Massachusetts Institute of Technology (MIT), sa svojim Auto-

ID laboratorijem,6pokriva mnoga podru"ja primjene RFID-tehnologije, poglavito u djelatnostima vezanim uz

SCM. Osnovne funkcije su prikupljanje, skladi!tenje i obrada informacija, te komuniciranje s ostalima

Savantima. On tako%er ispravlja gre!ke, eliminira dvostruke kodove od strane dva "ita"a, te odre%uje "ija

informacija ima prednost. Isto tako, mogu$e ga je programirati da ostvari prilago%ene zadatke za posebne

situacije - npr. da se automatski obavijesti skladi!te da je ostao minimalan broj proizvoda na polici u trgovini kaoalarm za nadopunu police novim proizvodima (Hofmayr, 2005.: str. 13).

Slika 1. Pojednostavljeni model funkcioniranja RFID-sustava

Izvor: http://www.rfidconsultation.eu/ od 30.09.2006. godine

Cilj svakog RFID-sustava je !to jednostavnije i br#e prevesti informacije o pojedinom jedinstvenom

proizvodu u digitalni oblik koji omogu$uje najbr#u daljnju obradu istih. Na slici 1. prikazan je pojednostavljeni

model funkcioniranja RFID-sustava njegovi elementi i odnosi me%u njima. RFID-tag, koji se nalazi na ili u

proizvodu, biva ozra"en radio valovima koje emitira "ita" i njegova antena. Pomo$u vlastite antene, tag

primljeni signal pretvara u elektri"nu energiju koja mu omogu$ava funkcioniranje. Istovremeno !alje prema

"ita"u sadr#aj svoje memorije (informacije o proizvodu). &ita"mo#e istovremeno o"itati veliki broj tag-ova, a

broj i brzina o"itavanja (reader rate) ovise o mogu$nostima "ita"a i vrsti tag-ova, te naravno o veli"ini polja

obuhvata "ita"a (reader field) tag-ovi izvan polja obuhvata "ita"a ne primaju radio valove i ne mogu biti

pro"itani. Primljene informacije "ita"konvertira u digitalni oblik i proslje%uje ih prema ra"unalu, tj. ra"unalnom

sustavu.

2.2. STANDARDIZACIJA I POVEZIVANJE

Organizacija koja prednja"i u razvoju industrijski podr#anih standarda za RFID-tehnologiju naziva se

EPCglobal. Standardi se temelje na ozna"avanju RFID-tag-ova pomo$u EPC-a (Electronic Product Code),

odnosno elektroni"ke !ifre proizvoda koja omogu$uje jedinstveno razlikovanje (!ifriranje) proizvoda. Svaki EPC

na proizvodu sastoji se od "etiri skupine brojeva koje mu omogu$uju razlikovanje od drugih EPC-a odnosno od

drugih proizvoda s EPC-om (Slika 2.):

! Header ukazuje na verziju EPC-a koja se koristi (npr. 8-bitni kod),! EPC Manager predstavlja proizvo%a"a ili neku drugu organizaciju koja je odgovorna za

upravljanje ili stvaranje idu$a dva elementa EPC-a (npr. The Coca-Cola Company),

! Object Class identificira vrstu proizvoda (limenka Fante od 330 ml, za hrvatsko tr#i!te),! Serial Number odnosi se na odre%eni jedinstveni proizvod ove vrste proizvoda (npr. jedna

odre%ene limenka Fante od 330 ml, za hrvatsko tr#i!te) i predstavlja jedinstveni broj koji se

pojavljuje samo jednom - jedinstveni EPC.

Slika 2. EPC (Electronic Product Code)

6Vidi o tome http://autoid.mit.edu/cs/ od 1.10.2006. godine

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

5/11

Izvor: http://www.smartcodecorp.com/solutions/EPC_overview.asp od 1.10.2006.

Ovu skupinu standarda predlo#io je Auto-ID centar sa MIT-a i danas je najra!ireniji oblik ozna"avanja i

standardizacije. EPCglobal prati razvoj novih generacija RFID-tag-ova te kreira standarde za njihovu

proizvodnju i upotrebu. Trenutno je organizacija usredoto"ena na razvoj globalnih standarda za EPCglobal

Network. EPCglobal Network je mre#a koja koristi prednosti internetske infrastrukture da bi kreirala jeftine

usluge bazirane na standardima, koje slu#e partnerima u trgovinskoj razmjeni (sudionicima SCM-a) kako biimali pristup informacijama povezanim sa svakom EPC !ifrom.Stvaranjem EPCglobalne mre#e stvoren je novisustav koji omogu$ava globalno prikupljanje, obra%ivanje i razmjenjivanje informacija o materijalnim objektima

u lancima odnosno mre#ama snabdijevanja, proizvodnje, transporta i distribucije i to bez obzira na vrstu

proizvoda. Cilj je omogu$iti sigurno pronala#enje i razmjenu detaljnih informacija o proizvodima u realnom

vremenu, putem stvaranja globalnog standarda za trenutnu, automatsku i to"nu identifikaciju bilo kojeg

proizvoda, bilo kojeg proizvo%a"a, bilo gdje u svijetu, bilo kada (Brand, 2006). Ovakav na"in automatskog

pra$enja i razmjene podataka o proizvodima (ili !ire objektima) naziva se jo! i Internet of Things7 ili Internet

materijalnih stvari.

2.3. PODRU&JA PRIMJENE RFID-TEHNOLOGIJE

Po"ev!i od Drugog Svjetskog rata RFID-tehnologija je stidljivo tra#ila svoj put ka !irokoj primjeni usvakodnevnom #ivotu. Jo! uvijek se ne mo#e re$i da ga je u potpunosti i na!la, ali zadnjih nekoliko godina

svakako je ostvarila najve$i napredak. Kumulativno, od po"etka komercijalne uporabe, u svijetu je prodano 2,4

milijarde tag-ova, dok je samo u pro!loj 2005. godini prodano "ak 600 milijuna, a u 2006. godini se o"ekuje

prodaja "ak 1,3 milijarde istih. Tr#i!te RFID-a (koje obuhva$a proizvode, sustav i usluge), raste stopom od 30

posto godi!nje i prema predvi%anjima Europske unije o"ekuje se da $e se u razdoblju od 2006. do 2016. godine

udeseterostru"iti.8

Danas su potencijalna podru"ja primjene gotovo neograni"ena, a u nastavku slijede samo neka od

naj"e!$e kori!tenih:

e-putovnice, naplata transporta cestarina, javni prijevoz, skijali!ne #i"are, knji#nice, automobilska industrija u klju"evima (kao za!tita od kra%e), za pokretanje motora, ugumama, za pra$enje razli"itih auto dijelova, identifikacija i/ili pra$enje #ivotinja, implantacija u ljude zbog pra$enja kriminalaca, omogu$avanja V.I.P. ulaska u ugostiteljske

objekte, u medicinske svrhe, itd.

bezkontaktno pla$anje putem pametnih kartica (smat card payment), kontrola u sustavu zaliha, pra$enje proizvoda (product tracking), supply chain management, zamjena ili nadopuna za linijski kod (bar code), farmaceutska industrija, aerodromi pra$enje prtljage i zrakoplova, po!tanske usluge pobolj!ava proces isporuke i olak!ava sortiranje po!iljaka, u procesu proizvodnje, u vojnoj industriji, itd.

Ipak, od svih ovih podru"ja naj"e!$a primjena RFID-tehnologije ostvarena je upravo u djelatnostima

upravljanja opskrbnim lancem ili supply chain managementu (SCM-u).

3. RFID-TEHNOLOGIJA U SCM-u

7

Fraza koju je prvi puta koristio Kevin Ashton, biv!i brand menad

#er tvrtke Procter & Gamble i

"lan AutoID-a: ...Ovo je ve

"e odInterneta!... To "e revolucionirati na!in na koji pratimo robu od proizvo%a!a do potro$a!a !ak i kroz recikliranje. Mi, zapravo, stvaramo

Internet materijalnih stvari! (Internet of Things)... prema http://magazine.digitalidworld.com/Nov03/Page66.pdf od 1.10.2006. godine8Vidi o tome http://europa.eu.int/information_society/policy/rfid/index_en.htm od 30.09.2006 godine

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

6/11

Prema Council of Supply Chain Management Professionals (udru#enje profesionalaca koji se bave

upravljanjem opskrbnim lancem) definicija SCM glasi:planiranje i upravljanje svim aktivnostima uklju!enim u

tra#enje i nabavu, preobrazbu, i sve aktivnosti logisti!kog menad#menta... tako%er uklju!uje koordinaciju i

suradnju s partnerima u kanalu, koji mogu biti dobavlja!i, posrednici, vanjski pru#atelji usluga i kupci. U biti

SCM integrira upravljanje opskrbom i potra#njom unutar i izme%u tvrtki.9 Uvo%enje RFID-tehnologije

predstavlja zna"ajan utjecaj na opskrbni lanac u svim njegovim komponentama. Proizvo%a" ve$ u procesu

proizvodnje ugra%uje tag-ove u komponente proizvoda. Ugra%eni tag-ovi mogu sadr#avati informacije !irokograspona informacije koje su potrebne proizvo%a"u ili informacije koje je zatra#io kupac (ili bilo koji drugi "lan

opskrbnog lanca), a "iji izvor je upravo u ovom dijelu opskrbnog lanca.S proizvoda s tag-om mo#e biti "itano i

po njemu pisano tijekom proizvodnog procesa kako bi se prikupilo i razmijenilo podatke o aktivnostima u

procesu (Work-in-Process). Na taj na"in olak!ava se kvantitativna i kvalitativna kontrola tijeka proizvodnje;

ostvaruje se prvi korak koji omogu$uje dostupnost informacija o porijeklu proizvoda (product sourcing);

ostvaruje se pretpostavka za daljnje pra$enje proizvoda kroz SCM. Pri izlasku iz tvornice i/ili utovaru na

prijevozno sredstvo (za ovaj pristup svako prijevozno sredstvo mora biti opremljeno RFID tehnologijom)

proizvodi bivaju skenirani pomo$u "ita"a. &ita"i mogu biti ru"ni (prijenosni) ili u obliku RFID-gate-a (RFID-

vrata). Kroz RFID-vrata mo#e prolaziti pokretna traka na kojoj su proizvodi s tag-ovima (slika 3.) ili se

proizvodi provla"e kroz ista na transportnim sredstvima (slika 4.).

Nakon izlaska iz tvornice, proizvodi se mogu kretati prema sljede$oj karici opskrbnog lanca, npr.

distributivnom centru. Po tag-ovima je mogu$e ponovno pisati ili "itati iz proizvo%a"evog distributivnog centra

!alju$i naredbu da se originalni proizvo%a"ev proizvod dopremi sa zaliha. Informacije o isporuci (npr. vrijeme

isporuke, na"in isporuke, prijevozno sredstvo) tako%er mogu biti zapisane na tag i to ih mo#e zapisati "ak i

prijevoznik dok ih prijevozi iz proizvodne hale ili skladi!ta. Taj proizvod nakon toga mo#e biti na putu prema

krajnjem korisniku, prema slijede$em proizvodnom koraku (ako je poluproizvod) ili prema idu$em

distributivnom centru s uklju"enim potpunim informacijama o proizvodu, izvoru, procesu i kona"nom

odredi!tu kojima se nadopunjava memorija tag-a. Nakon dolaska na bilo koju od ovih lokacija svi podaci mogu

biti i!"itani pomo$u prijenosnog ili fiksnog RFID-"ita"a. Napokon po tome istom tag-u mogu$e je pisati i "itati i

na maloprodajnom nivou, u prodavaonici za krajnjeg kupca. Informacije poput cijene, datuma isteka roka

trajanja, stanja zaliha ili informacija koje onemogu$uju kra%u uvelike doprinose uspje!nijem poslovanju

maloprodajnih trgovaca.

Dana!nji uvjeti poslovanja na tr#i!tu zahtijevaju promptnu reakciju temeljenju na to"noj i potpunoj

informaciji u svakom trenutku. Kupci proizvode #ele i trebaju odmah i zbog toga se te#i skra$ivanju vremena

isporuke. Istovremeno, s druge strane, uprava vr!i stalan pritisak na smanjenje tro!kova kako bi se ostalo

konkurentno. Najva#nije prednosti u ostvarivanju ovih ciljeva koje mogu ponuditi RFID-tehnologija iInternet of

things(kako u SCM tako i u logistici op$enito) mogu se predstaviti u dva nova termina: visibilityi traceability.

Termin visibilityozna"ava vidljivost proizvoda kroz opskrbni lanac koja je omogu$ena ozna"avanjem proizvoda

ili ve$ih pakiranja proizvoda RFID-tag-ovima. Odnosi se na mogu$nost dobivanja permanentne informacije o

stanju i mjestu proizvoda u opskrbnom lancu to zna"i kako RFID-tehnologija omogu$uje da u svakom trenutku

mo#emo znati gdje se nalazi na!proizvod te bilo koje druge parametre koje odredimo da on mora sadr#avati

9Prema http://www.cscmp.org/ od 2.10.2006. godine

Slika 4. RFID-gatebez pokretne trake

Izvor: http://www.future-store.org/

Slika 3. RFID-gates pokretnom trakom

Izvor: http://www.walmartfacts.com/

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

7/11

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

8/11

opremljena najnovijom sofisticiranom tehnologijom (u kojoj prednja"i upotreba RFID-tehnologije) nazvana je

Extra Future Store (ACNielsen Company, 2006.: str. 39).

Iako su i drugi maloprodajni lanci ispitivali mogu$nosti RFID-tehnologije14

Metro i Wal-Mart su najvi!e

napredovali, te u najve$oj mjeri primjenjuju istu u aktivnostima vlastitog SCM-a.

Potrebno je razlikovati tri dosada!nje faze uvo%enja RFID-tehnologije u maloprodajni SCM :

1) ozna"avanje kontejnera i/ili paleta -Pallet Tagging2) ozna"avanje kutija (odnosno manjih pakiranja koje se nalaze na paletama) Case Tagging, i3) ozna"avanje pojedina"nih proizvoda (primjena za 5 do 20 godina) Item Tagging.

Iako je danas ponegdje prisutna i kombinacija oblika iz sve tri faze (npr. Metro koristi razli"ite oblike s obzirom

na vrstu proizvoda, s obzirom na razli"ite oblike suradnje s dobavlja"ima ili s obzirom na razli"ite dijelove

opskrbnog lanca), mo#e se re$i da je razvoj, u na"elu, tekao gore navedenim kronolo!kim redom. Uvjetovano

prvenstvenom cijenom tag-ova (ali i tada!njim stupnjem razvoja tehnologije) primjena RFID-tehnologije u

maloprodajnom SCM-u zapo"ela je ozna"avanjem velikih pakiranja proizvoda. Nakon pozitivnih u"inaka

(smanjenje tro!kova i pojednostavljivanje mnogih aktivnosti) zapo"elo se i s ozna"avanjem manjih pakiranja

poput kutija ili drugih paketa proizvoda. Danas je ovo najra!ireniji oblik upotrebe RFID-tehnologije u

maloprodajnom SCM-u. Tre$a faza, tj. ozna"avanje pojedina"nih proizvoda (item-level tagging) je zasada jo!

uvijek u eksperimentalnom stadiju.

Prednosti upotrebe RFID-a kroz SCM su brojne. Pojednostavljivanje i olak!avanje procesakvantitativne i kvalitativne kontrole kod otprema i zaprimanja robe iziskuje znatno manje koli"ine ljudskog rada

i utro!enog vremena. Kamioni opremljeni RFID-tag-ovima i GPS ure%ajima omogu$uju stalni nadzor nad

njihovom lokacijom i proizvodima koje prenose pra$enje u realnom vremenu. To osigurava bolju pripremu za

njihov prijem, lak!u organizaciju rada djelatnika i manju mogu$nost zlouporabe (kra%e proizvoda, vo#nja izvan

propisanih relacija za privatne interese, i sl.). U distributivnom centru omogu$eno su automatizirani tokovi

pregrupiranja i komisioniranja narud#bi putem razli"itih vrsta pokretnih traka s RFID "ita"ima. Prednosti za

skladi!no poslovanje su ne samo znatno br#e i jednostavnije prebrojavanje i vo%enje kontrole ulaza i izlaza robe,

nego se mogu dobiti i podaci o starosti, temperaturi i vla#nosti proizvoda. Podaci zapisani na RFID-tag-u mogu

pomo$i i u aktivnostima reverzibilne logistike. Na taj na"in kupci pri povratu ili reklamaciji proizvoda ne moraju

donositi ra"un jer su svi podaci o vremenu i lokaciji kupnje zapisani na tag-u. Ako su zapisani i podaci o

proizvodnom i distributivnom toku proizvoda to $e omogu$iti lak!e otkrivanje eventualnih pogre!aka u izradi ili

transportu koje su dovele do reklamacije.

Specifi"nost maloprodajnog SCM-a su aktivnosti u samoj prodavaonici. Primjena RFID-tehnologije uprodavaonici mo#e se podijeliti na primjenu u pozadinskom skladi!tu i u samom prodajnom prostoru

prodavaonice. Prijelazom na ozna"avanje pojedina"nih proizvoda RFID-tag-ovima u budu$nosti se o"ekuje

smanjivanje i postupno nestajanje skladi!nog prostora u prodavaonicama, te prelazak na potpuni oblik JIT (Just-

in-Time) poslovanja. Osim smanjivanja tro!kova skladi!tenja, i maloprodava"i i dobavlja"i profitirati $e od

pove$anja prodajne povr!ine koju je do sada zauzimalo skladi!te. U samom prodajnom prostoru promjene su jo!

uvijek u eksperimentalnoj fazi jer ozna"avanje pojedina"nih proizvoda s RFID-tag-ovima gotov s i na provodi.

Iskustva o prednostima koje ovaj nivo implementacije donosi mo#emo uo"iti tek iz Extra Future Store-a i nekih

modernih prodavaonica elektroni"kom robom (ozna"avanje pojedina"nih proizvoda potro!a"ke elektronike

isplativije je zbog relativno malog udjela RFID-tag-a u visokoj cijeni ko!tanja proizvoda). Tako u Metro-ovoj

trgovini budu$nosti nailazimo na brojna tehnolo!ka rje!enja koja se testiraju kako bi donijela !to vi!e prednosti u

prvom redu za kupca, ali isto tako i za maloprodava"a i dobavlja"a.

Razli"iti elektronski ure%aji omogu$uju ve$u informiranost kupca tijekom kupovnog procesa. Ure%aj

koji slu#i kao pomo$pri kupnji (Personal Shopping Assistant PSA) nalazi se pri"vr!$en na kolicima kojima sekupac slu#i prilikom procesa kupnje u prodavaonici. Svi proizvodi koje kupac odabere i stavi u kolica bivaju

skenirani (barkod- ili RFID-tehnologijom) te se na ekranu PSA ure%aja pojavi njihov popis s cijenama i

dodatnim informacijama koje maloprodava" #eli ponuditi kupcu (podaci o proizvodima koji su na akciji, opisi

proizvoda, tlocrt prodavaonice s rasporedom proizvoda i sl.). Sli"ne informacije mogu ponuditi i brojni info

terminali i elektroni"ki oglasni panoi koji imaju mogu$nost o"itavanja kup"eve kartice (loyalty card) i

prepoznavanja kupca, nakon "ega uz pomo$ podataka o kupcu iz centralnog servera (podaci o prija!njim

kupovinama ili inicijalni podaci prikupljeni kod ispunjavanja pristupnice za karticu) odabiru specifi"nu poruku

koja se prikazuje na zaslonu. RFID-tehnologija omogu$uje i bezkontaktno pla$anje.

Kupac prolazi s kolicima punim proizvoda ozna"enim RFID-tag-ovima. Kroz zami!ljeno polje o"itavanja

RFID-"ita"a, podaci bivaju o"itani i poslani u POS (Point of Sale) ure%aj, te ukupni iznos tako%er na daljinu biva

zara"unat na kup"ev ra"un preko loyalty kartice koja se nalazi u d#epu kupca. Tzv. Pamentne police (Smart

Shelves) imaju u sebi integrirane "ita"e pomo$u kojih se o"itava koli"ina i vrsta proizvoda i signalizira da li je

14O slu"aju britanskog maloprodava"a Sainsbury's vidi kod Karkkainen,M.: Increasing efficiency in the supply chain for short shelf life

goods using RFID tagging, International Journal of Retail & Distribution Management, Volume 31, br. 10, 2003., str.: 529-536

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

9/11

proizvod na pravom mjestu na polici. Tako%er mogu imati alarmnu funkciju javljaju centralnom serveru da se

koli"ina proizvoda spustila na sigurnosnu razinu i da je potrebno izvr!iti novu narud#bu ili jednostavno

nadopuniti policu. Za uspije!no funkcioniranje svih ovih ure%aja i njihovo povezivanje potrebna je sofisticirana

hadware-ska i software-ska infrastruktura koju posjeduje Extra Future Store.15

RFID omogu$uje razvoj partnerstva izme%u maloprodava"a i dobavlja"a na do sada najvi!oj razini.

Prednosti koje se ovakvim oblikom partnerstva mogu ostvariti ujedno su i imperativ za njegovo sklapanje.Neophodna je visoka razina me%usobnog povjerenja kako bi se moglo provoditi upravljanje zalihama od strane

dobavlja"a Vendor Managed Inventory. Za o"ekivati je da $e se ovaj visoki stupanj razvoja me%usobnih

odnosa u kojem dobavlja"sam odlu"uje o odgovaraju$em stupnju zaliha u maloprodajnoj prodavaonici, podi$i

na jo! vi!i nivo kada zapo"ne ozna"avanje pojedina"nih proizvoda RFID-tag-ovima. Upravljanje policama od

strane dobavlja"a ili Vendor Managed Shelves predstavlja budu$nost maloprodaje u kojoj $e dobavlja"i

otkupljivati police u prodavaonici i puniti ih po vlastitom naho%enju, a sve na osnovu brojnih podataka koje $e

im pribavljati RFID-tehnologija (vidi Hofmayr, 2003.:str.55).

5. RFID vs. LINIJSKI KOD (barkod)

RFID-tehnologija je, izme%u ostalog, prepoznata i kao zamjena za barkod (linijski kod) tehnologiju!ifriranja i ozna"avanja proizvoda. Barkod (linijski ili !tapi$asti) sustav !ifriranja je danas najra!ireniji oblik

ozna"avanja materijala i robe u svijetu. Naj"e!$e kori!teni sustavi su UPC (Universal Product Code) - koji se

prete#no koristi u SAD-u, i EAN (Europan Article Numbering) sli"an UPC-u i kompatibilan s njime, ali koristi

se u Europi. Stvaranjem EAN sustava sredinom sedamdesetih godina pro!log stolje$a stvorene su pretpostavke

za ve$u automatizaciju mnogih procesa u trgovini i logistici. Prednosti koje je donijela ova tehnologija kao !to su

brzina laserskog o"itavanja !ifre koja je barem tri puta ve$a od brzine unosa putem tipkovnice ili mogu$nost

digitalne obrade odre%enih podataka o proizvodima stvorile su novu vrijednost ne samo za tvrtke nego i za kupce

(vidi Segetlija, Lamza-Maroni$, 2000). O zna"aju barkoda govori i podatak da se u svijetu odvija preko 5

milijardi skeniranja svakog dana! (Mroz Consulting, 2005) Pojavom RFID-tehnologije uo"ene su mnoge

potencijalne prednosti nad barkodom. Ipak, tek zadnjih nekoliko godina dolazi do ozbiljnijeg implementiranja

RFID-tehnologije kao zamjene za barkod, kada ju prihva$aju neki od najve$ih svjetskih maloprodajnih lanaca.

Uz brojne prednosti koje ova tehnologija nudi (najva#nije su "itljivost s udaljenosti, puno ve$a brzina

o"itavanja podataka s velikog broja proizvoda i mogu$nost zapisivanja znatno ve$e koli"ine podataka naproizvod), postoji i nekoliko nedostataka u odnosu na barkod (vidi Tablicu 1.). Osnovni problem je jo!uvijek

znatno ve$a cijena naljepnica s RFID-tag-om u odnosu na barkod naljepnice, a tu je i nemogu$nost 100

postotnog o"itavanja u razli"itim uvjetima.

Tablica 1. Prednosti i nedostaci RFID-tehnologije u odnosu na bar code tehnologiju

Prednosti RFID-a Barkod tehnologija RFID-tehnologija

Kori!tenje Manualno Putem radijsko frekvencijskih valova

O"itavanje podatakaPonekad ote#ano ili ne mogu$e,

zbog prljav!tine, savijanja

&itljivo i kada je prljavo, mogu biti i spakirani

"za!ti$eni

Podru"je "itljivosti

Smjer pogleda (opti"ka

vidljivost), vrlo kratko (usko)

podru"je

Nije potrebno da bude u opti"koj vidljivosti,

"itljivo s udaljenosti pod bilo kojim kutom

Kapacitet podatakaOgrani"en (prema EAN-u, ...) Ovisi o vrsti tag-a, sposobnost pohranjivanja

znatno ve$e koli"ine podataka

Vrijeme za o"itavanjeJedan po jedan objekt Mogu$e gotovo istovremeno o"itavanje velikog

broja tag-ova

Uporabljivost

Jednokratna upotreba, poslije

toga je potrebna zamjena

Read/Write (za "itanje i pisanje) tag-ovi nude

mogu$nost promjene podataka, "ine$i ih

obnovljivim i pogodnim za ponovno kori!tenje

Nedostaci RFID-a

Tro!kovi

Niski tro!kovi, uporabljivi na

svim tr#i!tima

Tro!ak tag-ova jo! uvijek previsok za potpunu

!iroku upotrebu, potrebni tro!kovi investiranja u

novu infrastrukturu

Stopa o"itavanja Visoka Jo!uvijek nije konzistentno visoka

15Vi!e o ovim novitetima vidi na http://www.future-store.org/ i u Hofmayr, 2005.

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

10/11

8/13/2019 445161.RFID_u_logistici-2006

11/11

Literautra:

1. ACNielsena, with Karolefski, J., Heller, A.: Consumer-centric category management : How to increaseprofits by managing categories based on consumer needs, John Wiley & Sons, Inc, Hoboken, New

Jersey, 2005.2. Brand, M.: RFID, prema http://info.biz.hr/Typo3/typo3_01/dummy-3.8.0/index.php?id=492 od

28.09.2006. godine

3. Britvi", I.: Koncept lanca vrijednosti - pregled i perspektive razvitka, Magistarski rad, Ekonomskifakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003. prema http://oliver.efzg.hr/gnet/32Britvic.pdf od 5.10.2006. godine

4. Enhancing the Supply Chain, (white paper), VeriSign, Inc., 2005 prema http://www.verisign.com/ od1.10.2006. godine

5. General food law Implementation Guidelines, premahttp://ec.europa.eu/food/food/foodlaw/guidance/index_en.htm od 2.10.2006. godine

6. Hofmayr, S.:Analysis and Comparison of the Potential of RFID-technology in US and European supplychains, Institut fr Transportwirtschaft und Logistik, 2005. prema http://www.wu-

wien.ac.at/itl/Forschung/PDF/LOG/Hofmayr.pdf od 27.09.2006. godine

7. http://autoid.mit.edu/cs/ od 1.10.2006. godine8. http://europa.eu.int/information_society/policy/rfid/index_en.htm od 30.09.2006. godine9. http://europa.eu.int/information_society/policy/rfid/index_en.htm od 30.09.2006 godine10. http://magazine.digitalidworld.com/Nov03/Page66.pdf od 1.10.2006. godine11. http://magazine.digitalidworld.com/Nov03/Page66.pdf od 1.10.2006. godine12. http://magazine.digitalidworld.com/Nov03/Page66.pdf od 1.10.2006. godine13. http://searchnetworking.techtarget.com/sDefinition/0,,sid7_gci805987,00.htmlod 29.09.2006. godine14. http://www.cscmp.org/ od 2.10.2006. godine15. http://www.future-store.org/servlet/PB/menu/1007288_l2/index.html od 3.10.2006.16. http://www.i2.com/solution_library/ng_v_Supply_Chain_Visibility.cfm od 2.10.2006 godine17. http://www.marco.hr/tehnologije-RFID.htm od 27.09.2006. godine18. http://www.pcmag.com/encyclopedia_term/0,2542,t=RFID&i=50512,00.asp od 29.09.2006. godine19. http://www.pcmag.com/encyclopedia_term/0,2542,t=RFID&i=50512,00.asp od 29.09.2006. godine20. http://www.progressivemagazin.com/viewArticle.do?art_no=343# od 2.10.200621. http://www.rfidconsultation.eu/index.php?id_categoria=1&id_item=30 od 2.10.2006godine22. http://www.walmartfacts.com od 2.10.2006. godine23. J.Muller, J.Singh i dr.: Category management : efikasan odgovor na potrebe kupaca, Internacionalni

centar za poslovnu edukaciju, Zagreb, 2006.

24. Karkkainen,M.: Increasing efficiency in the supply chain for short shelf life goods using RFID tagging,International Journal of Retail & Distribution Management, Volume 31, br. 10, 2003., str.: 529-536

25. Mroz Consulting, 2005: RFID: A Primer on the Imminent Revolution in Supply Chain Management,prema www.mrozconsulting.com/rfid%20primer.htmlod 2.10.2006. godine

26. Segetlija, Z.: Uvod u poslovnu logistiku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.27. Segetlija, Z.: Zna"aj logisti"kih tro!kova u trgovini, Suvremena trgovina, Br. 2, Vol. 30, 2005.28. Segetlija,Z., Lamza-Maroni$,M.: Distribucijski sustav trgovinskoga poduze$a: distribucija, logistika,

informatika, II. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2000.

29. Swedberg, C.: Loggers Use Tags to Track Trucks, Timber, RFID Journal, 2005. premahttp://www.rfidjournal.com/article/articleview/2007/1/1/ od 2.10.2006. godine

30. Wyld, D.C.: RFID 101: the next big thing for management, Management Research News, Vol. 29 No.4, 2006, str. 154 173

31. Zelenika, R.: Logisti"ki sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2005.