bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita...

32
Nasoins Unidas A/HRC/19/58/Add.1 Asembleia Jerál Distr. Jerál 26 Dezembru 2011 Orijinál: Inglés Konsellu Direitus Umanus Sesaun ba dala sanulu-resin-sia Ajenda item 3 Promosaun no protesaun ba direitus umanus, sivíl, polítiku, ekonómiku, sosiál no kulturál hotu-hotu, inklui direitu ba dezenvolvimentu Relatóriu hosi Grupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu Addendum Misaun ba Timor-Leste ٭Rezumu Grupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu hatene kona-ba esforsu ne’ebé mak halo ona atu rezolve dezaparesimentu forsadu ne’ebé akontese iha tempu liubá. Grupu Traballu rekoñese esforsu boot ne’ebé nasaun ne’e halo tiha ona, maski dezafiu ne’ebé nia hasoru. Maibé, buat barak mak presiza atu halo tan hodi bele alkansa direitu ba lia-loos, justisa no reparasaun ba ema ne’ebé lakon no sira-nia família. 1

Transcript of bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita...

Page 1: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

Nasoins Unidas A/HRC/19/58/Add.1 Asembleia Jerál Distr. Jerál

26 Dezembru 2011

Orijinál: Inglés

Konsellu Direitus Umanus Sesaun ba dala sanulu-resin-sia

Ajenda item 3

Promosaun no protesaun ba direitus umanus, sivíl, polítiku, ekonómiku, sosiál no kulturál hotu-hotu,inklui direitu ba dezenvolvimentu

Relatóriu hosi Grupu Traballu kona-ba DezaparesimentuForsadu ka Involuntáriu

Addendum

Misaun ba Timor-Leste٭

Rezumu

Grupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu hatene kona-ba esforsu ne’ebé mak halo ona atu rezolve dezaparesimentu forsadu ne’ebé akontese iha tempu liubá.

Grupu Traballu rekoñese esforsu boot ne’ebé nasaun ne’e halo tiha ona, maski dezafiu ne’ebé nia hasoru. Maibé, buat barak mak presiza atu halo tan hodi bele alkansa direitu ba lia-loos, justisa no reparasaun ba ema ne’ebé lakon no sira-nia família.

Rekomendasaun prinsipál hosi Grupu Traballu inklui kumprimentu ba rekomendasaun hosi Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação no Comissão de Verdade e Amizade bilaterál; adosaun lalais ba projetu-lei sira hodi harii Institutu Memória (ka Memory Institute) no estabelese programa reparasaun nasionál; nesesidade atu hetan tan lia-loos kona-ba saida mak akontese iha tempu liubá; atensaun boot liu ba prosesu judisiál; no inkorporasaun iha kódigu penál krime autónomu ida (ka autonomous crime) ba dezaparesimentu forsadu.

______

1

Page 2: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

Rezumu٭ ne’e tatoli daudaun iha lian ofisiál hotu-hotu. Relatóriu ne’ebé hato’o hamutuk ho rezumu ne’e, hakerek de’it iha linguajem aprezentasaun nian.

Aneksu

Relatóriu hosi Grupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu kona-ba ninia misaun iha Timor-Leste (7 to’o 14 Fevereiru 2011)

KonteúduParágrafu Pájina

Pájina parágrafu sira nian

I. Introdusaun...........................................................................................................1–6 3

II. Observasaun jerál...............................................................................................7–22 4

A. Kontestu jerál.....................................................................................................7–8 4

B. Kuadru konstitusionál no legál..........................................................................9–20 4

C. Fenómenu dezaparesimentu forsadu iha Timor-Leste………………………..21–22 5

III. Direitu ba lia-loos.............................................................................................23–36 6

IV. Direitu ba justisa...............................................................................................37–51 9

V. Direitu ba reparasaun.........................................................................................52–66 11

VI. Konkluzaun no rekomendasaun........................................................................67–98 14

A. Direitu ba lia-loos..............................................................................................75–83 15

B. Direitu ba justisa…............................................................................................84–95 17

C. Direitu ba reparasaun….....................................................................................96–98 19

2

Page 3: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

I. Introdusaun

1. Hatán ba konvite hosi Governu Timor-Leste, Grupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita nasaun ne’e entre 4-14 Fevereiru 2011. Grupu Traballu ne’e husu tiha ona konvite ida ba Governu Indonesia atu vizita nasaun ne’e. Hein katak vizita ba Indonesia sei hala’o iha futuru oin mai.

2. Grupu Traballu reprezenta hosi ninia membru na’in rua: Prezidente-Relatór, Jeremy Sarkin, no Jasminka Dzumhur. Vizita ne’e nia objetivu mak atu hatene esforsu ne’ebé mak Timor-Leste halo ona hodi trata kestaun dezaparesimentu forsadu no mós oinsá mak Estadu trata kazu dezaparesimentu forsadu ne’ebé akontese iha tempu liubá, no mós atu halibur informasaun hodi bele klarifika kazu pendente sira kona-ba dezaparesimentu forsadu ne’ebé akontese iha nasaun ne’e, ne’ebé fó hatene ona ba Grupu Traballu.

3. Durante vizita ne’e, Grupu Traballu iha onra boot ida bainhira hasoru malu ho Presidente José Ramos-Horta. Nia hasoru malu mós ho Vice Primeiro-Ministro dos Assuntos Sociais, Vice-Ministro dos Negócios Estrangeiros e da Cooperação, Vice-Minstro da Justiça, Secretário de Estado dos Assuntos dos Antigos Combatentes de Libertação no funsionáriu superior sira hosi Ministério dos Negócios Estrangeiros e da Cooperação, inklui ninia Secretário Geral no Diretor Geral das Relações Externas. Grupu Traballu hasoru malu mós ho Presidente do Parlamento Nacional, Presidente da Magistratura, ne’ebé mós kaer knaar nu’udar Presidente do Tribunal de Recurso, no Procurador-Geral da República. Aleinde ne’e, nia hasoru malu mós ho Diretor do Serviço de Investigação Criminal no Chefe da Unidade de Medicina Forense da Polícia Nacional de Timor-Leste.

4. Grupu Traballu hasoru malu mós ho Provedor dos Direitos Humanos e Justiça no Provedor Adjunto, Sekretáriu-Jeral Cruz Vermelha de Timor-Leste no mós organizaun não-governamental sira no família lubuk ida hosi vítima dezaparesimentu forsadu, no atór sira seluk hosi sosiedade sivíl iha Timor-Leste tomak. Aleinde ne’e, Grupu Traballu hasoru malu mós ho reprezentante sira hosi komunidade internasionál, inklui Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, Reprezentante Espesiál Adjuntu Sekretáriu-Jerál nian ba Apoiu Governasaun, Dezenvolvimentu no Koordenasaun Umanitária, Reprezentante Espesiál Adjuntu Sekretáriu-Jerál ba Apoiu Setór Seguransa no Estado de Direito, Diretor Seksaun Direitus Umanus no Justisa Tranzitória hosi Misaun Integrada Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (UNMIT), Xefe Ekipa Investigasaun ba Krime Grave hosi UNMIT, Xefe Misaun hosi Komité Internasionál Cruz Vermelha nian iha Timor-Leste no reprezentante sira hosi UNMIT, Fundu Nasoins Unidas nian ba Labarik (UNICEF) no Entidade Nasoins Unidas nian ba Igualdade Jéneru no Empoderamento Feto nian (United Nations Entity for Gender Equality and the Empowerment of Women (UN-Women)).

5. Grupu Traballu halo vizita ba fatin barak iha Timor-Leste, inklui Suai, Baucau no Liquiça. Nia vizita mós Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (Commission of Reception, Truth and Reconciliation (CAVR)) nia fatin iha Dili (agora bolu naran Sekreatriadu Tékniku Post-CAVR), ne’ebé uluk sentru detensaun nian. Molok atu ramata ninia vizita, Grupu Traballu halo konferénsia imprensa ida iha UNMIT nia Sede iha Dili.

6. Grupu Traballu manifesta ninia gratidaun ba Governu Timor-Leste no rekoñesimentu ba konvite ne’ebé nia hato’o ba Grupu Traballu atu vizita Timor-Leste no ba kooperasaun pozitiva ne’ebé Governu Timor-Leste fó antes no durante vizita ne’e. Grupu Traballu hakarak mós fó obrigadu ba UNMIT no Grupu Traballu nia sekretariadu ne’ebé akompaña nia iha misaun ida-ne’e, ba apoiu valiozu ne’ebé nia fó. Aleinde ne’e, Grupu Traballu hakarak rekoñese membrus hosi sosiedade sivil sira-nia empeñamentu no hato’o obrigadu ba organizasaun não-governamental no vítima sira ne’ebé nia hasoru.

3

Page 4: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

II. Observasaun jerál

A. Kontestu jerál

7. Prosesu deskolonizasaun hosi Portugal hahú iha 1974, bainhira Timoroan sira hetan liberdade atu harii sira-nia partidu polítiku rasik. Partidu importante liu mak União Democrática Timorense (UDT), ne’ebé defende independénsia gradual no asosiasaun ho Portugal, no Frente Revolucionária de Timor-Leste Independente (FRETILIN), ne’ebé defende independénsia totál. Molok atu harii governu provizóriu, funu sivil nakfera entre UDT ho FRETILIN, ne’ebé ramata ho vitória ba FRETILIN. Iha 28 Novembru 1975, FRETILIN deklara unilateralmente independénsia hosi Portugal. Maibé, Indonesia okupa tiha Timor-Leste no aneksa territóriu ne’e nu’udar ninia provínsia ba dala ruanulu-resin-hitu. Tuir ida-ne’e, mosu konflitu ne’ebé dura tinan ruanulu resin entre rezisténsia ho Indonesia.

8. Iha 30 Agostu 1999, konsulta populár ida hala’o ho patrosíniu Nasoins Unidas nian; hosi konsulta ne’e maioria populasaun Timor-Leste (78.5%) vota ba independénsia hosi Indonesia. Durante 1999, tantu antes no hafoin votasaun ba independénsia, grupu para-militár sira, ho apoiu hosi militár Indonesia, komete asaun brutál iha nasaun ne’e. Milísia sira oho Timoroan besik 1,500 no halo dezlokamentu forsadu ba ema besik rehun atus-tolu. Akontese mós dezaparesimentu barak. Liu tiha tinan rua ho balu nune’e, iha Administrasaun Tranzitória Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (United Nations Transitional Administration in East Timor (UNTAET)) nia autoridade okos, Timor-Leste sai independente iha 20 Maiu 2002.

B. Kuadru konstitusionál no legál

1. Konstituisaun

9. Tuir Konstituisaun, ne’ebé hetan aprovasaun hosi Assembleia Constituinte iha 22 Marsu 2002, Timor-Leste sai Estadu ida ne’ebé bazeia ba direitu demokrátiku, ba vontade povu nian no ba respeitu ba ema nia dignidade. Konstituisaun prevee sistema semi-prezidensiál no separasaun podér no interdependénsia entre Presidente da República, Parlamento Nacional, Governo no Tribunal.

10. Ramu ezekutivu halo parte Presidente, Primeiro-Ministro no Conselho de Ministros. Presidente da República, ne’ebé povu hili hosi sufrágio universal e directo, mak Chefe do Estado no Comandante Supremo das Forças Armadas.

11. Parlamento Nacional ne’e unicameral no iha podér lejislativu, fiskalizasaun no tomada desizaun polítika. Ninia membru sira povu mak hili hosi sufrágio universal e directo.

12. Kona-ba sistema judisiál, Konstituisaun estipula tribunál sira ho kategoria sira tuir mai ne’e: (a) Tribunal Supremo da Justiça no tribunál sira seluk; (b) Tribunal Superior Administrativo, Fiscal e de Contas no tribunál admintrativu sira seluk hosi primeira instánsia; no (c) tribunál militár.

13. Konstituisaun Timor-Leste, iha ninia artigu 6 (b), estipula katak objetivu fundamentál Estadu nian mak, inter alia, atu “garante no promove direitu no liberdade fundamentál sidadaun sira nian no respeitu ba prinsípiu estadu de direitu demokrátiku”. Tuir artigu 9 Konstituisaun nian, tenke aplika iha ninia sistema legál internu, konvensaun, tratadu no akordu internasionál sira ne’ebé Timor-Leste ratifika, no regra ne’ebé mak la tuir instrumentu internasionál hirak ne’e laiha validade. Iha artigu 23, Konstituisaun garante direitu sivil, polítiku, ekonómiku, sosiál no kulturál lubuk ida no prevee interpretasaun ba direitu fundamentál sira ne’ebé konsagra ona iha Konstituisaun tuir Deklarasaun Universál Direitus Umanus.

14. Konstituisaun prevee mós atu harii instituisaun nasionál direitus umanus - Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça – nu’udar órgaun independente “enkarregadu atu ezamina no buka atu rezolve sidadaun sira-nia keixa hasoru órgaun públiku sira, sertifika hahalok sira-nia konformidade ho lei, prevene no hahú prosesu tomak hodi halo reparasaun ba injustisa”. Primeiru Provedor hetan nomeasaun hosi Parlamento Nacional iha Juñu 2005 no hahú ninia servisu iha Marsu 2006.

4

Page 5: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

2. Kódigu penál

15. Grupu Traballu laran-ksolok tanba dezaparesimentu forsadu mosu iha artigu 124 (i) Kódigu Penál Timor-Leste nian, ne’ebé implementa artigu 7 Estatutu Roma kona-ba Tribunál Penál Internasionál, hanesan krime hasoru umanidade. Krime ne’e bele hetan pena prizaun tinan 15 to’o tinan 30. Maibé, Timor-Leste la trata ho dezaparesimentu forsadu iha krime hasoru umanidade nia auzénsia. Tan ne’e Estadu sei emenda ninia kódigu penál hodi bele inkorpora krime dezaparesimentu forsadu nu’udar krime autónomu (ka autonomous crime) ba kazu hirak ne’ebé laiha ligasaun ho krime hasoru umanidade. Haree detalle iha Grupu Traballu nia relatóriu kona-ba prátika di’ak liu dezaparesimentu forsadu nian iha lejislasaun penál internu (A/HRC/16/48/Add.3 and Corr.1).

16. Grupu Traballu nota ho preokupasaun katak artigu 120 Kódigu Penál hateten “amnestia hamate prosesu kriminál no hapara ezekusaun ba sentensa ne’ebé sei dauk kumpre, tomak ka parte ida, no mós ninia efeitu no sansaun asesóriu sira na medida do possível” no preokupasaun katak artigu 122 hateten indultu bele hamate, totalmente ka parcialmente, ka troka kastigu ida ho kastigu seluk ne’ebé favorável liu ba ema ne’ebé hetan kondenasaun.

17. Artigu 18, parágrafu 1, hosi Deklarasaun kona-ba Protesaun ba Ema Hotu hosi Dezaparesimentu Forsadu hateten: “Ema sira ne’ebé komete ka iha alegasaun katak sira komete ofensas ne’ebé refere iha artigu 4, parágrafu 1, iha leten, la hetan benefísiu hosi kualkér lei espesiál amnestia nian ka medida sira ne’ebé bele iha efeitu inzensaun hosi kualkér prosesu kriminál ka sansaun.” Iha ninia komentáriu jerál (2005) kona-ba artigu 18, Grupu Traballu rekomenda katak “Estadu sira sei evita atu halo ka promulga lei ne’ebé mak bele fó inzensaun ba autor sira dezaparesimentu forsadu nian hosi prosesu kriminál no sansaun, no mós impede Deklarasaun nia dispozisaun sira seluk nia aplikasaun no implementasaun adekuadu”. Iha 2010, iha ninia komentáriu jerál kona-ba direitu ba lia-loos ho relasaun ba dezaparesimentu forsadu, Grupu Traballu manifesta ninia “opiniaun katak laiha… limitasaun [ba direitu ba justisa] mak bele akontese bainhira dezaparesimentu forsadu sai hanesan krime ida hasoru umanidade” (para. 8). Tanba ne’e mak nia rekomenda atu halo emenda ba Timor-Leste nia lei penál hodi bele hasai tiha posibilidade atu garante amnestia ba krime grave sira lei internasionál nian, inklui krime dezaparesimentu forsadu.

18. Nota ho preokupasaun katak estadu fó beibeik indultu no komutasaun. Se prosesu sira-ne’e mak tenke hala’o duni, entaun tenke hala’o ho transparénsia no tenke fó sai uluk fatór hirak ne’ebé mak konsidera iha desizaun ne’e. Aleinde ne’e, tenke institusionaliza prosesu ida hodi rona vítima no parte afetadu sira seluk. Iha prekupasaun ida katak indultu barak mak aplika ona ba krime grave internasionál sira.

3. Ratifikasaun ba instrumentu internasionál sira direitus umanus nian

19. Timor-Leste halo ona parte iha Nasoins Unidas nia instrumentu prinsipál barak kona-ba direitus no Estatutu Roma. Maibé, nia la halo parte iha Konvensaun Internasionál kona-ba Protesaun ba Ema Hotu Hasoru Dezaparesimentu Forsadu. Grupu Traballu husu ba Governu atu sai parte iha Konvensaun ida-ne’e no atu simu Komité kona-ba Dezaparesimentu Forsadu nia kompeténsia, tuir artigu 31 no 32 hateten ho relasaun ba keixa hosi individuál no entre-Estadu.

20. Grupu Traballu enkoraja mós Governu Timor-Leste atu ratifika instrumentu internasionál sira seluk, ne’ebé bele halo impaktu mós ba dezaparesimentu forsadu, hanesan Primeiru Protokolu Opsionál ba Paktu Internasionál kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku no Protokolu Opsionál ba Konvensaun hasoru Tortura no Tratamentu ka Kastigu sira seluk ne’ebé Kruel, Dezumanu no Degradante.

C. Fenómenu dezaparesimentu forsadu nian iha Timor-Leste

21. Iha ninia relatóriu finál ho títulu “Chega!” (iha lian Portugés katak “labele tan, to’o ona”) ne’ebé aprezenta ba Presidente, Parlamento Nacional no Governu Timor-Leste iha 31 Outubru 2005, CAVR

5

Page 6: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

kalkula katak pelumenus ema sivíl na’in 102,800 mak mate hanesan konsekuénsia hosi konflitu durante períodu ne’ebé ninia mandatu kobre (25 Abril 1974 to’o 25 Outubru 1999). Maibé ema seluk kalkula katak besik ema na’in 200,000 mak mate. Iha estimativa ida katak ema na’in 18,600 mak ema oho ka lakon, sira seluk mate nu’udar rezultadu hosi moras ka hamlaha hanesan konsekuénsia konflitu nian. Ema balu kalkula katak númeru kona-ba ema ne’ebé lakon bele to’o rehun barak. Durante ninia prosesu halibur deklarasaun, CAVR simu informasaun hosi deklarante sira kona-ba, inter alia, dezaparesimentu forsadu besik 835. Maibé, atór balu kalkula katak labarik ne’ebé ema lori-halai ba Indonesia bele to’o 4,000.

22. Hahú ninia estabelesimentu iha 1980, Grupu Traballu trata ona kazu 504 kona-ba Timor-Leste. Kazu dezaparesimentu barak liu ne’ebé fó hatene ba Grupu Traballu ne’e akontese entre 1990 no 2000. Grupu Traballu uza regra territorialidade nian (ka rule of territoriality) hodi determina nasaun ne’ebé mak kazu sira atribui ba. Foufoun, kazu hirak ne’e tama iha lista Indonesia nian maibé agora tama ona iha lista Timor-Leste nian. Hosi kazu 504 ne’e, Grupu Traballu rezolve ona kazu 58 ho baze iha informasaun ne’ebé Governu Indonesia hato’o no kazu 18 ho baze iha informasaun ne’ebé fonte sira seluk hato’o. Kazu 428 mak kontinua pendente.

III. Direitu ba lia-loos

23. Família barak hosi ema ne’ebé lakon iha Timor-Leste hakarak hatene lia-loos kona-ba sira-nia maluk sira nia destinu ka paradeiru. Sira hakarak hakoi sira-nia maluk sira, tuir sira-nia tradisaun no kultura.

24. Prosesu barak mak implementa ona iha Timor-Leste atu trata kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho lia-loos kona-ba konflitu no dezaparesimentu. Ne’e inklui CAVR nia prosesu sira, ne’ebé kobre períodu entre 25 Abril 1974-25 Outubru 1999, no Comissão de Verdade e Amizade (Commission for Truth and Friendship (CTF)) bilaterál, ne’ebé autoridade sira hosi Timor-Leste ho Indonesia harii atu haree ba kazu hirak ne’ebé akontese iha 1999. Prosesu hirak ne’e iha funsaun konstrutiva ba esforsu ne’ebé halo atu hetan lia-loos kona-ba tempu liubá no kona-ba kazu dezaparesimentu forsadu nian.

25. CAVR harii iha 2001 no hahú funsiona iha 2002 to’o ninia disolusaun iha Dezembru 2005. Organizasaun ne’e independente, autoridade legál ne’ebé lidera hosi komisáriu na’in hitu hosi Timor-Leste ho mandatu atu buka lia-loos kona-ba períodu 1974-1999, fasilita rekonsiliasaun komunitária kona-ba krime sira ne’ebé ladún grave, halo relatóriu kona-ba ninia servisu no hato’o rekomendasaun. CAVR halibur deklarasaun 7,669, hala’o entrevista no audiénsia públika liu rehun ida. Bainhira ramata tiha ninia servisu iha Outubru 2005, CAVR aprezenta ninia relatóriu ho pájina 2,800 ba Presidente da República, Parlamento Nacional no Governu Timor-Leste. Relatóriu ne’e ko’alia kona-ba violasaun direitus umanus lubuk ida, inklui pájina 356 (Kapítulu 7.2) kona-ba asasinatu no dezaparesimentu forsadu. CAVR nia Prosesu Rekonsiliasaun Komunitária hetan ona rekoñesimentu hanesan aplikasaun foun, adekuadu no susesu justisa restaurativa nian. Komisaun ne’e halo rekomendasaun barak, inklui rekomendasaun atu estabelese programa nasionál integradu kona-ba reparasaun ne’ebé kontein programa nasionál ida kona-ba omenajen no programa limitadu ida kona-ba reparasaun material.

26. Presiza halo tan esforsu hodi bele halo akompañamentu ba rekomendasaun ne’ebé halo tiha ona no presiza adota lei hodi bele institusionaliza rezultadu no rekomendasaun sira hosi prosesu ne’e. Biar halo ona esforsu barak hodi bele habelar CAVR nia rekomendasaun no rezultadu, presiza halo mós esforsu hodi habelar liután CAVR nia relatóriu finál iha maneira ida asesível ba ema hotu. Uza programa radio atu ema barak liu bele iha asesu atu rona rezultadu sira, ne’e bele hasa’e impaktu Komisaun nia servisu nian. Aleinde ne’e, presiza dezenvolve tan atividade ne’e; presiza halo tan peskiza no hetan meius sira seluk hodi garante rekuperasaun boot liu ba lia-loos. Knaar Institutu Memória ne’ebé atu harii iha futuru sei sai importante tebes ba ne’e.

6

Page 7: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

27. Timor-Leste ho Indonesia hamutuk mak harii CTF iha 2005 ho objetivu atu “hatene violénsia iha tempu liubá nia kauza hodi hametin rekonsiliasaun, amizade, dame no prosperidade nia baze”.1 Ninia mandatu mak atu hetan lia-loos kona-ba eventu sira hosi 1999 hodi hafitar kanek

no promove amizade. Ne’e inklui inkéritu konjuntu ho objetivu atu determina “lia-loos konkluzivu” kona-ba violasaun direitus umanus ne’ebé fó sai no responsabilidade institusionál nasaun rua ne’e nian. Komisaun ne’e enkarregadu atu hato’o rekomendasaun, ne’ebé bele tulun atu hafitar kanek sira hosi tempu liubá no atu promove nafatin rekonsiliasaun no amizade, no mós atu garante katak eventu sira nune’e sei la mosu tan. 28. Estabelesimentu komisaun kona-ba lia-loos, ne’ebé akontese ba dala uluk entre nasaun rua, reprezenta abordajen foun ida no inovativu ba justisa tradisionál, maski ema barak kritika. Nasoins Unidas no organizasaun internasionál lubuk ida no seluk deside atu la partisipa iha CTF nia prosesu. Biar nune’e, CTF hetan ona rezultadu kona-ba sé mak halo violasaun direitus umanus. Nia sujere katak “Governu Indonesia no Governu Timor-Leste tenke servisu hamutuk atu hetan informasaun kona-ba destinu ema ne’ebé lakon ninian no koopera atu bele halibur dadus no fó informasaun ba sira-nia família”.2 Nia rekomenda mós reparasaun koletiva. Komisaun Ministerial Konjuntu ne’ebé Governu rua ne’e harii sei lori prosesu ne’e ba oin tan. Prosesu ne’e presiza hatudu rezultadu konkretu no pozitivu ba vítima sira. CTF rekomenda mós atu harii komisaun ida kona-ba ema ne’ebé lakon. Prosesu ida-ne’e bele iha valór ne’ebé importante.

29. Governu Timor-Leste ho Governu Indonesia sei halo nafatin kooperasaun, liuhosi prosesu oin-oin, atu dezenvolve instrumentu hodi promove lia-loos no justisa. Konklusaun ba akordu kona-ba estradisaun entre Estadu rua ne’e bele sai hanesan hakat pozitivu ida ba objetivu ne’e. Grupu Traballu hein katak lei foun kona-ba kooperasaun judisiál penál internasionál (47/11) ne’ebé Parlamento Nacional aprova iha 16 Agostu 2011 sei oferese kuadru ida nato’on atu husu estradisaun ba autor krime grave sira ne’ebé hela iha estranjeiru. Presiza buka atu halo estradisaun ba pelumenus autor balu ne’ebé importante liu hosi Indonesia, tanba ida-ne’e bele fó benefísiu ba relasaun entre nasaun rua ne’e no bele asiste iha prosesu rekonsiliasaun nian.

30. Prosesu atu determina fatin ema be lakon iha Timor-Leste ne’e hetan ona susesu balu bainhira deskobre rate lubuk ida no ke’e sai mate-ruin. Iha 2009, Komité 12 Novembru, asosiasaun sobrevivente hosi masakre Santa Cruz nian, liu hosi kooperasaun ho espesialista forense sira hosi Institutu Medisina Legál hosi Victoria no Ekipa Antropolojia Forense hosi Arjentina (Argentine Forensic Anthropology Team (EAAF)), ezamina mate-ruin hosi vítima 16 masakre Santa Cruz nian. Sira konsege identifika mate-ruin hosi vítima 11 liu hosi teste DNA. Iha 2010, Governu kontrata ekipa forense internasionál ida atu halo ezame forense ba área ida iha parte loromunu Dili nian; hetan mate-ruin hosi ema na’in sia. Teste DNA halo iha Australia. Maibé, tanba laiha ante mortem no amostra hosi raan família nian, iha difikuldade atu halo identifikasaun.

31. Durante misaun ida-ne’e, Grupu Traballu rona ho laran-ksolok katak orsamentu Timor-Leste ba 2011 ne’ebé Parlamento Nacional aprova iha Fevereiru 2011, inklui liafuan balu kona-ba CAVR/CTF: (a) fundus atu harii instituisaun seguimento ida ka follow-up institution (mak Institutu Memória ne’ebé temi iha leten ne’e); (b) fundus atu ke’e sai mate-ruin no halo atividade forense; no (c) harii monumentu iha distritu sira. Hein katak fundus ne’e sei uza duni ba objetivu hirak ne’e.

32. Asisténsia internasionál presiza fó apoiu materialmente no mós liu hosi konstrusaun koñesimentu no kapasitasaun ne’ebé nesesáriu atu dezenvolve unidade forense ida. Presiza mós asisténsia ba kapasidade DNA. Presiza iha fasilidade espesiál hodi rai didi’ak mate-ruin. Laiha prosedimentu ka regra ne’ebé klaru atu halo jestaun ba mate-ruin hafoin ke’e sai tiha, inklui kondisaun atu haloot mate-ruin sira.

1 “Relatóriu finál hosi Komisaun Lia-loos no Amizade (Commission of Truth and Friendship (CTF)) Indonesia-Timor-Leste” (2008), p. i.

2 Ibid., p. 297.

7

Page 8: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

Tanba ne’e presiza iha kuadru lejizlativu ida klaru kona-ba ezame forense. Jestaun ba prosesu forense ne’e reprezenta aspetu importante ida atu asegura justisa. Polísia no prokuradór sira mós presiza simu formasaun kona-ba forense. Sei buka no asiste ativamente hodi hetan asisténsia hosi instituisaun forense sira-nia li’ur. Sei hadi’a no promove prosesu sira ne’ebé atu asegura katak teste DNA akontese beibeik. Presiza reforsa prosesu atu asiste vítima sira atu hetan certificado de óbito (ka death certificate) no loke dalan ba sira atu trata kestaun sira hanesan eransa.

33. Dezenvolvimentu pozitivu tebes ida mak Memorando de Entendimento ne’ebé instituisaun nasionál direitus umanus iha Timor-Leste, Provedoria, foin daudaun asina kona-ba kooperasaun ho Komisaun Nasionál Direitus Umanus Indonesia (Indonesian National Human Rights Commission (Komnas HAM)). Biar Memorando ne’e foka de’it ba períodu 1999, hein katak nia sei loke tan hodi inklui períodu tomak ne’ebé Indonesia marka ninia prezensa iha territóriu Timor-Leste. Maski prosesu ne’e sei foka uluk nanain ba labarik sira ne’ebé lakon durante períodu ida-ne’e, ne’ebé iha posibilidade katak oras-ne’e hela iha Indonesia, rekomenda atu inklui iha prosesu ne’e ema hotu ne’ebé falta ka lakon. Presiza hasa’e Provedoria nia kapasidade, independénsia no rekursus, tuir prinsípiu sira kona-ba estatutu hosi instituisaun nasionál sira ne’ebé iha relasaun ho promosaun no protesaun ba direitus umanus (Prinsípiu Paris) atu nune’e nia bele kontinua dezenvolve no kontribui efetivamente ba kooperasaun bilaterál hodi rezolve kazu sira ne’ebé iha relasaun ho ema lakon. Rekomendasaun barak ne’ebé nia hato’o ba Estadu sei dauk hetan implementasaun.

34. Projetu-lei kona-ba reparasaun no estabelesimentu Institutu Memória reprezenta hakat importante ida atu implementa CAVR/CTF nia rekomendasaun sira. Harii Institutu Memória ida ne’ebé independente maibé ho rekursus nato’on hosi orsamentu estadu nian, sei sai hanesan hakat importante ida ba objetivu ne’e. Membru sira institutu nian tenke independente hosi Estadu, no hili hosi prosesu ida ne’ebé independente atu asegura ema di’ak no ho koñesimentu boot liu mak hetan nomeasaun ba Institutu ne’e. Institutu Memória nia funsaun inklui, inter alia, atu hala’o knaar konsultivu; fó apoiu ba Governu kona-ba asuntu sira ne’ebé iha relasaun ho ema ne’ebé lakon no falta; no atu harii, halo jestaun no atualizasaun ba baze-dadus sentrál ida kona-ba ema ne’ebé lakon no falta. Sei harii unidade ida kona-ba peskiza no dokumentasaun, reparasaun no ema ne’ebé lakon, hanesan parte Instititu ne’e nian. Baze-dadus sentrál ne’e importante tebes atu promove transparénsia, ezatidaun no serteza kona-ba sé mak falta no sé mak lakon. Presiza iha dadus estatístiku kona-ba dezaparesimentu. Presiza fahe dadus ne’e tuir jéneru, idade, rejiaun no ema be lakon ne’e ninia fatin nia localidade no tipu, no sei inklui informasaun, se iha, kona-ba loron no fatin ne’ebé ke’e sai mate-ruin no informasaun kona-ba membru família sira. Hein katak Instititutu ne’e nia kriasaun sei sai hanesan hakat boot ida atu rekupera lia-loos, hodi asegura katak peskiza ba dokumentasaun kona-ba tempu liubá sei halo tan. Institutu ne’e sei promove kompriensaun ida di’ak liu kona-ba violasaun direitus umanus nia natureza, kauza no impaktu; kultura responsabilidade no responsabilizasaun; no respeitu ba estado de direito. Nia sei tulun mós hodi fó omenajen no onra ba sira ne’ebé mate iha konflitu no asisti hodi determina ema ne’ebé lakon no falta nia paradeiru no destinu.

35. Susar tebetebes bainhira lei kona-ba prosesu hirak ne’ebá adia dala barak ona. Hein katak lei sira-ne’e sei hetan promulgasaun iha futuru oin mai.

36. Biar susesu barak ne’ebé hetan hosi prosesu sira ne’ebé hala’o atu hetan lia-loos kona-ba tempu liubá, buat barak tan mak tenke halo. Maski Instititu Memória mak atu hala’o papél ida kona-ba ne’e, presiza halo tan investigasaun no hala’o prosesu sira seluk atu deskobre tomak saida mak akontese iha tempu liubá, liu-liu iha tinan sira iha 1999 nia kotuk. Purezemplu, presiza halo tan investigasaun ba masakre sira ne’ebé akontese, hanesan Kraras-Viqueque (1983), Muapitine-Lospalos (1983), Mauchiga no Maununo-Ainaro (1982) no Santa Cruz-Dili (1991). Presiza iha mekanizmu atu garante katak tenke buka ema ne’ebé lakon no hetan sira-nia rate no ke’e sai mate-ruin. Halo avaliasaun loloos kona-ba sé mak lakon, inklui labarik rehun-ba-rehun, bele fó benefísiu ba família sira. Importante iha rejistu nasionál ida kona-ba ne’e. Presiza fó tan asisténsia ba família sira iha sira-nia nesesidade atu hatene lia-loos kona-ba saida mak akontese ba sira-nia maluk sira. Presiza fó asisténsia ba esforsu ne’ebé família sira halo atu hetan fali sira-nia oan ne’ebé ema lori.

8

Page 9: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

IV. Direitu ba justisa

37. Progresu kona-ba estabelesimentu responsabilizasaun ba violasaun ne’ebé komete iha tempu liubá la’o neineik. Kazu uitoan de’it mak trata violasaun grave direitus umanus sira iha tempu liubá, inklui krime hasoru umanidade. Vítima sira buka atu responsabiliza liután ema ne’ebé halo krime sira-ne’e; ema balu fiar katak autor barak liu mak to’o ohin halai husi justisa, no sira ne’ebé mak hetan kondenasaun simu kastigu kmaan ka hetan indultu kuaze imediatamente. Tanba razaun ida-ne’e mak ema balu iha Timor-Leste husu nafatin atu harii tribunál internasionál ida hodi halo justisa.

38. Timor-Leste adota ona lei oin-oin hodi fó apoiu ba ninia kuadru judisiál. Lei hirak ne’e inklui Kódigu Prosesu Kriminál, Kódigu Penál (ne’ebé hetan promulgasaun iha 29 Marsu 2009), no Lei kona-ba Protesaun ba Testemuña (maski komité ne’ebé atu harii tuir lei ida ikus ne’e sei dauk funsiona).

39. Instituisaun oin-oin mak envolve iha prosesu investigasaun no foti prosesu judisiál hasoru krime grave sira ne’ebé komete iha tempu liubá. UNTAET estabelese Colectivo Especial (ka Special Panels) ba Krime Grave tuir ninia mandatu atu estabelese lei no orden hafoin konflitu sira ramata. Colectivo sira-ne’e iha autoridade kona-ba krime grave internasionál no nasionál ne’ebé komete entre Janeiru no Outubru 1999. Colectivo Especial ba Krime Grave kondena ona ema na’in 84, barak liu mak hela tempu uitoan de’it iha prizaun no iha informasaun katak liu tiha kondenasaun sira simu kedas indultu. Hosi konvokadu besik 400, liu na’in atus-tolu, ne’ebé fiar katak oras ne’e iha Indonesia, sei livre hela.

40. Nasoins Unidas nia misaun oin-oin iha Timor-Leste, inklui Misaun Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste, UNTAET, Misaun Apoiu Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste no Eskritóriu Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (United Nations Office in Timor-Leste (UNOTIL), hala’o papél ida kona-ba prosecutions.

41. Unidade Krime Grave harii tuir rezolusaun Konsellu Seguransa 1272 (1999). Unidade ne’e iha responsabilidade atu hala’o investigasaun no prepara akuzasaun hodi lori responsavel sira ba justisa atu hatán ba krime hasoru umanidade no krime grave sira seluk ne’ebé sira komete iha 1999. Ninia mandatu ramata iha Maiu 2005.

42. Ekipa Investigasaun ba Krime Grave harii tuir rezolusaun Konsellu Seguransa 1704 (2006). Ekipa ne’e nia mandatu prinsipál mak atu asumi eis-Unidade Krime Grave nia knaar no fó asisténsia ba Procuradoria-Geral da República atu hala’o investigasaun ne’ebé sei dauk hala’o ba krime grave ne’ebé komete iha Timor-Leste iha 1999, inklui kazu sira kona-ba dezaparesimentu forsadu hanesan krime hasoru umanidade. Ekipa ne’e dezenvolve daudaun baze-dadus kona-ba vítima, alegadu autor kriminál no testemuña sira, laiha distinsaun ba krime ne’ebé halo. Baze-dadus ne’e iha ona ema rehun-ba-rehun nia naran. Baze-dadus ne’e sei halo parte iha arkivu nasionál ida ne’ebé asesível, ho ninia konteúdu disponível ba públiku. Prosesu ida-ne’e bele sai útil tebetebes no bele tulun liután prosesu rekuperasaun ba lia-loos. Sei buka atu hetan rekursus iha nivel nasionál no internasionál hodi fó asisténsia ba esforsu ida-ne’e. Bainhira Ekipa ne’e ramata tiha ninia servisu, sei rai no proteje didi’ak ninia rejistu no arkivu kazu sira nian. Timor-Leste mós sei foti medidas loloos hodi rai no proteje Unidade Krime Grave nia arkivu sira. Sei promulga lei ida atu promove direitu atu hetan asesu ba informasaun no atu asegura katak asesu ne’e sai fásil, asesivel no oportunu ba ema hotu.

43. Agora ne’e Ekipa Investigasaun ba Krime Grave iha de’it investigadór internasionál na’in sanulu no investigadór nasionál na’in sanulu. Presiza tan pesoál ne’ebé iha formasaun. Iha Fevereiru 2008, Ekipa ne’e halo investigasaun ba kazu 396. To’o fulan Dezembru 2010, sira kompleta ona kazu 184 no foti ona akuzasaun kona-ba kazu 27 ho relasaun ba dezaparesimentu forsadu nu’udar krime hasoru umanidade. Kazu hamutuk 19 mak lori ona ba tribunál, maibé uitoan liu mak hetan kondenasaun. Maibé parese laiha komunikasaun no kooperasaun entre Ekipa Investigasaun ba Krime Grave ho Procuradoria-Geral da República kona-ba kazu sira ne’ebé mak halo daudaun investigasaun ba no kazu sira ne’ebé mak entrega ona ba akuzasaun. Kazu uitoan ne’ebé entrega iha tinan rua liubá, hetan ona prosesu judisiál.

9

Page 10: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

44. Presiza fó apoiu ho rekursus ne’ebé nato’on ba Ekipa Investigasaun Krime Grave nian. Presiza iha koordenasaun boot liu entre SCIT, Procuradoria-Geral da República no tribunál sira. Presiza hasa’e númeru prokuradór iha nasaun ne’e, no prokuradór sira presiza iha koñesimentu espesializadu atu bele trata kazu hirak ne’e. Presiza atór internasionál oin-oin atu fó formasaun ba funsionáriu lokál sira kona-ba lei internasionál no krime sira ne’ebé komete iha tempu liubá no tópiku relevante sira hodi sira bele trata kazu hirak ne’e. Presiza hametin tan prokuradór sira-nia kapasidade no independénsia. Presiza finansiamentu, asisténsia no lideransa loloos hosi komunidade internasionál iha área ida-ne’e no importante tebetebes atu harii unidade forense ida. Importante mós atu dezenvolve tan tribunál sira atu sira bele trata kestaun hirak ne’e iha maneira ida ne’ebé kompletu. Presiza mós ema ne’ebé kompetente kona-ba tópiku relevante sira atu fó tan formasaun iha setór ida-ne’e.

45. Autor barak liu kona-ba dezaparesimentu ne’ebé akontese iha Timor-Leste sei livre hela – barak liu mak hela iha estranjeiru. Biar Indonesia foti ona prosesu judisiál iha Tribunál Direitus Umanus Ad Hoc iha Jakarta hasoru ninia militár, polísia no funsionáriu públiku na’in 17 no líder milísia Timoroan na’in ida, maibé kuaze arguidu hotu-hotu hetan kedas indultu ka iha rekursu. Hanesan rezultadu hosi prosesu ne’ebé hala’o iha Timor-Leste no Indonesia, vítima balu senti hirus no frustradu. Balu munu iha situasaun kiak, razaun ida mós tanba saida mak akontese ba sira. Balu senti katak ema haluha tiha sira no senti marjinalizadu. Vítima sira afirma sira-nia fiar katak veteranu sira tanen prosesu sira-ne’e atu bele hetan reparasaun ba sira-nia benefísiu ekonómiku. Nu’udar rezultadu hosi hanoin ida katak eziste impunidade, iha ema mak kontinua husu atu harii tribunál internasionál ida hodi responsabiliza ema ne’ebé komete krime iha tempu liubá. Vítima sira kontinua haka’as an atu hetan justisa no atu rona sira kona-ba prosesu no kestaun sira ne’ebé iha relasaun ho responsabilizasaun. Dezaparesimentu nia dimensaun kona-ba jéneru no ninia efeitu kontinua taka ba ema; feto sira dala barak laiha kbiit atu hetan asesu ba servisus ne’ebé sira presiza.

46. Sistema legál Timor-Leste nian sei hasoru dezafiu barak, inklui falta pesoál. Bainhira administradór Indonesia sira sai tiha hosi Timor-Leste, Timor-Leste nia ema) uitoan de’it mak iha formasaun jurídika. UNTAET no misaun manutensaun de paz sira ne’ebé tuir UNTAET fornese jurista internasionál hodi hala’o funções de linha (ka line functions) no hahú programa monitorizasaun ba atór nasionál sira. Nune’e, autoridade nasionál sira ho Programa Nasoins Unidas nian ba Dezenvolvimentu (UNDP), hamutuk ho sistema Nasoins Unidas nian no parseiru dezenvolvimentu sira, prepara projetu kapasitasaun ida ba setór judisiáriu. Inisiativa ida-ne’e alkansa buat barak no númeru funsionáriu jurídiku sa’e ona. Maibé, iha kazu rehun ba rehun mak sei atraza. Presiza hetan maneira ida atu oinsá bele rezolve atrazu ne’e. Tanba ne’e, presiza hametin ka reforsa polísia, prokuradór, juis no defensór públiku sira-nia kapasidade iha Timor-Leste. Presiza halo nafatin reforma signifikativa no kompleta ba kuadru jurídiku hodi hasa’e kualidade no asesu ba sistema justisa nian. Presiza hametin apoiu jurídiku ka legal aid hodi ema bele hetan asesu boot liu ba justisa. Presiza hasa’e númeru prokuradór no defensór públiku. Presiza fó perísia nesesáriu ba sira, no formasaun espesífika, inklui formasaun kona-ba língua lokál no lei internasionál. Problema lian sai nafatin obstákulu ida ba ema ne’ebé hakarak hetan asesu ba sistema justisa nian. Biar Konstituisaun Timor-Leste hateten katak Tetum ho Portugés mak nasaun ne’e nia lian ofisiál, maibé iha sistema justisa Portugés mak iha papél dominante. Ida-ne’e kria impaktu boot ba ema nia asesu ba justisa. Presiza hetan maneira ida atu oinsá bele rezolve kestaun lian nian.

47. Centro Formação Jurídica, ne’ebé simu apoiu hosi UNDP nia Programa kona-ba Sistema Justisa nian, hala’o nafatin, iha baze regular, edukasaun no formasaun ba juis, prokuradór, defensór, funsionáriu tribunál sira, advogadu privadu, tradutór/intérprete jurídiku no polísia no seluk tan. Presiza dezenvolve tan kurríkulu ba formasaun ne’e atu asegura katak lei no padraun internasionál, liu-liu kona-ba dezaparesimentu forsadu, bele haboot-hadi’a. Formasaun ne’e tenke tau iha konsiderasaun lian ofisiál, lian servisu nian no lian sira ne’ebé ko’alia iha Timor-Leste.

48. Biar halo ona buat barak atu hametin instituisaun polísia nian, presiza halo tan esforsu iha setór ida-ne’e. Presiza hasa’e polísia nia kapasidade, efetividade, kredibilidade no funsionamentu, no presiza fó tan atensaun ba rekrutamentu no treinamentu polísia nian. Maski retomada responsabilidade polisiamentu hosi Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) hetan ona progresu, presiza halo tan esforsu hodi asegura Forsa ne’e nia kapasidade atu prevene dezaparesimentu. Presiza hametin tan PNTL nia

10

Page 11: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

mekanizmu dixiplinár no mekanizmu internu sira seluk atu garante prevensaun ba dezaparesimentu, no atu trata kestaun ida-ne’e, se akontese. Tratamentu efetivu ba keixa no ba ajente sira ne’ebé hetan akuzasaun kona-ba ofensa, reprezenta rekizitu xave ida atu asegura kredibilidade Forsa ne’e nian. Tan ne’e, presiza reforsa mekanizmu judisiál no polísia nia mekanizmu responsabilizasaun sira seluk.

49. Mak laiha justisa penál ida efetivu ba krime grave, sei laiha dame ne’ebé dura no sei labele prevene krime hirak ne’e iha tempu aban bain rua. Grupu Traballu nota katak importante foti medidas lalais no efetivu atu investiga kazu dezaparesimentu forsadu hotu-hotu ne’ebé sei dauk rezolve.

50. Dala ruma, ladún inklui vítima no asosiasaun vítima dezaparesimentu forsadu sira iha prosesu sira ne’ebé iha relasaun ho ema ne’ebé lakon. Iha ninia komentáriu jerál, ne’ebé foin fó sai kona-ba direitu ba lia-loos, Grupu Traballu nota katak kona-ba dezaparesimentu forsadu, direitu atu hatene lia-loos signifika “direitu atu hatene progresu no rezultadu hosi investigasaun ida, destinu ka paradeiru ema lakon nian no sirkunstánsia oinsá mak sira lakon, no identidade autor (sira) nian”. Membru família sira no asosiasaun família sira presiza hetan apoiu boot liu hodi sira bele iha papél ida krítiku iha prosesu atu trata problema dezaparesimentu nian.

51. Grupu Traballu rekoñese knaar importante ne’ebé Nasoins Unidas hala’o iha nasaun ne’e. Komisaun Peritus atu halo Ezame ba Akuzasaun ba Violasaun Grave Direitus Umanus nian iha Timor-Leste hala’o papél ida útil iha prosesu revizaun nian ba servisu ne’ebé Indonesia nia Tribunal Direitus Umanus Ad Hoc kona-ba Timor-Leste no Unidade Krime Grave no Koletivu Espesiál ba Krime Grave iha Dili halo3, no hato’o ona rekomendasaun útil. Presiza halo akompañamentu ba Komisaun ne’e nia servisu. Grupu Traballu fó benvindu ba servisu kontínuu ne’ebé Ekipa Investigasaun ba Krime Grave halo, iha UNMIT nia okos, biar rekoñese katak ekipa ne’e simu mandatu ida ne’ebé limitadu kona-ba tempu no ámbitu.

V. Direitu ba reparasaun

52. CAVR ho CTF rekoñese katak povu Timor-Leste tomak hetan impaktu hosi terus no, iha maneira ida ka maneira seluk, sai mós vítima ba konflitu ne’e.

53. Mekanizmu rua ne’e hato’o ona rekomendasaun lubuk ida, ne’ebé inklui reparasaun ba vítima sira. CAVR hameno katak presiza estabelese programa abranjente ida kona-ba reparasaun iha Timor-Leste, bazeia ba prinsípiu viabilidade, asesibilidade, empoderamento ka empowerment, jéneru no priorizasaun bazeia ba nesesidade. Tuir CAVR hateten, programa ne’e nia objetivu mak atu fó asisténsia ba “vítima vulnerável sira ne’ebé hetan violasaun grave direitus umanus nian, iha kontestu mandatu Komisaun ne’e nian, liu hosi reparasaun, to’o ne’ebé bele, ba estragu ne’ebé sira hetan iha sira-nia moris tanba violasaun ne’e, liu hosi servisu sosiál no medida koletiva no simbólika”.4 Kona-ba ne’e, Komisaun nia relatóriu finál halo referénsia ba reparasaun nia forma sira tuir mai ne’e: reabilitasaun, ne’ebé inklui asisténsia sosiál no psikolójiku; medida koletiva iha kontestu komunidade nian; no medida simbólika ne’ebé dezenvolve liuhosi konsulta ho vítima sira, ne’ebé bele inklui “serimónia omenajen, komemorasaun, ke’e sai no hakoi hikas mate-ruin ka marka no fó onra ba vale comum sira”.5 Tuir CAVR hateten, programa ne’e sei fó asisténsia material ba vítima sira ne’ebé mak kontinua terus tanba violasaun direitus umanus ne’ebé sira hetan no vulnerável liu, hanesan vítima tortura nian, no reparasaun simbólika ba vítima hotu-hotu. Aleinde ne’e, CAVR hameno katak komunidade internasionál no Governu Indonesia tenke husu deskulpa ba povu Timor-Leste no fó apoiu ba programa reparasaun ne’e.

54. Rekomendasaun ne’ebé CTF hato’o, kona-ba programa reparasaun nian, husu “apoiu material no seluk hosi governu no instituisaun relevante sira”.6 Komisaun halo rekomendasaun kona-ba, inter alia: (a) responsabilizasaun no reforma institusionál, ne’ebé inklui dezenvolvimentu ba programa direitus umanus sira; (b) promosaun ba rezolusaun-konflitu no prestasaun servisu psikolójiku ba vítima sira, inklui harii sentru dokumentasaun no rezolusaun-konflitu atu promove koñesimentu kona-ba tempu liubá entre povu Indonesia no povu Timor-Leste, hodi hala’o programa formasaun edukasionál no jurídiku iha área rezolusaun konflitu nian no mediasaun, no atu dezenvolve programa kura ka hafitar ida

11

Page 12: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

ne’ebé abranjente no inkluzivu ba sobrevivente sira, liu-liu ba vítima sira ne’ebé hetan violénsia seksuál no tortura; (c) rekoñesimentu, ne’ebé tenke liu hosi “espresaun arrependimentu no deskulpa kona-ba terus ne’ebé mosu hosi violénsia iha 1999 no empeñamentu firme atu foti medidas nesesáriu hotu-hotu atu prevene katak eventu sira-ne’e sei la akontese tan no atu hafitar kanek hosi tempu liubá”;7 no (d) harii komisaun ida ba ema ne’ebé lakon. Kona-ba ida ikus ne’e, CTF hameno katak Governu Indonesia ho Governu Timor-Leste sei “servisu hamutuk hodi hetan informasaun/harii komisaun ida kona-ba ema ne’ebé lakon no halo kooperasaun ba malu hodi halibur dadus no fó informasaun”.8 Tuir CTF hateten, “Komisaun ne’e tenke mós iha knaar ida atu identifika paradeiru hosi labarik Timoroan hotu-hotu ne’ebé ema haketak hosi sira-nia aman/inan no atu notifika sira-nia família kona-ba ne’e”.9

55. Tuir atór balu hateten, rekomendasaun hirak ne’e nia implementasaun ladún hetan progresu; buat barak mak presiza atu halo tan. Kona-ba rekomendasaun sira hosi CTF ho relasaun ba ema ne’ebé lakon, Grupu Traballu simu informasaun durante misaun ne’e katak Governu Indonesia no Governu Timor-Leste, liu hosi Komisaun Ministerial Konjuntu, halo daudaun servisu kona-ba oinsá atu harii, iha prátika, Komisaun ne’ebé propoin atu harii ba ema ne’ebé lakon. Hein katak la kle’ur tan inisiativa ne’e sei hetan rezultadu no medida sira ne’ebé atu dezenvolve ne’e sei hetan implementasaun boot.

56. Grupu Traballu simu informasaun katak, hahú hosi 2002, medidas lubuk ida mak adota atu rekoñese veteranu sira hosi konflitu ne’e, tuir Konstituisaun Timor-Leste ne’ebé prevee atu valoriza rezisténsia. Kona-ba ne’e, artigu 11, parágrafu 3, Konstituisaun nian hateten “Estadu asegura protesaun espesiál ba ema ne’ebé hetan defisiénsia tanba funu, oan-kiak sira no dependente sira seluk hosi ema sira ne’ebé dedika sira-nia vida ba luta independénsia no soberania nasionál no proteje ema hotu ne’ebé partisipa iha rezisténsia hasoru okupasaun estranjeira, tuir lei hateten”. .Medida hirak ne’e inklui, inter alia, pagamentu kompensasaun no pensaun no mós kondekorasaun ho medalhas.

57. Aleinde ne’e, liu tiha krize 2006, ne’ebé halo ema besik rehun atus ida sai hosi sira-nia hela-fatin, ema sira be halai hosi sira-nia hela-fatin tanba violénsia ne’e simu kompensasaun, liu-liu hanesan pagamentu ba estragu ba sira-nia uma. Aleinde ne’e, hahú hosi 2007, no tuir Konstituisaun hateten, estabelese ona programa asisténsia sosiál lubuk ida, inklui programa nasionál pensaun nian ba ema defisiente no katuas/ferik sira. Dekretu-Lei 19/2008 kona-ba Abono ba Katuas/Ferik no Defisiente define no regula subsídiu ne’ebé fó ba katuas/ferik no defisiente sira, inklui osan montante ida ne’ebé selu periódikamente atu hatán ba grupu alvu sira-nia nesesidade bázika. Tuir informasaun ne’ebé Grupu Traballu simu durante ninia misaun, iha mós programa seluk ne’ebé inklui apoiu ba ema sira ne’ebé hetan moras todan hodi simu asisténsia iha rai-li’ur, asisténsia ai-han no servisu funeráriu, no seluk tan. ________

3 Rezumu relatóriu nian hosi Sekretáriu-Jerál hosi Komisaun Revizaun ba Akuzasaun Violasaun Grave Direitus Umanus iha Timor-Leste (altura ne’ebá bolu naran East Timor) iha 1999 (S/2005/458.

4 Chega! Relatóriu finál hosi Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação iha Timor-Leste, Parte 11, p. 40. Disponível iha http://etan.org/news/2006/cavr.htm.

5 Ibid.

6 “Relatóriu finál” (rodape 1 iha leten), p. xviii.

7 Ibid., p. xx.

8 Ibid.

9 Ibid.

12

Page 13: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

58. Grupu Traballu simu informasaun katak sei dauk estabelese programa abranjente ida kona-ba reparasaun ba ema hotu ne’ebé hetan violasaun direitus umanus iha 1974-1999 no ne’ebé la partisipa ativamente iha rezisténsia no tanba ne’e laiha kondisaun atu sai veteranu. Faktu ida-ne’e bele haburas sentimentu ida katak iha iniquidade (ka inequity) no injustisa iha vítima sira-nia leet. Grupu Traballu simu mós alegasaun katak autoridade Timor-Leste sira dezenkoraja debate públiku kona-ba konflitu. Kona-ba ne’e, atór balu fiar katak debate kona-ba kestaun ne’ebé iha relasaun ho tempu liubá bele hamosu deakordu no konflitu.

59. Durante ninia vizita, Grupu Traballu rona ho haksolok katak Parlamento Nacional atu hahú halo debate kona-ba projetu-lei sira ne’ebé Komisaun Parlamentar ba Justisa no Asuntu Konstitusionál aprezenta iha Juñu 2010, ne’ebé sei trata rekomendasaun sira ne’ebé CAVR no CTF hato’o. Hahenesan temi tiha ona, projetu-lei ida ko’alia kona-ba kriasaun Institutu Memória no ida seluk prevee atu estabelese programa reparasaun nasionál ida ba vítima sira ne’ebé hetan violasaun direitus umanus iha Timor-Leste entre 25 Abril 1974-25 Outubru 1999. Tuir projetu-lei ida-ne’e, programa reparasaun nasionál ne’e sei: inklui medida simbólika no materiál hodi fó onra no omenajen ba ema sira ne’ebé lakon sira-nia vida no sira ne’ebé selae terus iha kontestu konflitu nian; reabilita no fó kbiit ba ema vulnerável no ba komunidade sira ne’ebé hetan impaktu maka’as hosi konflitu ne’e; komemora eventu signifikativu sira ne’ebé iha relasaun ho konflitu ne’e; no promove edukasaun sívika kona-ba direitus umanus.

60. Tuir proposta artigu 9, programa reparasaun nasionál ne’e bele inklui programa ida kona-ba komemorasaun nasionál, programa ida kona-ba reparasaun individuál no programa ida kona-ba reparasaun koletiva. Programa komemorasaun nasionál nia objetivu mak atu “fó onra no dignidade ba vítima sira no promove edukasaun kona-ba direitus umanus no istória Timor-Leste nian”, inklui serimónia komemorativa, monumentu, investigasaun ba ema ne’ebé lakon, ke’e sai mate-ruin no hakoi hikas, marka no fó onra ba vala comum (ka mass graves) no antigu sentru detensaun sira. Programa reparasaun koletiva nia objetivu mak atu rekoñese no fó “asisténsia material ba komunidade ne’ebé hetan impaktu maka’as hosi konflitu, liu hosi fornesimentu infraestrutura komunitária, projetu subsisténsia no projetu sira ne’ebé fó tributu ba vítima sira iha nivel komunitáriu”. Tuir projetu-lei ne’e, forma konkreta reparasaun koletiva nian sei define durante konsulta ho komunidade sira ne’ebé mak atu hetan benefísiu ida-ne’e. Programa reparasaun individuál nia objetivu mak atu reabilita ema vulnerável sira, ne’ebé iha artigu 4 projetu-lei ne’e nian define hanesan “vítima ne’ebé hela iha Timor-Leste no kontinua terus tanba hasoru difikuldade hosi estragu fíziku ka mentál ne’ebé sira hetan, ka tanba difikuldade finaseira” hanesan rezultadu hosi violasaun direitus umanus lubuk ida no espesifikadu, inklui vítima hosi tortura no “vítima hosi dezaparesimentu ka ezekusaun sumária (ka summary execution) ba ninia kaben ka ba ema ida ne’ebé hela hamutuk ho nia iha condição análoga (ka analogous conditions), dexendente to’o primeiru grau no ascendente to’o primeiru grau”. Ema ne’ebé mak simu daudaun pensaun ka benefísiu sira seluk, liu-liu ho relasaun ba lejizlasaun kona-ba Combatentes da Libertação Nacional, sei esklui hosi reparasaun individuál ne’e. Tuir projetu-lei ida-ne’e (art.11), Institutu Memória sei fó asisténsia ba Governu hodi prepara programa reparasaun no modalidade ba sira-nia prestasaun. Projetu-lei ida-ne’e bele reprezenta hakat pozitivu ida atu alkansa direitu ba reparasaun. Maski nune’e, Grupu Traballu nota ho preokupasaun katak, iha loron ikus ninia vizita nian, 14 Fevereiru 2011, Parlamento Nacional deside dala ida tan atu adia debate kona-ba projetu-lei rua ne’e.

61. Grupu Traballu rekomenda katak bainhira bele, tenke estabelese kedas programa nasionál ida kona-ba reparasaun, ne’ebé inklui kompensasaun, restituisaun, reabilitasaun, satisfasaun no garantia katak sei la akontese tan ba ema hotu ne’ebé sai vítima durante períodu 1974-1999. Hein katak prosesu sira entre Governu rua ne’e sei permite rezultadu pozitivu ba objetivu ne’e.

62. Maibé, iha ninia natureza, reparasaun ne’e la’os de’it osan. Artigu 19 hosi Deklarasaun kona-ba Protesaun ba Ema Hotu Hasoru Dezaparesimentu Forsadu estabelese katak “vítima sira hosi asaun dezaparesimentu forsadu no sira-nia família sei hetan reparasaun no sei iha direitu ba kompensasaun ida ne’ebé adekuadu, inklui meius atu hetan reabilitasaun kompletu to’o ne’ebé bele. Se vítima mate

13

Page 14: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

hanesan rezultadu hosi asaun dezaparesimentu forsadu, ninia dependente sira sei iha mós direitu ba kompensasaun”

63. Hanesan Grupu Traballu nota iha ninia komentáriu jerál (1997), primeiru parágrafu, kona-ba artigu 19 Deklarasaun ne’e nian, Estadu sira iha obrigasaun atu adota medida lejizlativa no seluk hodi loke dalan ba vítima atu bele reklama kompensasaun iha tribunál ka iha órgaun administrativu espesiál ne’ebé iha podér atu fó kompensasaun. Vítima no sira-nia família iha mós direitu atu simu kompensasaun kona-ba sira-nia terus durante tempu dezaparesimentu nian; iha situasaun ne’ebé mak vítima mate, ninia dependente sira iha direitu atu simu kompensasaun. Nia nota mós katak kompensasaun tenke “adekuadu”, porezemplu tenke proporsionál ho gravidade violasaun direitus umanus nian (ezemplu, períodu dezaparesimentu nian, kondisaun detensaun nian, no seluk tan) no tenke proporsionál ho vítima no ninia família nia terus. Kompensasaun monetária tenke fó ba kualkér estragu ne’ebé mosu hanesan rezultadu dezapresimentu forsadu nian, hanesan moras fíziku ka mentál, lakon oportunidade, estragu material no lakon rendimentu, estragu ba reputasaun no despeza kona-ba asisténsia jurídika ka espesializada. Hatutan tan ba direitu ba kompensasaun monetária, direitu reparasaun ba asaun dezaparesimentu forsadu nian inklui “meius ba reabilitasaun ida ne’ebé kompletu liu to’o ne’ebé mak bele”, ne’ebé inklui kuidadu médiku no psikolójiku, reabilitasaun legál no sosiál, reabilitasaun ba kualkér estragu fíziku ka mentál, garantia atu la repete tan, restaurasaun liberdade pesoál, vida família, sidadania, empregu ka propriedade, fila-fali ba hela-fatin no forma restituisaun sira seluk hanesan ne’e, satisfasaun no reparasaun ne’ebé bele hasai konsekuénsia dezaparesimentu forsadu nian.

64. Programa reparasaun tenke tau iha konsiderasaun perspetiva jéneru nian, tanba konsidera katak membru família hosi ema sira ne’ebé lakon barak liu mak feto. Iha jerál, integrasaun jéneru nian iha Governu nia laran bele asiste prosesu ne’e.

65. Inisiativa no prosesu foun sira seluk, hanesan hirak ne’ebé organizasaun não-governamental Living Memory dezenvolve atu buka fó apoiu no rejista eis-prizioneiru polítiku sira-nia esperiénsia, bele sai útil ba ema sira ne’ebé lakon nia família.

66. Durante ninia vizita, Grupu Traballu nota ho preokupasaun katak laiha memoriál barak ba vítima sira hosi violasaun direitus umanus nian. Tan ne’e, Grupu Traballu hameno katak, liu hosi konsulta ho vítima no sira-nia asosiasaun sira, Governu harii fatin barak liután hodi komemora no fó omenajen ba eventu sira ne’ebé akontese iha tempu liubá.

VI. Konkluzaun no rekomendasaun

67. Grupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu rekoñese esforsu barak ne’ebé Timor-Leste halo ona hahú hosi ninia independénsia tinan sia liubá to’o ohin, maski dezafiu barabarak ne’ebé nasaun ne’e hasoru, liu-liu ninia limitasaun ekonómika no konflitu interese barbarak ne’ebé iha. Biar nune’e, Grupu Traballu fiar katak buat barak tan mak presiza halo atu bele alkansa direitu ba lia-loos, justisa no reparasaun ba ema sira-ne’ebé lakon no sira-nia família.

68. Nasaun ne’e la’o ona dalan naruk ida hahú hosi ninia independénsia mak hala’o prosesu rekonsiliasaun nasionál ida, ne’ebé Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) no Comissão de Verdade e Amizade (CVA) fó sira-nia apoiu. Grupu Traballu fó elojiu ba abordajen holística no abranjente ne’ebé CAVR foti atu alkansa rekonsiliasaun; abordajen ida-ne’e envolve nivel hotu-hotu sosiedade nian, individuál, família no komunidade hosi parte hotu-hotu iha konflitu.

69. Grupu Traballu fó korajen ba Parlamentu Timor-Leste atu adota lalais projetu-lei kona-ba enkuadramentu programa reparasaun nasionál ninian no projetu-lei ne’ebé estabelese Institutu Memória públiku, ne’ebé to’o ona iha etapa lejizlativa finál. Projetu-lei nia objetivu mak atu fó onra, remembering no dignidade ba vítima sira hosi konflitu ne’ebé akontese iha Timor-Leste entre 1974 no 1999, liu hosi programa komemorasaun nasionál ida. Hakat hirak ne’e importante ba implementasaun

14

Page 15: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

CAVR nia rekomendasaun sira. Estabelesimentu Institutu Memória ne’e sei sai hanesan hakat importante ida atu rekupera lia-loos.

70. Atu asiste rekonsiliasaun nasionál, reparasaun ne’e tenke bazeia ba não-diskriminasaun, labele haree ba vítima nia afiliasaun polítika iha tempu liubá. Parlamento Nacional tau ona rekursus iha orsamentu atu harii monumetu iha nasaun ne’e nia laran hodi komemora vítima sira. Diálogu Nasionál kona-ba Lia-Loos, Justisa no Rekonsiliasaun halibur reprezentantes ho nivel aas liu Governu nian. Timor-Leste sei adota medida atu alkansa satisfasaun, hanesan harii fatin memoriál no monumentu oioin. Nia sei adota kuadru legál ida atu regula medida hirak ne’e.

71. Estabelesimentu CTF bilaterál entre Indonesia ho Timor-Leste iha 2005, no apoiu ne’ebé Governu fó ba relatóriu finál iha 2008, reprezenta hakat importante ida iha prosesu rekonsiliasaun entre nasaun rua ne’e no sira-nia povu. Harii ona Komisaun Ministerial Konjuntu, ne’ebé sei halibur regularmente envezde dalrua tinan ida. Provedor Timor-Leste nian asina Memorando de Entendimento ho instituisaun kontra-parte Indonesia iha Janeiru 2010 atu implementa rekomendasaun sira hosi CTF nia relatóriu, ho atensaun liu-liu ba kazu hirak ne’ebé ezije solusaun lalais, liu-liu atu hetan ema ne’ebé lakon ka falta.

72. Biar nune’e, buat barak tan mak presiza atu halo no bele halo. Sinál pozitivu inklui negosiasaun kona-ba oinsá atu harii komisaun bilaterál ida ne’ebé bele asiste hodi trata situasaun labarik barak ne’ebé ema lori ba Indonesia. Ajénsia sira, hanesan Comité Internacional da Cruz Vermelha, Cruz Vermelha nasionál, UNICEF no seluk bele asiste iha prosesu ne’e. Labele poupa esforsu hodi asiste prosesu hafitar kanek hosi tempu liubá ninian.

73. Komunidade internasionál tenke asiste Timor-Leste nia esforsu, liu hosi finansiamentu, formasaun, asisténsia téknika, medidas kapasitasaun nian no apoiu sira seluk ne’ebé nesesáriu, liu-liu bainhira Misaun Integrada Nasoins Unidas nian iha Timor-Leste (United Nations Integrated Mission in Timor-Leste (UNMIT))ramata tiha ninia mandatu ne’ebé prevee atu akontese iha 2012 nia rohan. Grupu Traballu rekoñese knaar importante ne’ebé Nasoins Unidas hala’o iha nasaun ne’e, porezemplu, ninia servisu kontínuu liuhosi investigasaun ne’ebé Ekipa Investigasaun ba Krime Grave (Serious Crimes Investigation Team (SCIT)) halo. Knaar Nasoins Unidas nian presiza atu kontinua iha maneira oin-oin, maski UNMIT nia misaun iha Timor-Leste ramata iha 2012. Porezemplu, prezensa Altu Komisariadu Nasoins Unidas nian ba Direitus Umanus nesesáriu atu asiste no fó apoiu iha área direitus umanus, justisa tranzitória no estadu de direitu.

74. Grupu Traballu hein Timor-Leste sei ratifika Konvensaun Internasionál kona-ba Protesaun Ema Hotu nian Hasoru Dezaparesimentu Forsadu no aseita Komité kona-ba Dezaparesimentu Forsadu nia kompeténsia, no mós ratifika instrumentu internasionál sira seluk, hanesan Protokolu Opsionál ba Paktu kona-ba Direitu Sivíl no Polítiku no Prokolu Opsionál ba Konvensaun hasoru Tortura no Tratamentu ka Kastigu sira seluk ne’ebé Kruel, Dezumanu no Degradante.

A. Direitu ba lia-loos

75. Grupu Traballu rekoñese katak iha prosesu oin-oin iha Timor-Leste mak trata ho kestaun sira ne’ebé mak iha relasaun ho lia-loos kona-ba konflitu no dezaparesimentu. Ne’e inklui CAVR no CTF.

76. Projetu-lei sira kona-ba reparasaun no estabelesimentu Institutu Memória reprezenta hakat importante ida atu implementa CAVR/CTF nia rekomendasaun sira. Ho kriasaun Institutu Memória ida ne’ebé ho rekursus di’ak no independente, maibé finansiadu didi’ak hosi orsamentu nasionál, sei sai hanesan hakat importante ida ba objetivu ne’e. Grupu Traballu rekomenda katak Institutu Memória nia membru sira tenke independente hosi Estadu no tenke hili hosi prosesu ida ne’ebé independente atu bele garante katak ema ne’ebé di’ak no iha koñesimentu boot liu mak sei hetan nomeasaun atu tuur iha Institutu ne’e.

77. Kona-ba knaar hosi Institutu Memória ne’ebé propoin atu harii ne’e (haree para.34 iha leten), Grupu Traballu rekomenda katak:

15

Page 16: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

(a) Dadus ne’ebé nia halibur tenke fahe tuir jéneru, idade, rejiaun no ema be lakon ne’e ninia fatin nia lokalidade no tipu;

(b) Baze-dadus tenke inklui informasaun, se iha, kona-ba loron no fatin exhumation nian no informasaun kona-ba membru família sira.

78. Kona-ba CAVR:

(a) Buat barak mak presiza halo tan hodi akompaña rekomendasaun sira ne’ebé halo, no tenke adota leis hodi institusionaliza ninia rezultadu no rekomendasaun sira;

(b) Biar esforsu lubun ida ne’ebé halo ona atu habelar CAVR nia rekomendasaun no rezultadu sira, presiza halo tan esforsu hodi halekar liután ninia relatóriu finál iha maneira ida asesível atu nune’e ema barak liu bele hetan asesu ba rezultadu sira. Bainhira uza programa radio atu permite ema barak liu rona rezultadu sira, bele hasa’e tan impaktu hosi servisu Komisaun nian;

(c) Presiza dezenvolve tan atividade ne’e; presiza halo tan peskiza no hetan forma sira seluk hodi asegura rekuperasaun boot liu ba lia-loos. Institutu Memória nia knaar sei sai importante tebes ba objetivu ne’e.

79. Kona-ba prosesu CTF nian, Grupu Traballu lembra katak CTF nia relatóriu finál sujere katak “Governu Indonesia ho Governu Timor-Leste sei servisu hamutuk atu hetan informasaun kona-ba paradeiru hosi ema ne’ebé lakon no koopera malu atu halibur dadus no fó informasaun ba sira-nia famiília” no mós rekomenda atu halo reparasaun koletiva. Kestaun hirak ne’e hosi Komisaun Ministerial Konjunta ne’ebé Governu rua ne’e harii sei hala’o tan ba oin. Prosesu ne’e presiza hatudu rezultadu konkretu no pozitivu ba vítima sira.

80. Governu Timor-Leste ho Governu Indonesia sei kontinua koopera malu nafatin, liu hosi prosesu oin-oin, atu dezenvolve instrumentu sira hodi promove lia-loos no justisa. Konkluzaun ba akordu estradisaun ida entre Estadu rua ne’e bele sai hanesan hakat importante ida ba objetivu ne’e. Presiza debate ona projetu-lei kona-ba estradisaun ne’ebé Procuradoria-Geral da República aprezenta ba Parlamento Nacional no promulga dispozisaun sira kona-ba estradisaun. Presiza tenta atu asegura estradisaun hosi Indonesia ba pelumenus autor balu ne’ebé mak importante liu, tanba ida-ne’e bele fó benefísiu ba relasaun entre nasaun sira no asiste iha prosesu rekonsiliasaun nian.

81. Prosesu atu determina ema ne’ebé lakon iha Timor-Leste nia paradeiru hetan ona susesu balu bainhira deskobre rate no ke’e sai mate-ruin sira. Maski nune’e, buat barak mak presiza atu halo tan. Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Presiza asisténsia internasionál atu dezenvolve unidade forense ida ho koñesimentu no kapasidade nesesáriu. Presiza mós fó asisténsia ba kapasidade DNA nian; (b) Tenke harii fasilidade espesiál hodi rai loloos mate-ruin sira;

(c) Tenke estabelese prosedimentu klaru kona-ba oinsá atu halo jestaun ba mate-ruin sira;

(d) Tenke estabelese regra hodi halo jestaun ba mate-ruin sira bainhira ke’e sai tiha, inklui kondisaun atu haloot mate-ruin sira. Tanba ne’e, presiza iha kuadru lejizlativu ida klaru kona-ba ezame forense;

(e) Polísia no prokuradór sira tenke simu formasaun kona-ba kestaun forense;

(f) Tenke buka no asiste ativamente hodi hetan asisténsia hosi instituisaun forense sira-nia li’ur;

(g) Tenke reforsa no promove prosesu sira atu asegura katak teste DNA akontese beibeik;

16

Page 17: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

(h) Tenke hadi’a prosesu atu asiste vítima sira atu hetan sertifikadu de óbito (ka death certificate) no atu bele trata kestaun sira hanesan eransa;

82. Grupu Traballu fó benvindu tanba instituisaun nasionál direitus umanus iha Timor-Leste, Provedoria, foin daudaun ne’e asina Memorando de Entendimento ida ho Komisaun Nasionál Direitus Umanus Indonesia (Komnas HAM) atu halo kooperasaun kona-ba rekomendasaun sira hosi CTF. Nia rekomenda katak:

(a) Períodu ne’ebé Memorando de Entendimento kobre, ne’ebé foka de’it ba 1999, tenke loke tan hodi inklui períodu tomak ne’ebé Indonesia marka ninia prezensa iha territóriu Timor-Leste;

(b) Prosesu ne’e, ne’ebé foka uluk nanain ba labarik sira ne’ebé lakon durante períodu ida-ne’e no agora possivelmente hela iha Indonesia, tenke loke tan hodi inklui ema hotu-hotu ne’ebé falta ka lakon;

(c) Tenke hasa’e Provedoria nia kapasidade, independénsia no rekursus, tuir Prinsípiu Paris nian, hodi nia bele hadi’a no kontribui efetivamente ba kooperasaun bilaterál atu rezolve kazu ema lakon nian. Aleinde ne’e, sei kumpre ninia rekomendasaun sira;

83. Biar susesu barak ne’ebé prosesu sira hetan atu deskobre lia-loos kona-ba tempu liubá, sei iha kestaun balu. Purezemplu:

(a) Presiza iha prosesu atu asegura katak tenke buka ema ne’ebé lakon no hetan sira-nia rate no ke’e sira-nia ruin;

(b) Presiza halo avaliasaun ida loloos kona-ba ema ne’ebé lakon, inklui labarik rehun-ba-rehun, tanba ne’e sei fó benefísiu ba sira-nia família. Presiza estabelese rejistu nasionál ida kona-ba ne’e;

(c) Presiza fó tan asisténsia ba família sira iha sira-nia nesesidade atu hatene lia-loos kona-ba saida mak akontese ba sira-nia maluk sira;.

(d) Presiza fó asisténsia ba esforsu ne’ebé família sira halo atu hetan fali sira-nia oan ne’ebé ema lori.

(e) Presiza promulga lei ida hodi promove direitu atu hetan asesu ba informasaun no apoiu ba direitu ba lia-loos; lei ne’e sei asegura katak asesu ne’e tenke fásil, asesível no oportunu, enkuantu respeita konfidensialidade no ema sira-ne’e nia direitus.

B. Direitu ba justisa

84. Maski halo ona progresu boot atu halo lejizlasaun nasionál konforma ho lei internasionál, sei iha falta no problemas.

85. Presiza hadi’a lejizlasaun penál nasionál. Grupu Traballu rekomenda liu-liu katak:

(a) Tenke emenda Kódigu Penál hodi inklui dezaparesimentu forsadu hanesan krime autónomu (ka automous crime) ba kazu hirak ne’ebé mak laiha ligasaun ho krime hasoru umanidade;

(b) Tenke emenda lei penál hodi hasai tiha possibilidade atu fó amnestia ba krime grave lei internasionál nian, inklui krime kona-ba dezaparesimentu forsadu, tuir artigu 18 hosi Deklarasaun kona-ba Protesaun ba Ema Hotu Hasoru Dezaparesimentu Forsadu 1992 hateten;

(c) Komité ne’ebé atu harii iha Lei kona-ba Protesaun ba Testemuña sira tenke sai operasionál.

86. Grupu Traballu nota ho preokupasaun katak kleménsia no komutasaun fó beibeik. Grupu Traballu rekomenda katak se prosesu ne’e mak tenke akontese duni:

17

Page 18: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

(a) Tenke la’o ho transparénsia, no tenke fó sai uluk fatór hotu-hotu ne’ebé konsidera iha desizaun ne’e;

(b) Tenke institusionaliza prosesu ida atu hetan kontribuisaun ka input hosi vítima no parte afetadu sira seluk;

87. Kona-ba oinsá atu estabelese responsabilizasaun ba violasaun ne’ebé halo iha tempu liubá, inklui dezaparesimentu forsadu (haree para.37 iha leten), Grupu Traballu nota katak Ekipa Investigasaun ba Krime Grave (Serious Crimes Investigation Team (SCIT)) dezenvolve daudaun baze-dadus kona-ba vítima, alegadu autor no testemuña sira, la halo distinsaun ba krime ne’ebé komete. Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Baze-dadus ne’e tenke halo parte iha arkivu nasionál ida ne’ebé asesivel, ho ninia konteúdu disponível ba públiku;

(b) Presiza hetan rekursus iha nivel nasionál no internasionál hodi asiste esforsu ne’e;

(c) Sei rai no proteje didi’ak Ekipa nia rejistu no arkivu kazu nian bainhira Ekipa ne’e ramata ninia servisu;

(d) Timor-Leste sei foti medidas loloos atu oinsá bele rai no proteje Unidade Krime Grave nia arkivu sira.

88. Kona-ba SCIT nia pesoál no ninia relasaun ho Procuradoria-Geral da República (haree para.43 iha leten), Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Tenke hatán ba nesesidade atu iha tan pesoál ho formasaun;

(b) Tenke fó nafatin apoiu no rekursus nato’on ba SCIT;

(c) Tenke rezolve tensaun entre SCIT ho Procuradoria-Geral da República atu asegura katak responsabilizasaun la sai afetadu;

(d) Tenke hadi'a koordenasaun entre SCIT, Procudoria-Geral da República no tribunál sira.

89. Agora daudaun, Timor-Leste iha prokuradór no defensór públiku uitoan liu no laiha perísia adekuadu. Tanba ne’e, Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Atór internasionál oin-oin ne’ebé kompetente kona-ba tópiku relevante sira presiza fó tan formasaun ba funsionáriu lokál sira kona-ba lei internasionál no krime ne’ebé akontese iha tempu liubá no tópiku sira ne’ebé iha relasaun ho ne’e. Presiza fó perísia nesesáriu ba sira, iha sira-nia lian rasik, no formasaun espesífika kona-ba tópiku oin-oin, inklui lei internasionál relevante;

(b) Tenke hasa’e tan prokuradór sira-nia kapasidade no independénsia;

(c) Komunidade internasionál tenke fó fundus, asisténsia no lideransa loloos kona-ba ne’e, no tenke harii unidade forense ida;

(d) Tenke fó kbiit ba tribunál sira atu bele trata kompletu kestaun hirak ne’e.

90. Kona-ba kapasitasaun judisiária (haree para. 46 iha leten), Grupu Traballu observa katak:

(a) Presiza hetan forma atu oinsá bele rezolve kazu 4,000 ne’ebé atraza;

(b) Presiza hametin polísia, prokurador, juis no defensor públiku sira-nia kapasidade;

18

Page 19: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

(c) Presiza halo nafatin reforma signifikativa ba kuadru legal, no tenke kompleta kuadru ne’e hodi hasa’e kualidade sistema justisa nian no asesu ba justisa;

(d) Presiza hametin apoiu jurídiku ka legal aid atu permite asesu boot liu ba justisa.

91. Kona-ba Centro de Formação Jurídica, Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Centro ne’e tenke kontinua hala’o nafatin, iha baze regular, edukasaun no formasaun ba prokurador, defensor, funsionáriu tribunál sira, advogadu privadu, tradutor/intérprete jurídiku no polísia, no seluk tan;

(b) Tenke dezenvolve ninia kurríkulu atu asegura katak lei internasionál no padraun, liu-liu ho relasaun ba dezaparesimentu forsadu, sai boot no di’ak;

(c) Formasaun ne’ebé fó tenke tau iha konsiderasaun lian ofisiál sira, lian servisu nian no lian sira ne’ebé ko’alia iha Timor-Leste.

92. Biar buat barak mak halo ona atu reforsa instituisaun polísia nian, buat barak mak presiza halo tan. Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Tenke hasa’e polísia nia kapasidade, efikásia, kredibilidade no funsionamentu;

(b) Presiza tau tan matan ba polísia nia rekrutamentu no treinamentu;

(c) Buat barak mak tenke halo tan hodi asegura katak Polícia Nacional de Timor-Leste (PNTL) iha kapasidade atu prevene dezaparesimentu forsadu;

(d) Tenke hametin tan PNTL nia mekanizmu dixiplinár no mekanizmu internu sira seluk hodi prevene, no trata, dezaparesimentu forsadu, se akontese.

93. Tenke hametin mekanizmu judisiál no mekanizmu responsabilizasaun sira seluk polísia nian. Mak laiha justisa penál ida efetivu ba krime grave, sei laiha dame ne’ebé dura no sei labele prevene krime hirak ne’e iha tempu aban bain rua. Grupu Traballu nota katak importante atu foti medidas lalais no efetivu atu investiga kazu hotu-hotu kona-ba dezaparesimentu forsadu ne’ebé seidauk hakotu.

94. Dala ruma, ladún inklui vítima no asosiasaun vítima dezaparesimentu forsadu sira iha prosesu sira ne’ebé iha relasaun ho ema ne’ebé lakon. Grupu Traballu konsidera katak tenke fó tan atensaun ba vítima sira.

95. Grupu Traballu rekoñese knaar importante ne’ebé Nasoins Unidas hala’o iha nasaun ne’e, inklui Komisaun Peritus atu halo Revizaun ba Akuzasaun ba Violasaun Grave Direitus Umanus iha Timor-Leste. Grupu Traballu rekomenda katak tenke halo akompañamentu ba ninia servisu no rekomendasaun sira.

C. Direitu ba reparasaun

96. CAVR no CTF hato’o rekomendasaun lubuk ida, ne’ebé inklui reparasaun ba vítima sira. Biar nune’e, buat barak tan mak presiza halo hodi bele halo reparasaun abranjente ba vítima sira hosi dezaparesimentu forsadu.

97. Grupu Traballu rekomenda katak:

(a) Tenke halo tan esforsu hodi implementa CAVR no CTF nia rekomendasaun sira kona-ba reparasaun, atu asegura katak selu duni reparasaun ba vítima sira;

19

Page 20: bangkok.ohchr.org · Web viewGrupu Traballu kona-ba Dezaparesimentu Forsadu ka Involuntáriu vizita Timor-Leste hosi 7 to’o 14 Fevereiru 2011. Objetivu vizita ne’e nian mak atu

(b) Bainhira bele tenke harii kedas programa nasionál kona-ba reparasaun ne’ebé inklui kompensasaun, restituisaun, reabilitasaun, satisfasaun no garantia katak sei la akontese tan ba vítima hotu-hotu ne’ebé hetan violasaun direitus umanus durante períodu 1974-1999;

(c) Programa reparasaun tenke tau iha konsiderasaun perspetiva jéneru nian;

(d) Liu hosi konsulta ho vítima no vítima nia asosiasaun sira, sei harii tan fatin hodi komemora no fó omenajen ba eventu sira ne’ebé akontese iha tempu liubá.

98. Grupu Traballu konvida Governu Timor-Leste atu aprezenta iha Konsellu Direitus Umanus nia sesaun ba dala sanulu-resin-sia, iha loron sianulu nia laran, hahú hosi loron aprezentasaun relatóriu ne’e nian, kalendáriu ida ba Grupu Traballu, ne’ebé hatudu medida saida mak nia hanoin atu foti hodi implementa rekomendasaun hirak ne’e.

20