Subphylum Chelicerata
• Preko 60000 recentnih vsrta
• Ekonomski (štete i koristi) značajne mnoge vrste
• Nemaju antene (nastavci na prostomijumu)
• helicere (embr. postoralno; adulti-preoralno)
• pedipalpi (čulna, pridražavanje plena,
razmnožavanje)
• 4 para ekstremiteta za hodanje
• prozoma i opistozoma
Chelicerata – opistozoma
• najviše 13 segmenata
• eksteremiteti redukovani ili izmenjeni
• I segment= pregenitalni (uglavnom redukovan);
hilarija = ostatak nastavaka (Xyphosura)
• II segment= genitalni (sa polnim otvorima);
polni poklopci = ostaci ekstremiteta
• Listolike škrge = modifikovani ekstremiteti
• Listolika pluća = modifikovani ekstremiteti
• Traheje = zamena za L. škrge i L. pluća
• Ekstremiteti Chelicerata su po poreklu
dvograni= homologija sa Crustacea-ma
• Postoje i mišljenja da su primarno
jednograni tj. da se radi o nastavcima
(škrge) na jednogranim ekstremitetima.
• Članci na ekstremitetima (imaju 1 članak
više=patella od Mandibulata)
• Ekskrecija (koksalne žlezde i/ili malpigijevi
sudovi)
• Nervni sistem (prilično skoncentrisan, čak i
do jedinstvene mase npr. Acari)
Chelicerata - klasifikacija
Subphylum Chelicerata
Classis Merostomata Classis Pycnogonida
(Pantopoda) ClassisArachnida
Klasa Merostomata
• 1 recentni red (potklasa) (5 vrsta, 3 roda, sve marinske) = Xyphosura
• javile su se u ranom Kambrijumu (pre 570 miliona godina)
• dominirale su okeanima do Perma (pre 310 mil. g.)
• Drugi red (potklasa) Euripterida (krupne morske životinje, liče najviše na škorpije ali su im srodnije Xyphosura)
Potklasa Xyphosura
•Javljaju se u velikom broju tamo gde žive
•Stavljene su na IUCN listu u grupu “ranjivih” jer se koriste
kao životinjska hrana
•Limulus polyphemus – obale zapadnog Atlantika
•veličina do 60 cm
•Ostale 4 vrste su u jugoistočnoj Aziji
•Prozoma
- karapaks
•Opistozoma
•Bodlja
=(“telzon” ? analni otvor)
Potklasa Xyphosura
•Prozoma: 7 pari ekstremiteta
(helicere, pedipalpi,
3 para za hodanje, 1 par za
skidanje mulja i hilarija)
•Opistozoma: 6 pari ekstremiteta
•I par (obrazuju operkulum)
•II-IV listolike škrege
• Hitinski oklop za koji je pričvršćena muskulatura-ventralno za endosternite, a dorzalno za apodeme karapaksa
• Crevni sistem (zalisci izmeĎu želudca i srednjeg creva)
• Hrane se sitnim mekušcima i Annelidama
• Krvni sistem (cevasto srce u pro i opistozomi; aorta+4 bočne arterije)
• Ekskretorni sistem (4 para koksalnih žlezdi)
• Nervni sistem (prsten oko jednjaka=mozak i ventralni lanac sa 5 ganglija)
• Čula (taktilna i hemoreceptori, 1 par ocela +1 par složenih očiju)
Potklasa Xyphosura – organski sistemi
• Razmnožavanje (odvojenih polova)
• Migracije u velikom broju u sezoni parenja i to u zoni plime i oseke (tada se najviše izlovljavaju)
• Ženke polažu oko 1000 jaja u šupljinu u pesku koju prethodno naprave, mužjaci ih zatim posipaju spermom. Ženka pokriva jaja peskom - štiti ih od talasa.
• Larva se javlja posle 6 nedelja i prolazi kro 16 presvlačenja do adultnog stupnja. Postaju polno zrele tek posle 3 godine.
Potklasa Xyphosura – organski sistemi
• Žive u morima (morski pauci)
• Veličina od 1mm do 5 cm
• Malobrojna grupa (oko 1000 vrsta)
• Imaju helicere i sličnu graĎu mozga sa ostalim Cheliceratama
• prozoma (proboscis+3glavena+1torakalni)
• opistozoma (3, 4 ili 5 segmenta)
• helicere (3 članka)
• palpi (8 do 10 članaka)
• ovigerne noge (III par; nose jaja; ženke bez njih)
• Noge za hodanje (4 do 6 pari)
Klasa Pycnogonida (Pantopoda) – organski sistemi
•Crevni sistem (kompletan, tipičan, ždrelo cevasto sa 3
ploče)
•U ždrelu se hrana usitnjava i vlaži
•Srednje crevo sa bočnim granama koje zalaze u
ekstremitete
•Karnivorne su i hrane se zooidima dupljara npr., gde i žive
•Nemaju organe za razmenu gasova (površina tela im je
uvećana)
•Krvni sistem (otvoreni tip, kao kod svih Arthropoda)
•Nervni sistem (mozak od proto i tritocerebruma) nema
deutocerebruma! + ventralni lanac sa ganglijama.
•Polni sistem (odvojenih polova, polni dimorfizam-ženke bez
ovigernih nogu). Gonade se često granaju i u ekstremitete.
Jaja se oplode po polaganju kada ih mužjaci pokrivaju
spermom. Kod nekih mužjaci nose mlade kraće vreme na
telu.
Classis Arachnida • Preko 71 000 recentnih vrsta.
• Sve imaju 8 nogu, nemaju usne delove
za ubadanje i žvakanje-uzimaju
isključivo tečnu hranu.
• Većina fosila iz Karbona (pre 300
mil.god.); skorpije iz Silura (pre 430
mil.god.)?
• Prve terestrične arahnide –
Trigonotarbida – iz gornjeg Silura.
• Adaptacije na kopneni način života: –
voštani sloj, listolika pluća –
traheje; zglobljeni ekstremiteti,
muskulatura, ureotelične životinje,
predatorstvo – pokretljivost, čula,
paučinaste i otrovne žlezde.
Classis Arachnida
• Većina arahnida terestrične
životinje, nekoliko
sekundarno akvatičnih –
slatkovodne (pauci, krpelji) i
marinske (krpelji).
• Većinom su predatori, osim
malobrojnih omnivora,
fitofaga i manjeg broja
parazitskih krpelja.
• Plen: insekti, stonoge,
puževi, nematode, arahnide,
mlade ptice...
• Predatori: sisari, drugi
kičmenjaci, arahnide, insekti.
Classis Arachnida • Prozoma – akron + 6
segmenata.
• Helicere (2-3 članka) –
hvatanje i raskidanje
plena, reprodukcija
(Solifugae), skakanje
(neki pauci),
upozoravajući zvuk
(skorpije).
• Većina ima otrovne
žlezde u helicerama –
pseudoskorpije –
paučinaste žlezde.
Classis Arachnida • Pedipalpe (6 članaka) –
vezane za ishranu, klještolike ili čulna uloga; mužjaci paukova – kopulatorni organi.
• Noge za hodanje 7 članaka – coxa, trochanter, femur, patella, tibia, metatarsus i tarsus.
• Opistozoma 13 segmenata bez ekstremiteta i telzon na kraju – otrovna žlezda kod skorpija.
Classis Arachnida - makroklasifikacija
Ordo Scorpiones
Ordo Pseudoscorpiones
Ordo Ricinulei
Ordo Uropygi
Ordo Amblypygi
Ordo Palpigradi
Ordo Schizomida
Ordo Solifugae
Ordo Aranea
Ordo Opiliones
Ordo Acari (Acarina)
Ordo Araneae
• Oko 40 000
vrsta, veličine
0.5mm-10cm.
• Veoma
rasprostranjena i
brojna grupa –
od Arktika do
Himalajskih
vrhova.
Ordo Araneae
• Veliki broj liriformnih
organa po telu, a posebno
po nogama.
• Mužjaci ispuštaju zvuke
nečujne za ljudsko uho
(stridulatorni organi) –
komunikacija?
• Usporavanje metabolizma
u slučaju nedostatka plena
– Lycosa lenta – životni vek
oko 300 dana – 200 dana
bez hrane.
• Prirodni neprijatelji –
kičmenjaci i ose
(Pompilidae, Sphecidae).
Ordo Opiliones • Oko 4500 vrsta
“pauka kosaca” –
tropi i umerena
zona-vlažnija
staništa.
• Većina predatori
(zglavkari i
puževi), lešinari
(uginule životinje i
biljni delovi).
• Ishrana i čvrstom
hranom.
Ordo Acarina • Oko 30 000 vrsta krpelja
i grinja – većina parazitske, ima predatora i slobodnoživećih.
• Veličina 0.25 – 0.75mm omogućila veliki evolucioni uspeh – naseljena mikrostaništa (traheje insekata, folikule sisarskih dlaka, čestice prašine...).
• 1m3 šumskog zemljišta- 1mil. primeraka, 200 vrsta – 50 fam.
• Regulacija brojnosti mikroba u zemljištu.
• Veliki broj vrsta parazitiraju ljude ili su vektori zaraznih bolesti (Lajmska bolest, tularemija...).
Arachnida
• Telo diferencirano na prozomu, mezozomu i metazomu.
• mezozoma i metazoma = opistozoma
• Nemaju antena, a oči su im proste.
• Ekstremiteti prozome: helicere, pedipalpi, a iza njih se nalazi još 4 para za hodanje.
• Ekstremiteti opistozome: iščezavaju ili od njih nastaju listolika pluća, paučinaste bradavice.
Arachnida
• Kopneni način života dovodi do razvoja
listolikih pluća, novog respiratornog
sistema, traheja, pojavu novog
ekskretornog sistema, Malpigijevih
sudova.
• Prozoma Arachnida je graĎena od akrona
i 6 segmenata koji su meĎusobno srasli i
sa dorzalne strane pokriveni karapaksom.
Arachnida
• Helicere su homologe
drugim antenama
rakova i inerviše ih
tritocerebrum.
• Pedipalpi su homologi
mandibulama rakova i
insekata (inerviše ih
subezofagijalna
ganglija).
Arachnida
• Ekstremiteti za
hodanje su graĎeni
od 6 ili 7 članaka:
koksi, trohantera,
femura, patela,
tibija, metatarzusa i
tarzusa (sl. 146).
Noge za hodanje se
završavaju
kandžama.
Ordo Araneae -Pauci • Ovalna ili cilindrična
opistozoma sa varijabilnom obojenošću i šarama.
• Ventralno – epigastralna brazda sa bočnim otvorima listolikih pluća i centralnim genitalnim otvorom.
• Paučinaste bradavice – većina paukova ima 6.
• Paučina- tečni protein koji u kontaktu sa vazduhom menja molekulsku konfiguraciju i očvrsne.
• Paučina se luči često preko porozne pločice – kribeluma, a “raščešljava” pomoću kalamistruma (metatarsus zadnjih nogu).
Ordo Araneae –
Pauci - mreže
• Značaj paučine –
mreže za lov, kretanje
po vegetaciji,
oblaganje gnezda,
jaja i kokona.
• Pauk krstaš –
Araneus diadematus
– isplete mrežu za
oko 20 sekundi.
Arachnida
• Telesni zid: kutikula, graĎena od epikutikule u
kojoj je voštana komponenta dobro razvijena i
omogućava opstanak na kopnu.
• Ispod nje se nalazi prokutikula graĎena od
egzo i endokutikule u kojima dominira hitin.
• U njemu ima malo soli pa je on elastičan i
omogućava rast jedinki tako da se odrasle
Arachnida nalaze u stanju meĎupresvlačenja.
Arachnida
• Kutikulu luči epidermis-hipoderm koji
formira i različite žlezdane strukture:
otrovne žlezde paukova, skorpija, uropiga i
paučinaste žlezde paukova,
pseudoskorpija i nekih krpelja
Arachnida
• Crevni sistem: prednje crevo je sa dobro
razvijenim, mišićavim ždrelom u koje se
otvaraju kanali pljuvačnih žlezda.
• Kod paukova brzo razlaže hranu: spoljašnje
varenje - kašasta, polusvarena hrana.
• Srednje crevo: uvek sa dobro razvijenom jetrom
čiji se kanali ulivaju u njega.
• Zadnje crevo je kratko i završava se analnim
otvorom na kraju opistozome.
Arachnida
• Respiratorni sistem: listolika pluća,
traheje
• Listolika pluća (Scorpiones, Uropygi,
Amblypigi i primitivni pauci).
• Nalaze se u kesastim invaginacijama na
opistozomi i njihov broj se kreće od 1-4
para.
Arachnida
• Trahejni sistem: stigme na opistozomi - preko njih cirkuliše vazduh.
• Od njih se pružaju cevčice koje su kod nekih razgranate (Opiliones), a kod Pseudoscorpiones, Solpugida i Acarina su nerazgranate i smatra se da su ovo u stvari modifikovana listolika pluća.
• Trahejni sistem je po poreklu od ektoderma i obložen je kutikulom.
Arachnida
• Krvni sistem:
cevasto srce
duž
mezozome.
• Ostije preko
kojih srce
komunicira sa
perikardijumom
- varira od 1-7
pari.
Arachnida
• Malpigijevi sudovi: na granici srednjeg i
zadnjeg creva.
• Poreklom od srednjeg creva.
• Smešteni su u opistozomi i jedino kod
Scorpiones njihovi krajevi prodiru u
prozomu.
Arachnida
• Nervni sistem: lestvičast - koncentracija nervne mase u prozomi.
• Mozak je graĎen od proto i tritocerebruma.
• Protocerebrum inervira oči, a tritocerebrum helicere, usta i labrum.
• Par subesophagijalnih ganglija inervira pedipalpe.
• Čulni organi: za mehaničke, optičke i hemijse draži.
• Na pedipalpima – trihobotrije: dlačice za prijem draži strujanja vazduha.
• Liriformni organi: invaginacije u kutikuli, sposobne da registruju hemijske draži, a i za percepciju zvučnih signala.
Arachnida
• 2-12 prostih mehurastih očiju – neki pauci prepoznaju lik (Tarantula)
• Oči everzne i inverzne (tapetum-reflektuje svetlost)
Classis Arachnida
• Čulne dlačice po čitavom
telu.
• Trihobotrije – hemo i
vibroreceptori
• Liriformni organi – vibracije
podloge, strujanje vazduha –
uloga u koordinaciji pokreta –
registrovanje zvučnih talasa?
Arachnida
• Polni sistem je gonohoristički
• Gonade su parne: u opistozomi.
• Polni otvori su na II opistozomalnom tj. genitalnom segmentu
Arachnida
• Kopulacija: različitim strukturama, pedipalpima ili
drugim ekstremitetima.
• Kod nekih se spermatozoidi odlažu na podlogu
odakle ih ženke sakupljaju.
• Ogromna većina polaže jaja, a retke su
ovoviviparne i viviparne vrste.
• Iz jaja se legu mlade jedinke koje se presvlače
nekoliko puta do adultnog stanja.
• Kod mnogih je razvijena briga za potomstvo.
Top Related