8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
1/170
FAKULTET ZA POSLOVNE I FINANSIJSKE STUDIJE (V semestar)
PREDAVANJA
Predmet:MAKROEKONOMIJA
Doc. dr Neboja Bometar [email protected]
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
2/170
SADRAJ PREZENTACIJE
Ciljevi izuavanja predmeta Ishodi izuavanja predmeta Sadraj predmeta Obaveze studenata
Provjera znanja
Teme dananjeg predavanja: Makroekonomija i makroekonomski procesiDrutvena proizvodnja, javni sektor, proirena reprodukcija
Ekonomija i makroekonomski agregati
2
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
3/170
CILJEVI I ISHODI IZUAVANJA PREDMETA
Upoznavanje sa osnovnim zakonitostima makroekonomije i odnosa na kojimafunkcionie savremena privreda
BDP, tednja, investicije, potronja, zaposlenost, spoljna trgovina, inflacija...
Profesionalan pristup i razumijevanje problematike i naina funkcionisanjasavremene privrede, donoenje zakljuaka, razvijene sposobnosti zasamostalan rad u struci i nauno-istraivakom radu, u domenumakroekonomskih istraivanja
3
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
4/170
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
5/170
EKONOMIJA
Porijeklo: Oiekonomia (grki) Oikos i Nomos domainstvo i raspodjela Ekonomija kao nauna oblast obuhvata:
ekonomsku teoriju, ekonomsku politiku i pomone ekonomske nauke (ek. filozofiju, sociologiju, etiku,
privredno pravo i dr.)Def.: Nauna oblast kojom se istrauje kako drutvo (i svi
subjekti) koriste oskudne resurse da proizvedu robe i usluge, teda ih rasporede meu razliitim subjektima drutva. Svaka ljudska djelatnost u kojoj se susree problem ogranienih
sredstava za dostizanje odabranih ciljeva
5
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
6/170
EKONOMIJA
Ljudske potrebeOgranienost sredstava za proizvodnju Svjesno djelovanje u pravcu zadovoljavnja potreba
3E: Ekonominost, efikasnost i efektivnost Ekonominost: Minimiziranje trokova resursa koritenih zaobavljanje aktivnosti, uvaaajui kvalitet/uraditi posao sa to jemanje mogue sredstava, bez naruavanja kvaliteta
Efikasnost: Odnos izmeu ishoda i resursa/uraditi posao na pravi nain, najbolji ishod iz dostupnih resursa Efektivnost: Obim dostizanja ciljeva/uraditi pravi posao
6
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
7/170
EKONOMIJA
Reprodukcija prosta (obnavljanje proizvodnje u istom obimu) proirena (obnavljanje proizvodnje u obimu veem od
prvobitnog karakteristika savremenih privrednih sistema) umanjena (obnavljanje u manjem obimu krize, ratovi,epidemije, elemetarne nepogode...)
7
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
8/170
MIKRO I MAKROEKONOMIJA
Mikroekonomija prouava aktivnosti pojedinanih ekonomskih jedinica (pojedinci, domainstva, preduzea) U mikroekonomiji domainstva (pojedinci) biraju potronju koja
maksimizuje njihovu korisnost , a preduzea profit Makro i mikroekonomija su neodvojivo povezane. Sve to sedeava na mikro nivou, ima svoje posljedice i na makro nivou Da bi razumjeli npr. agregatnu potronju kao makroekonomsku
kategoriju, moramo znati nain donoenja odluka pojedinihekonomskih subjekata npr. koliko domaistva troe odmah, akoliko tede (ostavljaju za buduu potronju). Na nivou preduzea, da li se sve ulae u proizvodnju ili dio ide uinvesticije, i sl.
8
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
9/170
MIKRO I MAKROEKONOMIJA
Makroekonomija prouava ekononmiju kao cjelinu rastdohotka, stabilnost cijena, stopu nezaposlenosti, investicije,tednju...
Uravnoteenje ponude (eng. supply S ) i tranje (demand D).Cijene fleksibilne ili rigidne (krute)?Prilagoavanje cijena, model poienog (uravnoteenog) trita Vremenski rok definie uravnoteenje trita
9
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
10/170
EKONOMSKI MODELI
10
Ekonomisti pokuavaju da objasne ekonomske pojavekoritenjem pojednostavljenih teorija koje se zovumodeli
Egzogene i endogene promjenljive . Egzogene ulazne veliine,endogene izlazne veliine Model trita hljeba
Qd = f (Ph, Y)Qs = f (Ph, P b)
Qd = Q s
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
11/170
KONOMMSKI MODELI
11
Kriva tranje pokazuje zavisnost traene koliine hljeba i njegovecijene, uz nepromijenjeni dohodak. Ima negativan nagib, jer to je vea cijena hljeba, bie manja tranja.
Kriva ponude pokazuje relaciju izmeu ponuene koliine hljebai njegove cijene, uz nepromijenjenu cijenu brana. Ima pozitivannagib, jer sa rastom cijene hljeba raste i obim proizvodnje.
Ravnotena cijena i koliina na tritu hljeba predstavljena je presjekom krivih ponude (S) i tranje (D)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
12/170
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
13/170
EKONOMSKI MODELI
13
Rast tranje
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
14/170
EKONOMSKI MODELI
14
Pad ponude
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
15/170
FUNKCIJE
15
Qd = f (Ph, Y)Qd = 60 10P h + 2Y
f (Ph, Y) = 60 10P h + 2Y
Ako je P h = 2, a Y = 100, tada jeQd = f (Ph, Y) = 60 (10*2) + (2*100) = 60 20 + 200 = 240
Ako je P h = 3, a Y = 100, tada jeQd = f (Ph, Y) = 60 (10*3) + (2*100) = 60 30 + 200 = 230
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
16/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
Bruto domai proizvod BDP ( Gross Domestic Product GDP ) Najbolji pokazatelj funkcionisanja ekonomijeIzraava vrijednost ukupne ekonomske aktivnosti; jednak jeukupnim prihodima, odnosno ukupnim rashodima u privrediGDP ukljuuje vrijednost stranih investicija i plaanja u zemlju,ali ne rauna vrijednost domaih investicija i plaanja uinostranstvu (npr. Toyota fabrika u USA)
Ukupni prihodi i ukupni rashodi su na nacionalnom nivou jednaki
16
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
17/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
BDP po glavi stanovnika (per capita)Ukupan iznos BDP- a u odreenoj godinise podijeli sa brojemstanovnika. Predstavlja pokazatelj bogatstva svakog stanovnika
drave (prosjek)
BDP prema paritetu kupovne moi(Purchasing Power Parity) Prema PPP teoriji, valuta mora imati istu kupovnu mo u svakojzemlji. Ova komparacija predstavlja realniji pokazatelj bogatstvazemalja, ili stanovnitva (BDP P/C PPP)
17
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
18/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
18
2013 GDP PPS GDP P/C PPS P/C
Mil. EUR EUR
EU28 13,068,600.5 13,068,600.5 25,700 25,700
Euro area 9,579,227.7 9,249,662.2 28,687 27,700
Bulgaria 39,940.3 86,970.7 5,511 12,000
Czech Republic 149,491.1 216,058.4 14,253 20,600
Germany 2,737,600.0 2,623,529.0 33,391 32,000
Croatia 43,127.9 66,475.8 10,121 15,600
Italy 1,560,023.8 1,541,281.8 25,506 25,200
Austria
313,066.9
280,948.8
36,995
33,200
Romania 142,245.1 278,261.4 7,106 13,900
Slovenia 35,274.9 43,788.4 17,159 21,300
Serbia 31,988.0 66,519.8 4,328 9,000
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
19/170
KOMPONENTE DP-a
Bruto nacionalni proizvod BNP ( Gross National Product GNP )Za razliku od GDP-a, GNP uzima u obzir vrijednost finalnih
dobara i usluga koje su proizveli dravljani jedne zemlje, bezobzira na mjesto njihovog stvaranja.Takoe, za razliku od GDP-a, on ne rauna vrijednost finalnihdobara i usluga stranih dravljana koji su ostvarili u zemlji.
19
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
20/170
KOMPONENTE DP-a
Sa strane trokova, BDP se moe izraunati kao: BDP = W + r + R + Pr + Dp + T
pri emu je: W = zarade (wages)r = kamatna stopa
R = renta
Pr = profit
Dp = amortizacija (depreciation)T = direktni porezi
Bez obzira da li se rauna prema proizvodnom ili potronommetodu, dobije se isti rezultat
20
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
21/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
Kruni tok u ekonomiji
21
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
22/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
Stok i tok u ekonomiji
22
Tok koliina po jedinici vremena Stok koliina mjerena u odreenoj taki (prihod-bogatstvo, broj ljudi koji gube posao-nezaposlenost,investicije- veliina kapitala, deficit budeta-dravni dug i sl.)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
23/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
Pravila izraunavanja BDP-a
Tretman zaliha raste sa rastom zalihaSabiranje jabuka i kruaka koriste se trine cijene svakog pojedinanog dobra Meufazni proizvodi i dodata vrijednost DP obuhvata samovrijednost konanih proizvoda, ili zbir dodatih vrijednosti
23
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
24/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
Realni i nominalni BDP
Nominalni DP rauna se prema tekuim cijenama Realni DP rauna se prema stalnim cijena Primjer:(koliina jabuka iz 2013. x cijena iz 2010.) + (koliina kruaka iz 2013. x cijena iz 2010.) = realni BDP u 2013 Cijene se dre nepromijenjenim, tako da su varijacije pogodinama rezultat promjena obima proizvodnje, a ne fluktuacijacijena
24
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
25/170
MAKROEKONOMSKI PODACI
Deflator DP-a
Vana statistika veliina koja se rauna iz nominalnog i realnogDP-a deflator DP-a ili implicitni deflatorDP deflator = nominalni DP/realni DPPredstavlja odnos cijena korpe dobara u tekuoj i baznoj godini.Omoguava nam da nominalni DP podijelimo na dva dijela: diokoji mjeri koliine i dio koji mjeri cijene, odnosno Nominalni DP = realni DP x deflator
Nominalni DP mjeri vrijednost proizvodnje u tekuim cijenamau jednoj ekonomiji, a realni mjeri vrijednost u stalnim cijenama
25
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
26/170
KOMPONENTE DP-a
Raspodjela DP-a: potronja stanovnitva (C), investicije (I), potronja drave (G) i neto izvoz (saldo izvoda i uvoza, X M = NX)
Y = C + I + G + NX
Ova jednaina se zoveidentitet drutvenih rauna .
26
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
27/170
PROIZVODNJA DOBARA I USLUGA
Faktori proizvodnje inioci koji se koriste u proizvodnji dobarai usluga. To su ulazne veliine (input ) a proizvodnja kao rezultatnjihovog kombinovanja je izlazna veliina (output )
Osnovni su rad (L) i kapital (K)Pojednostavljeno, L = L *, K = K *
Y = f (K, L)Veliina proizvodnje je odreena raspoloivim koliinama rada ikapitalaProizvodna tehnologija nain kombinovanja FP. Teh. progres vea proizvodnja uz (K, L) = const., ili Y = const uz manje (K, L
27
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
28/170
PROIZVODNJA DOBARA I USLUGA
Proizvodna f-ja ima const. prinose ukoliko rast svih FP zaodreen procenat ima za rezultat rast Y za isti procenat
zY = f (zK, zL)
Kob-Daglasova proizvodna f-ja (Charles Cob, Paul Douglas).Uee prinosa na rad i kapital u US privredi se ne mijenjajuznaajno tokom vremena.
Y = f (K, L) = A K L (1- )
= (0,1) = udio prinosa na rad i kapitalA > 0 = produktivnost raspoloive tehnologije Y je u kratkom roku fiksno, u dugom roku promjenljivo
28
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
29/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Faktorske cijene
Raspodjela dohotka odreena je cijenama faktora, koje predstavljaju koliinu novca plaenu za njihovu upotrebu po
jedinici (zarade, profit, kamata, renta...)Ponuda FP je fiksna, tako da cijena zavisi od tranje Profit zavisi od cijene proizvoda i cijena faktora proizvodnje
Profit = PY WL - RK
29
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
30/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Profit = PY WL RK pri emu su:P cijena proizvoda, Y obim proizvodnje, W (wages) cijenarada, L koliina rada (labour, broj radnih sati), R kamatnastopa, K koliina angaovanog kapitala.Poto ne moe da utie na cijene, preduzee u uslovima potpunekonkurencije bira koliine angaovanih FP da max. profit
30
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
31/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
31
S i D za FP
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
32/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Tranja preduzea za FP
Marginalni proizvod rada (MPL) dodatna koliina proizvodadobijena zapoljavanjem dodatne koliine rada
MPL = f (K, L+1) f (K, L) Zakon opadajuih prinosa veinu proizvodnih tehnologijakarakteriu opadajui prinosi ukoliko se poveava samo jedan FP,uz drugi const.
32
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
33/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
33
MPL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
34/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Kada preduzee donosi odluku o zapoljavanju radnika, razmatrakakve e to posljedice imati na profit. Dakle, poredi se dodatni prihod koji je rezultat zapoljavanja dodatnog radnika i dodatni
troak njegovog angamana (plata, doprinosi...) Rast prihoda nastao kao rezultat zapoljavanja dodatne jedinicerada zavisi od marginalnog proizvoda rada (MPL) i cijene proizvoda tog preduzea (P)
Profit = prihodi trokovi Profit = (P*MPL) WSve dok je dodatni prihod (P*MPL) vei od dodatnog troka (W),dodatna jednica angaovanog rada poveava profit.
34
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
35/170
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
36/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
MPL
36
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
37/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Marginalni proizvod kapitala (MPK) analogno marginalnom proizvodu rada (MPL)Rast prihoda nastao kao rezultat zapoljavanja dodatne jedinice
kapitala zavisi od marginalnog proizvoda kapitala (MPK) i cijene proizvoda tog preduzea (P) Profit = prihodi trokovi
Pr = (P*MPK) R
Sve dok je dodatni prihod (P*MPK) vei od dodatnog troka njegovog anovanja (R), dodatna jednica angaovanog rada poveava profit.
37
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
38/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Preduzee e nastaviti sa dodatnim zapoljavanjem sve dok seMPK ne izjednai sa realnom faktorskom cijenom. Dakle, tranja preduzea za radom je odreena jednainom:
P*MPL = R, odnosnoMPK = R/P
gdje je R/P = realna faktorska cijena = cijena angaovanja kapitala izraena u jedinicama proizvoda.
38
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
39/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Ukoliko preduzea posluju u uslovima potpune konkurencije imaksimizuju profit, tada se svaki FP plaa srazmjerno njegovommarginalnom doprinosu.
Prihod koji preostane nakon to preduzee plati FP jesteekonomski (ist) profit (EP) EP = Y (MPL*L) (MPK*K)Y = (MPL*L) + (MPK*K) + EP
Ukupan profit se dijeli na prihode rada, prihode kapitala iekonomski profit.
39
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
40/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Ukoliko pretpostavimo da proizvodnu tehnologiju karakteriukonstantni prinosi, EP mora biti jednak nuliZakljuak slijedi iz Ojlerove teoreme prema kojoj, uz pretpostav
o konstantim prinosima slijedi: f (K, L) = (MPL*L) + (MPK*K)
Ukoliko je svakom FP isplaen njegov marginalni doprinos, tada je zbir ovih isplata jednak ukupnoj proizvodnji. Drugim rijeima,
konstantna tehnologija, maksimizacija profita i potpunakonkurencija impliciraju da je EP = 0.
40
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
41/170
RASPODJELA ND-a NA PROIZVODNE FAKTORE
Kako objasniti postojanje profita u stvarnoj ekonomiji?Vlasnici preduzea posjeduju sopstveni kapital, te ne moraju da giznajmljuju, te da za njega plaaju naknadu (R). Stoga, izraz
profit uobiajeno ukljuuje i prinos na kapital i EP Zakljuak: ND se raspodjeljuje na FP, tako to je svaki od njih plaensrazmjerno svom marginalnom proizvodu, a suma ovih isplata
jednaka je ukupnoj proizvodnjiUkupan rezultat ekonomske aktivnosti se, dakle, raspodjeljuje na plaanja kapitalu i plaanaj radu u zavisnosti od marginalne produktivnosti ovih faktora proizvodnje
41
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
42/170
Teme dananjeg predavanja (20.10.2014.)
RAPODJELA DOHOTKAStruktura Y u zatvorenoj ekonomijiRavnotea
Promjene
NOVAC I INFLACIJAKvatitativna teorija novcaSenjora Inflacija i kamatne stope
42
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
43/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Radi pojednostavljenja, pretpostaviemo da nema razmjene dobai usluga sa inostranstvom (zatvorena ekonomija)
Y = C + I + G
Vidjeemo kako se DP alocira ka iniocima
Potronja stanovnitva (C) Najvei dio DP-a se usmjerava u potronju stanovnitva (oko 2/3DP- a, to govori o njenom znaaju) Domainstva ostvaruju prihode radom ili kao posjednici kapitalaPlaaju porez dravi, a zatim odluuju koliko e od ostatkaodvojiti za potronju, a koliko za tednju
43
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
44/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Ukupni prihodi svih domainstava (jer su oni vlasnici radne snagi kapitala), jednaki su ukupnoj proizvodnji u ekonomiji (Y)Drava oporezuje veliinom (T)
Raspoloivi dohodak je (Y T), a stanovnitvo da dijeli na potronju i tednju Potronja direktno zavisi od nivoa raspoloivog dohotka. Funkcij potronje:
C = f (Y T)
44
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
45/170
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
46/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
f- ja potronje
46
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
47/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
48/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Da bi neki investicioni poduhvat bio isplativ, korist ili prihodi kojise njime ostvaruju moraju nadmaiti trokove njenog preduziman Kamatna stopa mjeri troak sredstava za finansiranej investicija.
Rast (r) znai i manje isplativih investicionih poduhvata, to vodsmanjenju tranje za investicionim dobrima Nominalna i realna kamatna stopa nominalna se ugovara, a realna je stvarna (korigovana za stopu inflacije). Ona je stvarni troak pozajmljivanja novca. to je (r) vea, manja je investiciona tranjInvesticiona funkcija:
I = f (r)
48
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
49/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Investiciona funkcija
49
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
50/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Potronja drave (G) Drava gradi puteve, kole, plaa administraciju i sl., to predstavlaj tranju za dobrima i uslugama koje stvara drava
Tranferi stanovnitvu (domainstvima) su drugi tip (G), npr.socijalna davanja, naknade za nezaposlenost, djeiji dodatak... Ovaj tip (G) na posredan nain utiu na tranju za dobrima iuslugama, preko (C)
Rast transfera domainstvima koji je finansiran poveanimoporezivanjem ne mijenja ukupni raspoloivi dohodak
50
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
51/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Definisaemo veliinu (T) kao razliku izmeu ukupnih porezakoje plaaju domainstva i ukupnih transfera koje primaju Raspoloivi dohodak (Y T) predstavlja ukupan prihod umanjen
za poreze i uvean za transfere Ukoliko su izdaci drave jednaki porezima umanjenim za tranferetada je (G = T)
Ako je G > T,
nastaje deficit budeta koji se finansira zaduivanjem drave, paraste dugAko je G < T, nastaje suficit koji se moe koristitit za npr. pokrieranijeg duga
51
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
52/170
TRANJA ZA DOBRIMA I USLUGAMA
Ako je G < T,nastaje suficit koji se moe koristitit za npr. pokrie ranijeg duga Neemo ulaziti u politike odluke vezano za veliinu poreza i
obim (G), ve ih uzimam kao date, odnosno kao egzogene promjenljive:G = G * i T = T *
Da bismo vidjeli kako poreska politika djeluje na potronju stanovnitva i investicije, formiraemo model u kojem suendogene promjenljive: Potronja stanovnitva (C), investicije (I) ikamatna stopa (r)
52
RAVNOTENA KAMATNA STOPA ( )
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
53/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
ta obezbjeuje da zbir (C), (I) i (G) bude jednak veliini proizvodnje dobara? Vanu ulogu igra kamatna stopa (r)
Ravnotea na tritu dobara i usluga Sledee jednaine sumiraju prethodnu analizu tranje za dobrimauslugama:
Y = C + I + G
C = f (Y T)I = I(r)G = G *
T = T *
53
RAVNOTENA KAMATNA STOPA ( )
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
54/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
Ponuda dobara i usluga odreena je raspoloivom koliinom proizvodnih faktora te postojeom proizvodnom tehnologijom:
Y = f (K *, L *) = Y *
Kad sumiramo prethodne izraze i uvrstimo u indentitet nacionalnihrauna, dobijamo: Y* = f (Y * T *)+ I(r) + G *
Jasno je da je (r) jedina varijabla koja nije unaprijed odreena u
jednaini. Prilagoava da se izjednae lijeva i desna strana jednaine, odnosno ponuda i tranja za dobrima i uslugama (Y) to je vea (r), manje su (I), a time i (Y). Ravnotena (r) izjednaava S i D za dobrima i uslugama
54
RAVNOTENA KAMATNA STOPA ( )
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
55/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
Ravnotea na finansijskom tritu Ravnotena kamatan stopa (r) je troak pozajmljivanja novanihsredstava, a istovremeno i prihod zajmodavca na fin. tritu
Y = C + I + GY C G = I
Y C G = dio dohotka koji preostane nakon (C) i (G), odnosno predstavlja nacionalnu tednju (S). Prema tome, (S) = (I).
tednju (S) dijelimo na privatnu i tednju drave, pa piemo:(Y T C) + (T G) = I
(Y T C) = rapoloivi dohodak umanjen za potronju = privatnatednja. (T G) = prihodi drave rashodi = javna (dr.) tednja
55
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
56/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
Ukoliko je T < G = budetski deficit a javna tednja je negativna;ukoliko je T > G = suficit
Y* f (Y * T *) G * = I(r)
S*
= I(r) Dakle, kamatna stopa se prilagoava kako bi tednja bila jednakainvesticijama, a tranja za sredstvima za finansiranje investicijabila jednaka njihovoj ponudi
Ukoliko je (r) preniska, investiciona tranja je vea od ponudesredstava, to vodi rastu (r) Ukoliko je (r) previsoka, investiciona tranja je manja od ponudesredstava, to dovodi do pada (r)
56
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
57/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
Promjene fiskalne politike i uticaj na (r)
Poveanje vladine potronje zaG mora se kompenzovati padom
u nekoj drugoj kategoriji tranje. Jednakost ponude i tranje, odnosno identitet nacionalnih raunamora da se zadovolji.Poto su ostali elementi (Y, C, T) fiksni, dolazi do promjene, t.j.
smanjenja (I) putem porasta (r)Znai, porast (G) istiskuje investicije (crowding-out effect )
57
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
58/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
Smanjenje poreza za T raspoloivi dohodak e se poveati zaT, a potronja za T *MPC. to je MPC via, vei je uticaj
snienja poreza na potronju Da bi se zadovoljila jednakost, dolazi do smanjenja investicija (I)rastom (r). Isto CO efekat
58
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
59/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
Promjene investicione tranje tehnoloke inovacije, zakoni (r) se prilagoava Poveanje investicione tranje poveava (r) i ravnotenu koliinu
investicijaPorast (r) dovodi do toga da domainstva troe manje i vie tede pa smanjenje potronje oslobaa resurse za investicije
59
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
60/170
RAVNOTENA KAMATNA STOPA (r)
(S), (I) i (r)
60
REZIME
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
61/170
REZIME
Razvili smo pojednostavljen makroekonomski model kojiobjanjava proizvodnju i alokaciju dohotka Model poiva na klasinoj pretpostavci da se cijene prilagoavajtako da se izjednai ponuda i tranja Pretpostavke: Rapoloivi rad, kapital i proizvodna tehnologija su egzogene promjenljive Proizvodni faktori su potpuno iskoriteni Uloga novca se, u ovom momentu, ne uzima u obzir Nema spoljnotrgovinke razmjene Cijene se trenutno prilagoavaju promjenama S i D, ondnosno zanemarena
je krutost cijena na kratak rok
61
REZIME
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
62/170
REZIME
Faktori proizvodnje i tehnologija odreuju koliinu proizvedenihdobara i uslugaPreduzea koja posluju u uslovima potpune konkurencije imaksimizuju profit zapoljavaju dodatne jedinice proizvodnihfaktora, sve do take u kojoj je MP tog FP jednak njegovoj cijeni Proizvedena dobra i usluge se koriste u potronji stanovnitva (Cinvesticijama (I) i potronji drave (G). Potronja je rastua f - ja raspoloivog dohotka Investicije su upadajua f -ja kamatne stope (r)Dravni izdaci i porezi su egzogene promjenljive odreene
poreskom politikom
62
REZIME
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
63/170
REZIME
Realna kamatna stopa uravnoteuje ponudu i tranju za dobrima iuslugama, putem uravnoteenja S i D za sredstvima za finansiraninvesticijaPad nivoa nacionalne tednje koji je rezultat rasta dravnihizdataka (G) ili smanjenja poreza (T) smanjuje ravnotenu veliininvesticija i poveava kamatnu stopu Rast investicione tranje izaziva rast kamatne stope Rast investicione tranje izaziva rast investicija samo ukoliko vikamatne stope podstiu rast tednje
63
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
64/170
NOVAC I INFLACIJA
Suptilno sredstvo za povezivanje sadanjosti sa budunou(Keynes, 1936.)
Ne postoji opteprihvaena definicija
Prema jednim to je oteprihvaeno plateno sredstvo, drugi dodajfinansijske instrumente (depoziti, ekovi, kartice, HoV) Definie se u smislu f -ja, prije nego kao poseban instrument:
1. sredstvo ouvanja vrijednosti(zaliha vrijednosti),2. obraunska jednica.3. sredstvo razmjene (plaanja).
64
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
65/170
NOVAC I INFLACIJA
Nastanak novca (trampa, robni novac, zlato)Razvoj platnog sistema (robni, zlato, ekovi, e-novac)Naredbodavni (fijat) novac
Primjeri drutvenih konvencija M onetarna poli tika dio ekonomske politike, skup pravila,propisa, mjera i instrumenata kojima se u monetarnoj sferiregulie nivo, struktura i dinamika novane mase i njegovacirkulacija u privrediPredmet djelovanja monetarne politike: regulisanje koliinenovca u opticaju i obima kredita, sa ciljem obezbjeenjapotrebne koliine novca i stimulisanja privrednih kretanja
65
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
66/170
NOVAC I INFLACIJA
Predstavlja primijenjenu naunu oblast koja se sastoji odemisione, kreditne i devizne politike
Usko je povezana sa fiskalnom politikom u sklopumakroekonomske politike
Pod mon. politikom se podrazumijeva ovladavanje i svjesnousmjeravanje svih oblika tokova novca u reprodukciji
Utvruje je i provodi je monetarna vlast zemlje, odnosnocentralna banka
66
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
67/170
NOVAC I INFLACIJA
M onetarni agregati Zajedniki pojam za razliite grupefinansijskih instrumenata (novac i druga slina fin. sredstva) Predstavljaju koliinu agregatne (ukupne) ponude novca u
jednoj zemlji
Gotov novac najlikvidniji finansijski instrumentStepen likvidnosti agregata zavisi od mogunosti njihoveprodaje na tritu novca i kapitala, odnosno mogunostitrgovineSkala od veeg ka manjem stepenu likvidnosti
67
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
68/170
NOVAC I INFLACIJA
Ne postoji opteprihvaena podjela monetarnih agregata, uzavisnosti od razvijenosti finansijskih trita M 1 : Gotovina (banknote i kovanice) + depoziti po vienju =transakcioni novac
M 2 : M1 + oroeni depoziti do godinu dana M 3 : M2 + oroeni depoziti preko godinudana
68
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
69/170
NOVAC I INFLACIJA
Novac posmatran kroz M1 pokazuje velike oscilacije usljedsezonskih uticaja, posebno u kraim vremenskim intervalima M2 predstavlja iri koncept, manje podloan fluktuacijama jer je tranja za njim stabilnija Veza izmeu privrednih kretanja i M2 pokazuje veukorelaciju nego u poreenju saM1
69
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
70/170
NOVAC I INFLACIJA
CBBiH
M 1 : Gotovina izvan banaka i depoziti po vienju u domaojvaluti svih domaih institucionalnihsektora
QM : Oroeni i tedni depoziti u domaoj valuti + depoziti povienju u stranoj valuti svih domaih institucioanlihsektoraM 2 : M1 + QM
70
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
71/170
NOVAC I INFLACIJA
Najvei dio novanog stoka se sastoji od depozita, a ne odgotovog novca. Makroekonomski, imaju isti efekat
Likvidnost i koliina novca u opticaju jedna novana jednicase koristi za plaanje veeg broja transakcija (primjer: kupitehljeb za 1 KM, trgovac za tu istu KM kupi hljeb od pekara,pekar nabavlja brasno sa istim novcem...)
Primjer: krediti koje banke plasiraju predstavljaju neijedepozite
Drugim rijeima, zahvaljujui likvidnosti i opticaju (eng.velocity ), vrijednost ukupnih transakcija u privredi je vea odkoliine novca u opticaju. To je l ikvidnosna def ini cija novca
71
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
72/170
NOVAC I INFLACIJA
Kvantitativna teorija novca
Veza izmeu transakcija i novca se izraava jednainom M x V = P x T
novac x brzina opticaja = cijene x transakcije
M = koliina novca,V = transakciona brzina novca (brzinaopticaja, koliko puta novanica promijeni vlasnika/god.)
P = koliina novca koja se razmjenjuje T = ukupna broj transakcija/god.
72
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
73/170
NOVAC I INFLACIJA
Primjer: 60 vekni hljeba se proda/god., P = 0,50$
Ukupnu koliinu razmijenjenog novca raunamo: P x T = 0.50$/vekna x 60 vekni/god. = 30$/god.
30$ predstavlja vrijednost svih transakcija
Ako je koliina novca u opticaju 10$, tada iz (M x V = P x T) iprethodne jednakosti slijedi
10$ x V = 30$/god; V = 3x/god .Da bi se godinje obavila transakcija od 30$ sa 10$ u novcu,svaki $ mora 3x godinje da promijeni vlasnika
73
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
74/170
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
75/170
NOVAC I INFLACIJA
Veza izmeu transakcija i novca se izraava jednainom M x V * = P x Y
V* = const.
Uz taj uslov, promjena M mora uzrokovati srazmjernupromjenu PY, odnosno GDP.
To je kvantitativna teorija novca
75
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
76/170
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
77/170
NOVAC I INFLACIJA
Odnos M i P, SAD
77
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
78/170
NOVAC I INFLACIJA
Senjora (Seigniorage )ta podstie monetarne vlasti da poveaju ponudu novanemase?
(G) putevi, zdravstvo, policija, transferna plaanja... Tri naina finansiranja dravne potronje:
1. poveanje prihoda putem poveanja poreza,
2. tampanje i prodaja obveznica (HoV) i 3. tampanje novca.
78
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
79/170
Prihod koji se poveao tampanjem novca zove se senjora(fran. Seigneur feudalni vlastel in ) pravo na kovanje novcaRaste (M), izaziva P.
tampanje novca u cilju prikupljanja prihoda izazivainf lacioni porez . Troak za sve koji posjeduju novac, gubi svojurealnu vrijednost
SAD 3%, IT, GR 10%...
U zemljama koje su iskusile hiperinflaciju, senjora je bioglavni izvor prihoda za pokrie vladinih izdataka(G) Dokazujemo da tampanje novca uzrokuje (hiper)inflaciju
79
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
80/170
Inflacija i kamatne stope
(r) je jedna od najvanijih makroekonomskih varijabli,predstavlja buduu vrijednost sadanjeg novca
Nominalna (ona koju plaa banka) i realna kamatna stopa(poveanje kupovne moi) r = i
Realna kamatna stopa = nominalna kamatna stopa inflacijaOvo je uproeno, jer se stvarna (r) rauna kao
(1+r) = (1+i)/(1+ )
80
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
81/170
Imajui u vidu da jer = i , slijedii = r +
odnosno nominalna k.s. je zbir realne k.s. i inf lacije
Fierova jednaina (I rwing F isher, 1867-1947 )Pokazuje da se ( i ) moe promijeniti iz dva razloga: (r ) i ( )Poveanje stope novanog rasta od 1% uzrokuje porast
inflacije od 1% ( kvanti tativna teori ja novca )Pomeanje stope inflacije od 1% uzrokuje poveanjenominalne kamatne stope od 1% ( Fierov efekat )
81
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
82/170
Fierov efekat: vea inflacija vodi rastu nominalne k.s. (SAD)
82
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
83/170
ex ante i ex post kamatna stopa
razlikuju se u zavisnosti od visine razlike oekivane i stvarneinflacije ( e )
i = r + e
Nominalna kamatna stopa se prilagoava oekivanoj inflacijiTranja za novcem je u f-ji nivoa dohotka i nomimalne k.s.
(M/P)d
= L(i, Y)Upravo proporcionalna (Y), obrnuto prop. (i).
83
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
84/170
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
85/170
Drutveni trokovi inflacije Oekivana i neoekivana inflacija, nivo i promjenljivost inf. Ekonomisti se ne slau oko veliine i znaaja drutvenih
trokova inflacije Na iznen aenje mnogih laika, neki ekonomisti tvrde datrokovi inflacije nisu veliki, bar za skromne stope rasta cijena
85
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
86/170
Oekivana inflacija Pretp.: da svakog mjeseca cijene porastu za 1%, 12% p.a.
1. Troak poderanih cipela,
2. trokovi menija, 3. trokovi neredovnog i neusaglaenog mijenjanja cijena, 4. troak naina utvrivanja poreskih obaveza,
5. naporan ivot u inflatornim uslovima.
86
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
87/170
Neoekivana inflacija Vei ruinirajui efekti od oekivane Ukoliko je inflacija vea od oekivane, dunik dobija a
zajmodavac gubi (i obrnuto)to je inflacija vie promjenljiva, vea je neizvjesnost sa kojimse suoavaju uesnici u razmjeni Svi osjete trokove inflacije
87
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
88/170
Hiperinflacija
Navedeni trokovi inflacije se mnogostruko multiplikuju Novac gubi svoju ulogu zalihe vrijednosti, obraunske jedinice
i sredstva razmjeneVraanje na trampu ili devizno poslovanje koje zamjenjujedomau valutu
88
NOVAC I INFLACIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
89/170
RezimeNovac je stok sredstava koji se koristi u transakcijama. Sluikao blago, obraunska jedinica i i sredstvo razmjene. CB jemonetarna vlast
Kvantitativna teorija novca stabilna (V), nominalni GDP inivo cijena su srazmjerni stoku novca. Rast (M) odreuje ()Senjora prihod od tampanja novca, porez na dranje novca
Nominalna k.s. (i) je zbir relane k.s. (r) i inflacije ( ). (i) jeoportunitetni troak dranja novca. Trokovio inflacije. Hiperinflacija mnogostruki trokovi. Poinje tampanjemnovca, zavrava fiskalnim reformama
89
Teme dananjeg predavanja (27.10.2014.)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
90/170
OTVORENA EKONOMIJAIdentitet nacionalnih rauna u otvorenoj ekonomijiMeunarodni tokovi kapitala i dobara Devizni kurs
NEZAPOSLENOSTNaputanje posla, zapoljavanje i prirodna stopa nezaposlenosti Traenje posla i frikciona nezaposlenost Rigidnost realnih zaradaOblici nezaposlenosti
90
OTVORENA EKONOMIJA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
91/170
1. Identitet nacionalnih rauna u otvorenoj ekonomiji 2. Meunarodni tokovi kapitala i dobara 3. Devizni kurs
91
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
92/170
IDENTITET NAC. RN U OTVORENOJ EKONOMIJI
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
93/170
Uloga neto izvozaU otvorenoj ekonomiji izdatke na proizvedena dobra i uslugeizraavamo kao:
Y = C d + I d + G d + EX,
pri emu superskript (d) oznaava da se radi o potronjidobara i usluga proizvedenih u zemlji, a (EX) je izvoz
Ukupnu potronju (stranu i domau) C, I i G moemo izrazitikao
C = C d+C f ; I = I d+I f ; G = G d+G f
93
IDENTITET NAC. RN U OTVORENOJ EKONOMIJI
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
94/170
Kada ove izraze uvrstimo u identitet nacioanlnih rn-a, slijediY = (C C f ) + (I I f ) + (G G f ) + EX,
odnosno
Y = C + I + G + EX (C f + I f + G f )(C f + I f + G f ) predstavlja uvoz (IM), pa piemo
Y = C + I + G + (EX IM)
odnosnoY = C + I + G + NX
94
IDENTITET NAC. RN U OTVORENOJ EKONOMIJI
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
95/170
Ukoliko je domaa proizvodnja vea od potronje (NX) jepozitivna veliina, i obrnuto NX = Y (C + I + G)
GDP i GNP
GDP (Gross Domestic Product) dohodak ostvaren unutarzemlje. Obuhvata dohodak stranaca zaraen u zemlji, ali neobuhvata dohodak domaih graana zaraen u inostranstvu
GNP (Gross National Product) dogodak koji su zaradiligraani jedne zemlje. Obuhvata dohodak zaraen u zemlji idohodak zaraen u inostranstvu. Ne obuhvata dohodak proizv.faktora koji su u zemlji, ali su u vlasnitvu stranaca
95
IDENTITET NAC. RN U OTVORENOJ EKONOMIJI
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
96/170
U zavisnosti od definicije, zavisie i (NX) Kada govorimo o GDP , dohodak zaraen u inostranstvu neukljuuje se u izvoz, niti se dohodak stranaca zaraen u zemljiukljuuje u uvoz. Kada govorimo o GNP , u (NX) ukljuujemo dohodak zaraenu inostranstvu i predstavlja dio izvoza, a dohodak koji sustranci zaradili u zemlji predstavlja dio uvoza.
96
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
97/170
IDENTITET NAC. RN U OTVORENOJ EKONOMIJI
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
98/170
Ukoliko su (I S) > 0, domae investicije su vee od domaetednje i ulaganja se finansiraju u inostranstvu pozajmljenimsredstvima
Tekui i kapitalni bilans moraju biti u ravnotei. Ukoliko jekapitalni bilans pozitivan, tekui bilans je negativan i zemljaostvaruje suficit kapitalnog a deficit tekueg bilansa, i obrnuto Drugim rijeima, ukoliko je tednja vea od investicija, onda jei NX > 0, zemlja ostvaruje trgovinski suficit i obrnuto
Ukoliko su S I i NX = 0, zemlja se nalazi u spoljnotrgovinskombalansu, jer su vr i jednosti uvoza i i zvoza jednake
98
IDENTITET NAC. RN U OTVORENOJ EKONOMIJI
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
99/170
99
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
100/170
Model male otvorene ekonomije (MOE)Razvijamo model koji e nam omoguiti da ispitamoekonomsko ponaanje u otvorenoj ekonomiji, te kako se tekuii kapitalni bilans prilagoavaju mjerama ekonomske politike Osnovna razlika izmeu otvorene i zatvorene ekonomijevezana je za kamatnu stopu
U zatvorenoj ekonomiji (r) se prilagoava da izjednai S i D nafinansijskom tritu, odnosno da izjednai (S) i (I) U otvorenoj privredi investiciona potronja nije ogranienadomaom tednjom, jer postoji mogunost pozajmljivanjasredstava na svjetskom finansijskom tritu
100
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
101/170
Pretpostavke modela male otvorene ekonomi je:
slobodan pristup svjetskom fin. tritu, ona je mala u smislu da njena S i D fin. sredstava veomamali dio ukupne svjetske S i D, te da nema uticaj nakretanje (r) na svjetskom fin. tritu, odnosno (r = r*),proizvidni inioci i tehnologija odreuju veliinuproizvodnje, odnosno Y = f (K, L),
vei dohodak znai i veu potronju, vea (r) => manje (I)
101
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
102/170
Identitet tekueg i kapitalnog bilansa izraavamo: NX = - (I S)
NX = S I
NX = (Y C G) IPiemo jednaine zajedno:
Y = Y * = F(K *, L *)
C = C(Y*
T)I = I(r *)
NX = (Y C G) I
102
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
103/170
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
104/170
104
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
105/170
Uticaj fiskalne politike na tek. i kap. bilans1. F iskalna politika u zemlji rast dravnih izdataka Rast (G) vodi smanjenju (S). Poto je na svjetskom tritu r = r* investicije sene mijenjaju pa nastaje viak (I) nad (S). Kako bi se finansirale (I), drava sezaduuje na svjetskom fin. tritu, a ukapitalnom bilansu se javlja suf icit . Toznai da e se utekuem bilansu pojaviti deficit
Dakle, polazei od uravnoteenog kapitalnog i tekueg bilansa,mjereekonomske politike koje za rezultat imaju smanjenje tednje vode suficitukapitalnog i deficitu tekueg bilansa
Isto se odnosi i na smanjenje (T), poto takva politika vodi rastu (C), asmanjenju (S)
105
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
106/170
Rast (G) => smanjenj e (S) => suf icit kap. i def icit tek. bilansa
106
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
107/170
Uticaj fiskalne politike na tek. i kap. bilans2. F iskalna poli tika u inostranstvu r ast (r * )Na MOE moe uticati i fiskalna politika zemlje koja je dovoljno velika, dapromjene tednje u njoj izazivaju promjenu(r *) na svjetskom fin. tritu Poveanje (G) vodi smanjenju (S) u toj zemlji ali i svjetske (S) => rast (r *) nasvjetskom FT => smanjenje (I) u MOE
Poto se (S) nije promijenila dio e se plasirati u inostranstvo i zemlja (MOEe imatideficit kapitalnog, a suficit tekueg bilansa
107
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
108/170
F iskalna eksp. u inostr. => rast (r * ) => suf . kap. i def . tek. bilansa
108
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
109/170
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
110/170
Pomak u investicionoj tranji
110
MEUNARODNI TOK DOBARA I KAPITALA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
111/170
Vrednovanje ekonomske politikeAnaliza mjera ekonomske politike je pozitivna, a ne normativna(pokazali smo ta e biti rezultat pojedinih mjera, a ne da li suone poeljen ili nisu) Definitivan stav o poeljnosti neke mjere ekonomske politike nemoe se donositi samo na osnovu njenog uticaja na tekui ikapitalni bilans
U odeenim sluajevima deficit tekueg bilansa predstavljaznak razvoja u kojem se zemlja nalazi, dok je nekada pokazateljnpr. preniske tednje
111
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
112/170
Devizni kurs predstavlja cijenu po kojoj se obavlja razmjenaizmeu dvije zemlje Nominalni i realni devizni kurs
Nominalni devizni kurs je relativna cijena valuta dvije zemljeRealni devizni kurs je relativna cijena dobara proizvedenih udvije zemlje
= .
=
112
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
113/170
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
114/170
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
115/170
Determinante ( ) ( ) utie na tekui bilans, osnosno (NX): Visok( ), odnosno
vrijednost dom. valute => nizak (NX); nizak ( ) => visok (NX) Tekui bilans mora biti jednak kapitalnom bilansu, to dalje nalae
da tekui bilans mora biti jednak razlici izmeu tednje iinvesticija. (S) je odreena f - jom potronje i fiskalnom politikom, a(I) su f-ja (r *)
(S- I) = viak domae (S) nad domaim (I), a istovremeno i ponudu
domae valute koja se moe razmijeniti u stranu i investirati uinostranstvu(NX) predstavlja tranju stranaca za domaom valutom koja im jepotrebna za uvoz iz nae zemlje
115
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
116/170
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
117/170
Ravnoteni ( ) kao f-ja (NX) i (S I)
117
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
118/170
Uticaj fiskalne politike na ( )1. F iskalna politika u zemlji r ast (G), smanjenj e (S)Rast (G) vodi smanjenju (S), osnosno linija (S I) se pomijera ulijevo,smanjujui ponudu domae valute za investicije u inostranstvu
Manja ponuda vodi rastu ravnotenog ( ), to ima za posljedicu rastrelativnih cijena domae robe u odnosu na inostranu
Slijedi rast uvoza i pad izvoza
118
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
119/170
F iskalna poli tika u zemlj i r ast (G), smanjenje (S)
119
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
120/170
Uticaj fiskalne politike na ( )2. F iskalna poli tika u inostranstvu
Na MOE moe uticati i fiskalna politika zemlje koja je dovoljno velika, dapromjene tednje u njoj izazivaju promjenu (S) i (r*) na svjetskom fin. tritu
Porast (r *) vodi smanjenju (I), poveanje (S I) i rast NX
Linija (S I) se pomijera udesno to poveava ponudu domae valute zainvesticije u inostranstvu
Ravnoteni ( ) opada, a samim tim i domaa dobra postaju relativno jetinijau odnosu na inostranu
Slijedi da se izvoz poveava, a uvoz smanjuje
120
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
121/170
F iskalna poli tika u inostranstvu
121
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
122/170
Uticaj fiskalne politike na ( )3. Pomak u investicionoj tranji Vlada MOE moe odluiti da podstakne investicije (npr. poreskimolakicama za ulaganja i sl.)
Dolazi do rasta investicione tranje iako je(r *) = const., te se kriva tranjepomijera navie (S) se nije promijenila, dodatne (I) se moraju finansirati zaduivanjem uinostranstvu => suficit kapitalnog i deficit tekueg bilansa
Linija (S I) se pomijera udesno, to smanjuje ponudu domae valute zainvesticije u inostranstvu
Ravnoteni ( ) raste, to vodi deficitu tekueg bilansa
122
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
123/170
Pomak u investicionoj tranji
123
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
124/170
Efekti spoljnotrgovinske politikeSpoljnotrgovinska politika, najire shvaena, obuhvata mjere koje suusmjerene da utiu na uvoz i izvoz. Najee se vezuju za zatitu domaeproizvodnje od inostrane konkurencije
Zatita moe biti carinska ili koliinska Ukoliko se uvede zabrana uvoza nekog dobra, uvoz e bizti manji. Oekuje sda e (NX) porasti Meutim, kriva (NX) e se pomjeriti navie to dovodi do novog ravnotenonivoa ( ). Dakle, ( ) raste, a (NX) ostaje nepromijenjen
124
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
125/170
Efekti spoljnotrgovinske politike
125
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
126/170
Dakle, protekcionistika politika ne utie na (NX) ve na( )Takva politika vodi rastu ( ), odnosno poskupljuje domaa u odnosu nainostranu robu, raste (IM) i ponitavaju se efekti protekcionistike politike,uz smanjen obim spoljnotrgovinske razmjene
Da bi promijenila (NX), ekonomska politika mora da utie i na kap. bilans.Kako protekcionistika politika ne utie niti na (S) niti na (I), samim tim neutie niti na kap. bilans, a time ni na tekui bilansOd protekcionistike politike korist mogu imati pojedini proizvoai ija seproizvodnaj titi, dok drutvo u cjelini gubi
126
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
127/170
Determinante nominalnog deviznog kursaNominalni devizni kurs je relativna cijena valuta dvije zemlje.
Realni devizni kurs je relativna cijena dobara proizvedenih udvije zemlje
= .
=
127
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
128/170
Nominalni devizni kurs moemo pisati kao: = .
=
Dakle, rast domaih cijena vodi smanjenju (e) i obrnuto % e = % + % P * % P
%
e = %
+ ( *
)Ukoliko je inflacija u stranoj zemlji visoka, za domau valutu e moi da se kupi vie strane valute, i obrnuto. Visoka ponudanovca vodi visokoj ( ), to vodi padu (e)
128
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
129/170
Paritet kupovnih snagaJedan od principa u ekonomiji zakon jedne cijene jednodobro mora imati jednaku cijenu bez obzira na mjesto prodaje
Razliite cijene na razliitim lokacijama stimuliuspoljnotrgovinsku razmjenu, to po principu formiranja cijenana osnovu ponude i tranje, vodi opet izjednaavanju cijena Paritet kupovni h snaga ukoliko je mogua meunarodnatrgovina, bilo koja valuta treba da ima istu kupovnu mo u bilokojoj zemlji princip ponude i tranje kojim se izjednaavajucijene
129
DEVIZNI KURS
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
130/170
Ovaj princip podrazumijeva da je (NX) veoma osjetljiv i na male promjene( ), a ova fleksibilnost obezbjeuje da paritet kpovnih snaga bude blizak( )Mnogi ekonomisti se ne slau sa ovim konceptom, jer smatraju da polazi odnerealne predstave ekonomije
1. Mnoga dobra i usluge nisu razmjenjive (frizer)
2. Ukoliko su i razmjenjive, ne moraju biti savreni supstituti (nekipotroai preferiraju odreenog proizvoaa)
Big M ac I ndex (1986) grubi pokazatelj da li je ( ) na realnom nivou,odnosno realnu kupovnu mo stanovnitva
2013 Cijena Big Mac-a u EUR zoni 3.59 EUR, SRB 2.25 EUR. Kupovnamo u SRB je nia za 40% u odnosu na zemlje EUR zone. Moe se ugrubokoristiti i za poreenje valuta
130
REZIME
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
131/170
Dvije mjere dohotka u otvorenoj ekonomiji: GDP i GNPKapitalni bilans predstavlja viak (I) nad (S) i pokazuje veliinuinvesticija finansiranih pozajmljivanjem u inostranstvu
Kap. bilans je uvijek jednat tek. bilansu, koji predstavlja prihod iz
inostranstva po osnovu izvoza dobara i uslugaSve to utie na tednju i investicije fiskalna politika, (r)... utie i nakapitalni, a time i na tekui bilans Nominalni dev. kurs (e) je odnos prema kojem se jedna valuta moerazmijeniti za valutu druge zemlje. Realni dev. kurs ( ) je odnos pokojem se mogu razmijeniti dobra i usluge iz razliitih zemalja Realni dev. kurs ( ) je jednak proizvodu nominalnog dev. kursa (e) iodnosa cijena u dvije zemlje (P/P *)
131
REZIME
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
132/170
to je vei( ), odnosno vrijednost valute, manja je tranja za robamate zemljeKod ravnotenog ( ) tranja za neto izvozom jednaka je razliciizmeu (S) i (I). Ekvivalento, ravnoteni( ) izjednaava neto tranjuza domaom valutom namijenjenoj transakcijama u okvirukapitalnog bilansa sa ponudom domae valute namijenjenetransakcijama u okviru tekueg bilansaNominalni dev. kurs (e) odreen je realnim dev. kursom ( ) i nivoomcijena u dvije zemlje ( *). Uz sve ostalo nepromijenjeno, rastinflacije u zemlji smanjenju padu (e), odnosno vrijednosti valute
132
NEZAPOSLENOST
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
133/170
1. Naputanje posla, zapoljavanje i prirodna stopa nezaposlenosti 2. Traenje posla i frikciona nezaposlenost 3. Rigidnost realnih zarada
4. Oblici nezaposlenosti
133
NAPUTANJE POSLA, ZAPOLJAVANJE I PSN
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
134/170
Pr irodna stopa nezaposlenosti prosjena stopa nezaposlenosti okokoje nezaposlenost u nekoj ekonomiji oscilujeRanije smo pojednostavili i pretpostavili u Y = f (K, L) da su resursipotpuno iskoriteni. U stvarnosti, postoji nezaposlenost
L = E + UL = radna snaga, E = broj zaposlenih, U = broj nezaposlenih
Stopa nezaposlenosti = U/L
fU = sE
f = stopa po kojoj radnici nalaze posao, s = stopa gubitka posla
Pretpostavke: Fiksno L
134
NAPUTANJE POSLA, ZAPOLJAVANJE I PSN
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
135/170
Vidimo da je E = L U, to znai da je fU = s(L U)
Kada jednainu podijelimo sa L dobijamo fU/L = s(1 U/L), pa dobijamo
=+
Ova jednaina govori da stopa nezaposlenosti zavisi od stope po kojojse naputa posao (s) i stope po kojoj se pronalazi posao (f). Vee (s) =vea (U/L), i obrnuto Ekonomska politika mora da djeluje u pravcu sniavanja (s) i/ilipoveanja (f)
135
NAPUTANJE POSLA, ZAPOLJAVANJE I PSN
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
136/170
136
TRAENJE POSLA I FRIKCIONA NEZAPOSL.
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
137/170
Jedan od razloga nezaposlenosti je to traenj posla zahtijevavrijeme(informacije, konkursi, intervjui, mobilnost, raliite vjetije...) Nezaposlenost izazvana ovim razlozima (potrebnim vremenom daradnik pronae novi posao) zove sef r ikciona nezaposlenost
Neizbjena, prirodna, normalna i u odreenoj mjeri poeljna Snienje prirodne (U/L) sniavanjem frikcione nezaposlenosti(agencije, programi prekvalifikacije)
Pomo nezaposlenim poveava veliinu frikcione nezaposlenosti, asamim tim i prirodnu stopu (U/L)Rasprave dobra ili loa politika
137
RIGIDNOST REALNIH ZARADA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
138/170
Drugi razlog nezaposlenosti je rigidnost (krutost) realnih zarada,odnosno nesposobnost visine zarada da se prilagode izjednaavanju(S) i (D) za radom
Nezaposlenost koja je posljedica rigidnosti realnih zarada zove sestrukturna nezaposlenost ili ekajua nezaposlenost Radnici nisu nezaposleni zato to ne mogu da nau posao, ve zbogtoga to na tom odreenom nivou zarade (W- wages), (S) > (D). Oniekaju da se otvore nova radna mjesta Rigidnost (W) smanjuje (f) i vodi porastu (U/L). Kada je relana (W)iznad nivoa koji izjednaava (S) i (D), (S) rada je vea od (D) za njim
138
RIGIDNOST REALNIH ZARADA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
139/170
Rigidnost realnih zarada i nezaposlenost
139
RIGIDNOST REALNIH ZARADA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
140/170
Uzroci rigodnosti:1. zakon o minimalnoj zaradi,
2. pregovaraka snaga sindikata i 3. naknada za efikasnost
Zakon o minimalnoj zaradi propisuje min. zaradu za odreenu vrstuposla. Za neke nije bitna, a nekima obezbjeuje veu zaradu od onekoju bi imali na tritu Sindikati pregovaraju sa poslodavcima i utvruju min. zaradu, koja je esto na viem nivou od ravnotenog. Pregovara se na nivoupreduze a, grane ili na nacionalnom nivouSukobi insajderi (dre visoke W) i autsajderi (radili bi i za nie W)
140
RIGIDNOST REALNIH ZARADA
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
141/170
Naknada za efikasnost omoguava porast produktivnosti rada iprofita preduzea Visina zarade utie na produktivnost, nerazvijene zemlje (ishrana,zdravlje) i razvijene (zadravanje kvalitetne radne snage)
Negativna selekcijaMoralni hazard
Sve teorije navode da preduzee posluje bolje bolje ukoliko boljeplaa radnike. Interes samih preduzea je da odravaju zarade iznad
ravnotenog nivoa
141
NEZAPOSLENOST
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
142/170
Podaci o trajanju nezaposlenosti ukazuju na mogue uzroke Varijacije po starosnim grupama (U/L) vea kod mlaih (moe biti ipoeljno) Pojedinci koji su se nedavno ukljuili na trite radne snage ine oko1/3 nezaposlenihNetane statistike neki i ne trae posao ozbiljno
142
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
143/170
Teme dananjeg predavanja (03.11.2014.)
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
144/170
EKONOMIJA U DUGOM ROKU PRIVREDNI RASTSolowljev model rastaAkumulacija kapitalaZlatno pravilo
Rast stanovnitva
144
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
145/170
Solow Growth M odel dinam ika analiza kako (S), rast stanovnitvai tehnoloki progres utiu na obim proizvodnje dobara i usluga (Y)tokom vremena
Omoguuje da se utvrdi meusobni uticaj rasta stoka kapitala, radnesnage i unapreenja tehnologije, te njihov uticaj na (Y) Kako ekonomska politika moe poveati ivotni standard Koliko potroiti odmah, a koliko ostaviti za budunost (S) Analiza trokova i koristi (cost benefi t analiza ) koju drutvo ima od
razliitih stopa tednje
145
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
146/170
AKUMULACIJA KAPITALAKako (S) i (D) za dobrima i uslugama utiu na akumulaciju kapitala tokomvremena
Pretpostavke: Ovim radne snage i tehnologija = const.
Y = f (K, L), zY = f (zK, zL)z = 1/L, => Y/L = f (K/L, 1)
za y = Y/L, k = K/L
proizvodna funkcija je y = f (k), gdje je f (k) = f (K, 1)
Nagib ove f-je pokazuje koliko dobijemo dodatne proizvodnje po radniku,kada kapital po radniku poveamo za jednu jedinicu, to je MPK. ZOP
MPK = f (k+1) f (k)
146
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
147/170
Proizvodna f-ja y = f (k) i MPK
147
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
148/170
Tranja za dobrima i uslugama u SM rasta potie od potronje iinvesticija, odnosno, proizvodnja po radniku (y) raspodjeljuje sena potronju po radniku (c) i investicije po radniku (i):
y = c + i
c = (1 s)y, s = stopa tednje (0 < s < 1) y = (1 s)y + i
y = y sy + 1 => y y + sy = i => i = sy
Investicije, potronja i tednja po radniku (i, c i s) suproprcionalne dohotku po radnku (y)
148
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
149/170
Ravnoteni nivo kapitalaDefinisanjem proizvodne i potrone f - je u SM rasta ispitaemo kakose stok kapitala mijenja tokom vremena i utie na ekonomski rast Stok kapitala se mijenja iz dva razloga:
investicije poveavaju nivo kapitala dio kapitala se troi u proizvodnom procesu (depresira)
149
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
150/170
Investicije po radniku su dio proizvedenih dobara, (sy). Uvrtavanjemu proizvodnu f- ju, investicije po radniku (i) izraavamo kao f -jukapitala po radniku (k):
y = f (k), i = sy => i = s f (k)
to je vei nivo kapitala (k), vei su i koliina proizvedenih dobara iusluga f (k) i investicije (i)Jednaina i = s f (k) ukljuuje i proizvodnu i potronu f -ju i povezuje postojei nivo kapitala (k) sa akumulacijom movog kapitala (i)
Odreeni dio kapitala depresira (pohaba se) svake godine po stopidepresijacije ( ). Ukoliko kapital traje npr. 25 godina, onda je stopadepresijacije = 0.04 ili 4%. Veliinu kapitala koji se pohabaoznaiemo sa (k)
150
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
151/170
Proizvodnja, potronja i investicije
151
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
152/170
Depresijacija kapitala ( k)
152
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
153/170
Uticaj investicija i depresijacije na veliinu stoka kapitala izaavamo: k = i k, osnosno
promjena stoka kapitala = investicije depresijacija,gdje je ( k) promjena veliine stopa kapitala jednaka investicijamasf (k) umanjenim za depresijaciju postojeeg stoka kapitala ( k)Vei stok kapitala obezbjeuje veu koliinu proizvedenih dobara iusluga i vee investicije, ali je vea i depresijacijaPostoji jedna veliina stoka kapitala u kojoj su s f (k) = k. Tu se ovedvije suprotne sile potiru i stok kapitala se ne mijenja ( k = 0)
Ovaj nivo kapitala nazivam ravnoteni nivo kapitala (k * )k1 (manji) ili k2 (vii) nivo kapitala vodi uspostavljanju ravnotee
153
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
154/170
Investicije, depresijacija i ravnoteni nivo
154
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
155/170
Promjene stope tednje Rast stope tednje pomijera krivu tednje navie i izbacuje ekonomijuiz ravnotee Porasle su investicije, ali je depresijacija ostala nepromijenjena
investicije > depresijacije, raste kapital dok se ne dovede u novoravnoteno stanje, u kojem su i (k) i (y) vei nego ranije SM pokazuje da je tednja kljuna determinanta ravnotenog nivoakapitala
Visoka (s) vodi visokom stoku kapitala i obimu proizvodnje, i obrnuto
Via (s) => ekonomski rast, ali u kratkom roku, do dostizanja novogravnotenog nivoa
155
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
156/170
Rast tednje i dostizanje novog ravnotenog nivoa
156
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
157/170
Nivo kapitala zlatno praviloKoja je optimalna veliina akumulacije? Pretpostavka: vlada moe izabrati bilo koju stopu tednje, a time iravnoteni nivo kapitala i dohotka
Kriterijum izbora maksimizacija ekonomskog blagostanja Ravnoteni novo kapitala u kojem je potronja najvea predstavlja nivozlatnog pravil a akumul acije kapitala (k gold )
Da bismo znali da li je nivo kapitala u ekonomiji u skladu sa zlatnimpravilom, moramo prvo odrediti ravnoteni nivo potronje poradniku
157
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
158/170
Iz identiteta nacionalnih rauna slijedi
y = c + i => c = y iodnosno, potronja je jednaka razlici proizvodnje i investicija. Ravnoteni obim proizvodnje po radniku jef (k *), gdje je (k *) ravnoteni nivo
kapitala po radnikuU ravnotenom nivou investicije su jednake depresijaciji (k *). Ureivanjemdobijamo da je ravnoteni nivo potronje po radniku:
c* = f (k *) k *
jednak razlici izmeu ravnotenog nivoa proizvodnje i ravnotenog nivoadepresijacije
Dakle, rast kapitala na veliinu proizvodnje djeluje porastom proizvodnje iporastom depresijacije
158
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
159/170
Ravnoteni nivo proizvodnje i depresijacije predstavljeni su razmakomizmeu krivih proizvodnje i depresijacije Postoji jedan ravnoteni nivo kapitala za koji je potronja maksimalna, nivozlatnog pravila (k gold )
159
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
160/170
Ravnoteni nivo proizvodnje i depresijacije
160
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
161/170
Nii nivo kapitala od ravnotenog u odnosu na zlatno pravilo, njegov rast epoveati proizvodnju vie nego depresijaciju, pa e ekonomija doi uravnoteno stanje Zlatno pravilo odeena je uslovom
MPK =
Na nivou kapitala koji odgovara zlatnom pravilu, MPK je jednak stopidepresijacije
Odnosno, na ovom nivou, razlika izmeu MPK i stope depresijacije = 0 tednja je faktor pomou kojeg se ekonomija prilagoava i dostie(k
gold )
161
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
162/170
tednaj kao faktor prilagoavanja zlatnom pravilu
162
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
163/170
Tranzicija ka (k gold
)
Ekonomija moe biti u ravnotenom stanju sa vie ili manje kapitala uodnosu na zlatno pravilo
Situacija sa vie kapitala u odnosu na(k gold )
Vlada treba da primijeni politiku koja destimulie tednju, kako bi sesmanjio nivo kapitala i investicija a poveala potronja do(k gold )Iako su manje (y) i (i), (c) je vee jer je na nivou(k gold )
Situacij a sa manje kapitala u odnosu na (k gold )
Vlada primjenjuje politiku stimulisanja tednje, smanjuje se potronja apoveavaju investicije. Vee investicije vode rastu kapitala do(k gold )
163
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
164/170
Vie (k) odnosu na(k gold
) Manje (k) odnosu na (k gold
)
164
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
165/170
RAST STANOVNITVA Vidjeli smo da (i) poveavaju stok kapitala, a () ga smanjujeRastom stanovnitva, odnosno poveanjem broja radnika smanjuje se (k) (n) = stopa rasta stanovnitva
R avnoteni nivo potronje (c*) izraavamo preko ravnotenog nivoaproizvodnje f (k *) i ravnotenog nivoa investicija ( + n)k *
c* = f (k *) ( + n)k *
Nivo kapitala na kojem se maksimizuje potronja je
MPK = + n, odnosno MPK = nZlatno pravilo akumulacije kapitala kae daM PK umanjen za mora biti jednak stopi rasta stanovnitva
165
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
166/170
EKONOMSKI RAST SOLOWLJEV MODEL
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
167/170
TEHNOLOKI PROGRES Ukljuujemo tehnoloki progres (E), pa proizvodnu f - ju piemo kao:
Y = f (K, L x E)
(L x E) = efikasnost rada, radna snaga mjerena jednicama efikasnosti
(L) raste po stopi (n), a a (E) po stopi (g) => (L x E) raste po stopi (n + g)
k = sf(k) ( + n + g)kUkljuivanjem tehnolokog progresa moemo objasniti rast ivotnogstandarda jer vodi odrivom rastu proizvodnej po radniku
MPK = n + g
Neto MPK mora biti jednak stopi rasta ukupne proizvodnje
167
REZIME
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
168/170
SM rasta pokazuje da stopa tednje u ekonomiji odreuje veliinu stokakapitala, a time i nivo proizvodnje
Poveanje stope tednje ima za rezultat privremeni (kratkoroni) rast,douspostavljanja novog ravnotenog stanja.Nema uticaja na rast u digomroku
Trajan rast proizvodnje po radniku zavisi od tehnolokog progresa Nivo kapitala za koji je potronja maksimalna zove senivo zlatnog pravila.Na ovom nivou neto MPK je jednak stopi rasta proizvodnje
to je stopa rasta stanovnitva via, nii je nivo proizvodnej po radniku
168
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
169/170
PITANJA?
169
8/10/2019 Prezentacija - Makroekonomija, Bomestar
170/170
HVALA ZAPANJU!
Doc. dr Neboj a Bome tar