7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
1/155
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
2/155
NASLOV ORIGINALA:
JERUSALEM IN THE QUR'AN
AN ISLAMIC VIEW OF THE DESTINY OF JERUSALEM
INCLUDING: A MUSLIM RESPONSE TO THE
SEPTEMBER 11 ATTACK ON AMERICA
IMRAN N. HOSEIN
IZDAVA:
PROMETEJ
DRUTVO ZA IZDAVAKU I KNJIARSKU DJELATNOST
JERUSAL
Islamski pogled (Ukljuujui i muslim
SAD, 11. sPRIJEVOD SA ENGLESKOG:
AMERA ISLAMOVI
ImCIP - Katalogizacija u publikacijiacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo
297 : 281 . 914
HOSEIN, Imran N.Jerusalim u Kur'anu : islamski pogled na sudbinuJerusalima (ukljuujui i muslimanski odgovor na napad na
SAD, 11. septembra 2001.) _ Imran N. Hosein ; [prijevodsa engleskog Amera Islamovi].- Sarajevo : Prometej, 2003. - 301 str. ; 21 cm
Prijevod djela: Jerusalem in the Qur'an. -
Biljeka o autoru: str. 301 ISBN 9958-
9548-1-8 COBISS/BH-ID 11763462
http://freepalestine.blogger.ba/Online obrada: (Emela i Amer)
http://freepalestine.blogger.ba/http://freepalestine.blogger.ba/7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
3/155
ENSARI SPOMEN-SERIJA
1. VANOST ZABRANE KAMATE (RIBA) U ISLAMU
2. ZABRANA KAMATE U KUR'ANU I SUNNETU
3. STRATEKO ZNA
ENJE RAMAZANSKOG POSTA, ISRA I MIRAD
4. IBRAHIMOVA VJERA I DRAVA IZRAEL - KUR'ANSKI POGLED
5. JEDAN DEMAT - JEDAN VLADAR: ORGANIZACIJA MUSLIMANSKEZAJEDNICE U RAZDOBLJU ISKUENJA (FITAN)
6. HLLAFET, HLDAZ I SAUDIJSKO-VEHABIJSKA NACIONALNADRAVA
7. SNOVI U ISLAMU - PROZOR KA ISTINI I PUT DO SRCA
Dragom turskom studentu,
Suatu Levantu Demirgilu,
znak zahvalnosti za njegovu ljuba odanost,anju i brigu
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
4/155
ENSARI SPOMEN-SERJJA
Ensari spomen serija objavljena je u ast uvaenog islamskog uenjaka, filozofa i
sufijskog ejha, alima dr. Muhammeda Fadlur-Rahmana Ensarija (1914.-1974.).
Objavljivanje serije poelo je 1997. godine, u znak obiljeavanja 25-ogodinjice
njegove smrti.
Alim Ensari bio je islamski uenjak, uitelj i duhovni voda, koji je ivot proveo
orei se za svetu stvar islama u jednom, u sutini, bezbonom svijetu. Njegovi
napori na toj svetoj stvari poveli su ga, nekoliko puta, 1950-ih i 1970-ih godina,na put oko svijeta, kada je odrao niz predavanja o islamu. Tada je naputao svoj
novi dom u Karaiju (jer je migrirao iz Indije kada je Pakistan oformljen, 1947.
godine) i putovao na zapad, a vraao bi se mjesecima kasnije, negdje iz pravca
istoka.
Njegova ivotna misija bi la je jasna i uzviena. Shvatio je da obnavljanje islama
kao drave, socio-ekonomskog i politikog sistema nije mogue bez prethodne
obnove osobne vjere pojedinca. Upravo je osobna vjera bila meta
najsofisticiranijeg, najprijevarnijeg, najopasnijeg i najneumornijeg napada u
historiji. Taj napad je poeo moderan, bezboan svijet, a voenje prvo sa bri-
tanskog otoja, potom iz Sjedinjenih Amerikih Drava, te konano od Drave
Izrael. Ali, sve vrijeme, kljunu ulogu u ovoj drami imao je Evropljanin, odjeven u
odjeu jevreja.
Upravo takvu vrstu borbe vodio je Alim cijeli svoj ivot, po itavom svijetu -orbu za oivljavanje vjere u Allaha, Uzvienog. Upotrijebio je svoj izniman
intelekt i izvanredno obrazovanje kako bi vodio intelektualnu borbu u ime islama.
Iskoristio je i magnetinu mo i privlanost koja izvire iz duhovnosti kako bi
dotaknuo srca onih s kojima je dolazio u dodir. Zahvaljujui njegovim naporima u
orbi za Istinu, veliki broj muslimana, na Istoku i Zapadu, obnovili su i ojaali
svoje
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
5/155
JERUSAUM UKUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA
mogu se prepoznati i razumjeti Allahovi znakovi (Ayatullah)i samo tako moe se
tano proitati, a potom i razumjeti, dananji svijet. Oni koji sagledavaju realnost
dananjeg svijeta znaju da mi ivimo u dobu zvanom doba iskuenja (Fitan),tj. u
posljednjem razdoblju prijeKijameta(Kraja svijeta).
uvjerenje i osobnu vjeru u islam. Hiljade su ih postali njegovi duhovni uenici i
sljedbenici, a veliki je broj i onih koji su preli na islam, sluajui njegova
predavanja.
ewlana (Alim)diplomirao je na Aligarh muslimanskom univerzitetu, u Indiji, gdje
e studirao filozofiju i religiju. Svoju filozofsku i duhovnu misao o islamu izveo je
iz uenja islamskog uenjaka, dr. Muhammeda Ikbala. Ikbal je bio autor remekdjela
islamske uenosti: Obnova vjerske misli u islamu. Ensarijevo najvee djelo iz
islamske duhovnosti, Kur'anski temelji i struktura muslimanskog drutva,
predstavljalo je odgovor na Ikbalov poziv zaobnovu vjerske misli.
ewlana (Alim) Ensari posvetio je posljednjih deset godina svog ivota (1964.-
1974.) utemeljenju Aleemiyah instituta za islamske studije u Karaiju, gdje se borio
da osposobi novu generaciju islamskih uenjaka - uenjaka koji bi bili duhovno i
intelektualno sposobni koristiti se Kur'anom i Hadisom, prvo, kako bi razumjeli
moderno doba, a potom da bi na prikladan nain odgovorili na njegove zastraujue
izazove. Iz ovih njegovih napora, pojavili su se mislioci poput dr. Weffie
Muhammeda, dr. Abul-Fadla Muhsina Ibrahima, Siddikija Ahmeda Nasira, Ali
Mustafe, Muhammeda Ali Hana, Beira Ahmeda Keenoa, Raoufa Zamana,
Muhammeda Saffiea, Imrana
Duhovno uenje primio je od alima 'Abdula 'Alima Siddikija, islamskog uenjaka,
sufijskog ejha, islamskog misionara. Najvanije od svega, sufijsku epistemologijuprimio je i od Ikbala i odmewlane (alima)Siddikija te je prenio svojim studentima.
Prema sufrjskoj epistemologiji, kada se Istina prigrli (kada se prihvati islam) i kada
se ivi iskreno i u predanosti Uzvienom Allahu, tada Istina kona no ulazi i u srce
(islamprerasta uiman).U Hadisi-Kudsijinavodi se daje Uzvieni Allah rekao:Ne
obuhvataju Me ni nebesa ni zemlja, ali Me obuhvata srce Moga iskrenog roba.
Ovaj hadis ivo opisuje implikacije ulaska Istine u srca vjernika.
N. Hoseina i mnogih drugih koj i su diplomirali na Aleemiyah institutu za islamske
studije u Karaiju, u Pakistanu. Ensari spomen-serija sastoji se od slijedeih osam
knjiga, koje je napisao jedan od spomenutih studenata:
Jerusalim u Kur'anu
Kada Istina ude u srca, tada u njih ulazi i boansko svjetlo (nurullah), a to svjetlo
omoguuje vjerniku sposobnost opservacije i unutranji intuitivni, duhovni uvid
kojim prodire s onu stranu 'izvanjske' pojavnosti stvari i dosee do njihove
'unutranje' realnosti. Na ovom stepenu irastanja Istine u srcu, vjernik vidi sa oba
oka - onim 'vanjskim' i onim 'unutranjim' (Deddal, lani Mesija, vidi samo
ednim okom - onim 'vanjskim'). Vjernik koji slijedi 'Diihad fillah' (borbu 'u'
Allahovo ime) blagoslovljen je izrastanjem njegove vjere iz imana na stepen
ihsana.Ovo je poznato i pod nazivom tesawwuf.Samo unutranjim svjetlom u srcu
iskrenog vjernika
Ibrahimova vjera i Drava Izrael -kur'anski pogled
Vanost zabrane kamate (riba) u islamu
Zabrana kamate u Kur'anu i sunnetu
Snovi u islamu - prozor ka Istini i put do srca
Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna drava
Strateko znaenje ramazanskog posta, Isra i Mirad
Jedan demat -jedan vladar: organizacija muslimanske
zajednice u razdoblju iskuenja (Fitan)
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
6/155
JERUSALIM UKUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA
Ova serija koja opisuje barem neke od 'plodova'Mewlaninog 'stabla', posveena je
naporu za razumijevanje 'realnosti' dananjeg svijeta, precizno ga pojanjavajui i
tano odgovarajui na njegove neuvene izazove. Ovaj napor je, naravno, uvijek
predmet kritikih vrjednovanja i osvrta.
bi se utemeljio status Jerusalima i kako bi se dao pogled na historiju ovog svetog
grada, onako kako se ona navodi u Kur'anu. Treba istai da knjigaJerusalim u
Kur'anunastoji otkriti i objasniti sudbinu Jerusalima i Svete zemlje. Iz spomenute
studije proizlazi otroumno objanjenje vie od stotinu posljednjih godina
savremene meunarodne politike i ekonomije, onako kako se one odnose na jo
rastuu dramu sudbine Svete zemlje. Moemo, takoer, saznati i to da sada ivimo u
vremenu kada jednu"vodeu silu (ruling state),tj. SAD treba zamijeniti druga,
jevrejska Drava Izrael, na manje-vie isti nain na koji je Britaniju zamijenila
Amerika kaovodea dravau Prvom svjetskom ratu. Ovaj transfer moi ostvarenje
kao posljedica jednog teroristikog ina koji se zbio u ljeto 1914. godine. Taj
prijenos moi danas se deava na slian nain. U ono vrijeme ljudi
Allah, Uzvieni, osigurao je svojim vjernicima medij putem kojeg mogu dobiti
potvrdu da li su blagoslovljeni mogunou unutranjeg, intuitivnog znanja (onog
znanja koje se vidi srcem). Taj medij su 'istiniti i dobri snovi, i vizije', iskustvo koje
ini posljednji dio poslanikog djelovanja(nubuwwah),koje i dalje preostaje na
svijetu, nakon smrti Poslanika (s.a.v.s.). Ensari spomen-serija tako uklju uje i
neveliko, pionirsko djelo u ovoj zaboravljenoj oblasti znanja, tj.Snovi u islamu.
Intuitivno znanje je, takoer, nezamjenjivo kako bi se proniknulo u teme odstratekog znaenja u savremenom svijetu, kao to suZabrana kamate u Kur'anu i
sunnetuiIbrahimova vjera i Drava Izrael - kubanski pogled,te su takve teme
dobile na vanosti i u Ensari seriji. tavie, moe se utvrditi daje 'lak-mus-test' za
prepoznavanje duhovnosti u modernom dobu na: 1) mogunosti pronicanja,
razumijevanja i tanog odgovora na zastraujui izazov kamate moderne sekularne
ekonomije i politikogirkamoderne sekularne drave i 2) mogunosti pronicanja,
razumijevanja i tanog odgovora na taj strani i zloslutan dogaaj u savremenoj
meunarodnoj politici, tj. na povratak
odgovorni za taj teroristiki in krivnju su prebacili na Ruse. Ovaj put, zateroristiki napad na Ameriku, 11. septembra, krivnju su prebacili na Arape i
muslimane.
Samo se intuitivnim znanjem(Firasa)moe doi do potvrde da mi sada ivimo u
doba iskuenja, zvanoFitan,u posljednjem razdoblju historijskog procesa.
Empirijsko, diskurzivno znanje i misao mogu samo sugerirati, ali ne i direktno
razumjeti pravu prirodu razdoblja u kojem ivimo. Posljedica ove potvrde (da
ivimo u razdoblju kunje -Fitan)jeste nunost to hitnijeg uspostavljanja
autentinih muslimanskih zajednica (demata) sa autentinim imamima/vodama, a
svi vjernici moraju uz njih snano pristati, sluajui i potujui odredbe(assam'u
wa-tay
atu),jer to je bila odredba Poslanika (s.a.v.s.). Takav se mikroislam, sa mikro-
tritima moe najbolje uspostaviti ako se muslimani udalje od velikih gradova
bezbonog svijeta i pobjegnu u nenaseljenu prirodu, kako bi osnovali muslimanska
sela. Knjiga,
evreja u Svetu zemlju i utemeljenje Drave Izrael. Duhovno prosvijetl jeni islamski
mislioci naeg vremena moraju voditi neumornu borbu p rotiv kamate i irka.
Najudniji, najmisteriozniji i najneobjanjiviji dogaaj koji se ikada dogodio u
vjerskoj historiji ovjeanstva bio je povratak jevreja u Svetu zemlju, otprilike,2.000 godina nakon to su protjerani od Allaha, Uzvienog. KnjigaJerusalim u
Kur'anunastavlja ono to je zapoeto u knjiziIbrahimova vjera i Drava Izrael -
kur'anski pogled,u pokuaju da se iskoristi Kur'an kako
Jedan d.emat -jedan voda: organizacija muslimanske zajednice u doba iskuenja
(Fitan),ukazuje na ovo vano pitanje. Izvanredno, dvotomno djelo dr. Ensarija,
Kur'anski temeljistruktura muslimanskog drutva,takoer, prua vitalno vanu,
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
7/155
JERUSAUM UKUR'ANU ENSARI SPOMEN-SERIJA
Detaljno historijsko istraivanje, koje se koristi nepogrjeivim izvorima, otkriva
veliku izdaju islama koju su poinile saudijske vehabije, unitavajui hilafet i
sprjeavajui njegovo obnavljanje sve do dananjeg dana. Postoje temeljne slinosti
izmeu sekularne Drave Izrael u Svetoj zemlji i sekularne drave Saudijske Arabije
u srcu arapskog islama. Britanija je uestvovala u formiranju obiju ovih drava. I
obje su preivjele, zahvaljujui zatiti koju je prualo, prvenstveno, britansko otoje,
a potom SAD. Moderni Izrael je varalica koja j e izdala jevreje i vodi ih u njihovu
propast, a Saudijska Arabija je varalica koja istu ulogu igra medu muslimanima. I
obje e, i Izrael i Saudijska Arabija, imati istu sudbinu kada se pojaviImam el-Mehdi
i kada se obnovi islamski hilafet, tj. obje e biti unitene i predodreene za otpad
historije. Mnogi moderniSelefi muslimani saglasni su sa ovim miljenjem o histori ji
hilafeta i izdajnikoj ulozi koju su u ovoj velikoj tragediji imale saudijske vehabije.
kur'ansku uputu za one koji e uznastojati na ovome putu i za one koji e traiti
uputu o kur'anskim temeljima i strukturi muslimanske zajednice (bilo da se radi o
dravi ili o selu).
Mikro-islam muslimanskih sela sa mikro-tritima prihvaen je iz razloga to se u
ovom naem, u sutini, bezbonom, a istovremeno monom dobu, u kojem se vodi
rat protiv islama, ne moe ostvariti makro-islam(Darul-islam).Ratom je dokinut
islamski hilafet. Isto tako, rat nije zapoeo 11. septembra 2001., kada su jevreji i
njihovi saveznici napali Ameriku i za taj napad okrivili muslimane. Dok god traje
taj rat, neizvedivo je da autentini islam preuzme vlast u bilo kojoj zemlji
dananjeg svijeta. Jedini izuzetak predstavlja teritorija koju je Poslanik (s.a.v.s.)
opisao kaoHorasan(Afganistan je smjeten u srcu Horasana). Vrijeme je da se
muslimani probude i suoe s ovom grubom stvarnou te odgovore na primjeren
nain, vodei odlunu borbu (bez obzira na to koliko ih moralo poginuti u tom
procesu i koliko on mogao trajati), kako bi se iznova uspostavio i odraoDarul-islamna toj teritoriji. Sama bit 'muslimanskog sela' poiva na mogunosti da
iznjedri muslimane koji e 'ivjeti' za Allaha i koji e, u skladu s tim, 'umrijeti' za
Allaha!
ewlana (Alim) Ensari u ast svog ejha, Mewlana Siddikija, osnovao je
Aleemivah institut za islamske studije u Pakistanu i pokrenuo izdavanje
Aleemivah spomen-serije. Ensari spomenserija (Ansari Memorial Series)
predstavlja skroman napor kojim se slijedi ova asna tradicija.Niko nije u stanju primjereno odgovorit i na neki izazov dok prvo ne prepozna i ne
razumije prirodu tog izazova. Hilafet, Hidaz i saudijsko-vehabijska nacionalna
dravadonosi priu o 'makro'-islamu, koja odgovara na slijedea pitanja:
Ko je unitio hilafet?
Zasto je on bio uniten?
Kako je bio uniten?
Sta je zamijenilo hilafet?
Kako je svijet islama odgovorio na destrukciju hilafeta?
Koja je sudbina hilafeta?
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
8/155
SADRAJ
Predgovor 17 Ismail Radi Faruki o Dravi Izrael 21 Rjenik 23
PRVI DIO
Poglavlje 1 Uvod 35 Poglavlje 2 Misterija Jerusalima: 'Grad' u Kur'anu 57 Poglavlje 3 Poetak pri
e o Jerusalimu u Kur'anu:
Jerusalim i poslanici 67 Poglavlje 4 U Kur'anu se tvrdi daje Sveta zemlja, ukljuujui Jerusalim, bila dodijeljena Izraelcima 79
Poglavlje 5 Boije odredbe za batinjenje Svete zemlje 85 Poglavlje 6 Bog je protjerao jevreje iz Svete zemlje zbog krenja odredbi
nasljeivanja 91 Poglavlje 7 Promjena kible od Jerusalima prema Mekki 99 Poglavlje 8 Isa, pravi Mesija, i Deddal, lani Mesija
107 Poglavlje 9 Mirza Gulam Ahmed: lani Mesija 139 Poglavlje 10 Jedud i Medud u Kur'anu i Hadisu 149 Poglavlje 11
Jevreji i Arapi 167
15
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
9/155
JERUSALIM U KUR'ANU
Poglavlje 12 Kur'ansko objanjenje povratka jevreja uSvetu zemlju
179
Poglavlje 13 Kur'an i sudbina Jerusalima 201
DRUG I DI O
Poglavlje 1 Sveta zemlja i politikiirkDrave Izrael
21
1Poglavlje 2 Sveta zemlja i izraelska ekonomija utemeljena
na kamati 241
Zakljuak 265
DODAC I
Dodatak 1 Galilejsko more 275
Dodatak 2 Muslimanski odgovor na napad na Ameriku 277
Dodatak 3 Ibn Haldun, Ikbal i Jerusalim u Kur'anu 297
PREDGOVOR
Dramatian ulazak Ariela Sharona u jerusalimski Mesdzidulaksa u septembru
2000. godine ne samo da je uzrokovao otvaranje novog, krvavog poglavlja
izraelskog nasilja i nov, herojski otpor muslimana, ve me je, takoer, zaustavio u
pisanju knjige Sura El-Kehf i moderno doba te potaknuo na pisanje knjige
Jerusalim u Kur'anu.
Godinu kasnije, teroristiki napad na Ameriku, 11. septem ra, dogodio se dok sam
o bio stanovnik New Yorka (sada traim novi dom) i bio upravo pri zavretku
isanja ove knjige. Naime, knjiga je bila okonana u blagoslovljenom mjesecu
ramazanu, u Kuala Lumpuru, u vrijeme dok sam, uz neizrecivu patnju, pratio
kukavike i potpuno besramne amerike, teroristike napade na afganistanskemuslimane koji su branili islam i koji su bili potpuno nevini za teroristiki napad
na Ameriku.
Naa je velika srea da knjiga Jerusalim u Kur'anu ima veliku italaku publiku
upravo u trenutku kada je ova tema dramatino privukla izuzetnu panju itavog
ovjeanstva. ini se nemoguim da bilo koji jevrej ili kranin razumije i prihvati
stavove izraene u ovoj knjizi, a da ne odgovori prihvaanjem rijei asnog
Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) kao pravog Poslanika Boga Ibrahimovog
(s.a.v.s.) i da ne prihvati Kur'an kao Boiju objavu. Isto tako, ini se nemoguim
za jednog Ahmediju (sljedbenika Mirze Gulama Ahmeda) da prihvati temeljne
stavove i zakljuke ove knjige, a da i dalje ostane Ahmedija! Treba biti sasvim
asno da su stavovi Mirze Gulama Ahmeda o ovom pitanju bili potpuno
neispravni!
Knjiga ejha Sefera el-Havalija Dan gnjeva - da lije Intifada Redepa samo
oetak?bila je upravo objavljena, i ona predstavlja popratno tivo za ovu knjigu.
itaocima se savjetuje da to prije potrae ovu knjigu putem Interneta.
(http ://w ww. islaam .com/books/intifadha.htm)
16 17
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
10/155
PREDGOVORJERUSALIM U KUR'ANU
Najponiznije molim Allaha za oprost, uputu, zatitu i blagoslov. I molim Ga da
primi i blagoslovi ovaj skromni napor u borbi za Istinu, te zatiti ovu knjigu od
onih koji se mogu osjetiti ugroenim onim to je u knjizi izloeno. Amin! Neka
Allah blagoslovi i mog dragog uitelja, MewlanaEnsarija (r.a.), koji me je uio
islamu, moje drage roditelje, Ibrahima i Taimoon Hoseinu, koji su svoju djecu
odgojili da vole islam, te moju dragu suprugu Aiu Angelu, koja me tako vrsto,
odano, brino i s ljubavlju podupire u mojim skromnim naporima na putu islama.
Amin!
Bila bi, takoer, velika pomoitaocima kada bi uz ovu knjigu potraili jo jedno
'popratno tivo', naime, knjigu sa naslovom Ibrahimova vjera i Drava Izrael:
Kur'anski pogled. U navedenoj knjizi nalaze se brojne reference na citate iz
Tevrata (Tore) i kur'anske ajete, a koje jasnije rasvjetljavaju mnoga pitanja
iznesena u ovoj knjizi.
Arapski tekstovi svih citata iz asnog Kur'ana ukljueni su ovdje, ne uzimajui u
obzir injenicu da je jedini validan Kur'an onaj na arapskom jeziku.
Veina novih pitanja citiranih u ovoj knjizi, a koja se odnose na dananji Izrael,
preuzeta su iz novina The Jerusalem Post. Gdje god se pojavljuje citat, izvor je
spomenut. INH
Kuala Lumpur
Navod iz znaajne knjige dr. Ismaila Radija Farukija Islam i problem Izraelaukljuen je u ovu knjigu s nadom, izmeu ostalog, da e to pomoi ovom velikom
misliocu i ovom znaajnom djelu da dobiju panju koju zasluuju.
Juni 2002.
Skraenica (s.a.v.s.) nakon imena poslanika stoji za sallallahu 'alejhi ve sellem
(neka ga Bog blagoslovi i podari mu vjeni mir), a (r.a.) stoji za radiallahu 'anhu
ili' anha(neka Bog bude s njim ili s njom zadovoljan). Kad god se koristi engleski
naziv 'Izrael', poput 'Drava Izrael', koriten je engleski nain pisanja (Israel/The
State of Israel). Ali, kada je koriten kur'anski termin za Izraelce, tj. 'Benu Israil',
termin Israil odraava arapski original. Svi navodi iz Kur'ana dokumentirani su
imenom sure, brojem sure te brojem ajeta (npr., citat drugog ajeta prve sure bit e
zabiljeen na slijedei nain:Kur'an, El-Fatiha, 1:2)
Zahvalnost dugujem dvojici brae u islamu iz Malezije, koji su eljeli da se
njihova imena ne spominju, za pomopri pisanju ove knjige. Sulejman Dufford,
Muhammed Alamgir i Sabina Watanabe saradivali su u lektori ranju rukopisa i dali
mnogo korisnih savjeta. Dizajn korica rad je Habibur-Rahmana iz firme Bounce
Graphics iz Kuala Lumpura. Neka ih Allah nagradi za njihovu pomo. Amin!
18 19
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
11/155
Ismail Radi Faruki o Dravi Izrael
(Dr. Faruki smatra da Izrael za muslimane predstavlja daleko ve u opasnost od
opasnosti koju su predstavljali euro-kranski krstaki ratovi srednjeg vijeka ili
euro-kolonijalizam modernog, sekularnog doba. Stoga, on odbija poziv da se
Izrael prihvati kao integralna lanica 'svijeta muslimanskih nacija u Aziji-Africi').
"Problem Izraela, s kojim se danas suoava muslimanski svijet, nema prethodnika
niti paralele u islamskoj historiji. Muslimanski svijet je do sada na ovaj problem
gledao ili kao na jo jedan primjer modernog kolonijalizma ili, ee, kao
ponavljanje krstakih ratova.
Razlika nije u tome to Izrael nije nijedno od to dvoje ve to je on to dvoje i jo
mnogo, mnogo vie. Naalost, ne postoji islamska literatura o ovom pitanju.
Potreba za analizom ovog problema je, stoga, iznimno velika u sadanjem
trenutku u kojem se arapski svijet, posebno, a muslimanski svijet, openito,
poziva da prihvati Izrael kao integralnu lanicu svijeta-muslimanskih-nacija u
Aziji-Africi".
Ismail Radi Faruki
(Izvod iz njegove knjige: Islam i problem Izraela, izd. Islamic
Council of Europe, London, 1980., ISBN 0 907163 02 5)
21
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
12/155
RJENIK
A
Ahl el-Dhimmah- narod zatien Darul-islamom al-Akbar- Uzvieni, tj. Allah
al-Ard al-Muqaddasah / el-Erd el-Mukaddesa- Sveta zemlja al-Haram al-
Sharif / Haremi erif- teritorije ili lokaliteti na
kojima su smjetena tri mesdida ili Allahove kue koje su
podigli njegovi poslanici, tj. Mekka, Medina i Jerusalim Alim- ueni, onaj koji
posjeduje znanje al-Kufru milletun wahidah- Poslanikovo kazivanje o tome
kako se bezboni svijet sjedinjuje u j ednu zajednicu Allahu 'alam- Allah zna
najbolje ai-Masih- Mesija al-Masih al-Dajjal- lani Mesija Amin- neka bude
(tako) Amir / Emir- voda, vladar, ponekad se koristi kao sinonim za
Emir el-Mu'minina ili halifu Amr bil ma'aruf- propisati pravdu, nareivati
dobro Arefat- brdo u blizini Mekke gdje se hodoasnici moraju okupi
ti kako bi prisustvovali hadijskoj hutbi (izmeu ostalog) As-sam'u wa-ta'-
atu- sluati i pokoravati se Ayatullah- Allahovi znakovi
BBa'i- posao, trgovina, biznis
Bejtul-makdis- Jerusalim
Benu Israil- Izraelci
23
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
13/155
JERUSALIM U KUR'ANU RJE NIK
D Fisk- uasan grijeh Fitan- mnoina rijei fitnah(vidi dolje) Fitnah- iskuenje, ispit, smutnja
Da'abbatul Ard- doslovno, ivotinja ili zvijer zemlje (mogue
Svete zemlje), ovdje: Zemaljska neman
Darul-islam- teritorija pod vlau islama
Deddal- lani Mesija HDin- religija ili nain ivota
Duhan- dim Hadis- kazivanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)
Hadis el-Kudsi / Hadisi-Kudsi- neupitno Allahovo kazivanje, ne iz Kur'ana ve
ono to je prenio Poslanik, Hadisi-Kudsi Hakimun ' Adil- kada se Isa (s.a.v.s.)
vrati, on e biti vladar (koji
Dunvah- ovaj svijet
m e vladati svijetom iz Jerusalima) i ija e vladavina biti pravina Halal-ispravno i od Allaha dozvoljeno Halifa- nasljednik Poslanika (s.a.v.s.) kao voda,
vladar, DarulDema'at- zajednica islama, halifa Halim- strpljiv i trpeljiv Haram- od Allaha zabranjeno i
nepravino Haremejn- dvije svete teritorije, odnosno lokaliteti na kojima suDessasa- doslovno, pijuni Dihad- doslovno, borba, ali u tehnikom smislu:
oruana borba Dihad fillah- borba u ime Allaha (da bi se u toj mjeri svidjelo
Allahu da vjernik bude blagoslovljen pristupom putu ka Allahu) Dizja- dizja,
porez za jevreje i krane koji ive na teritoriji Darul-islamasmjeteni mesdidi koje su podigli poslanici u Mekki i Medini Hidaz- Zapadna
Arabija Hidr / Hader- doslovno, 'kamen', tj. onaj na Kabi Hidra- migracija,
seoba Horasan- u vrijeme Poslanika (s.a.v.s.), Horasan je bio velika
E teritorija koja se protezala od zapadnog Pakistana do istonog Irana,
ukljuujui i itavo podruje Afganistana i podruje sjeverno od AfganistanaElhamdulillah- Neka je hvala i slava Al lahu Ezan- poziv glasom (na arapskom
eziku) s munare damije (ili drugog mjesta) za namaz Hukum- pravo (i autoritet kroz koji se pravo provodi) Hutbetul-VVeda'a-
Poslanikov (s.a.v.s.) oprotajni govor (hutba) na Arefatu
FI
Fassad- korupcija (destruktivna korupcija), nered Fetwa-
erijatsko pravno miljenje Firasa- intuitivan unutranji uvid Ibn Kesir- komentator Kur'ana Idris-
Boiji poslanik (s.a.v.s.)
24 25
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
14/155
JERUSALIM U KUR'ANU RJE NIK
Ihsan- duhovnost koja prua mogunost vienja unutranjim okom Imam- voa
(obino, vjerski voa). Ponekad se koristi kao sinonim za Emir el-Mu'minina ili
halifu
Kafir- onaj koji je odbacio islam Kibla- pravac (kao to je usmjerenje, okretanje
prilikom
molitve, namaza) Kijamet-
Kraj svijeta Kital- borbaImam el-Mehdi- potomak Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) koji e, kada se Isa
(s.a.v.s.) vrati, igrati istu ulogu koju je imao Ivan Krstitelj prije njega,
prepoznajui MesijuKufr- svjesno odbijanja Istine, nevjerovanjeIman- vjerovanje Indil- Evanelje Inallah- ako Bog da Intifada- pobuna,
ustanak Islam- vjera predanosti Boijoj volji kao vrhovnoj i najvioj Ismail-
Boiji poslanik (s.a.v.s.) Isra' i M'irad- tajnovito Poslanikovo (s.a.v.s.) nono
putoL
Lafif- heterogen (arolika grupa ljudi)
Mvanje od Mekke do Jerusalima, te potom u nebeske sfere
Marija / Merjem- majka Isaa (s.a.v.s.), Mesije Masjid al-Aqsa / Mesdidul-
aksa- Mesdid (ili Hram) koji jeJ podigao Sulejman (s.a.v.s.) u Jerusalimu Maut- kada je dua oduzeta bez
povratka, tj. smrt Mewlana- sinonim za 'alima Muhadir/ka- musliman/ka koji
e uinio Hidru iz Mekke uJahja- Boiji poslanik (s.a.v.s.), Ivan Krstitelj
Jedud i Medud- u kranskoj tradiciji Gog i Magog. To su ljudska bia,
stvorena od Allaha i obdarena moima koje samo Allah moe dokinuti. Kada budu
puteni, preuzet e kontrolu nad svijetom i tada e biti kraj historije. Njihova mo
e poivati na bezbonim i iskvarenim temeljima. Kada utemelje globalno drutvo,
obgrlit e itavo ovjeanstvo koje e postati njihovim kopijama. A to je upravo
svijet danas!
Medinu, iseljenik, emigrant Muqaddemah- uvod Musned, Ahmed- saetak
(izvadak) hadisa, Zbirka hadisa
Ahmeda ibn Hanbela Mustedrek, al-Hakim- saetak (izvadak) hadisa, Zbirka
hadisa El Hakima Mutawatir- hadis koji je potvren iz vie izvora
Jesrib- prijanji naziv grada Medine Junus- Boiji
poslanik (s.a.v.s.), Junus, Jona
NK
Nahi'an al-munkar- suprotstavljanje krivom, pogrenom, odvraanje od zla Nefs
- 'ja', duaKa'ba- Mesdid (ili Hram) koji je Ibrahim (s.a.v.s.) podigao u Mekki u Arabiji
26 27
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
15/155
RJE NIKJERUSALIM U KUR'ANU
Sunen, Ebu Davud- saetak (izvadak) hadisa, Ebu Davudova Zbirka hadisa
Sunen, Ibn Madde- saetak (izvadak) hadisa, Ibn Maddetova Zbirka hadisa
Sunnet- primjer ili nain Poslanika (s.a.v.s.)
Nedd- istoni dio Arabije Nubuwwah-
poslanika misija Nurullah- Allahovo
svjetlo
QSure iz Kur'ana:
Qaryah- grad, naselje
El-Fatiha (1) - Otvaranje Knjige
El-Bekare (2) - KravaR Ali 'Imran (3) - Imranova porodica En-Nisa' (4) -
eneRadiallahu 'anha- Allah bio zadovoljan njome Radiallahu
'anhu- Allah bio zadovoljan njime Rahmet- milost ilisamilost Ramazan- mjesec u lunarnom kalendaru Redep-
mjesec u lunarnom kalendaru Riba- kamata
El-Ma'ide (5) - Trpeza
El-En'am (6) - StokaEl-A'raf (7) - Zidine
Et-Tevbe (9) - Pokajanje
Junus (10) - Junus
Jusuf(12) - Jusuf
En-Nahl (16) - Pele
El-Isra (17) - Nono putovanjes El-Kehf (18) - Peina
Merjem (19) - MerjemaSahih, Buhari- saetak (izvadak) hadisa, Buharijina Zbirka hadisa Sahih,
Muslim- saetak (izvadak) hadisa, Muslimova Zbirka hadisa Salat- namaz,
molitva Sallallahu 'alejhi ve sellem- (s.a.v.s.), neka ga Bog blagoslovi
Ta Ha (20) -Ta Ha
El-Enbija (21) - Vjero vjesnici
El-Hadd (22) - Had
En-Nur (24) - Svjetlosti podari mu vjeni mir Saum- post Selefi- muslimanska grupa koja tvrdi da
slijedi izvorni islamEl-Furkan (25) - Furkan
En-Neml (27) - Mravi
Fatir (35) - Stvoriteljprvih muslimana. Selefije na sve ostale muslimane gledaju Sad (38) - Sadkao na murike (one koji ine irk). Subhanehu we te'alah- neka je slavljen i
uzvien (Allah) Sufi ejh- duhovni voda koji vodi uenika (sljedbenika) stazom Ez-Zumer (39) - Skupine
Fussilet (41) - Objanjenje
el-Ihsana Sunen, Bejheki- saetak (izvadak) hadisa, Bejhekijina Zbirka hadisa Ez-Zuhruf (43) - Ukras
Muhammed (47) - Muhammed
2928
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
16/155
JERUSALIM U KUR'ANU RJE NIK
U
Ulema- vjerski uenjaci Umma-
zajednica muslimana
-Sobe
El-Hudurat (49)En-Nedm (53) - Zvijezda
- eljezoEl-Hadid (57)
EI-Har (59) - ProgonstvoEl-Fil (105) - Slon
w
Wad- upozorenje Wafat - uzeti duu
Wadzib- ono to je obavezno
Y
aban- mjesec u lunarnom kalendaru Sam- Sirija ehidi- ljudi/borci koji umiru
svjedoei principe vjere ejh- vjerski uenjak, stari mudrac, starac irk- irk je
oboavanje bilo koga drugog osim Allaha,
Uzvienog. Bilo koje iskrivljavanje oboavanja Jednog Jedinog Boga takoer
e irk. To je grijeh za koji je Allah rekao da ga On nee nikada oprostiti.
T
Y'ajuj & M'ajuj- vidjeti: Jedud i Medud
z
Zemzem- izvor vode koji se udnovato pojavio kako bi osigurao vodu za Haderu
i njenu bebu Ismaila nakon to je Ibrahim (s.a.v.s.) ispunio Boiju naredbu da
ostanu u Arabijskoj pustinji.(UBibliji stoji da su bili ostavljeni u Palestini i daje
Zemzem vrelo u Palestini!).
Talibani- islamski pokret koji ukljuuje islamske uenjake, diplomce i studente
Deobandi (nacionalistikih) islamskih seminara u Pakistanu i Afganistanu, a koji
e pokuao ujediniti postsovjetski Afganistan pod islamsku vlast. Talibani su
iskazali veliku hrabrost i integritet, odbijajui imperijalnu ameriku naredbuda
izrue Osamu bin Ladena amerikoj vlasti Zulkarnejn- Boiji poslanik (s.a.v.s.), doslovno, onaj koji posjeduje dva roga, ili
onaj koji pripada dvama razdobljima. On se spominje u suriEl-Kehfkao onaj ija
mopoiva na temeljima vjere. On je podigao prepreku koja je, ustvari, sprije ila
Jeduda i Meduda da dodu do ljudskog roda sve do Posljednjeg doba (pred
Sudnji dan). Tada e sam Allah sruiti prepreku i Jedud i Medud e biti
puteni u svijet.
Zulkifl- Boiji poslanik (s.a.v.s.) Zulum-
nasilje, nepravda, teror
Temim ed-Dari- kranin koji je prihvatio islam u Medini, a potom je imao
iskustvo sa Deddalom za koje je Poslanik (s.a.v.s.) potvrdio daje bilo istinito
Tesawwuf- isto to i el-Ihsan, tesavuf - sufijsko uenje Tebih- uiniti da neka
stvar (ili osoba) poprimi izgled nekedruge (nekog drugog). Tevba-
pokajanje Tur- planina
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
17/155
PRVI DIO
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
18/155
Kur'an objanjava sve stvari ukljuujui i
sudbinu Jerusalima
"Od Gospodara vaeg dooe vam dokazi, pa, ko se u njih osvjedoi - za
sebe se osvjedoi, a ko slijep ostane, na svoju tetu slijepac je! Ja nisam
nad vama uvar!"
U Kur'anu stoji daje njegova primarna zadaa da objasni sve stvari:
* Navodi iz Kur'ana, osim posebno oznaenih, preuzeti su iz:Kur'an s prijevodom na
bosanski jezik,prevodilac Enes Kari, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
19/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
"...I tebi Mi objavljujemo Knjigu kao objanjenje z.a sve i kao Uputu, i
ilost, i radosnu Vijest za muslimane."evropski jevreji doveli su i zraelske jevreje ponovo u Svetu zemlju,
ali se nisu i sami 'vratil i' u Svetu zemlju - jer tamo n ikada ranije
nisu ni boravili - oni su se, jednostavno, doselili u Svetu zemlju.(Kur'an, En-Nahl, 16:89)
Kako u Kur'anu stoji navedena tvrdnja, slijedi da Kur'an mora biti u stanju da
objasni ovaj najudniji, najmisteriozniji i najneobjanjiviji dogaaj koji se ikada
zbio u itavoj historiji ovjeanstva, dogaaj koji se jo razotkriva, ali u kojem je
vedokazano slijedee:
(Zato e Evropljani prei na judaizam i potom bitiopsjednuti
misijom oslobaanja Svete zemlje i povratkom izraelskih
evreja u Svetu zemlju 'milom ili silom'?)
Sva ova pitanja, koja su tako udna i zbunjujua svijetu, jevrejima slue kao
otvrda njihova prava na Istinu. To je tako jer se ove stvari ine kao ispunjenje
Boijeg obeanja jevrejima da e im Svemogui Allah poslati Poslanika, poznatog
kao Mesija (arapski: al-Masih),koji e im osloboditi sve ovo ranije spomenuto, i
vie od toga.
- Konani uspjeh jedne, u sutini, bezbone, sekularne Evrope u 'oslobaanju'
Svete zemlje 1919. godine, a stoje ostvareno nakon trajnih
evropskokranskih napora koji su zapoeli skoro hiljadu godina ranije,
krstakim ratovima.
(Zato e sekularizirana i, u sutini, bezbona Evropa izabrati da ustraje
u nasilju kranske Evrope, starom 1.000 godina, da oslobodi Svetu
zemlju? I zato e evropski krani, koji su prije
U ovoj se knjizi tvrdi da Kur'an ne samo pojanjava sve ove udne dogaaje vei
otkriva konanu sudbinu Jerusalima. Kur'an otkriva sudbinu koja iznosi la
evrejskog prava na Istinu i potvruje Istinu koja je dola s Poslanikom
Muhammedom (s.a.v.s.). Tom e sudbinom jevreji biti kanjeni od Svemogueg
Allaha najveom Boijom kaznom u historiji.1.000godina prihvatili kranstvo, biti jedinikrani koji e ikada biti
opsjednutieljom da oslobode Svetu zemlju?)
- Evropsko-jevrejski uspjeh u obnavljanju drevne Drave Izrael nakon to ju je
unitio Svemogui Allah prije 2.000 godina, omoguen je putem aktivne
podrke iste, sekularne, u sutini, bezbone Evrope.
U samoj sri kur'anskog stava o sudbini Jerusalima i Svete zemlje stoji tvrdnja da
e u trenutku polaganja konanog rauna, na Sudnjem danu, svi jevreji biti
okupljeni iz dijaspore, u koju su bili razbacani i u koju su bili poslani, te da e biti
vraeni u Svetu zemlju kao 'izmijeana gomila' (Kur'an, Benu Israil/Ellsra,
17:104).Ovo Boije obeanje ve je ispunjeno. Jevreji su se vevratili u Svetu
zemlju i trae njen povrat!(Zato e Evropa biti tolikoopsjednutada pomogne evropskim jevrejima
da obnove vjersku dravu utemeljenu prije vie od2.000godina od poslanika Davuda (Davida) i Sulejmana
Njihov uspjeh ih je naveo da vjeruju u vjersku legitimnost Drave Izrael koju su
uspostavili. Islam objanjava da taj Izrael nema nikakvu vjersku legitimnost. Prije
se moe utvrditi da su jevreji prevareni u najveem do sada vienom inu prevare
i doao je trenutak kada trebaju biti kanjeni najveom Boijom kaznom koja se
ikada sruila na neki narod. Ali, prije negoli se
(Solomona) (s.a.v.s.)? I zato e evropski jevreji biti jedini jevre i
opsjednutieljom da obnove Dravu Izrael?)
- Povratak izraelskih jevreja (neevropskih jevreja) u Svetu zemlju nakon to
su bili protjerani iz Svete zemlje od Svemogueg Allaha i nakon to su 2.000
godina ivjeli u udno rasprenoj dijaspori;
3637
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
20/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
Jerusalim u Kur'anu - implikacije za muslimanedogodi zavrna Boija kaznaBenu hraila,treba konano iznijeti na vidjelo veliku
dramu koja se deava u Svetoj zemlji, ali i u itavom svijetu. U ovoj knjizi
pojanjava se neto od te drame koja jo nije raspletena do kraja.Koje su posljedice za muslimane koji proitaju ovu knjigu do kraja?
No, temeljni cilj ove knjige je da objasni kako islam ima drukije stajalite o
historijskom procesu koji se odnosi na Svetu zemlju. U tom procesu vrijeme brzo
istie za Izrael. Galilejsko more e uskoro presuiti! Isa (s.a.v.s.) e se vratiti! I sa
njegovim povratkom doi e do unitenja Drave Izrael.(Vidi dodatak 0 novinskim
izvjetajima koji govore o sadanjem nivou vode u Galilejskom moru. Vidi,
takoer, nau knjigu ' Ibrahamova vjera 1 Drava Izrael -kur'anski pogled').
Prva je, to bi Jerusalim i Sveta zemlja trebali postati najdraim mjestima u
njihovu srcu - dragi kao Mekka i Medina -a borba za osloboenje Svete zemlje od
sramotnih djela sekularne jevrejske Drave Izrael trebala bi biti najdraa od svih
(oslobodilakih) borbi muslimana. Ako neki jevrej moe napustiti SAD, Evropu ili
Rusiju i pridruiti se izraelskim odbrambenim snagama, te sudjelovati u oruanom
ugnjetavanju muslimanskog i kranskog palestinskog naroda u Svetoj zemlji, t ada
bi i musliman trebao imati jednaku slobodu da napusti bilo koje mjesto boravka u
svijetu i pridrui se o ruanom otporu ugnjetavane Svete zemlje. Ako je muslimanu
negirana ta sloboda ili ako je u strahu da e biti zatvoren kao 'terorist', on se ne bitrebao obazirati na to, vese suprotstaviti svemu to ga prijei da sudjeluje u toj
borbi. Trebao bi 'spaliti sve mostove iza sebe' u ime Allaha i suprotstaviti se
bezbonom svijetu! To je, ustvari, minimum opipljivog izraza vjere u dananjem
svijetu da muslimani posjeduju, barem, elju u svojim srcima da sudjeluju u
oruanom otporu
Jevreji su posjedovali istu Istinu koju imaju muslimani, ali su je izopa ili. Imali sudovoljno vremena od perioda u Medini (nakon Hidre) da prihvate neiskvarenu
Istinu koja je dola u Kur'anu, te da prihvate Muhammeda (s.a.v.s.), Posljednjeg
oslanika Ibrahimovog (s.a.v.s.) Boga, ali oni su to tvrdoglavo odbijali. Potom je
za njih prilika prola, kada je Uzvieni Allah promijenio kiblu (vidi u Kur'anu, El-
Bekare, 2:141-145).Tada im je postalo prekasno da otklone kolektivnu sudbinu
koja ih sada gleda ravno u oi. Vie od ijednog drugog dogaaja u historiji koji
treba otkriti, sudbina Jerusalima i sudbina koja oekuje Dravu Izrael potvrdit e
islamsko pravo da posjeduje neokrnjenu Istinu.(dihad) u Svetoj zemlji. Ali, muslimani trebaju, ipak, imati na umu da e, im
avno izraze svoje uvjerenje kako e Drava Izrael uskoro biti unitena od
muslimanske armije ili ako izraze nadu da e biti lanovi te vojske, biti ili
zastraeni ili ak i uhapeni, kako bi bili prisiljeni na utnju i posluili kao primjer
za zastraivanje ostalih muslimana. Taj proces zastraivanja i progona ve je
oeo u Sjedinjenim Amerikim Dravama, kao i u ostalim dijelovima svijeta, a
to e dodatno osnaiti kada Izrael postanevodea drava (ruling state)u svijetu.
Poslanik (s.a.v.s.) se okretao prema Jerusalimu u molitvi sedamnaest dugih
mjeseci kako bi poduio jevreje da isti Bog koji je poslao Musaa (Mojsija)
(s.a.v.s.) je poslao i njega, i isti Onaj koji je poslao Tevrat (Toru), poslao je i
Kur'an. Jevreji su imali samo jedna vrata kroz koja je mogao u i oprost
Ibrahimovog (s.a.v.s.) Boga. Muhammed (neka ga Bog blagoslovi i podari mu
vjeni mir) bio je pred tim vratima (Kur'an, El-A'raf, 7:157). Ali, oni su ga
tvrdoglavo odbijali. A sada je prekasno.Druga posljedica (nakon itanja ove knjige - op.prev.) trebala bi biti da se svi
finansijski i drugi izvori muslimanskog svijeta usmjeravaju primarno na
potpomaganje oslobodilake borbe u
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
21/155
JERUSAUM U KUR'ANU UVOD
Svetoj zemlji. U borbama u Kamiru, na Kosovu ili u eeniji, iako su vane u
muslimanskim srcima, nema takve vrste Boije garancije za us jeh kao to je to u
sluaju Svete zemlje. One se ne mogu izjednaavati. Ustvari, uspjeh u borbi za
osloboenje Svete zemlje imat e pozitivne posljedice za sve ostale muslimanske
borbe protiv ugnjetavanja.
strategija zahtijeva da oni jednog dana napuste arapsku elitu sa kojom su
uspostavili proraunate veze. Ustvari, ta strategija naputanja arapske elite veje
oela. ak i dok ovo piemo, Izrael se priprema za rat sa arapskim muslimanima
koji e rezultirati proirivanjem teritorija izraelske drave. Izrael e tada vladati
itavim podrujem kaovodea dravasvijeta, tj. zamijeniti SAD kaovodeu silu.
Trea i najvanija posljedica, muslimani (i mukarci i ene) moraju prou avati
kur'ansku poruku i uputu koja se odnosi na sudbinu Jerusalima i o tome pou iti
druge. Ova knjiga predstavlja skromni napor da se ta kur'anska pojanjenja i upute
predstave i da im se odredi mjesto u Kur'anu.
Kao odgovor svim takvim jevrejskim strategijama, koje se suprotstavljaju
Uzvienom Allahu i vjernicima i nastoje potkopati sudbinu, Kur'an prijetei
navodi:
Jevrejska cionistika strategija"I (nevjernici, jevreji) su spletke pleli, a Allah je spletke otklanjao. Allah
najbolje spletke niti!"
Jedna od dimenzija sveukupne jevrejsko-cionistike strategije je pokuaj
kontroliranja izraelskog stratekog okruenja putem odravanja pomno
roraunatih veza sa korumpiranom, bogatom, grabeljivom i bezbonom elitom
koja sada kontrolira arapsko-muslimanske zajednice oko Izraela, u ime Izraela. Ta
elita je prisiljena odravati dobre veze s Izraelom kako bi zadrala svoje pozicije
moi, dominacije, privilegije i bogatstva. Jevreji toj eliti neprestano nameu
obavezu da u tolikoj mjeri ugnjetava muslimane kako bi oni bili ili prisiljeni
pokoriti se Izraelu ili kako njihov otpor Izraelu ne bi predstavljao nikakvu stvarnu
rijetnju jevrejima. Kada Izrael eskalira svoje ugnjetavanje u Svetoj zemlji a mase
arapskih muslimana se razbjesne, tada e ta vladajua elita biti prisiljena, radi
vlastitog preivljavanja, poprimiti stav ljutnje prema Izraelu. Ta jevrejsko-arapska
(elitna) strategija danas je dosegla visok stepen primjene. Ali, u tome ima zla,
lukavtine i proraunatosti. Rije je o strategiji naroda koji je sutinski napustio
etiku jezgru Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere. Jevrejska
(Kur'an, Ali Tmran, 3:54)
Upravo s ciljem implementiranja ove avolje strategije u samoj Svetoj zemlji
Izrael je kooptirao Jasera Arafata i njegovu sekularistiku nacionalistiku
Palestinsku oslobodilaku organizaciju (PLO) kao partnera za mir. Ta strategija
ila je uspjena u Egiptu, Jordanu, Turskoj i Saudijskoj Arabiji, a sve su to
partnerdrave bezbonih Sjedinjenih Amerikih Drava. Ali, ta strategija nije
uspjela u Svetoj zemlji, niti u Siriji i Jemenu.
itaoci ove knjige mogu se zamisliti nad jednom molitvom Poslanika
Muhammeda (s.a.v.s.) koja glasi:
"Prenosi Ibn Omer: Poslanik (s.a.v.s.) ree: O, Allahu! Podari Svoju milost
naoj Siriji (am) i naem Jemenu. Narod ree: I naem Neddu. (Nedd je
dio Saudijske Arabije iz kojeg potjeu saudijski vladari). Poslanik (s.a.v.s.)
opet ree: 0, Allahu! Podari Svoju milost naoj Siriji (am) i nae m
Jemenu.f
Prijevod prevodioca
40 41
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
22/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
Oni ponovo rekoe: I naem Neddu. A onda Poslanik (s.a.v.s.) Izraela svijet sa uenjem gleda kobno irenje jevrejskih 'tragova' u sve veemIzraelu. To irenje Izraela jo nije prestalo. Bez obzira na to to izgleda da je Izraelopkoljen i to se on 'ograuje kolima' (kaubojski nain odbrane od Indijanaca, prim.prev.), kako bi se bolje zatitio od arapskih juria, 'realnost' u vrijeme kada se ovaknjiga tampa (nakon unitenja izbjeglikog kampa u Deninu i ubistva velikogbroja Arapa) jeste da se Izrael sprema u razularen rat na Arape kojim e se granice
evrejske drave proiriti i kojim e Izrael dramatino poveati svoju stratekuulogu u regionu, tj. na teritoriji na kojoj e vriti kontrolu i utjecaj. Tim ratom,briljivo planiranim, Izrael e zamijeniti SAD na mjestu
ree: Tamo e se dogoditi potresi i nevolje, i otuda e izai dio
ejtanske glave."
(Sahih, Buhari)
Jevrejska Drava Izrael napunila je 50 godina postojanja. Ali, to sigurno nije uspjeh
'u neravnopravnim okolnostima' kao to nas jevreji pokuavaju uvjeriti. Jedan
sutinski bezboan cionistiki pokret prevario je Benu Israil rdima lai! Jednu
takvu la predstavlja slogan 'zemlja bez naroda za narod bez zemlje'.Ako nije bilo
nikakvog naroda na toj zemlji, moemo li se zapitati: Ko sada baca 'kamenje'?
vodee svjetske sile.Ako Arapi nisu 'narod', ako su samo 'skakavci', kao stoje jednom prilikom izjavio
ivi izraelski premijer Shamir (amir), nisu li oni dopustili Jevrejima da boravemedu njima due od
I tako, iz biblijske perspektive, jevrejski uspjeh u obnavljanju Drave Izrael, uirenju teritorija Drave, uz jevrejsku kontrolu nad svetim gradom Jerusalimom,
sigurno izgleda kao legaliziranje judaistikog prava na posjedovanje Istine.2.000 godina? Arapi su garantirali Jevrejima sigurnost njihovih ivota i imovine
dok su ivjeli medu njima, na arapskoj zemlji, due od 2.000 godina. Arapi su
uinili to i mnogo vie u vrijeme kada je ostatak svijeta zatvorio svoja vrata
Jevrejima ili ih nevoljko pustio da ive u getima. Arapi su to uinili jer su jo
posjedovali 'ostatke' Ibrahimove (s.a.v.s.) vjere koja im je dola sa Ismailom
(Ishmaelom) (s.a.v.s.). Taj 'ostatak' Istine pouio ih je da iskau svoje
gostoprimstvo. Sve do dananjeg dana to je arapsko gostoprimstvo preivjelo. Ta
ista Ibrahimova (s.a.v.s.) vjera trebala je poduiti Jevreje da pokau zahvalnost tim
gostoljubivim 'skakavcima'.
Nae je pitanje: Kako je ovo ostvareno bez Mesije? Odgovor je daje ovo ostvareno
prevarom lanog Mesije (Deddala)l
I iznova, neizbjena implikacija oitog uspjeha u obnavljanju biblijskog Izraela
bila je legaliziranje jevrejske tvrdnje da su Isa i Muhammed (neka je mir na njih)
bili lazovi.
Ali, da bi Izrael bio formiran, judaizam se trebao prikljuiti
kompoziciji bezbone, dekadentne, moderne zapadne civilizacije.
Taj bezboni zapadni svijet utemeljio je svoj autoritet kao neuCionizam tvrdi da je Istina, u judaizmu, dodijelila jevrejskom narodu 'ekskluzivno',
'vjeno' i 'bezuvjetno' pravo na Svetu zemlju. Cionizam tvrdi da obnavljanje
evrejske Drave Izrael, koju je unitio Svemogui Allah prije, otprilike, 2.000
godina, legalizira judaistiko pravo na Istinu (imperijalistiku verziju Istine).
Konano, zar se u Tevratu (Tori) ne navodi:"svako mjesto na koje stupi vaa noga,
bit e vae"(Ponovljeni zakon, 11:24). Ve55 godina od roenja
porediv dominantan faktor na svjetskoj pozornici,"sputajui se
sa svih visina jedni za drugim " ili "irei se u svim smjerovima "
(Kur'an, El-Enbija, 21:96), kako bi kontrolirali more, zemlju i nebo. Jevrejska
drava ne bi mogla preivjeti ovih 50 godina da nije bilo aktivne podrke monog,
ali bezbonog i dekadentnog Zapada. To je, ustvari, bil a civilizacija koju su
uspostavilipodravaliJedud.(Gog) iMedud(Magog).
42 43
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
23/155
JERUSAUM U KUR'ANU UVOD
'Jerusalim' nije imenom spomenut u Kur'anuOni jevreji koji podravaju Dravu Izrael odobravaju ono to im se ini kao
obnavljanje biblijskog Izraela, ali, istovremeno, oni lagodno ignoriraju ogromne
nepravde i ugnjetavanje koje se vri nad bespomonim palestinskim narodom -
kranima i muslimanima - iji je jedini grijeh injenica to ive u Svetoj zemlji
(jevreja). Ta ne ravda i ugnjetavanje neprestano rastu posljednjih 50 godina. Nae
itanje tim jevrejima je slijedee: Da li je validan zahtjev za Istinom primjeren
takvoj bezbonosti, dekadenciji, nepravdi, rasizmu i ugnjetavanju? Da li jedan
narod moe 'prikaiti svoj vagon' za bezboan voz i dalje tvrditi daje odan Bogu
Ibrahimovu (s.a.v.s.)?
Knjiga Jerusalim u Kur'anu napisana je dijelom kao odgovor na novinski lanak
Daniela Pipesa, objavljen u "Los Angeles Timesu"(Jerusalim znai vie jevrejima
nego muslimanima,21.07.2000.). U navedenom lanku autor pokuava osporiti bilo
kakvo muslimansko pravo na Jerusalim, tvrdei, izmeu ostalog, kako se "Jerusalim
nikada ne spominje niti u Kur'anu niti u vjerskom obredu." Otkada je dr. Pipes
objavio ovaj lanak, brojni novinski kolumnisti i ostali komentatori politikih
prilika u Svetoj zemlji preplavili su italaku publiku beskrajnim onavljanjima
njegovih tvrdnji. Dr. Pipes i njegovi medijski surogati, koji su nas potakli na
odgovor, mogli bi poeljeti da revidiraju svoje stavove ako ikada proitaju ovu
knjigu.Jevreji tvrde da nisu oni protjerali palestinski narod iz njihovih domova - Palestinci
su ih sami napustili. Pa dobro, onda, zato jevreji nisu sa uvali njihove domove kao
sveto dobro, i zato ih nisu pozvali da se vrate u svoje domove? Umjesto toga,evreji su 50 poniavajuih godina uporno negirali pravo Palestinaca da se vrate
svojim domovima. I to je zapanjujue, Izrael sada tvrdi kako e 'moda' morati
proi jo 50 dugih, munih godina prije negoli se Izraelci i Palestinci, krani i
muslimani, uistinu, mognu usaglasiti da dijele isti prostor u Svetoj zemlji, bez
ratovanja. Ali, to nema nikakve veze sa historijskim procesom koji se sve bre ras-
plie. Izraelsko prljavo ugnjetavanje jaa iz dana u dan. Izrael e uskoro dosei
kulminaciju 'lane' slave kada postane vodea sila u svijetu. Pa ipak, ova knjiga
tvrdi kako svijet upravo svjedoi poetak kraja prijetvorne jevrejske Drave Izrael!
Jevreji ne bi trebali kriviti cionizam za loe stanje u kojem se sada nalaze. Jedino
to je cionizam uinio bilo je da
Svaki musliman je, uistinu, obavezan da odgovori na takve neprijateljske kritike
koje neprestano izazivaju islam i Kur'an, osobito u vezi s novim krstakim ratovima
u ime jevrejske Drave Izrael. Odgovor uvijek treba da se oslanja na Istinu koja je
izreena u Kur'anu. U Kur'anu se navodi da kada se Istinom napadne la, Istina
uvijek nadjaa neistinu. I vjernicima se nalae da koriste Kur'an kada vode teku
borbu protiv nevjernika.
Nije nam cilj da pokuamo uvjeriti Daniela Pipesa i njemu sline da su rijei
Kur'ana i njegova predskazanja, kao i kazivanje Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.)
koja se odnose na Jerusalim i njegovu budunost, istiniti. Na je cilj, prvenstveno,
da o tom pitanju govorimo na osnovu onoga stoje o tome reeno u Kur'anu i
Hadisu, te da to pokuamo pojasniti i interpretirati. Bez obzira na to da li dr. Pipes
prihvaa ili ne prihvaa djelo Jerusalim u Kur'anu, oito je da je studija ovogroblema temeljna za razumijevanje problema Izraela i islama. A u tome primarno
poiva smisao ove knjige.
e iskoristio svaku la koja se nalazi u Bibliji, uljepavajui je brdima novih lai.
44
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
24/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
cijama, osobito univerzitetima i drugim visokokolskim ustanovama. Jasno je, ipak,
da ako i kada treba usvajati islamsko obrazovanje, misao studenta i djeteta treba
duboko temeljiti na Kur'anu. Najznaajnija od svih drutvenih tema o kojima se
govori u Kur'anu, a koju treba poduavati u islamskim obrazovnim institucijama
danas je pitanjeJerusalima u Kur'anu. Upravo tim pitanjem, vie negoli ijednim
drugim, muslimani mogu uspjeno odgovoriti na dananje napade bezbonog svijeta
koji prisiljava muslimanski svijet na takve izmjene vjere kako bi se prilagodili
Izraelu(vidi izvadak iz knjige dr. Ismaila Radzija Farukija).Ova knjiga predstavlja
skromni napor da se sudjeluje u tom zadatku kojim se muslimanskim uiteljima,
osobito, predoava kur'anska uputa koja se odnosi na Jerusalim i njegovu budu u
sudbinu. Muslimanskim uiteljima i islamskim kolama ne bi smjelo biti doputeno
da prihvate 'neutralno' stajalite o pitanjuJerusalima u Kur'anu.
Jerusalim - kljuza razumijevanje dananjeg svijeta
Trebalo bi sada biti jasno da je ovo pitanje osobito vano za sve one muslimane
koji moraju komentirati ili odgovoriti na rastuu, zloslutnu dramu u Jerusalimu. Jo
davne 1974. godine, dr. Halim Siddiki, utemeljitelj Muslimanskog instituta za
istraivanje i planiranje u Londonu (Muslim Institute for Research and Planning),
ourivao je autora ovih redaka da napie upravo ovakvu knjigu kojom bi se
okazalo da je Jerusalim kljuza razumijevanje historijskog procesa onako kako se
on danas iskazuje. Elhamdulillah, taj je posao danas zavren, nakon 27 godina.
Kur'anski pogled, izloen u ovoj knjizi, jasno dokazuje da nikome nije mogue u
otpunosti razumjeti moderni svijet bez pronicanja u realnost dananje situacije u
Jerusalimu!
Moderni Zapad eli takav islam koji bi se, izmeu ostalog, prilagodio jevrejskoj
Dravi Izrael i prokrio put muslimanima da prigrle tu dravu i pomire se s njom. U
tome lei klju za razumijevanje historijskog procesa i njegovog utjecaja na
meunarodne odnose naeg vremena. Ova knjiga prua islamski odgovor na taj
strateki cilj Zapada, odgovor koji se vrsto temelji na Kur'anu i Hadisu Poslanika
Muhammeda (s.a.v.s.). Ova knjiga otkriva da nikada u budunosti nee biti mira
izmeu iskrenih sljedbenika Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.) i jevrejske Drave
Izrael, te da e iskreni sljedbenici Poslanika (s.a.v.s.) na kraju trijumfirati nad
ugnjetaem i osloboditi Svetu zemlju izraelskog podjarmljivanja. S druge strane,
oni muslimani koji izdaju islam i pridrue se bezbonim protivnicima islama na
kraju e nai nain da se prilagode Izraelu i podrede se vladavini jevrejske drave.
Jevreji, krani i 'Jerusalim u Kur'anu'
Konano, dok je pitanje 'Jerusalima u Kur'anu' vano za muslimane, bilo nam je
osobito stalo da asnim Kur'anom dopremo do jevreja i krana. Kako vrijeme
prolazi, i pribliava se Sudnji dan, sve je tee kranskim i jevrejskim uenjacima
odgovoriti na Kur'an i Hadis, kada je rijeo pitanjima izloenim u ovoj knjizi: o
Jedudu i Medudu, lanom Mesiji, povratku Isaa (s.a.v.s.). Dokazi koji
potvruju istinu kur'anske upute stalno se umnoavaju.
Muslimani su duni upoznati jevreje i krane sa ovom temom, a to smo i uinili uovoj knjizi. Izvanredna knjiga ejha Sefera el-HawalijaDan gnjeva - Da li je
intifada Redzepa tek poetak? slui kao dopuna ovoj knjizi i doputa itaocu da
sam istrauje suglasje i nesuglasje kur'anskog i bibli jskog predskazanja.Nigdje pokuaj poduavanja islamu nije praen znaajnijim rezultatima
(pozitivnim i negativnim) kao u obrazovnim institu
46 47
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
25/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
Interpretacija i objanjenje
Ova knjiga pravi razliku izmeu dviju vrsta Jevreja. Postoje izraelski Jevreji koji
orijeklo vuku od Oca Ibrahima (s.a.v.s.). Oni su semitski narod i njihova je rasna
srodnost sa Arapima sasvim oita. S druge strane, postoje plavokosi, svjetlokosi
Evropljani koji su nekad preli na judaizam i koji ne vuku porijeklo od Ibrahima
(s.a.v.s.). Miljenje je ovog pisca, a Allah zna najbolje, da su izvorni Jedud i
Medud definitivno negdje medu ovim evropskim jevrejima. Jedud i Medud
preokrenuli su kransku evropsku civilizaciju i promijenili je u dananju bezbonu
civilizaciju. Jedud i Medud utemeljili su cionistiki pokret i Dravu Izrael.
Poglavlje 9 prvog dijela ove knjige pokuava ukratko objasniti temu Jeduda i
Meduda u islamu. Detaljnije pojanjenje ovog pitanja pokuat emo dati naom
slijedeom knjigomSura El-Kehf i moderno doba,ako Bog da.
Metod koriten u ovoj knjizi jeste da smo sami tumaili kur'anski tekst ako on nije
bio direktno pojanjen bilo od Allaha, Sveznajueg, bilo od Njegova Poslanika
(s.a.v.s.). inili smo to kako bismo odredili poziciju kur'anskog pojanjenja u
odnosu na pitanje koje nas je zanimalo. Kada smo to uinili, izloili smo se otroj
kritici onih koji ne prihvaaju nikakvu interpretaciju bilo kojeg svetog teksta,
izuzev njihovog direktnog i doslovnog znaenja. Druga, pak, grupa ljudi odbija
svaku vrstu inter retacije koja se razlikuje od njihove vlastite. Pozivamo one koji
odbacuju naa pojanjenja da sami sebi predoe 'pojanjenje' kojim Kur'an
'objanjava' povratak jevreja u Svetu zemlju.
Kada tumaimo kur'anski tekst, mi to uvijek inimo sa svijeu da Allah zna
najbolje! (Allahu 'alam).I klasini komentatori Kur'ana uvijek su tako postupali, a
i autor ovih redaka postupio je na isti nain!
Neupitno je da e ova knjiga biti psiholoki okantna zapadnim, kranskim,
evrejskim pa ak i nekim muslimanskim itaocima. Ali, odmah da pojasnimo da
ovu knjigu nismo napisali s namjerom da uvrijedimo tu italaku publiku.
'Unutranja realnost' dananjeg svijeta, onako kako se ona razumijeva u Kur'anu,
uveliko se razlikuje od 'izvanjske pojavnosti' na osnovu koje ti ljudi stvaraju
sudove. Svijet je razliit za one koji ga promatraju sa dva oka, vanjskim i
unutranjim, i za one koji gledaju samo jednim okom, jer su iznutra slijepi.
Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) dao nam je znaajno upozorenje, rekavi da dok je
Dedldzal, lani Mesija, slijep na jedno oko, Na Gospodar nije jednook! On je,
takoer, upozorio da e vrijemeDeddala,lanog Mesije, biti vrijeme u kojem e
'pojavnost' i 'realnost' biti sasvim razliite jedna od druge. Niko ne moe imati
sposobnost 'unutranjeg' gledanja i pronicanja u 'realnost' u Posljednjem dobu osim
onih koji odano slijede Poslanika Muhammeda (s.a.v.s.).
Jerusalim i kur'ansko pravo na Istinu
Postalo je van svake mode, u ovom vremenu sekularizacije znanja, obra ati se
objavljenoj rijei Ibrahimova (s.a.v.s.) Boga kako bi se pokualo objasniti svijet. A,
upravo se to dogodilo kada se u modernom svijetu pojavila Drava Izrael. Evropski
evreji koristili su se Tevratom (Torom) da bi dokazali njihovo 'Bogomdano' pravo
na preuzimanje vlasti u Svetoj zemlji kako bi obnovili Dravu Izrael (koju je
utemeljio poslanik-kralj Davud/David (s.a.v.s.)). Prvi izraelski premijer, David Ben
Gurion, sasvim je jasno izjavio:Biblija je na ugovor na Zemlju Izrael.
U tome lei opravdanje to smo, u naem odgovoru na pojavu jevrejske drave,
posegli za objanjenjem koje se iskljuivo
48 49
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
26/155
UVODJERU ALIMuKU 'ANU
temelji
na to ko
sa ovak
razotkri
svoju s
ovakvoj
rvenstv
samoj K
a Kur'anu
liko mu se
vom vrst
a u ovoj
osobnost
vrsti argu
eno potvr
njizi, u sur
. Niko na
inilo ne
m argum
osljednjoj
da tano
mentacije
ila kur'ans
i naslovlje
ne bi tre
rikladno.
entacije.
etapi his
pojasni da
legitimirat
ko pravo
nojFussil
bao poku
Za mnoge
o, kako
orije, i ka
nanji svi
i njeno pr
a Istinu. T
t ("ono t
ati negirat
je ovo prv
se historij
ko Kur'an
et i polo
avo na ist
o je uprav
je jasno i
to pravo,
i put da se
ski proce
sve vie
aj Jerusal
nitost. Ov
ono to s
govoreno
bez obzir
suoavaj
s sve vi
emonstrir
ima, to
a knjiga j
e iznosi i
):
Od klju
predoava
sudbinski
Jerusalim
ta 'uloga'
e je va
u ovom
dodijeljen
a u 'Kraju
esto vidlj
osti da se
trenutku je
a. Ova knj
istorije' t
va jedino
kur'anski
r je Jerus
iga tumai
mai sa t
a taj nai
stav o o
lim ve p
tu 'ulogu'.
o vie intu
.
vome pita
oeo igrat
Takoer j
itivnog, d
nju stalno
i 'ulogu' k
vano da
hovnog uv
i iznova
oja mu je
se 'uloga'
ida, jer je
Na je ci
osobito v
kako se o
zbog pol
JerusalimIstine.
lj, naravn
ano da b
na iznosi
aganja pra
predodre
, bio da
de upozn
u Kur'anu
va protiv
en da leg
e obraa
ata sa sud
i Hadisu
ika na J
timira nji
o najiroj
inom Jer
rijei Posl
rusalim o
ovo ekskl
italako
salima i
anika Mu
d kojih s
zivno pra
publici.
vete zeml
ammeda
vaki tvrdi
vo na pos
a nju je
je, onako
s.a.v.s.)),
kako je
edovanje
Drugim ri
ojaviti
vladati sv
Istine i po
(s.a.v.s.),
kranske
e kran
oduzeta
legitimira
Kako se o
u tolikoj
jeima, to
esija. I k
ijetom iz
nititi tvrd
Mesija, vr
dogme o
sko pravo
aljanost.
i islamsko
ve tri konc
jeri razlik
znai da j
da se Me
erusalima.
nje protiv
ati, on e
rojstvu, i
na Istinu
Muslima
pravo na
epcije Isti
uju, nije
evreji vje
sija pojavi
To e leg
ika. I kr
ladati svij
karnaciji,
biti legiti
i, takoe
Istinu i po
e, a koje s
ogue da s
uju u sud
, on e ob
itimirati je
ani imaju
etom iz Je
Isusovoj/Is
irano, a
r, vjeruju
nititi sad
ve tvrde d
u sve istin
inu Jerus
noviti zla
vrejsko pr
isto uvjere
rusalima i
aovoj (s.a
vim ostal
da e
anje tvrd
potjeu o
te.
lima u ko
no doba j
avo na po
je. Kada
time e s
.v.s.) muci
im tvrdnja
sudbina
je krana
d Ibrahima
jem e se
udaizma i
jedovanje
e Isus/Isa
potvrditi
itd. Time
ma bit e
erusalima
i jevreja.
(s.a.v.s.),
Poka
sami
e G
zivat em
, sve dok
spodar tv
im Mi Zn
im jasno
j svjedok s
ake Nae
e bude da
tvari svak
prostran
je Kur'an
?!
stvima sve
Istina. A z
irskim, i
r dosta ni
u njima
e to to
Eto,
svak
oni su zbil
stvar ob
a u sumnj
hvata!
i da e sv ga Gospo ara susre ti! A On oista
(Kur'an, Fussile , 41:53/4)
Je
nao
u
sa
K
A
rusalimu,
jznaajnijtom pitanj
utranjim
da ivimo
oliko dugo
llah, Uzvi
radu svet
od svih uu. Pregrt
uvidom (o
u Poslje
e trajati
eni, Bog I
om za mu
loga u Kra je znako
nima koji
njem dob
ovo Poslje
rahima (s.
50
slimane, k
ju historijea, jasno
vide sa dv
, u vrem
dnje doba
.a.v.s.).
ane i je
. Islam, kridljivih o
a oka, va
enu koje
? Kada e
vreje, dod
anstvo iima koji
jskim i un
e svjedo
nastupiti k
jeljeno je
judaizam ssu blagos
utranjim)
iti Kraj h
raj? To zn
da ima
e slauovljeni
, da mi
istorije.
a samo
Musliman
a.v.s.), 'pr
vladati sv
umrijeti".
uhamme
sko je staj
vi' Mesih
ijetom kao
"Muslima
da (s.a.v.s
alite, ona
, jednog da
Hdkimun
i e mu
.) u gradu
o kako je
na vratiti
'Adil ('pra
lanjati d
edini"u
prikazano
a ivi na
vedni vla
nazu i on
u ovoj k
emlji, oti
ar'), "oe
e biti p
jizi, da e
i u Jerusa
iti se, im
kopan uz
se Isa (s.-
im i otuda
ti djecu i
Poslanika
51
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
27/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
urno do Tura, a potom e Allah poslati Jeduda i Meduda, i oni e se
sa svih visina jedni za drugim sputati. Prvi e od njih proi jezero
Taberijja i piti iz njega. I kada posljednji od njih pro e, on e rei: Nekad
e ovdje bila voda..."
Arabiji, gdje je i Poslanik (s.a.v.s.) pokopan. Kada se vrati, "Isa (s.a.v.s.) e
slomiti kri"i to e biti kraj kranstva, religije kria. I"ubit e svinje ".
Prenosi Ebu Hurejre: Allahov Poslanik (s.a.v.s.) je rekao: "Tako mi Onoga
u ijoj je ruci moja dua, sin Merjemin e ubrzo sii medu vas kao
Pravedni vladar. On e slomiti kri i ubiti svinje i dokinuti dizju (porez
nametnut jevrejima i kranima, stanovnicima teritorija pod islamskom
upravom). Bit e neizmjerno mnogo novaca i niko nee primati
milostinju."
(Sahih, Muslim)
Galilejsko more (zvano i jezero Taberijja ili jezero Kinneret) danas ima manje vode
negoli ikada ranije u historiji, i taj se nivo vode stalno smanjuje jer izraelska
evropsko-jevrejska vlada izvlai vie vode negoli priroda moe nadomjestiti. To je
tako jednostavno! Kada voda presui, i kada ne preostane vie nimalo pitke vode,
Jevreji e dosei zavrni stepen svoje strategije kojom pokuavaju podrediti Arape
evrejskoj upravi u Svetoj zemlji. Nametnuli bi oboavanje lanog Mesije umjesto
oboavanja Uzvienog Allaha. Muslimani bi to morali uraditi da bi dobili vodu iz
ostrojenja za preiavanje soli koja bi Jevreji sagradili. Arapi bi bili presiromanida bi bili u mogunosti kupiti tu vodu.
(Sahih, Buhari)
Rije 'svinja' ne moe se doslovno interpretirati, jer se takva interpretacija ne
uklapa u kontekst. Prije bi se reklo da rije 'svinja' iskazuje iznimnu srdbu
Boiju. Ova knjiga postavlja pitanje: Ko su svinje koje e biti ubijene kada se vrati
Mesija? Na koga e se Mesija toliko naljutiti? Ko gaje pokuao razapeti na kri?
Muslimani imaju sasvim preciznu informaciju o trenutku kada e se Isa (s.a.v.s.),
Mesih, vratiti. To e biti onda kada gotovo presui, ili potpuno presui, voda u
Galilejskom moru:
Ova knjiga jasno pokazuje da sve to Jevreji trebaju raditi kako bi izmjerili
vrijeme koje im je preostalo do konanog unitenja, jeste da promatraju razinu
vode u Galilejskom moru. Trenutak koji oni oekuju i koji bi, prema njihovoj
strategiji, trebao donijeti konanu pobjedu, bit e, ustvari, trenutak kada e se
vratiti pravi Mesija i kada e Allah konano unititi jevreje. (Vidi dodatak 1 koji
se odnosi na trenutno stanje vode u Galilejskom moru).
"... Upravo u tom trenutku poslat e Allah Isaa (s.a.v.s.), sina Merjemina.
On e se spustiti na bijelu munaru na istonoj strani Damaska, odjeven u
dvije halje blago obojene afranom, i poloiti svoje ruke na krila dvaju
meleka. Kada sagne glavu, iz nje e kapati grake znoja, a kada je
odigne, grake e se u biser rasuti. Svaki nevjernik koji osjeti miris
njegova tijela e umrijeti, a njegov e dah dosezati daleko koliko on moe
vidjeti. Potom e tragati za Deddalom sve dok ga ne zgrabi na vratima
Ludda i ubije ga. Tadae oni koje je Allah zatitio pri
i Isau (s.a.v.s.),sinu Merjeminu,i on e obrisati njihova licai obavijestiti ih o njihovom
oloaju u dennetu. U tom stanju Allah e objaviti Isau (s.a.v.s.) slijedee
rijei: Izmeu mojih robova odabrao sam ljude protiv kojih se niko nee
moi boriti. Odvedi te ljude sig-
Struktura knjige
Knjiga, primjereno, poinje 'misterijom' Jerusalima, 'grada' u Kur'anu. Moda je
razlog za tajanstveni nain tretiranja ove teme u injenici da islam govori o tome
kako je Jerusalim predodreen da igra sredinju, kljunu ulogu u Posljednjem
dobu.
5352
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
28/155
JERUSALIM U KUR'ANU UVOD
islamsko gledite o buduoj sudbini Jerusalima. U njima se moe pronai
kur'anska misao o tome da kada nastupi Posljednje doba i kada bude prekasno za
evreje da trae Allahovu milost, On e ih sam odvesti u Svetu zemlju kako bi
mogli okusiti najgoru od svih kazni. Kako bi to omoguio, On je stvorio one koji
e nad jevrejima izvriti tu najgoru moguu kaznu. Deddal, lani Mesija,
Jedud, Medud i Zemaljska neman (Da'ahbatul Ard) stvoreni su od Allaha
Uzvienog da izvre tu kaznu.
Poglavlje 3 uvodi temu putem kur'anskih referenci o Svetoj zemlji.
Poglavlje 4 opisuje kur'anske navode kako je Sveta zemlja data Jevrejima. Ali,
Kur'an u nastavku otkriva da je jednako tako jevrejima kasnije negiran pristup u
Svetu zemlju ili da su iz nje bili protjerani. To je, takoer, bila sudbina kranstva
kada su, kratki period, krani osvojili grad Jerusalim i Svetu zemlju.
To nas vodi do poglavlja 5 u kojem su opisani Boiji uvjeti za nasljeivanje prava
na Svetu zemlju - uvjeti koje su Jevreji opetovano prekrili. Posljednje krenje
uvjeta dogodilo se kada su odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiju i kada su se hvalili
kako su ga razapeli. Tada su bili protjerani iz Svete zemlje i tada im je zabranjeno
da se ikada vrate i trae pravo da tu ive sve dok Jedud i Medud ne omogu e
njihov povratak.
Veliko finale bit e kada se vrati Isa (s.a.v.s.) i ubije Deddala i kada Uzvieni
Allah uniti Jeduda i Meduda. Tada e, kae Poslanik (s.a.v.s.), umarirati
muslimanska vojska iz Horasana (u srcu kojeg je Afganistan) i niko je nee moi
zaustaviti sve do Jerusalima. Tako e Sveta zemlja biti osloboena, a prava
Ibrahimova (s.a.v.s.) vjera obnovljena u Svetoj zemlji.
U oglavlju 6 pripovijedamo kur'ansko kazivanje o Boijem protjerivanju iz Svete
zemlje, jer je Benu Israil rekrio Boije uvjete. Logino slijedi da poglavlje 6
iznosi kur'anski stav o nunosti jo jedne Boije intervencije i kazne, jer Jevreji i
dalje kre Boije uvjete za batinjenje prava na Svetu zemlju!
Tada e 'pravi' Mesija vladati svijetom iz Jerusalima, a kao to su i jevreji
vjerovali da e se to dogoditi. Ali, oni nee dijeliti ispunjenje predskazanja jer ih
e Deddal, lani Mesija, prevario. Zbog te prevare, oni su vjerovali i slijedili
lanog Mesiju umjesto Isaa, pravog Mesiha.Prvo i drugo poglavlje drugog dijela knjige iznose bitne politike i ekonomske
argumente koji potvruju injenicu da su sekularna politika struktura i sekularna
ekonomija Drave Izrael u oitom sukobu sa Ibrahimovom (s.a.v.s.) vjerom, te
otuda predstavljaju jasno krenje Boijih uvjeta za batinjenje Svete zemlje, stoje
spomenuto u poglavlju 4 prvog dijela knjige. Ova dva poglavlja su smjetena u
drugi dio knjige kako bi omoguili itaocu da nastavi pratiti tok prie bez
nepotrebnog odgaanja.
Poglavlje 7 pokuava pojasniti posljedice promjenekibleod Jerusalima ka Mekki.
Ta promjena ni na koji nain ne sprjeava Poslanikov (s.a.v.s.) ummet da ispuni
Boiju odredbu o unitavanju l aljive Drave Izrael.
Nakon sedmog, preostala poglavlja prvog dijela knjige iznose
5554
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
29/155
Po lavlje 2
ISTERIJ JERUS LIMA,
GRADA', U KUR' NU
(
vl
(a
sp
A
A
((s
ta
i-
"A nije
njega), kza drugi
ada to Je
adaju svije
dno je, t
rapski 'Q
omenuti
llahova K
llaha Uzv
esdidul-.a.v.s.) put
ko tajanstv
Prijevod pre
oputeno
ada se Jedsputali,.
ud. i Me
tom u svje
janstveno
ds'i\i ''Bej
Kur'anu
a, uz on
ienog, ne
ksa)veiovao od
eno bavlje
odioca
a se stan
ud i Me.." *
dud ui
tskom por
, i zagone
tul-makdi
imali vez
e sagrae
samo d
udesnoekke do J
nje ovom
vnici Gra
ud otvor
e, oni pre
tku Jedu
tno, blago
') ne javlj
e sa Svet
e u Mek
a je u K
ono putorusalima,
emom lei
a kojeg s
e i kada se
(Kur'an,
zimaju ko
.a i Med
reeno,
a u Kur'a
im grado
i i Medin
ur'anu sp
vanje u koi u tu Alla
u islamsk
57
o Mi uni
budu sa s
tili ne vra
ih visina j
e (u
edni
l-Enbija, 21:95-6)
itavim svtrolu nad
ud.a).
ijetom i
a se ime
u! Iako s
i iako j
i, koju je
menuta t
jem je Poovu Kuu
m stajali
grada 'Jer
mnogi p
e tamo s
sagradio
a Allahov
lanik Mu. Moda r
tu da
salima'
oslanici
jetena
oslanik
a Kua
ammedzlog za
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
30/155
JERUSALIM U KUR'ANU MISTERIJA JERUSALIMA, 'GRADA' U KUR'ANU
e Jerusalimu predodreeno da igra sredinju ulogu u Posljednjem dobu. Otuda je,
moda, bilo nuno prekriti ime grada kao i njegovu sudbinu svetim velom koji se
ne bi uklonio sve dok za to ne nastupi odreeni trenutak, a Jerusalim je sada
spreman da odigra svoju ulogu u Kraju historije.
Poslanik Muhammed (s.a.v.s.) rekao je kako e jedan od glavnih znakova
Posljednjeg doba biti kada Uzvieni Allah zavara jevreje, alju i protiv njih onoga
koji e se predstavljati za Mesiju i koji e ih navesti da povjeruju kako iznova
nastupa vrijeme Zlatnog doba. Ali, umjesto obeanog, 'lani Mesija' odvest e ih,
podlom prijevarom, do najvee Boije kazne koja je ikada izvrena nad nekim
Allahovim stvorenjem. Al-Masih al-Dajjal ili Deddal, lani Mesija, koji je
kranima poznat kao Antikrist, stvoren je od Uzvienog Allaha i bit e puten u
svijet u Posljednjem dobu kako bi ispunio svoju misiju. A sada razmotrimo
slijedee:
To, moda, objanjava i gotovo potpuni nedostatak islamske literature o pitanju
sudbine Jerusalima, ono to je istakao i dr. Ismail Radi Faruki kada je, sa
aljenjem, primijetio: "Naalost, nema islamske literature o ovom pitanju".
injenica je da niko ne bi mogao pisati o ovoj temi prije negoli nastupi trenutak u
kojem bi se uklonio veo tajne sa ovog pitanja. Ova knjiga je napisana kao
posljedica uvjerenja daje upravo sada nastupio taj trenutak. Sveta zemlja je 'osloboena' (iz jevrejske perspektive) od musli-manske, arijevske vladavine kada je britanski general, Allenbv, preuzeoJerusalim od turske muslimanske vladavine 1919. godine;
Izraelski Jevreji sada su se 'vratili' kako bi traili povrat Svetezemlje nakon 2.000 godina egzila, koji im je Bog odredio. To se dogodiloupravo onako kako je u Kur'anu navedeno prije 1.400 godina, da e se to zbitina 'Kraju vremena'. ini se da e i preostali kavkaski, Jevreji u SAD-u idrugdje ubrzo stii u Svetu zemlju;
Kada su jevreji odbacili Isaa (s.a.v.s.) kao Mesiju i pohvalili se kako su ga ubili(vidi, Kur'an, En-Nisd', 4:157), ostali su u uvjerenju kako tek treba nastupiti
pojava Obeanog Mesije (a sa njim i povratak Zlatnog doba judaizma). Vjerovali
su da povratak Zlatnog doba zahtijeva, izmeu ostalog, i slijedee:Izrael je 'obnovljen' 1948. godine i polae pravo daje to obnova
drevne Drave Izrael;da se Sveta zemlja oslobodi kontrole arijevaca (nejevrejske rase) Izrael koji je naoruan do zuba arsenalom nuklearnog i termo-nuk-
learnog oruja ini se predodreenim da iskoristi palestinskuIntifadu(koju jepromiljeno izazvao Ariel Sharon) i napad Mossada, 11. septembra, 2001. naAmeriku (kojim su uspostavljeni uvjeti povoljni za Izrael) u ratu kojim eIzraelizazvati* Evropu, SAD, UN i ostatak svijeta, kako bi preuzeo kontrolunad itavom oblasti u kojoj je smjeten. Izraelskim ratom e se poveatinjegova teritorija, onako kako je obeano u Tevratu (Tori), tj. od rijeke Nil dorijeke Eufrat. Uuspjenom izazivanju itavog svijeta, ukljuujui
da se jevreji vrate u Svetu zemlju iz egzila i zahtijevaju njen povratnjima
da se obnovi Drava Izraelda se Hram obnovi za jevrejsko bogosluje Ibrahimovom (s.a.v.s.) Boguda Izrael na kraju postanevodea silau svijetu, na nain slian onome
ostvarenom u vrijeme Davida/Davuda (s.a.v.s.) i Solomona/Sulejmana (s.a.v.s.)da jevrejski Kralj, koji e biti Mesija, vlada svijetom sa Davudovog
(s.a.v.s.) trona, tj. iz Jerusalima, kao vladar Izraela, te, naposlij etku,da njegova vladavina bude vjena
Svi navodi boldom (najee uz kur'anske ajete) predstavljaju komentare
autora knjige
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
31/155
MISTERIJA JERUSALIMA, 'GRADA' U KUR'ANUJERUSALIM U KUR'ANU
i SAD, i sa oekivanim padom dolara i amerike ekonomije,
Euro-Izrael e se postepeno oslobaati ovisnosti, prvo od Britanije, a potom
od SAD-a. Euro-jevrejska drava e konano zamijeniti SAD i Britaniju na
oziciji vojne i finansijske supersile svijeta i tako poduprijeti svoj zahtjev za
'predvoenje' svijeta i kontrolu na nain na koji to ni Britanija ni Amerika nisu
nikada ostvarile.
- Potom e doi do oekivanog unitenja Mesdidul-aksaa i rekonstrukcije
evrejskog hrama na istom mjestu. Predskazanje proroka Nathana koji je rekao
'Mesija e podii Boiiju Kuu' (Ljetopisi 1, 17:11-15) sugerira destrukciju
sadanjegMesdida.
"Doista e one koji su prihvatili tele od Gospodara njihova stii na Ovom
Svijetu gnjev i ponienje'. Eto tako Mi kanjavamo laljivce.
onima koji su radili djela ogavna i nakon toga se pokajali i vjerovali,
tvoj Gospodar e zbilja nakon toga oprostiti i milostiv biti!"Sve ovo mora se u velikoj mjeri initi jevrejima kao ispunjenje predskazanja koje seodnosi na povratak Zlatnog doba kada je Solomon/Sulejman (s.a.v.s.) vladao
svijetom iz Jerusalima. Iz perspektive ove knjige, nita od spomenutog se ne moe
ispuniti bez intervencije Deddala, tj. lanog Mesije. Stoga, sve spomenuto
redstavlja prevaru. Sveta Drava Izrael (koju je prvotno utemeljio poslanik
Sulejman (s.a.v.s.)) nije, ustvari, obnovljena. Jedan lani Izrael je na mjestu
stvarnog Izraela. Sasvim je jasno autoru ovih redaka daje uklonjen veo tajne, da je
dolo do trenutka 'Kraja vremena' i da za jevreje vie nema povratka. Zato je,
moda, i mogue pisanje ove knjige u ovom trenutku. Kur'an pojanjava sve to je
ovdje spomenuto. Ali, to pojanjenje se ne dokuuje jednostavno. Velik je dio toga
pojanjen i u naoj knjiziIbrahimova vjera i Drava Izrael kur'anski pogled.
(Kur'an, El-A'raf, 7:152-3)
Kur'an kazuje o dogaaju kada su Izraelci bili jo na Sinaju, prije negoli im je
dozvoljeno da uu u Svetu zemlju:
Kur'an neprestano govori o Jerusalimu kao o 'gradu' - ne spominjui ga imenom.ini se da je to bio dio Boijeg vela kojim je zaodjenuo pitanje sudbine Jerusalima
u Posljednjem dobu. Naprimjer, u Kur'anu se spominje da su izraelski jevreji
oboavali zlatno tele, dok je njihov prorok, Mojsije/Musa (s.a.v.s.), otiao na goru
Sinaj, na Boiji poziv. Kur'an upozorava daje takvo oboavanje svega drugoga
osim Uzvienog Allaha in irka, za koji slijedi Boija kazna:
"A Mi smo njih u dvanaest plemena na zajednice razdi elili. I Musau smo,
kad mu narod njegov vode zatrai, objavili: 'tapom svojim po stijeni
udari!' I iz stijene dvanaest vrela potee, svako bratstvo znalo je pojite
svoje! I nad njih smo hladovinu od oblaka nadnijeli i
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
32/155
MISTERDA JE USALIM
,'GRADA'' U KUR'A U
JERUSALIM U KUR' NU
i SAD,
Euro-I
od SA
ozicij
'predvo
nisu ni
- Poto
evrejs
'Mesij
17:11
Sve ovo
odnosi nasvijetom i
ispuniti be
spome
osla
mjestu
tajne, d
Zato je,
sve to je
ojanje
Kur'an
ini se
u Poslje
oboava
Sinaj, na
Uzvien
i sa oeki
rael e se
-a. Euro-
i vojne i f
enje' svij
ada ostva
m e do
kog hrama
e podii
-15) sugeri
ora se u v
povratakz Jerusali
z interven
nuto preds
ik Sulejm
stvarnog I
a je dolo
moda, i
ovdje spo
i u naoj
eprestano
a je to bio
njem dob
li zlatno te
Boiji po
og Allaha
anim pa
postepeno
jevrejska
ansijske
eta i kont
ile.
do oeki
na istom
Boiju Ku
ra destruk
likoj mjer
Zlatnoga. Iz pers
ijeDedd
tavlja prev
an (s.a.v.s.
zraela. Sa
o trenutka
ogue pis
enuto. A
knjiziIbra
govori o Je
dio Boije
. Naprimj
le, dok je
iv. Kur'a
in irka,
om dolar
oslobaa
rava e
supersile s
olu na na
vanog uni
mjestu. P
u'(Ljetop
iju sadan
i initi jev
doba kadaektive ov
ala,tj. la
aru. Sveta
)) nije, ust
vim je jas
'Kraja vre
anje ove k
li, to poja
dio
himova vj
rusalimu
g vela koj
er, u Kur'a
jihov pror
upozorav
a koji slije
i ameri
i ovisnost
onano z
ijeta i tak
in na koj
tenja Mesedskazanj
isi 1,
jeg esd
ejima kao
je Soloe knjige, n
nog Mesij
Drava Izr
ari, obnov
o autoru o
mena' i da
njige u ov
jenje se n
toga
ra i Drav
ao o 'grad
m je zaodj
nu se spo
ok, Mojsij
daje takv
di Boija
(Kur'
e ekono
, prvo od
mijeniti S
o poduprij
i to ni Br
dlidul-aksproroka
da.
ispunjenje
on/Sulej
ita od spo
. Stoga, s
ael (koju j
ljena. Jeda
vih redaka
za jevreje
m trenutk
e dokuuje
a Izrael, k
' - ne spo
enuo pitan
inje da su
/Musa (s.a
o oboava
azna:
'an, El-A'ra
ije,
Britanije,
AD i Brit
eti svoj za
tanija ni
aa i reko
athana k
predskaza
an (s.a.vmenutog
e
e prvotno
n lani Izr
da je uklo
vie nema
. Kur'art
jednostav
r'anski p
injui ga
je sudbine
izraelski j
.v.s.), oti
je svega
f, 7:160)a potom
aniju na
htjev za
merika
strukcije
oji je re
kao
nja koje se
.s.) vladaoe ne moe
temeljio
ael je na
njen veo
povratka.
ojanjava
no. Velik j
gled.
imenom.
Jerusalim
vreji
ao tia goru
rugoga osi
e
m
"
to
(
S
Doista e
nienje!
ga se pok
Kur'an, El
inaju prije
"A Mi sm
njegov vo
otee, sv
nadnijeli i
nama nika
ne koji su
to tako Mi
ali i vjer
-A'rSf, 7:1
negoli im
njih u dv
e zatrai,
ako brats
manu im i
kva nasilj
prihvatili
kanjava
vali, tvoj
52-3) Kur'
e dozvolje
naest ple
objavili: '
vo znalo
prepelice
nisu uin
tele od Go
o laljivce
ospodar
n kazuje o
no da udu
ena na za
tapom svo
e pojite
odarili. '
li, nego su
podara nj
. Aonima
e zbilja na
dogaaju
u Svetu ze
ednice ra
im po stij
svoje! I
edite od li
oni prem
ihova stii
koji su ra
kon toga o
kada su Iz
mlju:
di elili. I
ni udari!'
ad njih s
epoga koj
sebi nasil
(K
na Ovom
ili djela o
prostiti i m
aelci bili j
vijetu gnj
avna i na
ilostiv biti
usau smo
I iz stijene
o hladov
im smo vas
e uinili!"
ur'an, El-
o na
v i
on
!"
, kad mu n
dvanaest
inu od ob
opskrbili
arod
rela
laka
'Oni
'raf, 7:160)
7/22/2019 Jerusalem u Kur Anu
33/155
JE USALIM U KUR'ANU MISTERIJ JERUSALIMA, 'GRAD ' U KUR'ANU
Kada se
e, ustv
oretku
oni spuste
ari, preuz
Jeduda
sa svake
eti kontrol
Medud
isine, od
u nad svi
.
osno kada
etom i vl
se raire
adati svije
svim smj
tom prem
erovima, o
a svjetsko
ni
m
Potom Kur'a govori o Jerusalim , jednosta no i tajanstveno, kao o 'gradu':
Kako bi
ostoji
samo je
oglavlj
kur'ansk
smo odre
Kur'anu
dan grad
e 10). Ot
om ajetu J
ili identite
Hadisu a
povezan s
da smo za
erusalim!
t spomen
koji se od
a Jedud
kljuili da
tog 'grada
osi na Jed
m i Med
je grad o
', ispitali s
uda i M
udom, a
kojem se
mo sav m
eduda. P
to je Jer
govori u
aterijal ko
ronali sm
salim (vi
rethodno
i
o
i
"A
i re
opr
Po
e
"
k
sp
* Pr
ad im je b
cite: 'Opr
stiti, a do
stoji jo
nostavno
nije dop
da se Jed
utali,..."
ijevod prevo
lo reeno:
sti!' -a n
roinitelji
jedno zlo
a 'grad', u
teno da s
ud i Me
ioca
'U gradu
a vrata p
ma dobro
slutnije i
slijedee
e stanovni
iudl otvo
ovome vi s
ognutih gl
jihovo Mi
tajanstve
kur'ansko
ci Grada
e i kada
62
e nastanite
ava uite,
emo i po
(Kur'a
nije ukaz
m poglavlj
ojeg smo
e budu s
, u njemu j
Mi emo
veati!'"
, El-A'raf,
ivanje na
u:
edite oda
vam grij
i unitili
svih visi
(Kur'an, E
7:161)
Jerusali
le hoete
ehe vae
ne vrate
a jedni z
-Enbija, 2
, kao
Kada u
se nadv
(Magogsmjerov
Jedud
Jedud
visine, t
tom. Po
Ustvari,
zemlju.
Jerusalim
ija nad Je
) budu puima (kada
a i Medu
(Gog) i
e da su se
redak koji
upravo s
prepozna
rusalimo
teni i kad preuzmu
da). Povr
edud (
rairili u s
danas vla
Jedud
o 'grad', t
u Kur'an
a se kona kontrolu
tak izraels
Magog) v
vim smjer
a svijeto
Medud
ada nam je
u podii
no spustenad svije
kih Jevrej
e puteni
vima,te, t
je svjetsk
uinili m
jasno da
ada Jed
sa svih vitom pre
u Svetu
, da su se
ako, preuz
i poredak
guim po
e se veo
d (Gog)
ina i raira svjetsk
emlju pot
ve spust
eli kontrol
Jeduda i
ratak Jev
isterije ko
i Medu
e se u svim poretk
ruje da s
ili sa sva
u nad svije
Medud
eja u Svet
i
u
u
e
-
.
u
u njega),
drugim
1:95-6)
Mogue
uvjerav
nacrt za
uslim
sutinsk
ostvari
cionisti
lan u k
nam je a
Jevreja k
poeo kad
vom Sahi
i ezbon
cilj koji
kog pokre
onanici u
ticipirati
ako im on
a se Ded
u),kako
civilizac
god zael
ta. Cioniz
kljuuje je
scenarij ko
donosi po
alotpust
i transfor
ju
Top Related