Horizon Report Europe > izdanje o školama za 2014.
Johnson, L., Adams Becker, S., Estrada, V., Freeman, A., Kampylis, P., Vuorikari, R., and Punie, Y. (2014).
Horizon Report Europe: 2014 Schools Edition. Luxembourg: Publications Office of the European Union, &
Austin, Texas: The New Media Consortium. Available at https://ec.europa.eu/jrc/en/publication/eur-
scientific-and-technical-research-reports/horizon-report-europe-2014-schools-edition
U izvješću Horizon Report
Europe: izdanje o školama za
2014. ispituje se mogući učinak
trendova, izazova i tehnologija
na podučavanje, učenje i
kreativno razmišljanje te
njihova primjena.
Sažetak i uvod
1
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Sažetak
to očekuje europske škole u sljedećih pet
godina? Koji će trendovi i tehnologije pokrenuti
promjene u obrazovanju? Koje izazove smatramo
rješivima, a koje je teško prevladati i kako
možemo izraditi strategiju na temelju učinkovitih
rješenja? Na tim su se pitanjima i sličnim upitima o
uvođenju tehnologije i promjenama u obrazovanju
temeljila istraživanja i rasprave skupine sastavljene od 53
europska stručnjaka koji su sudjelovali u izradi prvog
izvješća Horizon Report Europe: izdanje o školama za
2014., čiji su koautori bili Europska komisija i New Media
Consortium (NMC). U nizu izvješća NMC-a Horizon Report
prikazan je očekivani učinak tehnologija u nastajanju u
školskim zajednicama u cijelome svijetu u sljedećih pet
godina. Budući da se temelji na više od 12 godina
istraživanja i publikacija, može se smatrati najduljim
istraživanjem razvoja tehnologija u nastajanju i njihovog
uvođenja u obrazovanje.
Stručnjaci su se složili oko dva glavna neizbježna trenda:
promjene uloge nastavnika kao posljedice utjecaja IKT-a i
učinak platformi društvenih medija, kao što su Facebook i
Twitter, koje već nalaze put do učionice. To su samo
dvije od 18 tema koje su analizirane u izvješću Horizon
Report Europe: izdanje o školama za 2014. u kojem su
opisani ključni trendovi, značajni izazovi i važne
tehnološke novosti koje će vjerojatno donijeti promjene u
osnovnim i srednjim školama u 28 država članica u
sljedećih pet godina.
Očekuje se da će u srednjoročnom razdoblju od dvije do
tri godine sve veći naglasak na otvorenim obrazovnim
sadržajima (OER) i na istodobnoj primjeni tradicionalnih i
virtualnih metoda učenja imati snažan učinak u Europi.
Na globalnoj je razini također utvrđeno da bi se tim
trendovima mogli potaknuti novi modeli učenja i
podučavanja iskorištavanjem bogatih sadržaja koji su
dostupni putem interneta.
Među izazovima s kojima se suočavaju europske škole,
slabe digitalne kompetencije učenika smatraju se jednim
od rješivih izazova. On se već rješava djelovanjem
dionika i tvoraca politika na cijelom kontinentu, što je
vidljivo iz Okvira digitalnih kompetencija koji su nedavno
prihvatili predstavnici država članica EU-a u Tematskoj
radnoj skupini o IKT-u i obrazovanju u okviru Programa
za obrazovanje i osposobljavanje. S druge strane, aktivno
sudjelovanje učenika u oblikovanju nastavnih aktivnosti
smatra se većim izazovom i ne postoji jasna strategija za
njegovo rješavanje.
S obzirom na uočene trendove i izazove, skupina
stručnjaka je također ukazala na tehnološke promjene
kojima bi se mogli podržati ti pokretači inovacija i
promjena. Očekuje se da će sve više škola u roku od
godine dana ili manje uvesti računalstvo u oblaku i tablet
računala i upotrebljavati usluge kao što su Google Apps
za obrazovanje, Skype i Dropbox. Predviđa se da će
obrazovne igre biti uvedene u roku od dvije do tri godine
te se očekuje da će se personalizirano učenje i virtualni i
udaljeni laboratoriji u roku od četiri do pet godina
upotrebljavati u velikom broju škola.
U cilju lakšeg razumijevanja vjerojatnog učinka tih 18
tema na ključne misije europskih škola provedena je
daljnja analiza primjenom okvira koji je razvio Institut za
istraživanje budućih tehnologija Zajedničkog istraživačkog
centra (JRC-IPTS) za uvođenje inovacija za učenje
utemeljenih na IKT-u u velik broj škola. Time je
omogućeno povezivanje analize s ključnim pitanjima
relevantnosti, politike, vodstva i prakse koja su važna za
povećanje udjela inovativne pedagoške prakse u
okruženjima za učenje u kojima se upotrebljava IKT
(dijagram na stranici 2). Iako se sve teme mogu opisati
tako da ih se na neki način poveže sa svakim od osam
elemenata okvira, na dijagramu br. 1 prikazano je na koji
element najviše utječu. U okviru, koji je pripremljen u
ime GU EAC Europske komisije u okviru projekta
„Unapređenje kreativnih učionica u Europi”
(go.nmc.org/scaleccr1), okruženja za učenje, bez obzira
gdje se nalaze, smatraju se „živim ekosustavima” koji se
razvijaju s vremenom i mijenjaju u skladu s kontekstom i
kulturom u kojima se nalaze.
Š
2
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Elementi okvira za kreativne učionice
Prikaz tema iz izvješća Horizon Report Europe u odnosu na okvir Koncepta kreativnih učionica (CCR)
Legenda veza s temama izvješća Horizon Report Europe
TRENDOVI
TR1: Sve veća rasprostranjenost
društvenih medija
TR2: Preispitivanje uloge učitelja
TR3: Sve veće usmjeravanje na
otvorene obrazovne sadržaje
TR4: Sve češća primjena koncepata
hibridnog učenja
TR5: Razvoj učenja putem interneta
TR6: Porast učenja i ocjenjivanja
temeljenih na podacima
IZAZOVI
IZ1: Integracija IKT-a u obrazovanje
učitelja
IZ2: Slabe digitalne kompetencije
učenika
IZ3: Autentično učenje
IZ4: Spajanje formalnog i
neformalnog učenja
IZ5: Složeno razmišljanje i
komunikacija
IZ6: Sudjelovanje učenika u
oblikovanju učenja
TEHNOLOGIJE
TE1: Računalstvo u oblaku
TE2: Tablet računala
TE3: Igre i gemifikacija
TE4: Mobilno učenje
TE5: Personalizirano učenje
TE6: Virtualni laboratoriji i udaljeni
laboratoriji
3
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Uvod
a stranicama u nastavku ispituju se 18 tema
koje je pažljivo odabrala skupina stručnjaka
projekta Horizon Europe, a odnose se na
primjenu tehnologije u obrazovanju. Sve su
to područja koja će vjerojatno utjecati na
planiranje tehnologija i odlučivanje u sljedećih pet godina
(2014. – 2018.). Šest ključnih trendova, šest značajnih
izazova i šest važnih promjena u obrazovnoj tehnologiji
smještaju se izravno u kontekst njihovog vjerojatnog
učinka na ključne misije europskih škola i detaljno su i
jednostavnim rječnikom opisani u sažetim i nepristranim
izlaganjima. Svaki od njih povezan je s okvirom koji
stvara veze s ključnim pitanjima relevantnosti, politike,
vodstva i prakse.
Izvješće Horizon Report Europe: izdanje o školama za
2014. izradila je tvrtka New Media Consortium (NMC) u
suradnji s Glavnom upravom Europske komisije za
obrazovanje i kulturu (GU EK-a EAC), Zajedničkim
istraživačkim centrom – Institutom za buduće tehnološke
studije (JRC-IPTS), Sveučilištem Inholland, QIN AS-om i
poduzećem CellCove Ltd. Međunarodno priznata serija
izvješća NMC Horizon Report i regionalni NMC Tehnology
Outlooks dio su projekta NMC Horizon Project,
sveobuhvatnog pothvata NMC-a iz 2002. u okviru kojega
se utvrđuju i opisuju tehnologije u nastajanju koje će u
sljedećih pet godina vjerojatno imati veliki učinak na
obrazovanje u cijelom svijetu.
Cilj je ovog partnerstva za suradnju tako velikih razmjera
u kojemu sudjeluje više organizacija upoznati osobe iz
politike, vodstva i prakse na svim razinama čiji rad utječe
na europske škole, s ključnim trendovima, izazovima i
tehnološkim razvojem koji su ovdje opisani. Cilj je ovog
izvješća pomoći ministrima, upravnim odborima i
ravnateljima škola da na strateški način pristupe daljnjem
razvoju podučavanja, učenja i kreativnog razmišljanja.
Svaka je tema pažljivo analizirana i smještena u kontekst
mogućeg učinka na osnovne i srednje škole 28 država
članica Europske unije. Osim toga, u izvješću se nalaze
upućivanja i poveznice na više od 150 europskih
publikacija (izvješća, članaka, dokumenata politike,
blogova itd.), projekata (koje financira EU i nacionalnih
inicijativa) i raznih inicijativa politike iz cijele Europe.
Naglasak je u prva dva odjeljka izvješća na analizi
trendova koji utječu na odlučivanje o tehnologiji i
planiranje tehnologije odnosno na izazovima koji će
vjerojatno sprječavati uvođenje novih tehnologija. Svaki
odjeljak sadržava izričitu raspravu o utjecaju trenda ili
izazova na politiku, vodstvo i praksu u europskim
školama, te primjere i odgovarajuću literaturu.
Treći odjeljak, u kojem je opisano šest važnih novosti u
obrazovnoj tehnologiji, na kraju je uokviren tim
trendovima i izazovima. Na uvođenje ili odustajanje od tih
tehnologija u europskim školama u velikoj će mjeri
utjecati odgovori na te pokretače inovacija i promjena ili
prepreke inovacijama i promjenama na cijelom
kontinentu.
Cilj je ovog izvješća pomoći
ministrima, upravnim odborima i
ravnateljima škola da na strateški
način pristupe daljnjem razvoju
podučavanja, učenja i kreativnog
razmišljanja.
Rezultati u globalnom kontekstu
Izbor europskih stručnjaka na zanimljive se načine
preklapa s onima koji su pridonijeli globalnom izvješću
NMC Horizon Report: izdanje K-12 za 2014., koje
predstavlja analizu sektora u kojoj se istražuje uvođenje
tehnologije u osnovnom i srednjem obrazovanju u cijelom
svijetu (tablica 1.). Izbor je također sličan onome iz
izvješća NMC Horizon Report: izdanje o visokom
obrazovanju za 2014. u kojem je prikazan pregled
prihvaćanja tehnologija u ustanovama visokog
obrazovanja također iz međunarodne perspektive. Tim se
usporedbama objašnjavaju ključne teme ne samo u
europskim školama već i one čiji se učinak osjeća na
globalnoj razini.
Stručnjaci u okviru globalnog projekta Horizon K-12 i
Horizon Project Europe dijele zajedničku viziju da će se
uloga nastavnika bitno promijeniti u sljedećih nekoliko
godina, što je u velikoj mjeri rezultat razvoja IKT-a i
njegovog učinka na pedagoške promjene. Mnoge škole u
Europi već rade na preoblikovanju pristupa podučavanju
kako bi podržale kreativniju integraciju tehnologije te
veću suradnju i praktično učenje među učenicima. Obje
skupine također uočavaju mogući utjecaj koji bi otvoreni
obrazovni sadržaji (OER) i hibridni koncepti učenja mogli
imati na poticanje stvaranja novih modela učenja kojima
se iskorištava bogatstvo sadržaja dostupnih putem
interneta.
N
4
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Postoji i preklapanje stajališta stručnjaka projekta Horizon
Project Europe, koja su uglavnom usmjerena na pitanja
povezana sa školama, i stajališta skupine stručnjaka
globalnog projekta Horizon za visoko obrazovanje koji je
usmjeren, što se može zaključiti i iz samog imena, na
sveučilišta i ostale ustanove tercijarnog obrazovanja.
Obje su skupine uočile širenje društvenih medija i njihov
utjecaj na podučavanje i učenje. Platforme društvenih
medija, kao što su Facebook i Twitter, polako nalaze put
u učionice na svakoj obrazovnoj razini.
Tablica 1. Najvažniji trendovi u tri istraživačka projekta NMC Horizon
NMC Horizon Report globalno izdanje K-12 za 2014.
Horizon Report Europe: izdanje o školama za 2014.
NMC Horizon Report globalno izdanje o visokom
obrazovanju za 2014.
Kratkoročni trendovi
Preispitivanje uloge učitelja Sve veća rasprostranjenost društvenih medija
Sve veća rasprostranjenost društvenih medija
Prelazak na dubinsko učenje Preispitivanje uloge učitelja Integracija hibridnog učenja
Srednjoročni trendovi
Sve veći naglasak na OER Veći naglasak na OER Porast učenja temeljenog na podacima
Integracija hibridnog učenja Integracija hibridnog učenja Prelazak na učenike kao stvaratelje
Dugoročni trendovi
Ubrzavanje intuitivne tehnologije Razvoj učenja putem interneta Brzi odgovor na promjene
Preispitivanje funkcioniranja škola Porast učenja temeljenog na podacima
Razvoj učenja putem interneta
Kao rezultat širenja opsega i kvalitete učenja putem
interneta, škole i ustanove visokog obrazovanja u svoje
predmete brzo dodaju hibridne i druge elemente
temeljene na internetu. Te su skupine također uočile
ograničenja i, iako u ova dva sektora postoje različiti
izazovi, obje skupine stručnjaka prepoznaju da je
potrebno izmijeniti politiku i praksu kako bi se ostvarila
najveća moguća učinkovitost učenja putem interneta.
Osim toga, skupina stručnjaka projekta Horizon za visoko
obrazovanje i skupina stručnjaka za europske škole slažu
se da je učenje i ocjenjivanje temeljeno na podacima u
porastu i područja u nastajanju kao što su analitika
učenja i prilagodljivo učenje pokazuju potencijal za
praćenje ponašanja učenika u cilju bolje prilagodbe
obrazovanja njihovim potrebama.
.
Tablica 2. Najvažniji izazovi utvrđeni u tri istraživačka projekta NMC Horizon
NMC Horizon Report globalno izdanje K-12 za
2014.
Horizon Report Europe: izdanje o školama za 2014.
NMC Horizon Report globalno izdanje o visokom
obrazovanju za 2014.
Očekivano razdoblje uvođenja: godinu dana ili manje
Donesi vlastiti uređaj (BYOD) Računalstvo u oblaku Zamjena uloga s nastavnicima Računalstvo u oblaku Tablet računala Analitika učenja
Očekivano razdoblje uvođenja: dvije do tri godine
Igre i uvođenje igara u obrazovanje
Igre i gemifikacija 3D ispis
Analitika učenja Mobilno učenje Igre i gemifikacija
Očekivano razdoblje uvođenja: četiri do pet godina
Internet stvari Personalizirano učenje Kvantificiranje svakodnevice Nosiva tehnologija Virtualni laboratoriji i udaljeni
laboratoriji Virtualni pomoćnici
Nekoliko najviše rangiranih izazova koje je utvrdila
stručna skupina projekta Horizon Project Europe bilo je
jedinstveno za Europu i svojstveno lokalnim sredinama
(tablica 2.). Zabrinutost zbog digitalnih kompetencija
učenika pokazala se rješivim izazovom u Europi uglavnom
zbog stalnih napora dionika i tvoraca politika na cijelom
kontinentu. Okvir za digitalne kompetencije dobar je
primjer. Razvio ga je JRC-IPTS u ime GU EAC Europske
5
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
komisije i nedavno su ga prihvatili predstavnici država
članica EU-a u tematskoj radnoj skupini o IKT-u i
obrazovanju u okviru Programa za obrazovanje i
osposobljavanje (ET 2020.). Nekoliko država članica već
iskušava okvir kao sveobuhvatan pristup utvrđivanju,
opisu i ocjenjivanju digitalnih kompetencija. U izvješću
DIGCOMP2 pojašnjavaju se pitanja i utvrđuju moguća
rješenja od kojih se neka već provode. Još jedan je
specifičan europski izazov spajanje formalnog i
neformalnog učenja u kojem se odražava konsenzus
stručne skupine da bi vrste učenja koje se odvijaju kod
kuće i na drugim mjestima trebale biti bolje integrirane u
učionice.
Osim toga, skupina stručnjaka projekta Horizon Project
Europe smatra da je u razvoj autentičnog učenja i
složenog razmišljanja i komunikacije potrebno uložiti više
vremena i zajedničkih napora nego što je istaknula
skupina globalnog projekta Horizon Project K12. Obje
teme imaju jedinstvene definicije i kontekste u Europi u
usporedbi s ostalim dijelovima svijeta zbog čega su
opravdane različite analize i različite vrste primjera
projekata. U Sjedinjenim Državama, na primjer, neki
članovi skupine stručnjaka projekta Horizon za visoko
obrazovanje smatraju da su digitalni radni prostori
(makerspaces) utjelovljenje autentičnog učenja, dok su u
Europi, iako takvi radni prostori postoje, u središtu
rasprava europskih stručnjaka druge aktivnosti,
uključujući programe strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja i znanstvene inicijative građana.
Skupine stručnjaka iz svih triju projekata dijele neke vizije
u vezi s uporabom obrazovne tehnologije u školama, što
se vidi iz nekoliko tema koje se preklapaju (tablica 3.).
Igre i gemifikacija, na primjer, smatraju se važnim
novostima koje će za dvije do tri godine biti vrlo raširene.
Tri skupine stručnjaka također prepoznaju mogući učinak
analitike učenja i personaliziranog učenja, iako skupina
globalnog projekta Horizon za visoko obrazovanje smatra
da će se ovaj skup tehnologija početi primjenjivati u
kraćem roku nego što se to uglavnom smatra u školama.
Skupine projekta Horizon Project Europe i globalnog
projekta Horizon Project K-12 vjeruju da je računalstvo u
oblaku već sastavni dio školskih programa i da će se
tijekom sljedeće godine još više proširiti. Mnogi primjeri
konkretnih projekata u školama u kojima se upotrebljava
računalstvo u oblaku, kao što su aplikacije Google Apps
za obrazovanje, Skype, Dropbox i druge pokazuju pomak
prema iskorištavanju takve tehnologije za poticanje
suradnje, digitalnih kompetencija i produktivnosti.
Tablica 3. Usporedba tehnologija u tri istraživačka projekta NMC Horizon
NMC Horizon Report globalno izdanje K-12 za
2014.
Horizon Report Europe: izdanje o školama za 2014.
NMC Horizon Report globalno izdanje o visokom
obrazovanju za 2014.
Očekivano razdoblje uvođenja: godinu dana ili manje
Donesi vlastiti uređaj (BYOD) Računalstvo u oblaku Zamjena uloga s nastavnicima Računalstvo u oblaku Tablet računala Analitika učenja
Očekivano razdoblje uvođenja: dvije do tri godine
Igre i uvođenje igara u obrazovanje
Igre i gemifikacija 3D ispis
Analitika učenja Mobilno učenje Igre i gemifikacija
Očekivano razdoblje uvođenja: četiri do pet godina
Internet stvari Personalizirano učenje Kvantificiranje svakodnevice Nosiva tehnologija Virtualni laboratoriji i udaljeni
laboratoriji Virtualni pomoćnici
Stručna skupina projekta Horizon Project Europe uočila je
da se uvijek iznova javlja potreba povećanja pristupa
učenika laboratorijskoj opremi visokog kalibra koja im
omogućuje da izvode pokusa bez obzira na to gdje se
nalazili, izlažući ih stvarnim podacima koje upotrebljavaju
velike istraživačke i znanstvene organizacije. Ovim se
odabirom ističe naglasak koji ravnatelji europskih škola
stavljaju na osmišljavanje čestih prilika za učenje koje su
više autentične.
Ove su točke i usporedbe važan kontekst za glavni tekst
izvješća koji slijedi nakon ovog sažetka. U svakom od
njegova tri glavna odjeljka opisuje se šest bogatih tema
povezanih s tehnologijom i navode pažljivo sastavljeni
primjeri i dodatna literatura.
Metodologija
Da bi se izradilo izvješće Horizon Report Europe: izdanje
o školama za 2014., 53 stručnjaka u području europskog
obrazovanja, tehnologije i ostalim područjima sastalo se
6
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
kako bi donijeli teške odluke o tome koje će od tih tema
uvrstiti u izvješće za 2014. te kako bi utvrdili jesu li
ispuštena neka važna područja.
U stručnoj skupini projekta Horizon Report Europe 2014.
sudjelovale su 22 europske zemlje te nekoliko istaknutih
međunarodnih organizacija, uključujući Europsku
komisiju, OECD i UNESCO te europske mreže kao što su
European Schoolnet.3 Imena članova i njihova članstava u
strukovnim udruženjima navedeni su na kraju ovog
izvješća. Unatoč različitim pozadinama i iskustvima,
stručna skupina se složila da će svaki od ključnih
trendova koji su ovdje opisani utjecati na strateško
planiranje uvođenja tehnologije u europskim školama, da
svaki od značajnih izazova utječe na uvođenje tehnologije
u europske škole i da će svaka od šest opisanih
tehnologija utjecati na praksu osnovnoškolskog i
srednjoškolskog obrazovanja u Europi u sljedećih pet
godina.
Tijekom nekoliko mjeseci krajem 2013. i početkom 2014.
europska skupina stručnjaka raspravljala je i suzila broj
tema koje će biti uvrštene u izvješće Horizon Report
Europe: izdanje o školama za 2014. Cilj je primjera i
literature za svaku temu osigurati praktične modele i
pristup detaljnim informacijama.
Postupak koji se primjenjivao na istraživanje i izradu
izvješća Horizon Report Europe: izdanje o školama za
2014. utemeljen je na metodama koje se upotrebljavaju
u svim istraživanjima provedenima u okviru projekta NMC
Horizon. Za svako se izdanje preispituju deseci značajnih
trendova, ključnih izazova i tehnologija u nastajanju koji
bi se mogli uvrstiti, a zatim se popis sužava na teme koje
će biti predstavljene u završnom izvješću.
Da bi se izvršio spomenuti odabir, svako se izvješće
oslanja na veliku stručnost skupine koja prvo razmatra
širok skup važnih trendova, izazova i tehnologija u
nastajanju, dodaje one za koje smatra da nedostaju i
zatim svaki sve detaljnije ispituje sužavajući skup do
odabira konačnog popisa trendova, izazova i tehnologija.
Taj se postupak odvija na internetu i prikazan je na wiki
web-mjestu projekta Horizon Project NMC. Wiki web-
mjesto projekta trebalo bi predstavljati potpuno
transparentni prozor u svijet projekta kroz koji ne samo
da je moguće promatrati napredak u stvarnom vremenu,
već se na njemu nalazi potpuna evidenciju istraživanja za
svako od različitih izdanja objavljenih od 2006. Wiki koji
se upotrebljava za izvješće Horizon Report Europe:
izvješće o školama za 2014. dostupan je je na
europe.wiki.nmc.org.
Postupak za odabir tema u izvješću temelji se na
izmijenjenom postupku Delphi koji je razrađen tijekom 12
godina izrade serije izvješća NMC Horizon Report. Projekt
Horizon Project Europe započeo je krajem 2013.
sastankom istaknute skupine stručnjaka kao i u svakom
ciklusu projekata Horizon. Skupina stručnjaka projekta
Horizon Project Europe za 2014. sastojala se od
stručnjaka raznih pozadina, disciplina i interesa iz, kako je
prethodno navedeno, 22 europske zemlje.
Skupina stručnjaka je započela svoj rad sustavnim
pregledom postojeće literature – izvadci iz novina,
izvješća, eseji i drugi materijali iz prethodnih godinu ili
najviše dvije godine – o nizu aspekata tehnologija u
nastajanju. Članovi skupine stručnjaka dobili su opsežan
skup pažljivo pripremljenih materijala na početku projekta
kako bi se osiguralo da svi počinju od zajedničke početne
baze znanja o važnim promjenama u tehnologiji u
posljednje dvije godine. Članovi skupine stručnjaka zatim
su dali svoje primjedbe na pravovremeno istraživanje,
utvrdili odabire koji su se činili posebno relevantni i
primjereni i dodali ih skupu. Primjenom okvira za projekt
Horizon moglo se raspravljati o svim temama koje bi
mogle biti važne za podučavanje, učenje i kreativno
razmišljanje u europskim školama. Pažljivim odabirom
skupa RSS izvora iz stotina odgovarajućih publikacija
osigurali su ažurnost knjižnice s pomoćnim materijalima
tijekom rada.
Nakon te dubinske analize najnovijih dostupnih resursa,
stručna se skupina počela baviti pitanjima koja su u
središtu svake studije projekta NMC Horizon. Cilj je tih
pitanja bio potaknuti sveobuhvatan dijalog u stručnoj
skupini o zanimljivim trendovima, značajnim izazovima i
tehnologijama u nastajanju:
Za koje trendove očekujete da će znatno utjecati na način na koji europske škole
pristupaju ključnim misijama podučavanja, učenja ili kreativnog razmišljanja i kako će oni utjecati na politiku, vodstvo i praksu?
Što smatrate glavnim izazovima u vezi s podučavanjem, učenjem ili kreativnim
razmišljanjem s kojima će se europske škole suočiti u sljedećih pet godina i kako će oni utjecati na politiku, vodstvo i praksu?
Koje će tehnologije biti najvažnije za podučavanje, učenje ili kreativno
razmišljanje u europskim školama u sljedećih pet godina?
Koje smo tehnologije možda zaboravili? Razmotrite sljedeća povezana pitanja:
1
2
3
4
7
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
> Koje biste tehnologije uvrstili u uvriježene tehnologije koje neke škole u Europi danas koriste i koje bi sve europske škole trebale u velikoj mjeri upotrebljavati kao potporu nastavnom radu, učenju ili kreativnom razmišljanju ili radi olakšavanja potonjeg?
> Za koje bi tehnologije koje imaju čvrstu korisničku bazu u potrošačkoj, zabavnoj industriji ili u drugim industrijama europske škole trebale aktivno tražiti načine primjene?
> Za koje od ostalih tehnologija, iz bilo kojeg gospodarskog sektora, smatrate da bi se mogle razviti do te mjere da bi ih europske škole trebale uzeti u obzir u sljedećih četiri do pet godina?
Nakon otprilike dva tjedna rasprava na internetu,
odgovori na ta pitanja prebačeni su u posebni alat za
glasovanje u kojem ih je svaki član skupine stručnjaka s
pomoću sustava višestrukih glasova koji članovima
omogućuje ponderiranje svojeg odabira sustavno ocijenio
i odredio očekivani trenutak uvođenja. Od svakog se
člana također tražilo da smjesti svoj odabir u jednu od tri
kategorije koje se u slučaju trendova temelje na brzini
trenda, u slučaju izazova, na njihovoj relativnoj težini i u
slučaju tehnologija, na vjerojatnom početku uporabe u
velikom broju škola.4 Na početku postupka raspravljalo se
o oko 90 mogućih tema povezanih s tehnologijama u
nastajanju, od kojih je svaka bila popraćena mnoštvom
povezane literature, vijestima, istraživanjima i izvješćima.
U okviru sveobuhvatnog popisa trendova, izazova i
tehnologija koje su se izvorno razmatrale, dalje je
analizirano i prošireno 36 onih koji su se pojavili na vrhu
početnog postupka ocjenjivanja – četiri po podkategoriji.
Nakon što je utvrdila privremene rezultate, stručna je
skupina istražila niz implikacija. Trendovi i izazovi
promatrani su kroz leću politike, vodstva i prakse. Kriterij
za tehnologije bio je očekivani trenutak uvođenja.
Značajna količina vremena posvećena je formalizaciji tih
implikacija u obliku izvješća NMC Horizon Report. Nakon
što je na temelju tog rada provedeno konačno
glasovanje, privremeni su rezultati ponovno ocijenjeni.
Teme na vrhu te rang liste (šest u svakom od tri dijelova
izvješća) opisane su u ovom izvješću Horizon Report
Europe: izdanje o školama za 2014.
8
______________________________________________________________________________
______________________________________________________________________________
Read the full report here
Interested in these topics? Learn more about them
and other Horizon Project insights by “liking” the NMC
on Facebook at facebook.com/newmediaconsortium
and on Twitter at twitter.com/nmcorg.
Reach the European Commission on Facebook at
facebook.com/EuropeanCommission and on Twitter at
twitter.com/EU_Commission.
Discover Joint Research Centre's Science Hub at
https://ec.europa.eu/jrc and follow it on twitter
@EU_ScienceHub
1 http://is.jrc.ec.europa.eu/pages/EAP/SCALECCR.html 2 http://ftp.jrc.es/EURdoc/JRC83167.pdf (PDF) 3 http://www.eun.org 4 Uporaba u velikom broju škola za potrebe ovog projekta znači da je oko 20 % ustanova prihvatilo tehnologiju u
predmetnom razdoblju. Taj se podatak, na temelju istraživanja Geoffreya A. Moorea, odnosi na kritičnu masu uvođenja koja je potrebna kako bi postojala vjerojatnost da će ta tehnologija ući u opću uporabu.
Top Related