8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
1/45
Greti 1
GLOBALNOGLOBALNO
ZAGREVANJE I KJOTOZAGREVANJE I KJOTO
PROTOKOLPROTOKOLProf.Prof. drdr
IvanIvan GrGretieti,,
Univerzitet u BeograduUniverzitet u Beogradu
Hemijski fakultetHemijski fakultet
grzeticgrzetic@@chemchem..bgbg.ac..ac.yuyu
&& www.chem.bg.ac.yuwww.chem.bg.ac.yu
BeleBeleke za predavanjake za predavanja::
httphttp://://helixhelix..chemchem..bgbg.ac..ac.yuyu/~/~grzeticgrzetic/predavanja//predavanja/
http://www.chem.bg.ac.yu/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/mailto:[email protected]:[email protected]://www.chem.bg.ac.yu/http://www.chem.bg.ac.yu/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://helix.chem.bg.ac.yu/~grzetic/predavanja/http://www.chem.bg.ac.yu/mailto:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]:[email protected]8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
2/45
GrGretieti 22
SdrSdrajaj
UvodUvod
KjotoKjoto
protokolprotokol
OObavezebaveze zemaljazemalja lanicalanica KjKjotooto protokolaprotokola
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
AtmosferaAtmosfera
Spektar zraSpektar zraenja sa Suncaenja sa Sunca
UV i IR zraUV i IR zraenjeenje
Sudbina zraSudbina zraenja sa Suncaenja sa Sunca
Apsorpcija IR zraApsorpcija IR zraenja (COenja (CO22
, CH, CH44
, H, H22
O, NO, N22
O)O)
Trendovi promene koncentracije gasova staklene baTrendovi promene koncentracije gasova staklene batete
ZadrZadravanje IR zraavanje IR zraenja na Zemljienja na Zemlji
PosledicaPosledica --
globalno zagrevanjeglobalno zagrevanje
Izvori gasova staklene baIzvori gasova staklene ba
tete
PotePotekokoe okoe oko KjotoKjoto
protokolaprotokola
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
3/45
GrGretieti 33
UvodUvod
Promene u prirodi, posebno one koje su posledica emisije gasova,Promene u prirodi, posebno one koje su posledica emisije gasova,usledusled cegacega
nastaje efekat staklene banastaje efekat staklene bate, zte, zahtevale su akcijuahtevale su akciju
zemalja na meunarodnom nivou buduzemalja na meunarodnom nivou budui da se emitovani gasovii da se emitovani gasoviire po celoj atmosferi, ali i zbogire po celoj atmosferi, ali i zbog injeniceinjenice to je kontrola emisijeto je kontrola emisijegasova vrlo skup poduhvat, te je zajednigasova vrlo skup poduhvat, te je zajednika akcija naka akcija nameunarodnom nivou mnogo ekonomimeunarodnom nivou mnogo ekonominija. Prvi korak bio jenija. Prvi korak bio je
usvajanje, 9. maja 1992. godine,usvajanje, 9. maja 1992. godine, Okvirne konvencije UjedinjenihOkvirne konvencije Ujedinjenihnacija o promeni klimenacija o promeni klime. Ovom konvencijom je. Ovom konvencijom je utvrdenutvrden
sistem zasistem za
razmenu podataka o gasovima koji stvaraju efekat staklene barazmenu podataka o gasovima koji stvaraju efekat staklene bate,te,dok je redok je reavanje pitanjaavanje pitanja nacinanacina
ograniograniavanja emisije tih gasovaavanja emisije tih gasova
odloodloeno za nekieno za nekibuducibuduci trenutak.trenutak.
NaNaa zemlja jea zemlja je ratifikovalaratifikovala Okvirnu konvencija UN o promeniOkvirnu konvencija UN o promeniklime (Mklime (Meunarodni ugovorieunarodni ugovori 2/97). Slede2/97). Sledei korak bi bioi korak bi bio
ratifikovanjeratifikovanje
KjotoKjoto
protokola uz ovu konvencijuprotokola uz ovu konvenciju
to joto jo
nismonismo
uradili.uradili.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
4/45
GrGretieti 44
UvodUvod
KjotoKjoto
protokolprotokol
jeje usvojenusvojen
nana
tretreojoj
KonferencijiKonferenciji lanicalanica OkvirneOkvirne konvencijekonvencije UNUNoopromenipromeni klimeklime,, kojakoja jeje odrodranaana uu decembrudecembru 1997.god. u1997.god. u KjotuKjotu, u, u JapanuJapanu.. ProtokolProtokol jeje stupiostupio nana snagusnagu 16.02.2005.god. Do16.02.2005.god. Do sadasada jeje KjotoKjoto protokolprotokol
ratifikovaloratifikovalo
144144 zemaljazemalja
ukljuukljuujuujuii
EU.EU.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
5/45
GrGretieti 55
KjotoKjoto protokolprotokol -- lanicelanice
http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/1e/Kyoto_Protocol_participation_map_2005.png8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
6/45
GrGretieti 66
KjotoKjoto protokolprotokol
PromoviPromovie, podstie, podstie istrae istraivanje i razvoj i poveivanje i razvoj i poveanuanu
upotrebu, novih iupotrebu, novih i obnovljivihobnovljivih vidova energije,vidova energije,
PromoviPromovie i podstie i podstie tehnologije za kontrolu emisijee tehnologije za kontrolu emisijeugljen dioksida i naprednih iugljen dioksida i naprednih i inovativnihinovativnih
ekoloekolokiki
zdravih tehnologijazdravih tehnologija
PromoviPromovie odre odrive oblike poljoprivrede u svetluive oblike poljoprivrede u svetlurazmatranja klimatskih promena;razmatranja klimatskih promena;
ograniograniava ili smanjuje emisiju gasova staklene baava ili smanjuje emisiju gasova staklene batetekoje ne kontrolikoje ne kontrolie Montrealski Protokole Montrealski Protokol
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
7/45
GrGretieti 77
KjotoKjoto protokolprotokol
NajvaNajvaniji uspeh ovog protokola je biloniji uspeh ovog protokola je bilo utvrdivanjeutvrdivanje
obavezeobaveze ogranicenjaogranicenja i smanjivanje emisijei smanjivanje emisije estestgasova koji stvaraju efekat staklene bagasova koji stvaraju efekat staklene bate:te:
UgljenUgljen--dioksida (COdioksida (CO22
),),
Metana (CHMetana (CH44
),),
AzotoksidaAzotoksida
(N(N22
O),O),
HlorofluorougljovodonikaHlorofluorougljovodonika (HFC)(HFC)
PerfluorougljenikaPerfluorougljenika (PFC) i(PFC) i
SumporheksafluoridaSumporheksafluorida (SF(SF66 ))
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
8/45
GrGretieti 88
HALOGENIZOVAN UGLJENIKHALOGENIZOVAN UGLJENIK
HalogenizovanHalogenizovan
ugljenik bitan za efekatugljenik bitan za efekat
staklene bastaklene bate obuhvatate obuhvataperfluorougljenikeperfluorougljenike ((perfluorocarbonsperfluorocarbons --PFC) koji vode glavnoPFC) koji vode glavnoporeklo iz procesa proizvodnje aluminijuma iporeklo iz procesa proizvodnje aluminijuma ifluorougljovodonikefluorougljovodonike ((hydrofluorocarbonshydrofluorocarbons -- HFC) koji se danas koriste kao zamena zaHFC) koji se danas koriste kao zamena zahlorofluorougljenikehlorofluorougljenike (CFC) koji imaju(CFC) koji imajunegativan efekat na ozonski omotanegativan efekat na ozonski omota..
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
9/45
GrGretieti 99
PerfluorougljeniciPerfluorougljenici (PFC)(PFC)
PFC (CFPFC (CF44
, C, C22
FF66
, i C, i C33
FF88
) s) se koriste u sistemima zae koriste u sistemima zarashlaivanje kao i preparati za garashlaivanje kao i preparati za gaenje poenje poara. Naara. Na alost,alost,
pokazalo se da su to gasovi sa veoma izrapokazalo se da su to gasovi sa veoma izraenimenim efektimaefektimastaklene bastaklene batete. Njihovo vreme. Njihovo vreme ivota u atmosferi se penje i doivota u atmosferi se penje i do50.000 godina,50.000 godina, to je duto je due ode od ivotnog veka bilo kog drugogivotnog veka bilo kog drugog
poznatog gasa neprijatelja ozona (predmet Montrealskogpoznatog gasa neprijatelja ozona (predmet Montrealskogprotokola). Istraprotokola). Istraivanja obavljena 2003. godine su pokazala daivanja obavljena 2003. godine su pokazala da je najrasprostranjeniji PFC je najrasprostranjeniji PFC tetrafluorometantetrafluorometan
(CF(CF44
) ima) ima
potencijal stvaranja efekata staklene bapotencijal stvaranja efekata staklene bate koji je 6.500 putate koji je 6.500 puta
vevei od COi od CO22
, dok se potencijal, dok se potencijal heksafluoroetanaheksafluoroetana (C(C22 FF66 ))pokazao za 9.200 puta vepokazao za 9.200 puta veim od COim od CO22
. Ove osobine PFC su ve. Ove osobine PFC su ve
naterale mnoge razvijene zemlje da ih senaterale mnoge razvijene zemlje da ih se odreknuodreknu, odnosno, odnosnote sobine su ihte sobine su ih uvrstileuvrstile
uu KjotoKjoto
protokol.protokol.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
10/45
GrGretieti 1010
UgUgljendioksidljendioksid COCO22
Na globalnom nivou CONa globalnom nivou CO22 najvinajvie doprinosi efektue doprinosi efektu
staklene bastaklene ba
te, nekih 64%.te, nekih 64%.
Koncentracija COKoncentracija CO22 se povese poveala u poslednjih 200ala u poslednjih 200godina za 30%.godina za 30%.
Osnovni izvor ugljendioksida je sagorevanje fosilnihOsnovni izvor ugljendioksida je sagorevanje fosilnihgoriva.goriva.
VEK KONCENTRACIJA
XIX 0,0250 %
XX 0,0355 %XXI 0,0500 %
Koncentracija CO2 u vazduhu kroz vekove
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
11/45
GrGretieti 1111
Metan CHMetan CH44
Metan je sledeMetan je sledei gas koji doprinosi efektui gas koji doprinosi efektu
staklene bastaklene bate, nekih 20%.te, nekih 20%.
Koncentracija metana se poveKoncentracija metana se povealaala yaya nekihnekih145% u poslednjih 200 godina.145% u poslednjih 200 godina.
Osnovni izvori metana je u procesu varenjaOsnovni izvori metana je u procesu varenja
prepreivara (goveda, ovaca, koza i divljaci kaoivara (goveda, ovaca, koza i divljaci kaosrne i jeleni), zatim uzgajanje pirinsrne i jeleni), zatim uzgajanje pirina, prirodnia, prirodnigas i komunalne deponije.gas i komunalne deponije.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
12/45
GrGretieti 1212
AAZZOTOVI OKSIDIOTOVI OKSIDI
Azotovi oksidiAzotovi oksidi NONOxx
(N(N22
0, NO, NO0, NO, NO22
))
AAzzotoviotovi
oksidioksidi
najvenajveimim
delomdelom
vodevode
porekloporeklo
iizz antropogenihantropogenih
aktivnosti kao industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Uaktivnosti kao industrijska i poljoprivredna proizvodnja. Uznatno manjoj meri vode poreklo od prirodnih pojava kaoznatno manjoj meri vode poreklo od prirodnih pojava kaoumskih iumskih i stepskihstepskih
popoara.ara.
KoncentraciajKoncentraciaj
NONOxx
u poslednjih 200 godina je porasla zau poslednjih 200 godina je porasla za
punih 15%.punih 15%.
ovekov uticaj se u prvo vreme se odnosio na primenuovekov uticaj se u prvo vreme se odnosio na primenuprirodnih, a kasnije veprirodnih, a kasnije vetatakih ubrivakih ubriva. Tome doprinose jo. Tome doprinose jo
uzgajanjeuzgajanje mahunarkimahunarki ((leguninozaleguninoza), procesi fermentacije), procesi fermentacije
fekalija i procesi u zemljifekalija i procesi u zemljitu.tu. to se tito se tie procesa u zemljie procesa u zemljitutuovi su joovi su jo
uvek neispitani dovoljno, pa se ne zna tauvek neispitani dovoljno, pa se ne zna tano koji suno koji su
to procesi koji najvito procesi koji najvie doprinose emisiji azotovih oksida.e doprinose emisiji azotovih oksida.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
13/45
GrGretieti 1313
SFSF66
& CCl& CCl44
SumporSumporheksafluoridheksafluorid
SFSF66
ima ogromanima ogroman
potencijal za globalno zagrevanje. 1 kg SFpotencijal za globalno zagrevanje. 1 kg SF66 ima potencijal globalnog zagrevanja kolikoima potencijal globalnog zagrevanja kolikoima 23 tone COima 23 tone CO
22 tikomtikom 100 godina.100 godina.
UgljenterahloridUgljenterahlorid
CClCCl
44
ima potencijalima potencijal
globalnog zagrevanja koji je 1800 veglobalnog zagrevanja koji je 1800 vei odi odCOCO22
..
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
14/45
GrGretieti 1414
OBAVEZE ZEMALJAOBAVEZE ZEMALJA LANICALANICA
KYOTO PROTOKOLAKYOTO PROTOKOLA
ObavezeObaveze razvijenihrazvijenihzemaljazemalja ugovornicaugovornica KjotoKjotoprotokolaprotokola
ProtokolProtokol imaima zaza ciljcilj dada kvantifikujekvantifikuje obavezeobaveze ii utvrdiutvrdi dinamikudinamiku smanjenjasmanjenja nacionalnihnacionalnih
emisijaemisija
gasovagasova
sasa
efektomefektom
staklenestaklene
babatete
zaza
svakusvaku
drdravuavu
laniculanicu
KonvencijeKonvencije
kojakoja
sese nalazinalazi
nana
listilisti uu
AneksuAneksu
11
KonvencijeKonvencije
((svesve
industrijskeindustrijske
zemljezemlje
ii
zemljezemlje
uu
tranzicijitranziciji).). OvimOvim
ProtokolomProtokolom
sese industrijskeindustrijske
zemljezemlje
svetasveta
obavezujuobavezuju dada
svojesvoje
emisijeemisije
gasovagasova
sasa
efektomefektom
staklenestaklene
babatete
smanjesmanje
uuprosekuproseku
zaza
5,2% u5,2% u odnosuodnosu
nana
referentnureferentnu
1990.god., i1990.god., i
to uto uperioduperiodu odod 2008. do 2012.god.2008. do 2012.god. SveSve zemljezemlje kojekoje imajuimaju obavezuobavezu kvantifikovanogkvantifikovanog
smanjenjasmanjenja
emisijaemisija
navedenenavedene
susu
uu
AneksuAneksu
BB KjotoKjoto
protokolaprotokola..
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
15/45
GrGretieti 1515
OBAVEZE ZEMALJAOBAVEZE ZEMALJA LANICALANICA
KYOTO PROTOKOLAKYOTO PROTOKOLA
ObavezeObavezezemaljazemalja uu razvojurazvoju-- ugovornicaugovornica KjotoKjotoprotokolaprotokola
ZaZa zemljezemlje uu razvojurazvoju,, meumeu kojimakojima je ije i SrbijaSrbija,, ovajovaj ProtokolProtokol
nijenije
predvideopredvideo
nikakvenikakve
novenove
obavezeobaveze
uu
odnosuodnosu nana oneone kojekoje susu predvienepredviene KonvencijomKonvencijom,, tjtj..nijenije predvideopredvideo obavezuobavezu kvantifikovanogkvantifikovanog smanjivanjasmanjivanja emisijaemisija gasovagasova sasa efektomefektom staklenestaklene babatete,, aliali jejeostavljenaostavljena mogumogunostnost
dada
svakasvaka
odod
njihnjih
uubilobilo
komkom
trenutkutrenutku takvutakvu obavezuobavezu preuzmepreuzme, u, u skladuskladu sasa svojimsvojim mogumogunostimanostima,, ukljuukljuivanjemivanjem uu AneksAneks 11 KonvencijeKonvencije ii AneksAneks
BB ProtokolaProtokola..
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
16/45
GrGretieti 1616
PROGNOZEPROGNOZE
Prognoze ekspertskog tima UN i SvetskePrognoze ekspertskog tima UN i Svetskemeteorolometeoroloke organizacije suke organizacije su
susu
da moda moe doe doi doi do
porasta temperature od 1 do 6 stepeni. Premaporasta temperature od 1 do 6 stepeni. Premanajgorem scenariju, ako ninajgorem scenariju, ako nita ne promenimo i neta ne promenimo i nepopotujemotujemo KjotoKjoto
protokol, porast temperatureprotokol, porast temperature e bitie biti
oko 6 stepeni. Ako se strogo primenjujeoko 6 stepeni. Ako se strogo primenjuje KjotoKjoto protokol i najveprotokol i najveom moguom moguom brzinom pree saom brzinom pree safosilnih goriva nafosilnih goriva na obnovljiveobnovljive izvore energijeizvore energije(klimatske resurse(klimatske resurse
sunce, vetar,sunce, vetar,biomasabiomasa), kojih ima), kojih ima
sasvim dovoljno, tako da mosasvim dovoljno, tako da moemo da zaboravimo naemo da zaboravimo nafosilnafosilna goriva i nuklearne elektrane, porastgoriva i nuklearne elektrane, porasttemperaturetemperature e biti mnogo manji.e biti mnogo manji.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
17/45
GrGretieti 1717
MehanizmiMehanizmi trgovinetrgovine emisijamaemisijama
OdredbamaOdredbama KjotoKjoto protokola datim uprotokola datim u lanovima 6, 12lanovima 6, 12i 1i 17 p7 predvieno je uvoenje mehanizama trgovineredvieno je uvoenje mehanizama trgovineemisijama,emisijama, ime je omoguime je omoguen izvestan stepenen izvestan stepenfleksibilnostifleksibilnosti za industrijske zemlje i zemlje uza industrijske zemlje i zemlje utranzicijitranziciji
u pogledu ispunjavanja njihovih osnovnihu pogledu ispunjavanja njihovih osnovnih
obaveza koje se odnose naobaveza koje se odnose na kvantifikovanokvantifikovano smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene basmanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bate.te.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
18/45
GrGretieti 1818
MehanizmiMehanizmi trgovinetrgovine emisijamaemisijama
MMehanizamehanizam
zajednizajednikeke
implementacijeimplementacije::
dodo
2008.god.2008.god. industrijskiindustrijski razvijenerazvijene zemljezemlje imajuimaju mogumogunostnost dada rezultatrezultat smanjenjasmanjenja emisijaemisija ostvarenostvaren krozkroz projekteprojekte zajednizajednikeke realizacijerealizacije nana teritorijiteritoriji drugihdrugih zemaljazemalja iziz AneksaAneksa KonvencijeKonvencije,,pripipripiuu
ispunjavanjuispunjavanju
deladela
svojihsvojih
preuzetihpreuzetih obavezaobaveza..
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
19/45
GrGretieti 1919
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
MehanizamMehanizam istog razvoja (CDMistog razvoja (CDM-- CleanClean DevelopmentDevelopment MechanismMechanism):): omoguomoguuje industrijski razvijenimuje industrijski razvijenimzemljama i drugim zemljama sa liste izzemljama i drugim zemljama sa liste iz AneksaAneksa
11
Konvencije da izvrKonvencije da izvre implementaciju projekata kojima see implementaciju projekata kojima seredukuju emisije gasova sa efektom staklene baredukuju emisije gasova sa efektom staklene bate ute uzemljama u razvoju, prizemljama u razvoju, pri emuemu sertifikovanesertifikovane iznoseiznoseredukcije emisija generisane takvim projektom moguredukcije emisija generisane takvim projektom mogupripisati ispunjavanju dela svojih obaveza u pogledupripisati ispunjavanju dela svojih obaveza u pogledusmanjenja emisija (smanjenja emisija (sertifikovanisertifikovani iznos se oduzima odiznos se oduzima odkvotekvote
industrijske zemlje kao investitoraindustrijske zemlje kao investitora istog razvoja iistog razvoja i
dodajedodaje kvotikvoti nacionalnih emisija zemlje u razvoju koja jenacionalnih emisija zemlje u razvoju koja jeu CDM projektu primalacu CDM projektu primalac iste tehnologije,iste tehnologije, ime seime sezemlja u razvoju praktizemlja u razvoju praktino zaduno zaduuje dodatnimuje dodatnim kvotamakvotama emisija kojeemisija koje e u budue u budunosti morati da smanjuje).nosti morati da smanjuje).
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
20/45
GrGretieti 2020
MehanizmiMehanizmi
trgovinetrgovine
emisijamaemisijama
MMehanizamehanizam trgovinetrgovine emisijamaemisijama:: ovajovaj mehanizammehanizam mogumogu koristitikoristiti samosamo
zemljezemlje
kojekoje
susu
nana
listilisti
uu AneksuAneksu
11 KonvencijeKonvencije
((industrijskeindustrijske
zemljezemlje
ii zemljezemlje
uu tranzicijitranziciji),), nana
tajtaj
nanainin
toto
deodeo
svojihsvojih
dodeljenihdodeljenih
kolikoliinaina
emisijaemisija
kojekoje
mogumogu
emitovatiemitovati
uu tokutoku
obavezujuobavezujuegeg
periodaperioda,,
mogumogu transferisatitransferisati drugojdrugoj zemljizemlji sasa listeliste iziz AneksaAneksa 11 KonvencijeKonvencije..
Kako bi se zemljamaKako bi se zemljama lanicamalanicama KjotoKjoto
protokola olakprotokola olakalo prihvatanjealo prihvatanje
odredabaodredaba
sporazuma i istovremeno dao podstrek SAD da mu pristupi,sporazuma i istovremeno dao podstrek SAD da mu pristupi,
protokol dozvoljava koriprotokol dozvoljava korienje i ovog "fleksibilnog mehanizmaenje i ovog "fleksibilnog mehanizma
--
trgovina emisijama ugljen dioksida. Prema sporazumu, nacije kojetrgovina emisijama ugljen dioksida. Prema sporazumu, nacije koje emituju manje gasova staklene baemituju manje gasova staklene bate od predvienete od predviene kvotekvote mogu damogu da
prodaju emisione kredite zemljama veprodaju emisione kredite zemljama veim zagaivaim zagaivaima.ima.
To znaTo znai da kompanije koje uspei da kompanije koje uspeno redukuju emisije u veno redukuju emisije u veoj merioj meri
od traod traene ili nisu dostigle emisije koje su im dozvoljene, mogu daene ili nisu dostigle emisije koje su im dozvoljene, mogu datrguju emisionim kreditima sa kompanijama koje nisu uspele ili ntrguju emisionim kreditima sa kompanijama koje nisu uspele ili nisuisuu stanju da ostvare postavljene zahteve.u stanju da ostvare postavljene zahteve. Koncept je sa odreenimKoncept je sa odreenimuspehom primenjen za smanjivanje emisija uzrouspehom primenjen za smanjivanje emisija uzronika smoga i kiselihnika smoga i kiselih
kikia.a.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
21/45
GrGretieti 2121
MehanizmiMehanizmi trgovinetrgovine emisijamaemisijama
Srbija iako ima rezervi u emisiji gasovimaSrbija iako ima rezervi u emisiji gasovimastaklene bastaklene bate do sada nije prodavala svojete do sada nije prodavala svoje
kvotekvote ni jednoj razvijenoj zemlji.ni jednoj razvijenoj zemlji.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
22/45
GrGretieti 2222
AtmosferaAtmosfera
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
23/45
GrGretieti 2323
PromenaPromena
temperaturetemperaturesa visinomsa visinom
AtmosferaAtmosfera
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
24/45
GrGretieti 2424
Promena pritiskaPromena pritiska
sa visinomsa visinom
Vazduh jeVazduh je stistiljivljiv,,zato je gustinazato je gustina
vazduha na 0 mvazduha na 0 mnadmorskenadmorske
visinevisine
1,2 kg/m1,2 kg/m33, dok je, dok jena 5000 mna 5000 m
nadmorskenadmorske visinevisinenjegova gustinanjegova gustinasvega 0,7 kg/msvega 0,7 kg/m3.3.
AtmosferaAtmosfera
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
25/45
GrGretieti 2525
SASTAV ATMOSFERESASTAV ATMOSFERE
GasoviGasovi KoncentracijaKoncentracija
AzotAzot
(N(N22
)) 78.08%78.08% zapreminskihzapreminskih
((iliili
780,800780,800 ppmvppmv))
KiseonikKiseonik
(O(O22
)) 20.95%20.95% zapreminskihzapreminskih
((iliili
209,500209,500 ppmvppmv))
Argon (Argon (ArAr)) 0.93%0.93% zapreminskihzapreminskih
((iliili
9,3009,300 ppmvppmv))
VodenaVodena
parapara
(H(H22
O)O) 0 to 1 or 2%0 to 1 or 2% zapreminskihzapreminskih
((iliili
do 20,000do 20,000 ppmvppmv))
UgljenUgljen
dioksiddioksid
(CO(CO22
)) 365365 ppmvppmv
VodonikVodonik
(H(H22
)) 500500 ppbvppbv
HelijumHelijum
(He)(He) 524524 ppbvppbv
Neon (Ne)Neon (Ne) 18181818 ppmvppmv
OzonOzon
(O(O33
) u) u troposferitroposferi 0.02 do 0.10.02 do 0.1 ppmvppmv
Ozone (OOzone (O33
) u) u stratosferistratosferi 0.1 do 100.1 do 10 ppmvppmv
Metane(CHMetane(CH44
)) 1.71.7 ppmvppmv
AzotAzot
oksidoksid
(N(N22
O)O) 0.310.31 ppmvppmv
Freon CFCFreon CFC--12 (CF12 (CF22
ClCl22
)) 0.50.5 ppbvppbv
Freon CFCFreon CFC--11 (CFCl11 (CFCl33)) 0.30.3 ppbvppbv
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
26/45
GrGretieti 2626
ELEKTROMAGNETNIELEKTROMAGNETNI
SPEKTARSPEKTARPodelaPodela::
RadioRadio talasitalasi
MikrotalasiMikrotalasi
InfracrvenoInfracrveno
zzraraenjeenje
VidljivaVidljiva svetlostsvetlost
UltraljubiUltraljubiastoasto
zrazraenjeenje
RendgenskoRendgenskozrazraenjeenje
Gama zraGama zraenjeenje
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
27/45
GrGretieti 2727
Spektar zraSpektar zraenjaenja sa Suncasa Sunca
NajveNajvei deo radijacije sai deo radijacije sasunca koncentrisan je nasunca koncentrisan je na
vidljivi deovidljivi deo spektraspektra. Uska. Uskaenergetska traka od 400energetska traka od 400do 700do 700 nmnm
predstavljapredstavlja
43% od ukupne radijacije43% od ukupne radijacijekoja stikoja stie sa Sunca nae sa Sunca naZemlju. Talasne duZemlju. Talasne duineinekrakrae ode od vidljvidljiivogvog
spektraspektra
(
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
28/45
GrGretieti 2828
Koje zraKoje zraenje Zemlja emitujeenje Zemlja emituje
Sunce emituje energiju na viim talasnim duinama nego Zemlja.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
29/45
GrGretieti 2929
UVUV zrazraenjeenje
U ovu oblast spadaU ovu oblast spada
ultravioletnoultravioletnozrazraenjeenje (UV)(UV) kojekojese deli na talasnose deli na talasno
podrupodruje:je: od 200 do 280od 200 do 280nmnm i naziva sei naziva seUVUV--C zraC zraenje,enje,
od 280 do 320od 280 do 320nmnm egzistira UVegzistira UV--B zraB zraenje, aenje, a od 320od 320--400400 nmnm UVUV--A zraA zraenje.enje.
Slika:
Raspodela ozona sa visinom.
Stepen prodiranja UV zraenja do zemlje. Na povrinu Zemlje stie94% od UV-A, 6% od UV-B i 0% od UV-C zraenja.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
30/45
GrGretieti 3030
IR zraIR zraenjaenja
Infracrveno zraInfracrveno zraenje se deli na:enje se deli na:
Daleku infracrvenu oblast (1mm do 10Daleku infracrvenu oblast (1mm do 10m)m) Srednju infracrvenu oblast (10Srednju infracrvenu oblast (10m do 2,5m do 2,5m )m ) Blisku infracrvenu oblast (2.500nm do 750nm)Blisku infracrvenu oblast (2.500nm do 750nm)
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
31/45
GrGretieti 3131
Sudbina zraSudbina zraenja sa Suncaenja sa Sunca
Vidljiva svetlost seVidljiva svetlost sena razlina razliite naite naineineodbija, apsorbuje naodbija, apsorbuje naZemlji.Zemlji.
AkumuliranaAkumuliranaenergija poreklom saenergija poreklom saSunca na Zemlji seSunca na Zemlji sepotompotom reemitujereemituje u
uobliku nevidljivogobliku nevidljivoginfracrvenoginfracrvenogzrazraenja.enja.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
32/45
GrGretieti 3232
Apsorpcija zraApsorpcija zraenjaenja
Po
-
primarno zraenje
b
absorbujui sloj
P
proputeno zraenje
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
33/45
GrGretieti 3333
COCO22
: Apsorpcija IR zra: Apsorpcija IR zraenjaenja
Talasna
duina Frekvencija Talasni
broj
u cm-1 Energija
u kJ/mol
100m - 1m3*1012Hz -3*1014Hz
100 - 10000 1 - 100
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B08/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
34/45
GrGretieti 3434
CHCH44 : Apsorpcija IR zra: Apsorpcija IR zraenjaenja
4000
cm1
= 2500 nm; 1000 cm1
= 10000 nm; 100 cm1
= 100000 nm
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
35/45
GrGretieti 3535
NN22 O: Apsorpcija IR zraO: Apsorpcija IR zraenjaenja
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
36/45
GrGretieti 3636
Apsorpcija IR zraApsorpcija IR zraenjaenja
Talasna
duina Frekvencija Talasni
broj
u cm
-1
Energija
u kJ/mol
100m - 1m3*1012Hz -3*1014Hz
100 - 10000 1 - 100
http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%95%D0%BD%D0%B5%D1%80%D0%B3%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D1%80%D0%BE%D1%98&action=edit&redlink=1http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A4%D1%80%D0%B5%D0%BA%D0%B2%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A2%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%81%D0%BD%D0%B0_%D0%B4%D1%83%D0%B6%D0%B8%D0%BD%D0%B08/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
37/45
GrGretieti 3737
Apsorpcija IR zraApsorpcija IR zraenjaenja
GasoviGasovi KoncentracijaKoncentracija
VodenaVodena
parapara
(H(H22
O)O) 0 to 1 or 2%0 to 1 or 2% zapreminskihzapreminskih
((iliili
do 20,000do 20,000 ppmvppmv))
UgljenUgljen
dioksiddioksid
(CO(CO22
)) 365365 ppmvppmv
Metane(CHMetane(CH44
)) 1.71.7 ppmvppmv
AzotAzot
oksidoksid
(N(N22
O)O) 0.310.31 ppmvppmv
Freon CFCFreon CFC--12 (CF12 (CF22
ClCl22
)) 0.50.5 ppbvppbv
Freon CFCFreon CFC--11 (CFCl11 (CFCl33
)) 0.30.3 ppbvppbv
Apsorpcija IR zraenja u prisustvu ugljendioksida je posebno
znaajna jer je ovaj gas, kao tei od vazduha, koncentrovan pripovrini Zemlje tako da je u tim delovima atmosfere apsorpcijanajvea. To znai da su efekti staklene bate u prizemnim
delovima troposfere najvei.
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
38/45
GrGretieti 3838
Apsorpcija zraApsorpcija zraenja sa Suncaenja sa SuncaUV VIS IR near IR far
4000
cm1
= 2,5 m
1000 cm1
= 10 m
100 cm1
= 100 m
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
39/45
GrGretieti 3939
Gasovi stakleneGasovi staklene
babatete
PromenaPromenakoncentracijekoncentracije
gasovagasovastaklene bastaklene batete
tokomtokomposlednjih 150poslednjih 150godinagodina
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
40/45
GrGretieti 4040
Trendovi promene koncentracije gasova stakleneTrendovi promene koncentracije gasova staklene
babate u poslednjih nekoliko godinate u poslednjih nekoliko godina
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
41/45
GrGretieti 4141
ZadrZadravanje IR zraavanje IR zraenja na Zemljienja na Zemlji
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
42/45
GrGretieti 4242
PosledicaPosledica --
globalno zagrevanjeglobalno zagrevanje
http://en.wikipedia.org/wiki/Image:Instrumental_Temperature_Record.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/Image:Instrumental_Temperature_Record.pnghttp://en.wikipedia.org/wiki/Image:Instrumental_Temperature_Record.png8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
43/45
GrGretieti 4343
GLEGLEERI KOJI NESTAJUERI KOJI NESTAJU
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
44/45
GrGretieti 4444
Izvori gasova staklene baIzvori gasova staklene batete
8/8/2019 Globalno Zagrevanje i Kjoto Protokol
45/45
POTEPOTEKOKOE OKO KJOTOE OKO KJOTO
PROTOKOLAPROTOKOLA
SADSAD ieie
najvenajvei na svetu proizvoai na svetu proizvoa
gasova staklene bagasova staklene bate (vite (viee
od jedne treod jedne treine emisija zemaljaine emisija zemalja AneksaAneksa
I u 1990. godini KrajemI u 1990. godini Krajem
1999. godine). Emisija gasova koji stvaraju efekat staklene ba1999. godine). Emisija gasova koji stvaraju efekat staklene bateteu SAD seu SAD sepovecalapovecala
za 12% iznad vrednosti izmerenih u 1990.za 12% iznad vrednosti izmerenih u 1990.
godini i procenjuje se povegodini i procenjuje se poveanje od 10% do 2008.anje od 10% do 2008.
PovePoveanje emisije ovih gasova vaanje emisije ovih gasova vai i za druge industrijskii i za druge industrijski
razvijene zemlje, posebno za Japan i Kanadu. Na kraju se morazvijene zemlje, posebno za Japan i Kanadu. Na kraju se moeezakljuzakljuiti da, iako je primena ovog protokola i neophodna iiti da, iako je primena ovog protokola i neophodna ipravnopravno obavezujuobavezujuaa, izvr, izvravanje meunarodnih obaveza i daljeavanje meunarodnih obaveza i daljeostaje sveopostaje sveopti problem, posebno kada ono podrazumeva veliketi problem, posebno kada ono podrazumeva velike
ekonomske troekonomske trokove za drkove za drave potpisniceave potpisnice rere
je o milijardamaje o milijardamadolara.dolara.
Jedna od fatalnih posledicaJedna od fatalnih posledica neprimenjivanjaneprimenjivanja
ovog protokola jeovog protokola je
globalno zagrevanje koje postaje sve ozbiljnije.globalno zagrevanje koje postaje sve ozbiljnije.
Top Related