UNIVERSITY OF MONTENEGROYHlIBEP3If1ET WIlE roPE <DlfJI030<J>CKH <J>AKYJITET FACULTY OF PHILOSOPHY .Ll:aHIW3 bojoBMha 66 Danila Bojovi6a bb II.cp. 91 P.O. Box 91 81400 HI-U<IUlln 81400 Niksi6
MontenegroLWHa fopa
TeL +38240243 921, 2,43913, 243 976 Fax: +38240247 109, e-mail: [email protected]
N2 [) 1- R8r DatlUll \.'1. oS Q.e[\(
UNlVERZITET eRNE GORE Senatu
PODGORICA
Vijece Filozofskog fakulteta na sjednici, odrZanoj 14. 05. 2014 godine, prihvatilo je lzvjestaj 0 ocjeni doktorske disel1acije Jezik i stH Nikole Lopicica, mr Danijele RisticRadojevic.
Vijece Fakulteta na osncvu clanova 35 i 36. Pravila doktoskih studija, predlaze Senatu Univerziteta da:
- Prihvati doktorsku disertaciju Jezik i stil Nikole Lopicica, mr Danijele Ristic-Radojevic i izvjestaj 0 ocjeni disertac:je i
- imenuje Komisiju za odbranu u sastavu:
1. Prof. dr Zorica Radulovic, Filozofski fakultet Niksic 2. Prof. dr Rajka Glusica, Filozofski fakultet Niksi6 3. Prof. dr Hasnija Muratagic-Tuna, Filozofski fakultet Sarajevo
I Saglasnost na izbor KOMISIJE Za ODBRANU doktorske disertacije Fakultet FILOZOFSKI
UNIVERZITET eRNE GORE SENATU
Kao prilog uz zahtjev za davanje saglasnosti na izbor komisije na odbranu doktorske disertacije kandidata mr Danijele Ristic-Radojevic, dostavljamo sljedeci
TABELARNI PREGLED PODATAKA
I
I.Autor doktorske disertacije je Ristic-Radojevic (Marko) Danijela. 2. Brani se doktorska disertacija pod nazivom Jezik i stil Nikole Lopicica, iz naucne oblasti: Nauka 0 jeziku. 3. Senat Univerziteta erne Gore dao je saglasnost: na temu doktorske disertacije i na izbor mentora (l1a sjednici od 7. 07.2011. godine), kao i l1a izbor Komisije za ocjenu doktorske c1isertacije (na sjednici od 19. 12.2013. godine). 4. Izvjestaj komisije za ocjenu doktorske disertacije istaknut je na oglasnoj tabli Fakulteta 27.01. 2014. godine, ana oglasnoj tabli Univerziteta 27.01. 2014. godine. Objavljenje u
dnevnoj spampi -listu Pobjcda 28.01. 2014. godiue godine, a sve u skladu sa clanom 34. Pravila doktorskih studija. 5. A) U skladu sa clanom 35. Pravila, kandidat je u propisnom roku (od sest mjeseci) postupio po datim primjedbama.
B) Odlukom Senata Univerziteta od 7. 07. 2011. godine odobrena je tema doktorske disertacije, te je prema clanu 76 Statuta Univerziteta ispunjen uslov da se ista brani u roku ad scst godina. Po dobijanju pozitivne ocjene, tj. Izvjestaja Komisije za ocjenu doktorske disertacije, Vijece Fakulteta na sjednici od 14.05.2014. godine, prihvatilo je ovu disertaciju u smislu ispunjavanja uslova za odbranu (clan 36 Pravila) te predlaze sljedecll Komisiju za odbranu doktorske disertacije:
1) Dr Zorica RaduJovic, univerzitetsko zvanje redovni profesor, sa Filo2ofskog fakulteta u Niksi6u, koja je kao mentor istovremeno i clan komisije.
Objavio je sljedece naul':ne radove* (doktorska disertacija, monografije, studije, univerzitetske udzbenike, ;macajnije clanke u medjunarodnim i u domacim naucnim casopisima) i ima i druge znacajnije naucne reference (radove na naucnim skupovima, uvodna predavanja po pozivu, ... ) iz naucne oblasti iz koje je i uradjena doktorska disertacija (dati u prilogu).
Na osnovu izlozenog, po strud on je iz iste naucne oblasti kojoj pripada i problematika doktorske disertacije, shodno ctanu 33 Pravila: Nauka 0 jeziku
2) Dr Rajka Glusica, univerzitetsko zvanje redovni profesor, sa Filozofskog fakulteta u Niksicu.
Objavio je sljedece naucne radove* (doktorska disertacija, monografije, studije, univerzitetske udzbenike, znacajnije (;Ianke 1I medjunarodnim i u domacim naucnim casopisima) j lma i drug,e znacajnije naucne reference
(radove na nau1':nim skupovima, uvodna predavanja po pozivu, ...) iz nauene oblasti iz koje je i uradjena doktorska disertacija (dati u prilogu).
Na osnovu izlozenog, po struci on je iz iste naucne oblasti kojoj pripada i problematika doktorske disertacije, shodno Clanu 33 Pravila: Nauka 0 jeziku
3) Dr Hasnija lVIuratagic-Tuna, univerzitetsko zvanje redovni profesol', sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Objavioje sljedece naucne radove* (doktorska disertacUa, monografije, studije, univerzitetske udzbenike, znacajnije 1':lanke u medjunarodnim i u domaCim nauenim casopisima) i ima i druge znacajnije naucne reference (radove na naucnim skupovima, uvodna predavanja po pozivu, ...) iz naucne oblasti iz koje je i uradjena doktorska disertacij a (dati u pri logu).
Na osnovu izlozenog, pO struci on je iz iste naucne oblasti kojoj pripada i problematjka doktorske disertacije, shodno elanu 33 Pravila: Nauka 0 jeziku
Za slucaj da komisUa ima veCi broj clanova (tada pet): 4) --__--__---
Objavio je sljedece nnuene radove* (doktorska disertacija, monografije, studije, univerzitetske udzbenike, zna~ ajnije naucne reference (radove na naucnim skupovima, uvodna predavanja po pOZiVll, ...) iz naucne oblasti iz koje je i uradjena dokwrska disertacija (dati u prilogu).
Na osnovu izJozenog, po struci on je iz iste naucne oblasti kojoj pripada i problematika doktorske disertacije, shodno Clanu 33. PraviJa (naziv naucne oblasti).
5) ~-__ Objavio je sljedece naucne radove* (doktorska disertacija, monografije, studije, univerzitetske udzbenike,
znacajnije clanke 11 medjunarodnim i u domacim nau~nim casopisima) i ima i druge znacajnije naucne reference (radove na nau~nim skupovima, uvodna predavnnja po pozivu, ...) iz naucne oblasti iz koje je i uradjena doktorska disertacij a (dati u pri logu).
Na osnovu izJozenog, po struci on je iz iste naucne oblasti kojoj pripada i problematika doktorske disertacije, shodno clanu 33. Pravila (naziv naucne oblasti): Metodika nastave.
Ispunjeni su uslovi iz c]ana 36. Pravila da najmanje jedan Clan komisije nije u radnom odnosu na OVOl11 Fakultetu.
NAPOMENA: ~
Prilog: I. Stav Yijeca Fakulteta sa obrazlozenjem za predlog Komisije za odbranu doktorske disertacije. 2. Izvjestaj Komisije za ocjenu doktorske disertacije 3. Fotokopija obavjestenja u stampi.
15.05.2014. godine. DEKAN /I
C '~AX--Prof. ~gOje Cerovic
* Prczime i ime autora, naziv naucnog rada, mjesto izdavanja, izdavac, godina izdavanja, fonnat, broj strana.
1
Na osnovu člana 18 stav 1 tačka 5 Statuta Univerziteta Crne Gore a u vezi sa članom 33
Pravila studiranja na doktorskim studijama, Senat Univerziteta Crne Gore na predlog Vijeća
Filozofskog fakulteta br. 01-2806 od 12. XII 2013. godine na sjednici održanoj 19. XII 2013.
godine, imenovao nas je u Komisiju za ocjenu doktorske disertacije Jezik i stil Nikole Lopičića
kandidata mr Danijele Ristić-Radojević.
Nakon iščitavanja ove doktorske disertacije Komisija podnosi sljedeći:
IZVJEŠTAJ
O OCJENI DOKTORSKE DISERTACIJE
1. OSNOVNI PODACI O DOKTORSKOJ DISERTACIJI
Mr Danijela Ristić-Radojević predala je na ocjenu doktorsku disertaciju pod nazivom Jezik i
stil Nikole Lopičića. Rad je napisan na 405 strana i sadrži 147 bibliografskih jedinica. Sastoji se
od predgovora, izvoda iz teze na crnogorskom i engleskom jeziku, uvoda, izvora, skraćenica i
opštih napomena o njima, metodološkog pristupa, istraživačkog dijela, zaključka, literature i
priloga iz rukopisne zaostavštine Nikole Lopičića.
Rad pripada oblasti lingvističke i lingvostilističke analize a istraživanje je urađeno na
cjelokupnom korpusu Lopičićeva djela u težnji da analiza bude sveobuhvatna i iscrpna, dakle na
svih šest knjiga njegovih sabranih djela (N. M. Lopičić, Sabrana dela I-VI, Beograd 2002. god.).
Prva knjiga sabranih djela Seljaci obuhvata 15 pripovjedaka, studiju Janka Đonovića Neke
marginalije o životu i delu Nikole Lopičića, književne prikaze, komentare i osvrte. Druga knjiga
Na kamenu sadrži 20 pripovjedaka, studiju Đuze Radovića i prikaz Verke Škurla-Ilijić koji se
odnosi na zbirku pripovjedaka Seljaci i ogled Milorada Stojovića pod nazivom Naš prvi moderni
pripovjedač. Treća knjiga Domaće ognjište donosi 28 do tada neobjavljenih pripovjedaka i
nekoliko prikaza književnog opusa pisca. U četvrtoj knjizi je roman Ne diraj palmu i prikazi
književnih kritičara Boža Bulatovića, Alekse Pejovića, Janka Đonovića, Alekse Ivanovića i Mire
2
Boglić. Petu knjigu sabranih djela čine dvije drame – Serdar i Na katedri, kao i 26 pjesama
podijeljenih na tri motivska ciklusa (Kamenu moj poskitani, Crni krug, Prostorom tvojim dirnut).
Šestu knjigu Pripovijetke i drugi spisi čini pet djelova. Prvi dio se sastoji od 13 pripovjedaka,
drugi obuhvata članke, prikaze i osvrte Nikole Lopičića napisane u periodu od 1932. do 1941.
godine. U trećem dijelu su Lopičićeva pisma književnicima Jovanu Popoviću i Ivu Andriću; u
četvrtom dokumenta u vezi sa književnom djelatnošću ovog pisca a u petom 36 tekstova drugih
autora o Lopičićevom književnom radu.
U disertaciji su dati svi nazivi bibliografskih jedinica Nikole Lopičića, skraćenice i opšte
napomene o njima.
2. PREDMET DISERTACIJE
Jezik Nikole Lopičića opisan je na svim gramatičkim nivoima, što znači da ga čine fonetski,
morfološko-tvorbeni, leksički i sintaksički sloj. Posebno poglavlje posvećeno je stilskoj analizi i
osobinama stilskog izraza pisca, što, međutim, ne znači da se ova dva pristupa – gramatički
(normativni) i stilistički polarizuju, već, naprotiv, u analizi normativnih gramatičkih fakata
kandidatkinja je posebno nastojala da istakne ona jezička sredstva koja su stilski markirana. Na
taj način težila je da obje komponente budu podjednako zastupljene u radu te da obrada čisto
gramatičkih kategorija i analiza na svim gramatičkim nivoima, koja se samom temom
podrazumijeva, ne sklizne u prostu deskripciju i nabrajanje pojmovnih gramatičkih kategorija
koje su u jeziku pisca prepoznate.
Pored pripovjedaka koje se smatraju njegovim reprezentativnim ostvarenjima, Lopičićevim
književnim opusom istovremeno su obuhvaćene poezija, poetska proza, pripovijetka, drama,
polemika, esejistika i epistolografija. Na takvom, poligrafski koncipiranom opusu ovog pisca,
kandidatkinja je nastojala da razotkrije unutrašnja svojstva jezika i njegove upotrebe kao sredstva
stilske varijacije izraza.
3
3. CILJEVI DISERTACIJE
U ovom dijelu Izvještaja bavimo se ciljevima i značajem disertacije mr Danijele Ristić-
Radojević.
3.1. Osnovni ciljevi disertacije
Cilj ove disertacije je da se prošire znanja o jezičkim i stilskim karakteristikama stvaralaštva
Nikole Lopičića. Kandidatkinja je u jednom naučnom i egzaktnom pristupu, vršeći gramatičku
analizu na svim jezičkim nivoima, nastojala da ne zapostavi i estetske valere, tj. da nauka i
umjetnost ne budu oštro polarizovani, pa je težila da istakne osobine Lopičićeva jezika i stila i sa
aspekta njihovih ekspresivnih mogućnosti. Dakle, kao jedan od osnovnih ciljeva disertacije
nameće se stvaranje sveobuhvatne i cjelovite slike lingvostilističkih osobenosti u djelima
crnogorskog pisca Nikole Lopičića. Na taj način dobija se predstava o jezičkim jedinicama kao
gramatičkim, normativnim kategorijama, na jednoj strani, a istovremeno pruža slika jezičkih
jedinica sa gledišta njihove ekspresivne vrijednosti i estetske funkcije.
3.2. Značaj teme
Jezik Nikole Lopičića, jednog od najznačajnijih proznih pisaca međuratne crnogorske proze,
prvog pripovjedača ,,koji se ozbiljno stvaralački potvrdio u dosta dugom diskontinuitetu proznog
kazivanja u Crnoj Gori poslije Ljubiše i Marka Miljanova”, nije izučavan. Dok je književno djelo
Nikole Lopičića donekle prisutno u literaturi, mada ni ono u opsegu i mjeri koju zaslužuje, dotle
su jezička i stilska obilježja potpuno neizučena. Lopičićev jezik je u literaturi prisutan tek preko
pojedinih impresionističkih zapažanja, bez egzaktnosti svojstvene lingvističkim i
lingvostilističkim istraživanjima i bez dokumentacije stvarnih lingvističkih fakata. Stoga je od
velikog značaja da se prouči jezik i stil ovog darovitog pisca, sa neospornim pripovjedačkim
umijećem. Jedna takva analiza jezika i stila ovog ,,pripovjedačkog lirika”, kako su ga nerijetko
nazivali u literaturi, jednako je potrebna i nauci o književnosti i nauci o jeziku.
4
4. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA
Ovakva tema nameće takav metodološki pristup koji obuhvata najprije ekscerpciju a zatim
selekciju i klasifikaciju primjera iz proučavane jezičke građe, uz korišćenje metoda analize,
sinteze, deskripcije, kao i komparacije, prevashodno u odnosu na savremeni, normativni jezik.
Istovremeno, vršena su česta poređenja sa govorom piščeva zavičaja, kao i ostalim dijalekatskim
studijama crnogorskih narodnih govora u onim segmentima gdje je pisac koristio dijalekatski
izraz u govoru likova kao sredstvo njihove karakterizacije. Takođe, izvršena je komparacija
pojedinih markantnih jezičko-stilskih karakteristika sa stanjem u jeziku drugih dosad proučenih
crnogorskih pisaca.
5. STRUKTURA DISERTACIJE
Doktorska disertacija mr Danijele Ristić-Radojević podijeljena je na poglavlja, onako kako je
zahtijevala tematika doktorata. Kandidatkinja je poglavlja, gdje je to bilo potrebno radi
preglednosti i sistematizacije, podijelila na potpoglavlja.
Rad se sastoji od 12 poglavlja od kojih prvo pripada uvodnom dijelu (15-33) koje se sastoji iz
dva potpoglavlja: Izvori, skraćenice i opšte napomene o njima i Metodološki pristup.
U uvodnom dijelu rada kandidatkinja iznosi opšte biografske i bibliografske podatke o Nikoli
Lopičiću, ukazuje na njegovu žanrovsku raznovrsnost. S tim u vezi u ovom dijelu rada
kandidatkinja ističe da sinergijsko jedinstvo lirskog, epskog i dramskog elementa u narativnoj
prozi predstavlja poseban izazov u istraživačkom pregnuću. Osnovne premise Lopičićeve
poetike i estetike čiju srž čini prikaz sudbine jednog neobično surovog svijeta – osiromašenog
crnogorskog sela između dva svjetska rata – reflektuju se i kroz jezik literarnih junaka koji
otvara mogućnost poredbene analize u odnosu na dva glavna parametra – jezik standarda, na
jednoj strani i dijalekatski izraz podneblja Stare Crne Gore koje u djelu prikazuje, na drugoj.
Kandidatkinja ističe da su pripovijetke Nikole Lopičića, kao njegova najreprezentativnija
ostvarenja, jedinstvena literarna studija crnogorskog čovjeka i podneblja. Lopičić je tematski
vezan za svoj zavičajni Ceklin, za ljude stradalnike, istinski vezane za posnu zemlju.
5
Potpoglavlje Izvori, skraćenice i opšte napomene o njima je veoma iscrpno i sistematično, a
dato je na stranama 19-32. Tu je uvršten cjelokupan opus Nikole Lopičića.
Centralna poglavlja u radu su ona u kojima se kandidatkinja bavi istraživanjem korpusa,
analizira jezička i stilska sredstva i u kojima iznosi rezultate svojih istraživanja.
U poglavlju Fonetske osobine (33-82) analizirane su fonetske osobenosti i glasovne
alternacije u jeziku Nikole Lopičića koje odstupaju od jezika standarda a koje su značajne karike
u konstituisanju jezičkog izraza ovog pisca. Istovremeno, sa stilističkog aspekta kandidatkinja se
ovdje bavi fonostilematikom govora Lopičićevih junaka. Očigledna je piščeva tendencija da
jezik autentično predstavi lik. U takvom nastojanju Lopičićevi dijalozi obiluju dijalekatski
markiranim osobinama pa su ogrešenja o normu u najvećem broju slučajeva zasnovana na
dijalekatskim odstupanjima, kako na fonetskom tako i na ostalim jezičkim nivoima. Ovdje je
iscrpno opisan vokalski sistem i pojave iz domena vokalizma: zamjena ,,jata”, alternacija a:ø,
asimilacija i kontrakcija vokalskih grupa, gubljenje vokala, pokretne rječce, kao i konsonantizam
koji obuhvata sudbinu najmarkantnijih glasova h, f, j, fonetske redukcije, asimilaciju
konsonanata, disimilaciju konsonantskih grupa, jotovanje, metatezu, analoška pomjeranja u
refleksima starih promjena. Analizom fonetskih karakteristika, kandidatkinja zaključuje da
specifična dijalekatska obilježja na fonetskom nivou u govoru Lopičićevih junaka sobom nose
osobine starocrnogorskih govora, tačnije Lopičićevog zavičajnog cetinjskog govornog područja.
Istovremeno, kandidatkinja je nastojala da pojedine stilski markirane odlike tog govor sagleda i
sa aspekta fonostilistike kroz fonološke figure i fonostilemske postupke.
U dijelu rada Morfološke osobine (82-153) kandidatkinja se bavi svim vrstama riječi uz
poseban osvrt na primjere u kojima postoje odstupanja od normativnog jezika, bilo da su ona
rezultat teritorijalne upotrebe ili pak produkt nekih morfoloških osobenosti iz ranijih epoha
razvitka jezika. Dijalekatski uslovljene karakteristike jezičkih jedinica dovodila je u vezu sa
jezikom drugih proučenih crnogorskih pisaca i sa crnogorskim govorima, posebno govorima
Lopičićevog užeg zavičajnog područja. Izdvojene su i detaljno analizirane imeničke, zamjeničke,
pridjevske riječi, brojevi, morfološke odlike prostih i složenih glagolskih oblika, kao i
najmarkantnije karakteristike nepromjenljivih vrsta riječi – priloga, predloga, veznika, uzvika i
rječci. Pojedine primjere kandidatkinja je sagledavala i iz ugla morfostilistike, izdvajajući tako
6
jedinice pojačane izražajnosti koje su morfološki uslovljene – morfostileme, te je na taj način
objedinila lingvistički i stilistički pristup proučavanju Lopičićevog jezičkog potencijala.
U poglavlju Iz leksike (153-172) kandidatkinja pokazuje da u građenju umjetničkog izraza
leksički jezički nivo ima primarnu važnost, ističući pri tome da leksika svoju umjetničku
funkciju ostvaruje u spoju denotativnih ostvarenja leksičkih jedinica i njihovih konotativnih
iskaza, upravo na onoj kombinatorici na kojoj se gradi književno umjetničko djelo.
Kandidatkinja u ovom dijelu rada ističe da je izbor riječi nerijetko indikator piščevog
poznavanja i osjećaja za jezik. Mogućnost izbora riječi je i jedan od temelja u stilistici.
Kandidatkinja ističe da je opozicija neutralne i markirane leksike i njihovo funkcionisanje u
jeziku umjetničkog djela stilski relevantna pojava. Istovremeno, u književnim djelima leksička
komponenta je bitno sredstvo za karakterizaciju likova.
U jeziku Nikole Lopičića kandidatkinja apostrofira da je leksika zastupljena u različitim
slojevima koji su međusobno povezani a opet svaki ima vlastitu individualnost i osobenost.
Primaran je sloj leksike standardnog jezika kojim se odlikuje piščevo kazivanje. Paralelno sa
njim egzistira i dijalekatski sloj leksike, a zastupljen je i sloj strane leksike, tj. riječi preuzetih iz
drugih jezika. Najveću frekventnost imaju turcizmi i romanizmi, zatim neke riječi iz mađarskog
jezika (hungarizmi), te iz grčkog i njemačkog. Tu je i jedan broj slavenosrbizama i
ruskoslovenizama. Kandidatkinja govori i o frazeološkim jedinicama smatrajući da njihovo
prisustvo ne iznenađuje budući da su ti prepoznatljivi obrti i te kako prisutni u narodnom
jezičkom izrazu koji je upečatljiva odlika govora Lopičićevih literarnih junaka.
U poglavlju Iz tvorbe riječi (172-178) daju se opšte napomene u vezi sa tvorbom riječi i
izdvajaju one jezičke pojave koje su bile interesantne i karakteristične u oblikovanju izraza
Nikole Lopičića. Posebna pažnja je posvećena pojedinim leksički i semantički interesantnim
izvedenicama i složenicama kao i kategorijama augmentativa i deminutiva kao ekspresivnim
jezičkim elementima koji su stilski relevantni.
Sljedeće poglavlje Iz sintakse (178-279) je obimno i iscrpno. U njemu je kandidatkinja
posebnu pažnju posvetila redu riječi, te eliptičnim rečenicama i u vezi sa njima postupkom
parcelacije, kao lingvostilističkim kategorijama, a zatim detaljno ispitala i predstavila osobenosti
7
u okviru sintakse padeža i sintakse glagola. Tako su izdvojena i analizirana karakteristična
značenja i funkcije nezavisnih padeža (nominativ i vokativ), kao i kategorija zavisnih padeža koji
se pojavljuju u različitim strukturnim likovima, a najčešće paralelno i kao slobodni padežni
oblici i kao padeži vezani predlogom (genitiv, dativ, akuzativ, instrumental, lokativ). U okviru
sintakse glagola kandidatkinja je iscrpno obradila raznovrsne funkcije i značenja glagolskih
vremena i načina i njihova vremenska i modalna transponovanja koja su nerijetko stilski
markirana. Velikim brojem primjera egzimplifikuje raznovrsnu upotrebu i širok dijapazon
značenja prezenta, perfekta, pluskvamperfekta, aorista, imperfekta, futura I i II, imperativa i
potencijala, te infinitiva, glagolskih priloga i pridjeva. Obrađene su sve one sintaksičke jedinice i
pojave koje odstupaju od uzusa a koje su stilski obojene, tj. imaju status sintaksostilema. Na taj
način i ovaj nivo rada je analiziran sa lingvostilističkih pozicija jer je kandidatkinja imala u vidu
i stilističke konture i stilsku zasnovanost pojedinih sintaksičkih pojava.
U poglavlju Stilska obilježja (279-337) kandidatkinja je analizirala stilističke postupke i
stileme kao osnovne jedinice lingvostilistike i pokušala utvrditi stepen njihove stilogenosti.
Apostrofirala je da one jezičke jedinice koje su nosioci estetske, poetske funkcije u jeziku često
proizilaze iz namjerne, ciljane devijantnosti u odnosu na normu. U takvom pristupu dotakla se i
tekstualne stilistike čija je osnovna jedinica tekstostilem.
S obzirom na to da je Lopičić svoje najveće književne domete ostvario kao pripovjedač,
kandidatkinja ističe da u njegovim proznim ostvarenjima postoje neke karakteristične odlike i
obilježja bitne za profilisanje njegovog stilskog izraza. To su dijalog, naracija, deskripcija,
lirizam. Kao interesantno izdvajamo potpoglavlje Lopičić i Njegoš gdje je kandidatkinja izvršila
poređenje pojedinih segmenata iz djela ova dva pisca koje očigledno pokazuje uticaj Petra II
Petrovića Njegoša, Lopičićevog slavnog prethodnika i zemljaka, na njegov stilski i jezički izraz.
U dijelu rada koji nosi podnaslov Moderni pripovjedač kandidatkinja je pokazala da i bez
obzira na to što je Lopičićev jezik građen pod velikim uticajem narodskog izraza i narodnog
folklora, on u sebi sadrži i dosta novog i modernog. Takvo stanovište potkrijepljeno je
ilustrativnim primjerima iz Lopičićevih djela.
8
Kandidatkinja zatim prelazi na poglavlje Oblikovanje teksta i govori o repeticiji
(ponavljanju), u okviru nje o figurama ponavljanja (anafori, epifori, mezofori, simplohi,
anadiplozi), o kumulaciji i njenim tipovima i pauzi, kao sredstvima koja imaju svoju, u manjoj ili
većoj mjeri izraženu, stilogenost.
U odjeljku Figurativno izražavanje kandidatkinja ističe da je jedna od najimanentnijih
osobina književnog teksta figurativnost njegovog izraza. Stoga ona izdvaja karakteristične i
upečatljive stilske figure koje su esencijalna građa umjetničkog stvaranja. Dakle, ona izdvaja ona
sredstva koja doprinose pojačanoj izražajnosti riječi koje tako oplemenjene stvaraju svijet
umjetnosti, drugačiji i dopadljiviji od stvarnosnog svijeta. Kandidatkinja je u svom radu uzela u
obzir podjelu stilskih figura prema jezičkom nivou na kojem se odstupanje realizuje na fonetsko-
fonološke, sintaksičke i semantičke figure. Ističe da se prilikom ispitivanja stilskih figura mora
voditi računa o dva aspekta – njihovoj stilematičnosti, tj. strukturnoj osobenosti i stilogenosti,
odnosno funkcionalnoj, kontekstnoj vrijednosti.
U okviru fonetsko-fonoloških figura kandidatkinja izdvaja asonancu i aliteraciju koje se
upotrebljavaju u cilju stvaranja glasovnog simbolizma, eufonije ili asocijacije na ključnu ili
tematsku riječ tog teksta; kao i niz figura koje se odlikuju pozicionim dodavanjem fonema
(proteza, epenteza, paragoga), odnosno pozicionim oduzimanjem fonema (afereza, sinkopa,
apokopa), kao i metatezu na planu permutacije. U okviru sintaksičkih figura, kao postupci
ekspresivne sintakse izdvajaju se figure dodavanja koje se odlikuju proširivanjem osnovnog
iskaza: kumulacija, epitet, zatim figure iterativnog dodavanja bazirane na ponavljanju leksičkih
jedinica: lirski paralelizmi, reduplikacija, polisindet. U figure oduzimanja u kojima se iskaz
redukuje kandidatkinja ubraja elipsu i retinenciju. Potom govori o retoričkom pitanju koje spada
u figure zamjene i o figurama permutacije kod kojih se figurativnost bazira na pozicionim
promjenama (inverzija, parcelacija). Grupi semantičkih figura posvećena je posebna pažnja.
Ovdje se ubrajaju tropi koji predstavljaju figure nastale operacijom zamjene na semantičkom
planu i figure u užem smislu (metafora i njeni tipovi, metonimija, perifraza, personifikacija,
komparacija, hiperbola; kontrast, sinestezija, gradacija). U posebnu grupu izdvojene su
homografijske i homofonijske figure kao podvrsta sintaksičko-semantičkih figura (paronomazija
i etimološka figura). Sve pobrojane figure u disertaciji potkrijepljene su velikim brojem primjera.
9
Posebno poglavlje u tezi jesu Folklorni elementi (337-351) pa kandidatkinja pokazuje da
pitanje folklornih elemenata u pisanoj riječi Nikole Lopičića daje poseban kolorit njegovom
jeziku i stilu. U piščevom jezičkom izrazu prepoznaju se mnogi folklorni elementi crnogorske
tradicije, pa su tako kletve, zakletve, blagoslovi, te elementi sujevjerja kao i elementi iz kojih se
prepoznaje crnogorski mentalitet – česti u njegovim pripovijetkama. Prisutni folklorni elementi
u bezmalo svakoj od pripovjedaka iz seljačkog života umnogome su stilski obojeni, sa osobitom
izražajnošću pa kandidatkinja izdvaja neke od ilustrativnih primjera tradicionalnih vrijednosti
crnogorskog etnosa koje su našle mjesta na stranicama Lopičićevih djela. To su kletva,
blagoslov, zakletva, tužbalica, molitva, vjera u Boga, sujevjerje.
U posebnom potpoglavlju govori o crnogorskom mentalitetu kao i ustaljenim tradicionalnim
vrijednostima po kojima se on prepoznaje. Tako se na stranicama Lopičićevih djela očituje, a
kandidatkinja ih prepoznaje i sistematično izdvaja kroz primjere, vezanost za datu riječ, čast,
obraz, poštenje, junaštvo, viteštvo, dakle, sve ono što se nalazi visoko u hijerarhiji moralnih
načela kod crnogorskog naroda. Istovremeno, prema istraživanju kandidatkinje, u Lopičićevom
djelu prepoznajemo i primjere u kojima se vidi odnos prema ženskom svijetu koji je odvajkada
prisutan u crnogorskom patrijarhalnom društvu – da je muž glava porodice, da je žena uvijek u
podređenom položaju, kao i potreba za održavanjem loze rađanjem muških potomaka. Dakle,
prepoznate su tradicionalne tipične vrijednosti i karakteristike crnogorskog etnosa.
Kandidatkinja u ovom dijelu rada ističe i gnomsko izražavanje koje pronalazi u Lopičićevim
djelima. Kako je jezik Lopičićev umnogome satkan od elemenata narodnog izraza, nije
neočekivana upotreba rečenica poslovičnog karaktera obremenjenih narodnom mudrošću, a
nerijetko je u njima utkana i vlastita piščeva individualnost, što dodatno obogaćuje jezičko-stilski
potencijal izučavanog pisca. Najzad, kandidatkinja navodi i humor kao još jednu karakteristiku u
Lopičićevom jeziku, ističući, doduše, da je tom elementu narodnog folklora pisac u svojim
djelima dao ponajmanje zamaha.
Posljednje poglavlje je Zaključak (351-372) u kome kandidatkinja iznosi sažetak rada ističući
najvažnije rezultate na svim nivoima jezičke strukture do kojih je došla istraživanjem jezika i
stila u djelu Nikole Lopičića.
10
Literatura i Prilozi koji predstavljaju dio rukopisne zaostavštine Nikole Lopičića, dati su na
kraju rada (372-405).
6. OSNOVNI REZULTATI DISERTACIJE
Detaljnom analizom u naučnom, egzaktnom pristupu izučavanom korpusu sa ciljem
dobijanja što obuhvatnije i objektivnije slike o problematici kojom se bavi, kandidatkinja je
pedstavila jezik i stil Nikole Lopičića na svim nivoima jezičke strukture. Koristeći komparativni
metod, vršila je česta poređenja piščevog jezika sa savremenom književnojezičkom normom na
jednoj strani, i dijalekatskim idiomom cetinjskog govornog područja koje u djelima slika, na
drugoj. Za karakteristične pojave vršila je poređenje i sa stanjem u jeziku kako novijih tako i
starijih crnogorskih pisaca. Na taj način dobila je kompletnu sliku jezičko-stilskih osobenosti
Lopičićeva jezika u odnosu i na govornu i na pisanu tradiciju. Izrazita dominacija dijalekatskih
crta u govoru likova na svim gramatičkim nivoima pokazuje jasnu piščevu tendenciju da
kolorizira sredinu koju prikazuje vršeći upravo preko dijalektizama govornu karakterizaciju
likova. U disertaciji su, paralelno sa lingvističkim faktima, ispitivane i stilističke vrijednosti
Lopičićevog jezičkog izraza i predstavljena njihova stilematičnost kao i stepen njihove
stilogenosti.
U cjelokupnom istraživanju jezika i stila Nikole Lopičića kandidatkinja ističe da njegov izraz
nije silovit i ekspresivan, već istančan i lak, jednostavan, ničim preopterećen, ništa suvišno u
njemu, ali u svojoj jednostavnosti dopadljiv. Iskazi su mu kratki, ali puni, efektni. Ipak,
kandidatkinja je istakla i da te osobine ne karakterišu njegov izraz u cjelosti, već da ponegdje
ima i stilske nedotjeranosti, neubjedljivosti i tendencioznosti. To se posebno odnosi na Lopičićev
poetski žanr i romaneskno ostvarenje, što je još jedna potvrda već uvriježenog mišljenja da je
Lopičić svoje najveće književne domete ostvario kao pripovjedač.
7. MIŠLJENJE I PREDLOG KOMISIJE
Polazeći od prethodno navedenog i analize pojedinih djelova rada, Komisija je jednoglasno
usaglasila stav da doktorska disertacija Jezik i stil Nikole Lopičića mr Danijele Ristić-Radojević
ispunjava sve uslove i standarde koje treba da ima doktorska disertacija iz oblasti lingvisticke
problematike.
Kandidatkinja je pokazala izuzetno visok stepen poznavanja prablematike kojom se bavi,
imala je jasne ciljeve i lIspjesno utvrdila strukturu rada. Dobra je izabrala metod istrazivanja,
vlada naucnom i strucnom terminologijom, sistematicna je i pravilno koristi relevantnu
literaturu. Disertacija predstavlja skladnu cjelinu jezicki i stilski oblikovanu i tehnicki obradenu
u skladu sa savremenim zahtjevima lzrade publikacije iz oblasti naucnoistrazivackog rada. Stoga
je Dna i svojevrstan jezicki obrazac po kojemu treba ispitivati jezik i stil nekog pisca.
Imaju6i sve ovo u vidu, Komisija sa zadovoljstvom pozitivno ocjenjuje doktorsku diseltaciju
mr Danijele Ristic-Radojevi6 i predlaze Vijecli Filozofskog fakulteta i Senatu Univerziteta erne
Gore da prihvati ovaj izvjestaj i odobri javnu odbranu doktorske disertacije pod nazivom Jezik i
Slit Nikole LopiCica.
Niksi6, 10. januar 2014. god. KOMISIJA:
Prof. dr ' orica Radlilovi6, Univerzitet erne Gore, mentorka
Prof. dr Rajka Glusica, Univerzitet erne Gore
Prof. dr Hasnija Muratagi6-Tuna, Univerzitet II Sarajevll
YHHSEP3l1TE'T up<r rOPE
~V1Jl030';tlC /" '.. tEl H ~·1 K L >
11
! 1I1lllllllllllliuIIIIIIIIIIlIIIIIIIIIIIIII.IIIIIIIIIIIIIIIIIlllIIIIIIIIIIIIII11111111111111.1111111111111111111111111111111111111111111111 I
I n II I FfLOZOFSKI FAKULTET NIK$H:
OBAVJESTENJEf
Mr Danijcla Ristic-Radojcvjc predalaje doktorsku disertaciju Jezik i stll Nikqle Lopicicll
Komisija za' ocjenu doklorskc disert~eijc u sastavu: I f
I I. Prof. <lr Zone" Radulovic, FilbWfski fakuhel Nik~ic , 2. ProLdr Riljka Glugica, Fi lozofski' fakultefNiksic
3. Prof. d~ Hasnija MurJ,l:a~ic-TUIla, l'iluzofski fal<11ltet'Samjevo,
napiS!llajc Jzvjdtaj i dostavilaga Fijozofskom fakultelU.
,D0ktorska ,discrtacija nu Danijele Ristic-Radojevic i Tzvjdtuj Komisije 0 oejoni dohorskc di scrtacije slavljaju se na uvid javnosti 30 duna i nalaze se u Bibjioteci Univcnhcla Crne Gore i B-iblioleci Filozofskbg Jnkullctu': ' '
UNikiii6u, n 01. 20\4. go(\inc
Top Related