7/29/2019 Zapisnik--- (1992)- Zeleni forum, 22-24.4.1992

1/5

ZAPISNIK SA "ZELENOG FORUMA" odranog 22. i 23.i 24. travnja"u ZagrebuSusret zelenih grupa i organizacija odran 22. travnja zapoeo je uvodnim rijeima Dr. Inge Perkoeparovi predsjednice Saveza zelenih Hrvatske, Dr.Paula Durbei predsjednice Hrvatskog ekolokogdrutva, Dr. Ante Kutlea predsjednika Odbora za zatitu okolia Sabora Republike Hrvatske i ZlatkaPejia predsjednika Drutva za unapre enje kvalitete ivota. Moderatori rasprave bili su Vladimir Lay i

Vesna Tereli iz Zelene akcije Zagreb.D r. Ante Kutle naglasio je:"Poaen sam to ste me pozvali da do em. Volio bih da ubudue bolje sura ujemo. MolimVas da zakljuke ovog skupa uputiten a Saborski odbor za zatitu okolia. Uputite svaku in icijativun aSaborski odbor. Svaku inicijativu pokuat emo uobliiti u neki prijedlog, neki zakljuak, nekiprojekt. To je i dunost Saborskog odbora."D r. Paula Durbei izme u ostalog je rekla:"Zrane mase dim sa zgarita naih domova i industrijskih postrojenja. Raketiranjem sisakerafinerije uniteno je 120.000 1nafte i naftnih proizvoda. Velik dio nafte i kemikalija za gaenje izliose u rijeku Savu. Neprocijenjive su materijalne tete za privredu i okoli. U ovom ratu stradavaju inai nacionalni parkovi i zatieni prirodni objekti, a tijekom proteklih godina toliko smo se trudili daih sauvamo. Kad ra t stane na je osnovni zadatak d a na ratom zahvaenom prostoru snimimo zateeno

stanje, te na osnovu komparacije s podacima prije rata ocijenimo s tupanj oteenja. ekaju nas velikiposlovi oko saniranja ratom zahvaenih prostora."Prof. dr. Inge Perko istakla je da:"Savez Zelenih postoji uprkos svim tekoama. Ne znamo ta se dogodilo nekim naimorganizacijama npr. u Slunju, isti je sluaj sa Zadrom ali imamo i jednu novu organizaciju uVukovaru.Kako emo krenuti u obnovu? Hrvatska e imati ekoloke deficite, u nekim krajevima poslije ratanee biti osnovnih uvjeta za razvoj. Va na je suradnja, a li suradnje nema je r nema povjerenja. Ak one m a povjerenja n i suradnje nee biti"Zlatko Peji postavio je pitanje:"to moemo napraviti? uli smo o velikim problemima s kojima se sreemo. Upravo zbog

izvjesnog nedostatka informacija, pogotovo zbog grupa koje nisu u Zagrebu neophodno je uspostavitimreu koja e svim grupama omoguitida rade samostalno, da same kontaktiraju organizacije koje ihza n ima ju . Kako bi bilo da napravimo ured koji bi servisirao sve grupe, slao informaci je svimgrupama. Trebali bi stvoriti mreu suradnje i protoka informacija."

Radni dio ZELENOG FORUMA

Zeleni pokret Vukovar, Stevo BuiPokret je osnovan je tono prije godine dana, 22. travnja 1991. na Dan planete Zemlje. Vukovarje tada imao 44.000 stanovnika, a danas..Voljeli bismo se vratiti u Vukovar, ali, to e biti jako teko. Pokrenuli sm o akciju za spas vukovarskebiosfere "Vratimo ivot u Vukovar". 23 . travnja, bit e otvorenje izlobe o Vukovaru posveene D a n uplanete Zemlje.Jo bi primjetio da se zeleni moramo daleko bolje organizirati. Ovako nemam o ansu za uspjeanrad. Moramo raditi strunije. Program razvitka same Hrvatske poslije rata ovisit e i o samimgrupama. Morat emo izgraditi jasniju organizaciju i osnovati grupu za skupljanje sredstava.Zeleni pokret Vukovar, Marija Cetini, profesor biologije iz Vukovara

7/29/2019 Zapisnik--- (1992)- Zeleni forum, 22-24.4.1992

2/5

Vukovar bi moda zbog svega onog to se dogodilo, zasluio da bude primjeran grad, ekolokiprimjeren grad, zasluio je da se nj ime pozabave vrhunski strunjaci. U z obnovu e se mo rati rijeiti isvi problemi koje je Vukovar imao prije rata - primjerice problem pitke vode. Vukovar se opskrbljivaovodom iz Dunava . Onda se prelo na opskrbljivanje vodom iz artekih bunara - to opet nijefunkcioniralo. Drugi je problem bila rijeka Vuka, ona je ve prije rata postala gradska kloaka, zbogpriliva otpadnih voda i izgradnje Borakog jezera kod akova. Saznali smo da se projektira izgradnjamale termocentrale za potrebe Borova i tvornice ur o akovi, to bi se izgradilo kad bi se prekopaokanal Dunav-Sava.To su bili razlozi da se pobunim o - osnovala se mlada grupa n a gimn aziji.Kad se grad Vukovar obnovi vjerovatno e imati indu striju. Bilo bi nedopustivo da ta industrijaponovo zaga uje zrak i vodu. Vuteks je prije nekoliko godina napravio pogon za proiavanje, ali ganije koristio jer je preskup.to se tie zelenih iz svijeta prvo im treba dati do znanja iji je Vukovar. Treba im dati do znanjada je Vukovar stari hrvatski grad. Zeleni Beograda i Zeleni N ovog Sada moda tako er svojatajuVukovar. Prije svega treba n aglasiti da svi koji ulau , prije svega ulau u H rvatsku.Sve dok nemamo svog plodnog tla u Vukovaru n ee niknut i drvo ivota.Potreba uvo enja ekologije i eko kulture u kole. U srednjim kolama u g imna zi j i postojiekologija ka o znan stvena disciplina, dodue n e jako puno, tek 20- tak sati. U t o j ekologiji uenici ueosnovne stvari o ivom svijetu. Puno je van ije raditi u vrtiu i osnovnoj koli.

Zelen i mir Sisak, Davorin FrketiDolazim iz razorenog grada, tamo su se doga ale strane stvari. Don io sam materijale o devastacijiLonjskog Polja.Straan problem koji sm o imali u toku rata bio je da nismo uspijevali obavijestiti ljude to sedoga a. Mediji nisu objavljivali podatke o unitenju prirode. P u n o bi nam znailo da smo tada imalibolje mogunosti informiranja.Jednom mjeseno bi mogu' slati izvjetaje o grupam a u Zagreb. Zato n e bi otvorili zeleni t elefon ?D a je postojao zeleni telefon mogli smo javit i iz Siska to se zbiva. Treba nam glasilo s osnovniminformacijama o radu grupa. M oe biti apirografirano . Zeleni bi se trebah' agresivnije ponaati premasvim problemima. Moemo biti vrlo efikasni. Prije dvije godine kad u Sisku nisu eljeli popravitinapravili smo akciju. Djeca su legla na most, odgovorni su se pokrenuli i poslije dva d ana poela je

rekonstrukcija.Drutvo zelenih Vinkovci, Dubravka Vlahovi, preds jednicaU Vinkovcima drutvo jo postoji, od 60- tak lanova 12 vie n isu ivi, ima nekoliko invalida.Organizirali smo puno akcija na osposobljavanju samog grada, radili smo na ienju i odvozusmea. U V inkovc ima je uniteno oko 11.000 s tambenih objekata. Od 96 spomeniki zatienihobjekata samo 6 nisu dobila direktni pogodak.Upravo se radi na popisivanju teta. Za t jedan dana utvrditi e se popis prior i te tnih zadataka.Vjerovatno e to biti naprava za proiavanje voda.N a inicijativu Ameriko-hrvatskog drutva iz Zagreba poet e se raditi n a obno vi Nutra. Radi sen a volonterskoj osnovi. Radi se istraivanje povijesti sela. Nutar je sravnjen sa zemljom. Srueno jedevedeset posto kua.Ekoloko drutvo Krievci, An e lko K ra l jev iSamo nam treba m ir da pr i emo biotopima i ponemo raditi.Ekoloko drutvo azma, Hermanovi Vladimir , preds jednikNije bilo ratnih razaranja ali osjeamo sve psiholoke posljedice razaranja. Drutvo dosta aktivnoradi. O v a j e nam skup dobro doi. Zainteresirani smo za akcije protiv puenja. Treba djelovati n avolonterski, fin na in , ali i zakonskim putem. Predloio sam svojim kolegama u koli da naprav imoprogram o zatiti prirode od vrtia do srednjih kola. Istakao bih i dobru suradnju s ribarskimdrutvom n a ure ivan ju rijeke esme.

7/29/2019 Zapisnik--- (1992)- Zeleni forum, 22-24.4.1992

3/5

Podrunica Hrvatskog ekolokog drutva, Delnice, Ivan PleeModa ne znate da su Delnice nekad zvali "mala vica". Davno bilo pa se spominjalo. Na jednomekolokom skupu u Rijeci uo sam "Ako eli upropastiti jedan narod izgradi mu takvu industriju".

Nama se desila rjeka industrija. Zbog zaga enja iz Koksare Bakar um i r u nam ume, umire jela.Koksara Bakar bila je predvi ena za zatvaranje, a danas itam u novinama da se nee zatvoriti jer je odvelikog interesa za republiku. Slina se stvar doga a sa Termoelektranom Plomin. Zalagali smo se datermoelektrana Plomin radi na plin, jer u Labinu ugljena i nema, ali imamo sve man je nade da emouspjeti u tim nastojanjima.Molim da svi koji mogu naprave pritisak na Hrvatsku vladu da zatvore Koksaru u Plominu i da seuvede Plinifikacija u Plomin.Svake godine imamo akciju "Prvokolac i sadnica". Svaki prvokolac dobije sadnice (uglavnomsmrekove) i "Pismo Poglavice Seatia".Osnovali smo zelene patrole sa blokovima. Tiskali smo zeleni i crveni blok. Dijelimo ihgra anima, crveni kao pokudu, zeleni kao pohvalu. Uveli smo zeleni i crveni da djeca naue razlikovatidobro od zla. Gra ani koji dobiju tri crvena kartona automatski dobivaju prijavu sucu za prekraje.

Mladi uvari prirode, Hrvatsko prirodoslovno drutvo, Vlasta Sel janecU Zagrebu djeluje oko etrdesetak grupa mladih uvara prirode. Grupe su izabrale ime premaugroenim biljnim i ivotinjskim vrstama. Djecu okupljamo redovito, jednom mjeseno, ili napredavanjima, ili na ozelenjavanj ima. Ozelenjavamo okoli novoizgra enih novozagrebakih kola.Organiziramo konkretne akcije me usobnog druenja djece. Uspostavili smo suradnju s mladimzatitarima iz ehoslovacke n a akciji TESTUDO, vraanje kornjaa anara u nj ihov zaviaj - Zadar.

Drutvo Dub, Dubrovnik, Branka Martinovi VukoviDubrovnik ima 71.000 stanovnika i u n j e m u djeluju brojne ekoloke grupe: Ekoloki klub (priHDZ-u), Greenpeace - najmanja , ah ' najbunija, "Lijepa naa", Pokret "Dubrovnik Zdravi Grad". elim

vas podsjetiti daje najstarije drutvo "Dub" osnovano daleke 1870. godine.Podravam inicijativu kolege iz Siska koji je traio da se preko sredstava i n fo rmi ran j a vieizvjetava o ekolokim problemima. Donijela sam kazetu o problemima odlaganja krutog otpada.Nas 50.000 zbijeno je na podruje od 600 hektara. Zbijeni smo u logor koji ga aju kad poele.Traimo primarnu pomo u rjeavanju te situacije.Gorio je arboretum Trsteno, gorjela je uma Osmoli. Uz spaljene ume oko Dubrovnika dolaziproblem erozije.Ornitoloki rezervati na Mrkanu i Boboti pored Cavtata uporno se ga aju. Spaljen je veliki dioKonavla i prostori oko Cavtata.Zaga enje akvatorij zbog fekalne kanalizacije, krutog otpada i potopljenih brodova. Odlagalite jepored gradske bolnice, nekoliko desetaka metara od beba koje se ra aju.Kanalizacija ne funkcionira normalno. U prva etiri mjeseca nije funkcionirala zbog pomanjkanjaelektrine energije, sada zbog nekih dodatnih tehnikih potekoa.Za sve aktivnosti neemo moi saekati zavretak rata. Morat emo zapoeti prioritetne programe.Dugoroni mogu saekati, ali prioritetni ne mogu ekati predugo.Imamo prijedlog saniranja strahovitog zaga enja mora. Nuno je zaustaviti daljnje odlaganjesmea. Deponija je na okupiranom teritoriju. More je donijelo smee skoro do Korule. Sve nae uvalesu pune smea. Da li je rjeenje odvoz smea brodom (problematino zbog pucanja), ili izgradnjaspaiionice (dugo traje)? Teko je reci no nadamo se da e drutvene organizacije maksimalno pomoipri otklan jan ju t ih problema.

Drago Muvrin, arhitekt iz DelnicaStudija ekoturistiki usmjeren razvoj za Delnice. Delnice se nalaze na putu Rijeka-Zagreb. Nekadasu bile turistiki grad. Danas su Delnice pretrpane vojnim objektima. Za njih je utroeno previenovaca. Panjaci oko Delnica su naputeni, zarastaju u ikaru koja ve postaje neprohodna. umepropadaju, panjaci se ne koriste jer se ljudi raseljavaju. U takvom stanju opina je pristupila razradi

7/29/2019 Zapisnik--- (1992)- Zeleni forum, 22-24.4.1992

4/5

koncepta razvoja.Kad je opina anal izirala uzroke s tarenja s tanovnitva i t ime izazvanog suavanja razvojnihperspektiva Delnica dola je do zakljuka da je tom e kriva poljoprivredna politika. Sve obiteljske kueimaju male komadie zemlje pa potomstvo nije zainteresiralo da ostane. Ljudi n e ostaju u obiteljskimkuama je r n a m a j u dovo ljn o zem lje . Zbog to ga smo nap ravil i kon cept "etir i generacije".Pokuavamo potaknuti turizam kroz izgradnju kua koje e biti dovoljno velike za etiri generacije iradni prostor. elimo to vie obiteljskih pan siona .U tom konceptu koji je (nadam se) opina prihvatila imamo velike parcele, dovoljno velike daovjek vidi stambenu kuu kao obiteljsku palau (ako tako h oe). Do sada je bilo normalno da jednaporodica ima i est parcela a nije se doputalo da jedna porodica ima svu zemlju n a jednom m jestu .Ekoloko drutvo Samobor, Mirko D u m i Zadnjih est mjeseci malo sm o tii, radili sm o koliko se moglo. Nae drutvo najvie radi n aedukaciji od n a jm l a e do najstarije dobi. Samobor je zbrinuo oko 5.000 izbjeglica, dali smo sve tosmo mogli i dat emo jo. U Samoboru je formirana prva hrvatska ekoloka staza, u selu Kruevec. Usklopu te staze je spilja sa stalaktitima i stalagnitima. Kad vas put navede posjetite je.Radili sm o p u n o da sprijeimo istu sjeu um e na um berku. Izgleda da smo uspjeli.Velik problem u Samoboru su kamenolomi. Samobor kao turistiko mjesto ima te nesretnekamenolome. Pokrenula se javna rasprava. Rezultati in ic ijative Ekolokog drutva za zatvaranjekamenoloma su slabi jer se tvrdi da kamen treba za obnovu H rvatske. G ra evinska poduzea izSamobora se bune i trae da se kamenolomi ne zatvaraju. Pro fit ipak vodi sve.elim da se bolje poveemo. Ako e ubudu e biti kakvih projekata m islim da bi bilo dobro da sebarem javi Savezu Zelenih da ih evidentira. Bilo bi vano da Savez zna za sve projekte pa da ond amoemo bolje sura ivati.Sveuilino udruenje ekoloka javnost, onja Fr uk za prof. GreviaDjelatnos t Ekoloke javnosti se odvijala na nekoliko naina, preko tr ibina i javnih razgovora.Organiziralo je priredbe muzikog i kulturnog karaktera. Akcija oko garae. Akcija p oum ljavanja. Nainicijativu naeg u druen ja 1989. je odran Ekoloki Sabor Hrvatske, (vidi prilog)Sveuilino udruenje ekoloka javnost, Aleksandar Nola,ovjek je glavni uzronik unitavanja ljudskog okolia.Inzis tiramo n a t o m e da se u srednjim kolama predmet biologija tretira ka o os novn i p red met .Biologija se sada ui samo dvije godine. Trebala bi sve etiri.Zelena Akcija Zagreb, Vladimir Lay

Zelena akcija e se baviti obrazovanjem za okolinu. Predlagat emo da se obrazovanje za okolinu ukolam a proiri. M islim da treba kren uti od osnovn ih kola.Ekoloka javnost, Ekoloko drutvo Samobor, Mar t in S uacNedavno je osnovano Hrvatsko nuklearno drutvo koje ima 200 lanova. Cil j tog drutva je da senapravi atomska centrala. Navodno je zakon kojim se brani izgradnja nuklearnih centrala ukinut. Lakomogue, jer su ukinuti mnogi zakoni, jer ne postoji vie biva Jugoslavija. Predlaem da se opetdonese takav zakon. Smatram da svako ekoloko drutvo treba odluno biti protiv ato m skih centrala.Predlaem da se sa ovoga skupa u pu t i apel vladi Hrvatske da se donese moratori jum na izgradnjuatomskih centrala.Predlaem da up utim o dopis Saboru H rvatske u kojem em o traiti da prije izglasa van ja svihzakona koji se tiu obno ve prijedloge dostave zelenima, i javnosti. N e sam o javnosti, nego i zelenima .Dijelovi svjetske batine su ugroeni. Poaljimo pismo Greenpeaceu. Greenpeace je bio uDubr ovniku , a rezul tat te posjete je bio da je CNN objavio da zbog bacanja smea u more plae uD ubrovniku nee biti up otrebljive 10 godina. Napravih ' su antipropagandu.

7/29/2019 Zapisnik--- (1992)- Zeleni forum, 22-24.4.1992

5/5

Centar za kulturu Susedgrad, Leo PrebaniVe niz godina organiziramo ekoloke t r ibine. Misl imo da je i na doprinos u zatvaranjucementare Podsused bio vaan. Pozivam vas da to vie koristite C entre za kulture, gotovo svi cent ri

su dobili i n fo r ma t i ku i n f r a st r uk t u r u . I n fo r ma t i k a mr e a je n u n a za s u r a d n j u . M i n i m u mkomunikacije moe se uspostaviti kroz suradnju sa na rodn im sveuilitima i centrima za kul turu izvanZagreba.Sekcija za ekoloko inenjerstvo Saveza kemiara i tehnologa Hrvatske, Dr.Sinia BanZalaem se za organizaciju pritiska iorganizaciju strunosti. Za primjer bi na veo sluaj KoksareBakar i vrlo uspjean rad Zelene akcije Rijeka. Prije dvije godine napravljen je tako uspjean pritisakn a N ovi list da je Koksara mora la popustiti. Industrija se ne treba zatvarati, in dustrija se treba sanirati.I koksara se moe sanirati. Sve se moe sanirati ako se za to razviju tehn ologije. Tehn ologija u koksarise m oe u na prijediti. N akon izvreno g p ritiska koksara se m orala obratiti strunjacima .D a n a s je n ajopasn i ji zaga iva ipak kem ijska indu stri ja Hrvatske. Vrlo je teak problemunitavanja otpadn ih kemikalija. Gdje odloiti o pasne kemikalije?Naa sekcija nije radila punih osam mjeseci zbog rata. Prije smo odravali seminare jednommjeseno, kako bi upoznal i nove tehnologi je u kemijskoj industri j i . Ve se drugi pu t odravam e u n a ro dn i simpo zij o ekologiji u veljai 1993, jer dru tvo kemiar a i teh no loga eli na glasiti znaajekologije. Drutvo e poeti sa slan jem pisama direktorima kem ijskih tvorn ica i upozoravat i ih na toto rade. Jedna "Pl iva" ima strano opasne otpadne vode. Rad imo i na problemu ienja otpadnihvoda u Virovitici. Pritisak zelenih grupa mora biti trajan i argum en tiran . Koksara je objekat kojiproizvodi devize,Zagreb je jedini miljunski grad u Evropi koji nema ure aj za ienje otpadnih voda, jedini gradkoji nema rijeen problem odlaganja smea. 1964 napravljena je prva studija za rjeavan je smea gradaZagreba - prolo je skoro 30 godina i problem smea se nije rijeio. Zelena akcija Zagreb se nijenijednom obratila n a nau ekoloku sekciju. Zato?to je sa financiranjem zatite okolia? to je sa sredstvima koja se sakupljaju u vodoprivredi?Zeleni ne koriste dovo ljn o studente. Studenti su strana poluga. M oje je konkretno pita nje je d a lije n a nekom fakultetuodrano preda vanje koje e potaknu ti studente da rade za zeleno.24. t ravnja odran je okrugli stol o obnovl j ivim izvorima energi je "Energetska budunostH rvatske", a 25. tra vnja "M e unarodn a zelena ekoloka suradnja" na kom su govorili Alexan der Jura siz Instituta za evropsku politiku okolia Bonn, Dr. Branko Bonjakovii Dr. Magda Toth izRegionalnog centra za okoli iz Budimpete i Dr. Inge Perko-eparovi predsjednica Saveza zelenihHrvatske.

Zapisala: Vesna T ereli