Villas in Zagreb - Origin and Features Prostor

PROSTOR

ZNANSTVENI ASOPIS ZA ARHITEKTURU I URBANIZAMA SCHOLARLY JOURNAL OF ARCHITECTURE AND URBAN PLANNING

22 [2014] 1 [47]

ISSN 1330-0652CODEN PORREVUDK | UDC 71/7222 [2014] 1 [47]1-1581-6 [2014]

SVEUILITE U ZAGREBU, ARHITEKTONSKI FAKULTETUNIVERSITY OF ZAGREB, FACULTY OF ARCHITECTURE

POSEBNI OTISAK / SEPARAT OFFPRINT

2-15 Mirna MetroviMladen Obad itaroci

Zagrebaki ljetnikovci - nastajanje i obiljeja

Izvorni znanstveni lanakUDK 728.84(497.5 Zagreb)18/00

Villas in Zagreb - Origin and Features

Original Scientific PaperUDC 728.84(497.5 Zagreb)18/00

Znanstveni prilozi Scientific Papers

Sl. 1. Pogled iz zraka na ulice ljetnikovakog podruja: Hercegovaka, Pantovak, Nazorova, Gorana Kovaia, 2008.Fig. 1. Streets of the villa areas, aerial view: Hercegovaka, Pantovak, Nazorova, Gorana Kovaia, 2008.

Znanstveni prilozi | Scientific Papers 22[2014] 1[47] PROSTOR 3

Mirna Metrovi, Mladen Obad itaroci

Zagrebaki ljetnikovci - nastajanje i obiljeja


gradski ljetnikovciladanjske vileljetnikovako podrujeZagreb19. stoljee

Istraivanje je obuhvatilo 96 ljetnikovaca smjetenih na sjevernim breuljcima Zagreba koji su izgraeni izmeu 1736. i 1938. godine. Otkrivena su 23 dosad nepoznata ljetnikovca, a vie je od polovice evidentiranih sauvano. Utvrena su urbanistika, ambijentalna, pejsana i arhitektonska obiljeja izgradnje. Ljetnikovci su krajem 19. i poetkom 20. stoljea bili vaan dio planiranja i iz-gradnje Zagreba te su podizani ukorak sa srednjoeuropskim primjerima.

This research encompasses 96 villas situated on the northern hillsides of Za-greb, built between 1736 and 1938. Twenty-three villas, unknown until today, have been discovered through this research while half of the registered ones have been preserved. Their urban, ambient, landscaping and architectural fea-tures have been researched and defined. The late 19th and the early 20th century villas were an important segment of Zagreb city planning and development.

suburban villascountry villacountry villas areaZagreb19th century

Grad ZagrebGradski ured za strategijsko planiranje i razvoj gradaHR - 10000 Zagreb, Republike Austrije 18

[email protected]

Sveuilite u ZagrebuArhitektonski fakultetHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

[email protected]

Izvorni znanstveni lanak

UDK 728.84(497.5 Zagreb)18/00

Tehnike znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.02. - Urbanizam i prostorno planiranje

2.01.04. - Povijest i teorija arhitekture i zatita graditeljskog naslijea

lanak primljen / prihvaen: 15. 5. 2014. / 10. 6. 2014.

City of ZagrebCity Office for Strategic Planning and Development of the CityHR - 10000 Zagreb, 18 Republike Austrije Street

[email protected]

University of ZagrebFaculty of ArchitectureHR - 10000 Zagreb, Kaieva 26

[email protected]

Original Scientific Paper

UDC 728.84(497.5 Zagreb)18/00

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.02. - Urban and Physical Planning

2.01.04. - History and Theory of Architecture and Preservation of the Built Heritage

Article Received / Accepted: 15. 5. 2014. / 10. 6. 2014.

4 PROSTOR 1[47] 22[2014] 2-15 M. METROVI, M. OBAD ITAROCI Zagrebaki ljetnikovci - nastajanje i obiljeja Znanstveni prilozi | Scientific Papers

UVOD

INTRODUCTION

Ladanjska izgradnja na tlu Hrvatske poi-nje s antikim rimskim vilama (villa rustica, villa suburbana, villa marittima), a nastavlja se u 15. i 16. stoljeu s renesansnim ljetnikov-cima na podruju Dubrovnika i Dalmacije. U kontinentalnoj Hrvatskoj u srednjem se vijeku grade plemiki utvreni dvorci (burgovi), a od 17. do poetka 20. stoljea podiu se dvorci. Tijekom 19. i poetkom 20. stoljea u Zagre-bu se grade brojni ljetnikovci koji su potaknu-li gradnju vila u prvoj polovici 20. stoljea.

Za razliku od dubrovakih ljetnikovaca, bur-gova i dvoraca, zagrebaki ljetnikovci nisu graevno znatnije devastirani, ali je bitno pro-mijenjeno okruenje ljetnikovaca. Neko su to bile zgrade utopljene u prigradski prirodni i kultivirani krajolik, a danas su one najee okruene gustom izgradnjom. Neki su ljet-nikovci nestali, neki su pregraivani i dogra-ivani, a mnogi su sauvani i koriste se za stanovanje. Naalost, nova izgradnja posljed-njih desetljea zbog nepostojanja kriterija i nejasnih smjernica u planiranju i izgradnji pod sljemenskog podruja doveli su do pre-guste izgradnje toga nekad idilinoga breulj-kastog dijela Zagreba. Posljedica je toga da su sjeverni dijelovi grada uniteni neprimje-renom i predimenzioniranom gradnjom pa je time ambijentalna slika bitno promijenjena.

Iako se zagrebaki ljetnikovci spominju u lite-raturi, a neki su dobro poznati kao pojedina-ne zgrade, oni ipak nisu bili sustavno istraeni i vrjednovani, posebice u kontekstu urbani-

stikog planiranja Zagreba te u kontekstu srednjoeuropske tradicije i kulture. Upravo to je razlog za istraivanje koje se provodi u sklopu znanstvenoistraivakog projekta na Arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Za-grebu.1 Dio istraivanja o propisima i plani-ranju ljetnikovakog podruja grada Zagreba u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. sto-ljea objavljen je ranije.2

Podruje istraivanja zagrebakih ljetnikova-ca obuhvaa prostor nekadanjega III. raz-djela prema Regulatornoj osnovi Zagreba iz 1889. godine, kojem su pridodani ljetnikovci dananjega istonog dijela grada.3 Zagreba-ko ljetnikovako podruje oznaava predjele sjeverno od blokovskog podruja Zagreba (Donjega grada) do sjevernih granica grad-skog podruja.4 Istraivano podruje sadri dijelove dananjih katastarskih opina rno-merec, estine, Centar, Graani, Remete i Maksimir, dok se evidentirani ljetnikovci na-laze jo i u katastarskim opinama Mikulii i Vugrovec (oni nisu ukljueni u ovo istraiva-nje; Sl. 2.).

Na istraivanome podruju sjevernoga dijela Zagreba zabiljeeno je 96 lokaliteta ljetniko-vaca izgraenih u razdoblju od 1736. do 1938. godine. Popis lokaliteta utvren je na temelju literature, popisnika slube zatite kulturnih dobara, analize starih katastarskih karata i obilaskom terena. Zateene su evidencije bile manjkave, a istraenost i dokumentira-nost ljetnikovaca bile su slabe.5 Utvreno je da od 96 ljetnikovaca na terenu postoji 55 (57,3%), 29 (30,2%) ih vie nema i na njiho-vu su mjestu izgraene nove zgrade, a za 12 (12,5%) ljetnikovaca zasad ne moemo utvr-diti toan smjetaj.6 Istraivanjima su otkrive-na 23 dosad nepoznata ljetnikovca.

U literaturi, staroj projektnoj dokumentaciji i svakodnevnom govoru esto se mijeaju ili poistovjeuju pojmovi ljetnikovac i vila. Ljet-nikovac je tip zgrade u Zagrebu uobiajen u doba povijesnih stilova druge polovice 19. stoljea, koji se u Zagrebu pojavljuju gotovo istodobno kada i u susjednim zemljama.7 To su vee stambene zgrade namijenjene od-moru i ladanju, smjetene u okolici grada, a

1 Istraivanje zagrebakih ljetnikovaca poelo je 2008. u sklopu magistarskog istraivanja, a nastavlja se i pro-iruje u sklopu znanstvenih projekata: Urbanistiko i pej-sano naslijee Hrvatske kao dio europske kulture (do 2013.) te Heritage Urbanism - Urban and Spatial Planning Models for Revival and Enhancement of Cultural Heritage (od 2014.).

2 Metrovi, Obad itaroci, 2011: 114-1253 U uvodnome dijelu obrazloenja Regulatorne osnove iz 1889. navedeno je da se III. razdjel sastoji iz bregovito-ga diela gradskoga kotara, koji se prua prama sjeveru, te kojemu treba pribrojiti onaj dio Lainske obine, koji lei sjeverno od Maksimirske ceste (Obrazloenje Regulator-ne osnove grada Zagreba i priedlozi za odobrenje i prove-denje iste; NSK).

4 Kahle, 2004: 214

Znanstveni prilozi | Scientific Papers Zagrebaki ljetnikovci - nastajanje i obiljeja M. METROVI, M. OBAD ITAROCI 2-15 22[2014] 1[47] PROSTOR 5

koriste se redovito u ljetno doba pa se u Za-grebu esto nazivaju ljetnik, letnik ili ljetite. Takve zgrade podiu imune graanske obi-telji, dok plemike obitelji najee imaju dvorce u iroj okolici grada. Ljetnikovci se uglavnom podiu na osamljenim poloajima usred vinograda i vonjaka s pogledima na grad i krajolik, a uz njih su izgraene gospo-darske zgrade. U graevnim dozvolama izda-nim krajem 19. i poetkom 20. stoljea katkad se ljetnikovac naziva vilom, ali i obrnuto - u nacrtima pie vila, a u dozvoli ljetnikovac. Oba su se naziva rabila za stambenu zgradu za povremeno stanovanje, dok su se zgrade za stalno stanovanje u to doba nazivale stam-bene kue.8

Ciljevi istraivanja bili su sljedei: evidentira-ti ljetnikovce na istraivanome podruju, stvo-riti bazu podataka o zaboravljenim zagreba-kim ljetnikovcima, podsjetiti na nekadanju vanost ljetnikovaca u kreiranju urbanistiko--pejsane vrsnoe prostora, potaknuti nji ho-vo vrjednovanje, utvrditi prostorno-pejsana, urbanistika i druga obiljeja zagrebakoga ljetnikovakog podruja te pridonijeti nji-hovoj afirmaciji u kontekstu hrvatske i sred-njoeuropske arhitekture te kulture dvoraca i ljetnikovaca.

Posljednjih desetljea zagrebaki su ljetni-kovci ugroeni novom neprimjerenom izgrad-njom koja najee nije potovala naslijeene vrijednosti i posebnosti kulturnoga krajolika sjevernoga Zagreba kao breuljkastih predje-la gdje se isprepleu prirodni i antropogeni krajolik - ume i gajevi, vinogradi, vonjaci i vrtovi, sela i zaseoci, ljetnikovci s perivojima i prateim gospodarskim graevinama. Taj je mozaik usklaenog mjerila velikim dijelom uzmaknuo pred naletom nove izgradnje koja, naalost, nije dala nove prostorne i ambijen-talne vrijednosti.

KONTEKST I UTJECAJI

CONTEXT AND INFLUENCES

U administrativno-organizacijskom smislu 1850. godina je prijelomna za grad Zagreb, kada ujedinjenjem njegovih povijesnih dije-

lova poinje novo razdoblje ivota i razvoja grada. Izradom prve karte grada (tzv. spe-cijalka), zatim prve detaljne katastarske izmjere (1857.-1862.), te donoenjem graev-nog reda, stvaraju se preduvjeti za teritori-jalno proirenje grada, a time i za poveanje broja stanovnika, to bi omoguilo i povea-nje radnitva u svrhu gospodarskog/indu-strijskog razvoja. Povezivanje eljeznicom i odravanje prve dalmatinsko-hrvatsko-sla-vonske izlobe 1864. na tragu su promjena koje e modernizirati grad. Godine 1880. Za-greb je pogodio snaan potres koji je razlo-gom obnove, ali i zamaha promiljene iz-gradnje grada. U razdoblju koje slijedi, sve do 1900. godine, donose se propisi za izgradnju zgrada na Josipovcu, gradi se cesta na Josi-povcu, otvara perivoj na Tukancu i u to doba biljeimo najintenzivniju gradnju ljetnikova-ca.9 Iste godine administrativna se povrina grada gotovo udvostruuje10 pa tada Zagreb zauzima povrinu od 64,38 km2. Zbog sve in-tenzivnije gradnje na breuljcima, koju je omoguilo donoenje propisa, donosi se itav niz regulacija ulica na njima.11 Druga ka-tastarska izmjera dovrena je 1913., prije poetka Prvoga svjetskog rata. Do donoenja nove Regulatorne osnove grada 1937. godine gradnja ljetnikovaca jenjava.

Neplanska izgradnja, tj. spontani proces iz-gradnje do donoenja Graevnoga reda (1857.) i izrade prve detaljne katastarske iz-mjere (1862.), bila je najvaniji imbenik na-stajanja urbanoprostorne matrice sjevernih breuljkastih predjela Zagreba.12 Ulice i ceste tada se trasiraju pratei mjestopisna (topo-

5 U popisniku Gradskoga zavoda za zatitu spome-nika kulture i prirode u istraivanome podruju navede-no je 15 ljetnikovaca, a izvan istraivanog podruja jo 14 ljetnikovaca.

6 Metrovi, 2010: 146

7 Dobroni, 1963: 143

8 Metrovi, Obad itaroci, 2011: 116

9 U razdoblju od potresa 1880. do 1900. izgraeno je 48 od 96 (dakle, 50%) evidentiranih ljetnikovaca.

10 Pridruuju se susjedne porezne opine: Laina, itnjak, Maksimir (Jurjaves), Petruevec, Borongaj i Vu-komerec.

11 Podrobnije vidjeti u: Frankovi, 1988: 84-110.

12 Pletina, 1994: 368

Sl. 2. Istraivano ljetnikovako podruje ZagrebaFig. 2. The researched villa area of Zagreb


grafska) obiljeja terena. Planiranje na bre-uljcima svodilo se na planiranje prometnica, dok je njezina komunalna oprema teretila vlasnika parcele.13 Ljetnikovci nastaju uglav-nom na cestama koje lee na hrptovima brje-gova. Tek Drugom regulatornom osnovom (1889.) i Lenucijevim regulacijama zapoinje proces planskog usmjeravanja izgradnje uli-ca ucrtanih Drugom regulatornom osnovom. Usporedbom podruja na kojima su vaili propisi za izgradnju na ljetnikovakim po-drujima, godina donesenih odobrenja i evi-dentiranih ljetnikovaca (katastra) moemo primijetiti da ljetnikovako podruje obilje-ava propisana izgradnja otvorenog ili polu-otvorenog tipa (slobodnostojee ili dvojne zgrade), s obveznim predvrtom najmanje du-bine od etiri metra s cvjetnim i uresnim na-sadima. Na ljetnikovakim podrujima smjele su se podizati prizemne ili jednokatne zgrade ukusnoga izgleda. Gospodarske zgrade mo-rale su biti smjetene tako da budu to manje vidljive s ulice.

Zagrebaki ljetnikovci podiu se u doba kada se u Hrvatskom zagorju i cijeloj kontinental-noj Hrvatskoj jo uvijek grade novi dvorci ili se arhitektonski i stilski dotjeruju ranije iz-graeni dvorci. U Hrvatskom zagorju prvi se dvorci grade od poetka 17. stoljea, tako da je veina dvoraca ve izgraena do sredine 19. stoljea.14 U Slavoniji je izgradnja dvoraca poela cijelo stoljee kasnije negoli u Hrvat-skom zagorju (prvi dvorci u Slavoniji grade se poetkom 18. stoljea), tako da se u drugoj polovici 19. i poetkom 20. stoljea grade jo brojni manji dvorci te se preinauju i do-grauju oni ranije izgraeni.15

Podudara se razdoblje najintenzivnije grad-nje ljetnikovaca u Zagrebu i u srednjoeurop-skim zemljama. To je i doba prvih velikih zahvata u europskim gradovima.16 Tako je, primjerice, gradnja beke Ringstrasse, koja poinje 1857., jedna od pogodnosti za na-stajanje cottage naselja Bea, koje se nalazi na podruju dananjih gradskih predjela Whring i Dbling.17 Nastaje gotovo istodob-no kada i u Zagrebu te danas ini jedan od otmjenijih stambenih predjela Bea zbog vila okruenih vrtovima i oblinjeg perivoja Tr-kenschanzpark.18 Cottage naselje nastalo je na uzdignutom poloaju s kojeg se pruao prekrasan pogled na grad Be i Dunav, a sa zapada je pristizao svjei zrak.

Gradnji ljetnikovaca u Zagrebu pogodovale su socijalne i gospodarske promjene koje se zbivaju polovicom 19. stoljea, kada propa-daju stara feudalna gospodarstva, a trgovci i poduzetnici iz graanskih krugova brzo se bogate te time dobivaju i drutveno vei ugled.19 Obogaeno graanstvo na sjevernoj periferiji grada gradi ljetnikovce kao odraz svoga novog poloaja u drutvu, i to zahva-ljujui imetku koji su razmjerno brzo stekli.

ISTRAIVANJE

RESEARCH

Na temelju prikupljenih podataka, dosada-njih istraivanja, primjene znanstvenih meto-da te izvornih arhivskih i terenskih istraiva-nja, dolo se do novih spoznaja o zagreba-kim ljetnikovcima.

Izvori za istraivanje - Prouena je razli-ita dostupna pisana, kartografska i grafika graa, struna literatura i dnevni tisak. Naj-znaajniji podatci prikupljeni su pregledom arhivske grae Dravnog arhiva u Zagrebu [DAZG] - Zapisnici sjednica Gradskog zastup-stva od 1886. do 1911. godine; Zbirke gra-evne dokumentacije Gradskoga poglavar-stva Zagreba, Graevnog odsjeka, gdje su otkriveni dosad nepoznati ljetnikovci; graa Muzeja grada Zagreba [MGZ] - katastarska karta iz 1862. i stare karte Zagreba; zbirke Nacionalne i sveuiline knjinice [NSK] u Za-grebu te Gradskog ureda za katastar i geo-detske poslove - druga katastarska izmjera nastala 1909.-1913. godine, na kojoj je vidljiv najvei broj obraenih ljetnikovaca.20 Podat-ci o zatienim ljetnikovcima preuzeti su od Gradskog zavoda za zatitu spomenika kultu-re i prirode te s web stranice Grada Zagreba - Galerija kulturnih dobara.21

Dosadanja istraivanja i objavljeni rado-vi - Dosadanja istraivanja zagrebakih ljet-nikovaca obrauju kronologiju njihova na-stanka, graditeljske stilove, doba u kojem su nastali, te daju kratak pregled ljetnikovaca ue zagrebake okolice. Najznaajniji do-prinos istraivanju zagrebakih ljetnikovaca dala je dr.sc. Lelja Dobroni svojim pisanim radovima o Zagrebu 19. stoljea, njegovoj blioj okolici i graditeljima, meu kojima se istie kao najznaajniji rad pod naslovom Za-grebaki ljetnikovci druge polovice 19. sto-ljea iz 1963. godine, u kojem kronolokim redom navodi ljetnikovce prema godini njiho-

13 Frankovi, 1988: 91

14 U drugoj polovici 19. st. u Hrvatskom zagorju grade se ili na stare kurije nadograuju dvorci Braak, Klokovec, Ladu, Martijanec, Belec i Vidovec. [Obad itaroci, 1991.]

15 Podrobnije vidjeti u: Obad itaroci, Bojani Obad itaroci, 1998: 49-50.

16 Urbanistiki zahvati i preobrazbe gradova nastaju tije-kom dvadeset godina, koje slijede revolucionarnu 1848. g.

17 http://wienwiki.wienerzeitung.at/WIENWIKI/Cotta-geviertel_(Gr%C3%A4tzl)

18 Perivoj povrine od 5 hektara (50.000 m2) bio je ot-voren 30. rujna 1888. U to je doba pripadao predgrau Whring, danas je unutar gradskog tkiva.

19 Dobroni, 1962: 144

20 Za ljetnikovce izgraene nakon 1913. godine koritene su katastarske izmjere iz 1962. godine za katastarske opine rnomerec i Maksimir, 1963. godine za katastarske opine Remete i estine te 1967. godine za katastarsku opinu Centar. Izvorne su karte u vrlo loem stanju, tije-kom vremena su bile docrtavane pa ih je Gradski ured za katastar i geodetske poslove za potrebe ovog istraivanja digitalno obradio.

Tabl. I.a Postojei ljetnikovci, stanje 2014.Table I.a The existing villas, 2014

postojei ljetnikovci

1. Naumovac 12

2. Grkovieva 23 (Bijenika 21)

3. Hercegovaka 81 (Hercegovaka 79)

4. Tukanac 56 (Tukanac 20)

5. Nazorova ulica 70

6. Nazorova ulica 74 (Josipovac 21)

7. Maksimirska 125

8. Gornje Prekrije 71 (Gornje Prekrije 3)

9. Tukanac 100

10. Sv. Duh 129 (Pavleka Mikine 129 / Sv. Duh 127)


12. Okrugljak 6

13. Jurjevska 27

14. Bukovaka cesta 341 (Remete 84)

15. Nad lipom 7

16. Tukanac 21

17. Jurjevska 29

18. Bukovaka cesta 271 (Bukovaka cesta 195)

19. Nazorova ulica 68 (Josipovac 27)

20. Gorana Kovaia 7

21. Gorana Kovaia 33




25. Bukoveki kr 6

26. Mlinarska cesta 53


28. Rim 84

29. Vugrovec

30. Nazorova 38, Nazorova - Haramini (DAZ)

31. Jurjevska 37

32. Srebrnjak 83 (Srebrnjak 55)

33. Nova ves 86

34. Maksimirski perivoj (park Maksimir)

35. Mikulii 133

36. Jelenovac 45 (u vinogradu Reda milosrdne brae na Jelenovcu)

37. Ilica 154


39. Tukanac 36

40. Pantovak 37

41. Gornje Prekrije 75 (Prekrije 24)

42. Bukovaka cesta 254 (Bukovaka cesta 156)

43. Pantovak 39


45. Gorana Kovaia 20 (Vladimira Nazora 63 / Josipovac 22)

46. Bukovaka cesta 267


48. Jelenovac 44

49. Vugroveka ulica 2c, Gornji Vugrovec

50. Vrhovec 194



53. Ilica 223

54. Rim 98 (Mirogojska cesta 20)



va nastanka. U kratkim crtama govori o njiho-vim stilskim obiljejima i izdvaja naselje na Josipovcu kao primjer osebujne pojave u Za-grebu devetnaestog stoljea s obzirom na njegov socijalno-ekonomski i urbanistiki ka-rakter.22 U lancima Eugena Frankovia o urbanistikom razvoju Zagreba 19. i 20. sto-ljea iitavaju se i drutveno-urbanistike okolnosti izgradnje ljetnikovaca. Milan Smre-kar daje pregled i tumaenje graevnih propi-sa i propisa za ladanjsku izgradnju (1902.), dok Isidor Krnjavi analizira estetski aspekt izgradnje (1888.).

Primijenjene metode istraivanja - Evi-dencija ljetnikovaca nastala je istraivanjem Zbirke graevne dokumentacije Poglavarstva grada Zagreba u Dravnom arhivu Zagreba [DAZG]. Pomnim pregledom mikrofilmova i analizom ouvane graevne dokumentacije pojedinih ulica tadanjega III. razdjela prema prvoj Regulatornoj osnovi dolo se u veini sluajeva do podataka o vlasnicima, gradi-teljima, graevnim i stambenim dozvolama, izmjenama i dogradnjama, a otkriveni su i do-sad nepoznati ljetnikovci. Evidencija je do-punjena podatcima o ljetnikovcima koji su zatiena kulturna dobra, a ne nalaze se u istraivanom podruju III. razdjela. Istodobno s izradom evidencije provjeravano je stvarno stanje obilaskom terena te usporeivanjem i utvrivanjem injeninog stanja prema do-stupnim opisima, fotografijama i nacrtima, budui da su brojni ljetnikovci promijenili svoje adrese. Zgrade ljetnikovaca nisu po-drobnije prouavane, nego je to ostavljeno za budua istraivanja.

Pisani i grafiki podatci za svaki ljetnikovac uneseni su u obrasce posebno pripremljene za istraivanje pa je tako napravljen katalog zagrebakih ljetnikovaca. On je posluio kao bitno polazite za analize i zakljuivanja. U katalogu su prikazani podatci o smjetaju i adresi, nazivu i dataciji u zaglavlju, podatci o

zgradi - prvom vlasniku, graditelju, graevnoj dozvoli, stambenoj dozvoli, izmjenama zgra-de, pomonim graevinama te podatci iz lite-rature i izvori. Slijedi ocjena graevnog sta-nja, dananja namjena i podatci o zatiti zgrade, ako ona postoji.23 Svaki je ljetnikovac ilustriran grafikim prikazima: fotografija dananjeg stanja ili stara fotografija za nesta-le ljetnikovce, izvod iz katastarske karte sa smjetajem ljetnikovca i digitalni ortofoto [DOF] dananjega stanja u pogledu iz zraka s oznaenim ljetnikovcem. Ako nedostaju foto-grafije zgrade i/ili smjetaja, znai da nisu pronaene ili ih nije bilo mogue utvrditi.

Analizom i usporedbom 96 lokaliteta i zgrada ljetnikovaca dolo se do znanstveno uteme-ljenih podataka o opim i posebnim obilje-jima zagrebakih ljetnikovaca. Provedena istraivanja i ovaj prikaz trebali bi ispuniti prazninu u poznavanju problema zagrebakih ljetnikovaca. (Tabl. I.a., I.b, I.c)

OPA OBILJEJA LJETNIKOVACA

VILLAS AND THEIR GENERAL FEATURES

Doba izgradnje (Tabl. II.) - Prvi danas po-znati zagrebaki ljetnikovci zabiljeeni su kra-jem 18. stoljea. Do administrativnog uje-dinjenja Gradeca i Kaptola u jedinstveni grad Zagreb 1850. godine podignuto je est ljet-nikovaca i jo dva do 1854. godine kada je izraena prva detaljna karta grada (tzv. spe-cijalka). Druga polovica 19. i poetak 20. stoljea najznaajnije je razdoblje u prostor-nom i urbanistikom razvoju Zagreba. U to doba grade se i brojni ljetnikovci kao potreba graana da se ljeti iz praine i vruine uklo-ne u ljetita.24

Gradnja ljetnikovaca ubrzava se nakon do-noenja Graevnog reda 1857. i potresa 1880. godine. Donoenjem propisa za izgradnju zgrada na Josipovcu 1888. i zavretkom Dru-ge regulatorne osnove (1889.) poelo je raz-doblje najintenzivnije gradnje zagrebakih ljetnikovaca. Nakon pridruivanja Zagrebu susjednih opina i poveanja povrine grada, gradnja ljetnikovaca i nadalje je intenzivna te se 1904. godine donose propisi za otvoreni nain izgradnje. U razdoblju do donoenja propisnika za izgradnju ljetnikovakih pre-djela grada Zagreba (1911.) izrauje se itav niz regulacija ulica na breuljcima. Zbog sve privlanijih, tada ve i reguliranih ulica ljet ni-kovakog podruja, graani otad sve vie gra-de kue za stanovanje, a manje ljetnikovce.

Izgradnju ljetnikovaca moemo razvrstati u sedam razdoblja25, to je prikazano u Tabl. II. Utvreno je da su do 1800. godine izgraena etiri ljetnikovca. Svi su do danas sauvani, a obiljeava ih jednostavnost volumena zgra-de.26 U razdoblju od 1801. do 1856. godine

21 http://www1.zagreb.hr/galerijakd.nsf/FGO?OpenFra-meset22 Dobroni, 1963: 147, 160. Autorica naglaava da na-vedeni lanak daje kratak pregled ljetnikovaca ue zagre-bake okolice koji nema pretenzija da bude definitivan.23 Koritene su sljedee ocjene za graevno stanje ljet-nikovaca: odlino, dobro, loe, loe - obnova u tijeku, loe - ruevina, srueno, nepoznato. [Obad itaroci, Bojani Obad itaroci, 2005: 33]24 Krnjavi, 1888: 61 25 Vremenski razvrstaj gradnje ljetnikovaca proveden je na sljedei nain: do 1800. g. (ljetnikovci 18. st.), izgradnja u prvoj polovici 19. st. odnosno do donoenja Graevnog reda 1857., od 1857. do 1887. kada je poela izrada Druge regulatorne osnove Zagreba, izgradnja od donoenja pro-pisa za izgradnju zgrada na Josipovcu 1888. do kraja 19. st., izgradnja u prvom desetljeu 20 st. (do 1910.), iz-gradnja od donoenja Propisnika za izgradnju ljetnikova-kih predjela grada Zagreba iz 1911. do 1936. g. te izgradnja nakon 1937. g. kada je prihvaen Generalni regulacijski plan za grad Zagreb.26 U 18. st., do 1800. g., izgraeni su ljetnikovci: Naumo-vac 1, Grkovieva 23, Bukovaka cesta 245 i Vugrovec - Planinarski dom (Ljetnikovac Thauszy).

Tabl. I.b Dosad nepoznati ljetnikovci, otkriveni tijekom istraivanjaTable I.b Unknown villas up to now, discovered during research

lokacija / adresa

1. Hercegovaka 63

2. Hercegovaka 78


4. Hercegovaka 107

5. Hercegovaka 108 (Pantovak 25)

6. Ilica 34

7. Ilica 223

8. Sveti Duh 148 (Sv. Duh 38a)

9. Sveti Duh - Broz

10. Grada Gualda Tadina 3 (Sv. Duh - Herdjak)

11. Vrhovec 8 (Vrhovec 6-8)

12. Vrhovec 48a (Vrhovec 54)

13. Vrhovec 50

14. Sveti Duh - Kaleak (Sv. Duh 40)

15. Gornje Prekrije 2 (Prekrije 5)

16. Vrameva 23 (Ribnjak 20b)

17. Jurjevska 37


19. Srebrnjak 73


21. Srebrnjak 88a


23. Srebrnjak 106

Tabl. I.c Ljetnikovci neutvrene/nepoznate lokacijeTable I.c Villas on unknown locations

lokacija / adresa

1. (Bukovaka cesta 168)


3. Vinogradi 140


5. (Ksaverska cesta iznad broja 165)

6. (Laina kraj Zagreba kbr. 3)

7. Sv. Duh 148

8. Vrhovec 28 (Vinogradska cesta 26/Vrhovec 26)

9. Sv. Duh - Broz



12. Sv. Duh - Kaleak

Tabl. II. Pregled izgradnje zagrebakih ljetnikovaca prema dobu izgradnjeTable II. Zagreb villas according to construction period

doba izgradnje broj ljetnikovaca postotak

prije 1800. 4 4,1%

1801.-1856. 7 7,2%

1857.-1887. 20 20,6%

1888.-1900. 44 46,4%

1901.-1910. 9 9,3%

1911.-1936. 10 10,3%

poslije 1937. 2 2,1%

ukupno 96 100%


en je brojnim dubokim i uskim potonim do-linama i hrptovima koji se sputaju s Med-vednice i uranjaju u sredite grada. Malo je zaravnina koje imaju posebno znaenje za smjetaj ljetnikovaca, budui da se s njih pruaju prekrasni vidici na grad. Prednosti krajolika s takvim mjestopisnim (topograf-skim) obiljejima jesu svje zrak s Medvedni-ce i bogatstvo flore, to se smatra izuzetnim

27 Od 1801. do 1856. izgraeni su ljetnikovci: Tukanac 100, Nova ves 86, Maksimirski perivoj - ljetnikovac bisku-pa Haulika, Jelenovac 44, Bukovaka cesta 220, Bukovaka cesta 267 i Mirogoj. Vila Mirogoj Ljudevita Gaja vie ne postoji - na njezinu je mjestu danas mrtvanica.

28 Od 1857. do 1887. izgraeni su ljetnikovci na slje de-im nekadanjim kunim adresama: Mikulii 133 (Vila Pon-gratz), Bukovaka cesta 102, Bukovaka cesta 162 (Ljet-nikovac obitelji Winkler), Bukovaka cesta 168, Maksimir-ska cesta 125 (Novi ljetnikovac biskupa Haulika), Sv. Duh 129, Vinogradi 140, Jelenovac 45, Rim 98, Okrugljak 6 (Vila Okrugljak), Ilica 154, Hercegovaka 81 (Letnik Pan tovak), Vrhovec 23 (Villa u Vrhovcu), Vinogradska cesta 29 (Vila Socias), Jurjevska 27 (Vila Lubiensky/Androwsky), Buko-vaka cesta 341 (Ljetnikovac Veseljak), Gornje Pre krije 12 (Vila Cmrok), Ksaverska cesta iznad broja 165, Nad lipom 7 i Nazorova 59 (Vila na Josipovcu g. Antuna Zavrke).

29 Od 1888. do 1900. izgraeni su ljetnikovci: Nazorova 70 (Ljetnikovac Knig), Gorana Kovaia 7, Nazorova 72, Gorana Kovaia 23 (Vila Lobmayer), Gornje Prekrije 2, Nazorova 68 (Vila ubeli), Pantovak 37, Tukanac 36 (Ljetnikovac Werner), Gornje Prekrije 75 (Ljetnikovac Sollar s vrtom), Gorana Kovaia 20, Nazorova 74, Nazo-rova 57 (Ljetnik na Josipovcu), Nazorova 55 (Ljetnikovac afranek-Wiesner), Gorana Kovaia 33 (Ljetnikovac Grbac s vrtom), Nazorova 63, Ilica 34 (Vrtni ljetnik - paviljon), Gorana Kovaia 37 (Vila Erlich-Mari), Gorana Kovaia 35, Gorana Kovaia 25, Gornje Prekrije 35/ estinski vrh 1 (Vila Weiss), Tukanac 56, Vrhovec 194 (Vinovrh), Vrho-vec 50, Gorana Kovaia 29 (Dalmatinski paviljon), Vugro-veka 2c - Gornji Vugrovec (Ljetnikovac Rui), Jurjevska 29, Tukanac 21, Gorana Kovaia 17 (Ljetnikovac Kune Waidmanna s vrtom), ljetnikovac neutvrenog poloaja poznat kao Laina 3 (Vila Floranski breg), Bukovaka cesta 254 (Ljetnikovac Tkali), Sveti Duh 148, Gorana Kovaia 11, Gornje Prekrije 51, Tukanac 15-17, Gorana Kovaia 13, Ilica 223 (Ljetnikovac u gornjoj Ilici), Ul. grada Gualda Tadina 3 (Ljetnikovac Herdjak), Rim 84 (Vila Olga), Pantovak 39, Vrhovec 28, ljetnikovac neutvrenog polo-aja na Svetom Duhu (Ljetnikovac Broz), neutvreni polo-aj na mjestu nekadanje Bukovake ceste 170, Bukovaka

Sl. 3. Reljef ljetnikovakog podrujaFig. 3. Villa area, topography

Sl. 4. Breuljkasti krajolik Zagreba; u prvom planu poloaj ljetnikovca Ljudevita Gaja na mjestu dananje mrtvanice na Mirogoju, u pozadini poloaj ljetnikovca Okrugljak, 2008.Fig. 4. Hilly landscape of Zagreb, Ljudevit Gaj villa at the site of the present mortuary, Mirogoj (foreground); Villa Okrugljak, 2008 (background)

izgraeno je sedam ljetnikovaca.27 Nakon ad-ministrativnog ujedinjenja grada i stupanja na snagu Graevnog reda dolazi do porasta izgradnje ljetnikovaca pa je u razdoblju od 1857. do 1887. zabiljeeno 20 izgraenih ljet-nikovaca, veinom na zapadnom dijelu gra-da.28 Za izgradnju zgrada na Josipovcu done-sene su polakice pa su tako od 1888. do 1900. godine izgraena 44 ljetnikovca. Naj-vie se gradi u Ulici Gorana Kovaia i Nazo-rovoj ulici (nekadanjem Josipovcu) te Tu-kancu s Gornjim Prekrijem. ak 27 od 33 ljetnikovca na tome predjelu graeno je u to doba. Istodobno se grade tri ljetnikovca na bukovakom podruju, a u zapadnom dijelu grada gradi se pojedinano u Ilici, na Svetom Duhu, Vrhovcu i Pantovaku.29 Poetkom 20. stoljea grad se postupno iri na blia okolna podruja, a nain izgradnje na ljetnikova-kom podruju postupno prelazi u oblik koji danas nazivamo vilom. Zamjeujemo osjetan pad broja izgraenih ljetnikovaca. Od 1901. do 1936. izgraeno je 19 ljetnikovaca.30 Iako je Generalni regulacijski plan za grad Zagreb iz 1937. godine predviao izgradnju ljetniko-vaca, zabiljeena su samo dva primjera.31

Rasprostranjenost - Najvie ljetnikovaca nalazimo u Ulici Gorana Kovaia (12), Buko-vakoj cesti (11), Nazorovoj ulici (9), Gornjem Prekriju (7), Vrhovcu (7), Hercegovakoj uli-ci (6), Srebrnjaku (5) te na Svetom Duhu (4) i Tukancu (4). Preostali ljetnikovci (31) ras-prostranjeni su u ostalim dijelovima istrai-vanoga ljetnikovakog podruja (Ilica, Pan-tovak, Maksimirski perivoj, Vugrovec i dr.). Neke od ulica nadovezuju se jedna na drugu tako da ine cjeline, primjerice, ulice Gorana Kovaia i Nazorova, gdje je izgraen 21 ljet-nikovac, te ulica Tukanac koja se nastavlja ulicom Gornje Prekrije s ukupno 11 ljetniko-vaca. Zajedno te dvije cjeline sadravaju treinu ljetnikovaca.

Mjestopisna obiljeja (Sl. 3.) - Oblije te-rena (reljef) ljetnikovakog prostora obilje-

Tabl. IV. Pregled graevnog stanja ljetnikovaca (stanje 2014.)Table IV. Villas and their condition (2014)

graevno stanje broj ljetnikovaca

odlino 12

dobro 24

loe 17

loe - ruevina 2

srueno 29

nepoznato 12

ukupno 96

Tabl. III. Pregled namjene i koritenja ljetnikovacaTable III. Villas: their purpose and use

namjena broj ljetnikovaca

stambena 37

stambena-poslovna 3

poslovna 3

diplomatska 2

javna 1

kulturna 2

prosvjetna 1

vjerska 3

vojna 1

nepoznata 12

srueno ili ruevina 31

ukupno 96


Naruitelji i vlasnici - Zagrebake ljetni-kovce, s malim izuzetcima plemstva, naruuje i podie veinom novoobogaeno poslovno graanstvo. Istraivanjem su zabilje eni prvi vlasnici, odnosno naruitelji projekata, te se brojnou u razdoblju do 1860. izdvajaju biskupi Thauszy, Galjuf, Vrhovac, Alagovi i Haulik. Poslije ljetnikovce naruuju/grade (vele)trgovci, lijenici, odvjetnici, podbani, vijenici i pojedinci (upnik, bankar, inten-dant, arhitekt, graevni nadgeometar, knji-gotiskar). Bilo je meu naruiteljima ple-mikih pojedinaca i niz obitelji (Andrijevi, Heinzel, Winkler, Jambriak, Knig, Sollar, Zikmundowsky, Grbac, Tkali i dr.). Od poz-natijih su osoba ljetnikovce u Zagrebu imali: Ljudevit Gaj, Stjepan Basariek, arhitekt Jan-ko Holjac i slikarica Nasta Rojc.

Autori i graditelji (Tabl. V.) - Na temelju graevnih i/ili uporabnih dozvola znademo za autore/potpisnike projekata. Od 96 ljet-nikovaca poznati su potpisnici 68 zgrada. U tabeli su navedeni autori s adresama ljet-nikovaca koji su projektirali po nekoliko zgra-da. Istiu se Kuno Waidmann (11 ljetnikova-ca), Hnigsberg i Deutsch (8), Gjuro Carne-lutti (6), Mijo Geher (6), Janko Jambriak (4), afranek i Wiesner (3) te Janko Holjac (3).34 Nepoznati su potpisnici za 28 evidentiranih ljetnikovaca. Potpuna podjela na autore i gra-ditelje mogua je tema daljnjih istraivanja u sklopu ove teme. Zanimljivo je da se grad-nja veine zagrebakih ljetnikovaca poduda-ra s pojavom visokokolski obrazovanih arhi-tekata35 u razdoblju najintenzivnije gradnje.

Namjena i koritenje (Tabl. III.) - Pregled namjene i koritenja napravljena je za sve ljetnikovce kojima je poznat smjetaj, a nisu do danas srueni. Namjene su podijeljene na stambenu, stambeno-poslovnu, poslovnu, di-plomatsku, javnu, kulturnu, prosvjetnu, vjer-sku i vojnu. Podatci su prikazani u Tabl. IV. Radi potpunosti prikaza podataka dodani su srueni ili ruevni ljetnikovci, kao i oni kojih je toan smjetaj zasad jo uvijek nepoznat.

Prevladava stambena namjena. Iako su ljet-nikovci izvorno bili namijenjeni za povremeni boravak, postupno postaju mjesta stalnog obitavanja. Njegova se funkcionalna obiljeja ne mijenjaju, tako da moemo ustvrditi da je veina ljetnikovaca (38,5%) zadrala stano-vanje kao svoju osnovnu namjenu. Potpuno je prenamijenjeno 13 ljetnikovaca (poslovna, diplomatska, javna, kulturna, prosvjetna, vjerska i vojna namjena), dok su tri djelomino prenamijenjena (stambeno-poslovna namje-na). Dananja je namjena nepoznata za 12 lokacija (12,5%) ljetnikovaca. Pet nepoznatih lokaliteta nalazi se na podruju Bukovake ceste, a tri u ulici Sveti Duh, to ukazuje na potrebu daljnjih istraivanja tih predjela. Za 29 sruenih ljetnikovaca (30,2%) nema gra-evnih tragova jer su na njihovu mjestu iz-graene nove zgrade.

Tabl. V. Pregled autora ljetnikovaca (odabir)Table V. Designers of the villas (selection)

autor adresa ljetnikovca

Kuno Waidmann

Gorana Kovaia 11

Gorana Kovaia 13

Gorana Kovaia 17

Gorana Kovaia 20 (Vladimira Nazora 63 / Josipovac 22)

Gornje Prekrije 75 (Prekrije 24)

Ilica 223

Jurjevska 29

Vrhovec 50

Vrhovec 194

Waidmann i Stejskal

Jurjevska 27

Gorana Kovaia 29 / Dalmatinski paviljon (postavio)

Hnigsberg i Deutsch

Ilica 34

Gorana Kovaia 25

Gorana Kovaia 33

Tukanac 15-17

Tukanac 21

Tukanac 36 - dogradnja

Tukanac 56 (Tukanac 20)

Vrhovec 28 (Vinogradska cesta 26 / Vrhovec 26)

Gjuro Carnelutti

Srebrnjak 83 (Srebrnjak 55)

Vrhovec 48a (Vrhovec 54)

Srebrnjak 90 (Srebrnjak 83)

Hercegovaka 63 (Hercegovaka 18b)

Nazorova ulica 70

Nazorova ulica 68 (Josipovac 27)

Jurjevska 37

Mijo Geher

Gorana Kovaia 37

Gornje Prekrije 35 / estinski vrh 1 (Prekrije 20)

Nazorova ulica 57 (Nazorova 53 / Josipovac 20)

Nazorova ulica 59

Pantovak 37

Sv. Duh 148 (Sv. Duh 38a)

Janko Jambriak

(Bukovaka cesta 102)

Jelenovac 45

Nad lipom 7

Okrugljak 6

afranek i Wiesner

Bukovaka cesta 254 (Bukovaka cesta 156)

(Ksaverska cesta iznad broja 165)

Nazorova ulica 55

Janko Holjac

Bukovaka cesta 271 (Bukovaka cesta 195)

Hercegovaka 80 (Hercegovaka 19)

Pantovak 39

cesta 271 i ljetnikovac neutvrenog poloaja na mjestu nekadanje Bukovake ceste 199.

30 Od 1901. do 1910. Izgraeni su ljetnikovci: Jurjevska 37, Gornje Prekrije 30, ljetnikovac neutvrenog smjetaja na Sv. Duhu (Ljetnikovac Kaleak), Hercegovaka 108, Srebrnjak 83, Vrhovec 48a, Hercegovaka 80, Nazorova 26 (Ljetnikovac Naste Rojc) i Nazorova 38. Od 1911. do 1936. Izgraeni su ljetnikovci: Hercegovaka 78, Mlinarska cesta 53 (Ljetnikovac Wutte), Srebrnjak 73, Srebrnjak 88a, Srebr-njak 90, Srebrnjak 106, Hercegovaka 63, Vrameva 23, Vrhovec 8 i Bukoveki kr 6 (Ljetnikovac tos).

31 Nakon 1937. izgraeni su ljetnikovci: Gornje Prekrije 71 i Hercegovaka 107.

32 Pletina, 1994: 371

33 Na hrptenim ulicama smjeteni su ljetnikovci u ulica-ma: Sv. Duh, Vrhovec, Jelenovac, Pantovak, Hercegova-ka, Nazorova, Gorana Kovaia, Tukanac, Gornje Pre-krije, Jurjevska, Srebrnjak, Bukovaka i Rim (ukupno 82 lokaliteta). Preostali ljetnikovci smjeteni su u nizinskom dijelu grada u ulicama: Ilica, Nad lipom, Maksimir, Nova ves i na platou Mirogoj.

34 Meu drugim imenima autora/potpisnika projekata zabiljeena su sljedea imena: Matija Leonhart (Naumovac 12 - Vila Malin), Bartol Felbinger (Nova ves 86 - Ljetniko-vac biskupa Alagovia), Franz Schcht (Ljetnikovac bisku-pa Haulika), Guido Pongratz (Mikulii 133 - Vila Pongratz), Franjo Klein (Maksimirska 125 - Novi ljetnikovac biskupa Haulika), Otto Jaku - tesar (Vinogradi 140), Matiassi (Ilica 154 i Gorana Kovaia 35), J. F. Retter (Vino gradska cesta 29 - Vila Socias), Ferdinand Konradt (Gornje Prekrije 12 - Vila Cmrok i Gornje Prekrije 51), Janko Grahor (Gorana Kovaia 7), Ferdinand Stejskal (Nazorova 72 i 74), Martin Pilar (Rim 84), Pilar, Mally i Bauda - gradjevno poduzet-nitvo (Gornje Prekrije 30), Antun Broz (Sv. Duh-Kaleak - Ljetnikovac Kaleak), Kalda i tefan (Nazorova 26 - Ljet-nikovac Naste Rojc), Polak, Albert i Bornstein (Hercego-vaka 68), Stjepan kaberna (Srebrnjak 106), Greinar i Waroning (Srebrnjak 73), Aljinovi, Grgi i Stapp (Srebr-njak 88a), Vladimir Milii (Vrameva 23), Bogdan Mili (Vrhovec 8) i Rihard Dworak (Herce govaka 107).

35 Dobroni, 1963: 147

pogodnostima za stanovanje, pa takve etvrti poprimaju rezidencijalna obiljeja, i to ne samo u Zagrebu nego i u drugim gradovima.

Ulice su smjetene na hrptovima breuljaka i u uvalama izmeu njih, tako da razlikujemo dva osnovna tipa ulica - hrptene i ulice u udolini.32 Utvreno je da su 82 ljetnikovca smjetena u hrptenim ulicama (85,4% od ukupnog broja), dok je 14 ljetnikovaca smje-teno u nizinskom dijelu.33 Parcele su okre-nute prema zapadu ili istoku, s malim otklo-nima prema jugu ili sjeveru. Malo je juno orijentiranih parcela, kao to je, primjerice, ljetnikovac Okrugljak. Najnie smjeteni ljet-nikovac nalazi se na visini od 122 mnm (Ilica 34) dok je najvie smjeten na visini od 282 mnm (Mikulii 133).

Zahvaljujui reljefu i poloaju na zaravnima hrptova breuljaka, s ljetnikovaca se pruaju prekrasni vidici na grad, Medvednicu i razno-like planove krajolika. Njihov prostorni odnos prema gradu podreen je vizuri, tako da se esto biraju najvie toke ulica, primjerice, Vrhovec 194 ili Rim 84. Neko su bili lijepi po-gledi iz grada na ljetnikovako podruje i na pojedine ljetnikovce. Naalost, veina takvih pogleda iz grada na ljetnikovce danas su zaklonjeni novom visokom izgradnjom i nara-slom vegetacijom. (Sl. 4.)


Stupanj ouvanosti (Tabl. IV.) - Stupanj ouvanosti ljetnikovaca utvren je procjenom graevnog stanja. Procjena je napravljena prema kategorijama: odlino, dobro, loe, loe - ruevina, srueno i nepoznato. Na-alost, vie od etvrtine evidentiranih ljet-nikovaca ne postoji. Od postojeih ljetni-kovaca najvei je broj u dobrom stanju, a to se moe obrazloiti njihovim kontinuiranim koritenjem.

Zatita - Analizom podataka popisnika dravne slube zatite utvreno je 29 za-tienih ljetnikovaca od ukupno 96 evidenti-ranih ljetnikovaca (30,2%). Zatieni su te-meljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara [NN 69/1999.] kao nepokretna kultur-na dobra. Svi evidentirani ljetnikovci graeni prije 1800. godine zatieni su kao nepokret-na kulturna dobra i do danas su ostali ou-vani.36 Od sedam ljetnikovaca graenih iz-meu 1801. i 1856. godine pet ih je zatieno kao nepokretna kulturna dobra.37 Najvie zatienih ljetnikovaca (treina zatienih) iz razdoblja je najintenzivnije izgradnje Zagre-ba, od 1888. do 1900. godine.38 Iako su peri-voji uvijek bili nerazdvojni dio ljetnikovaca, malo ih je sauvano, a samo ih je pet zatieno kao kulturna dobra.39 Premda su ljetnikovci odavno zatieni, oni su, naalost, najee

bez odgovarajue skrbi pa su preputeni pro-padanju, neovisno o zatiti.

OBILJEJA IZGRADNJE LJETNIKOVAKOG PODRUJA

BUILDING UP THE VILLA AREAS

Stilska obiljeja (Sl. 5.) - U stilskom oblikovanju ljetnikovaca prevladavaju histo-ricistika obiljeja te se osim ljetnikovaca koji podsjeaju na srednjovjekovne plemike dvorce/burgove40 (npr. Mikulii 133) grade i oni tipa stilizirane seljake kue (npr. Buko-veki kr 6) ili ladanjske kue. Svojim izgle-dom izraavaju elju za slikovitou i prua-njem ugoaja, a malim dimenzijama osigura-vaju intimnost. Sline se vile grade tijekom 19. stoljea i u drugim srednjoeuropskim zemljama.41

Pejsana obiljeja (Sl. 6. i 7.) - Breuljka-sti krajolik sjevernoga Zagreba mjesto je na kojem nastaju ljetnikovci. Smjetaju se na mjestima udaljenim od tadanjega grada koja su pruala ist zrak i prekrasne vidike na slikovite breuljke. Danas zbog nabujale ve-getacije i izgradnje nije mogue doivjeti te poglede, iako se mjestimino naziru.42 Sje-verni krajolik na kojem su nastajali ljetnikov-

36 Zatieni ljetnikovci graeni prije 1800.: Naumovac 1, Grkovieva 23, Bukovaka cesta 245 i Vugrovec - Plani-narski dom.

37 Zatieni ljetnikovci graeni 1801.-1856.: Nova ves 86, Maksimirski perivoj - ljetnikovac biskupa Haulika, Jeleno-vac 44, Bukovaka cesta 220 i Bukovaka cesta 267.

38 Zatieni ljetnikovci graeni 1888.-1900.: Bukovaka cesta 254 (Ljetnikovac Tkali), Ulica Ivana Gorana Kova-ia 17 (Ljetnikovac Kune Waidmana), Ulica Ivana Gorana Kovaia 33 (Ljetnikovac Grbac s vrtom), Ulica Ivana Gora-na Kovaia 37 (Ljetnikovac Vila Erlich-Mari, danas Hrvat-ski muzej arhitekture HAZU), Gornje Prekrije 51 (Ljet-nikovac Vidri s vrtom), Gornje Prekrije 75 (Ljetnikovac Sollar s vrtom), Nazorova ulica 55 (Ljetnikovac afranek--Wiesner), ulica Rim 84 (Ljetnikovac Vila Olga s perivojem), Tukanac 36 (Ljetnikovac Werner) i Vugroveka ulici 2c - Gornji Vugrovec (Ljetnikovac Rui).

Sl. 5. Proelja zagrebakih ljetnikovacaFig. 5. Zagreb villas, facades

Sl. 7. Perivoji na katastarskim kartama: ljetnikovac biskupa Haulika u Maksimirskom perivoju (lijevo) i ljetnikovac Stjepana pl. Miletia u Jurjevskoj 29Fig. 7. Parks on cadastral maps: Bishop Haulik villa in Maksimir park (left) and Stjepan Mileti villa at 29, Jurjevska st.

Sl. 6. Vila Okrugljak, 1875.Fig. 6. Villa Okrugljak, 1875


ci bio je umovit s kultiviranim vinorodnim predjelima, veoma miran i idilian.43 Nepo-sredno uza zgradu ljetnikovca ureuju se i perivoji. Iz dostupnih starih katastarskih iz-mjera vidljiva su hortikulturna rjeenja s viju-gavim stazama te niskim i visokim raslinjem.

Urbanistika obiljeja ulica (Tabl. VI.) - Iz analiza urbanistikih planova (regulacija) za pojedine sjeverne dijelove grada, koji nastaju u razdoblju od 1905. do 1915. godine44, proiz-lazi da su irine ulica ljetnikovakoga po-druja od 11 do 16 m (najee 12 m). Planira-ne su s obostranim nogostupom, u pravilu irine kolnika 6 m, te najee s predvrtom

(s jedne strane ulice). Vinogradska cesta i Pan tovak od Ilikog trga do Prekrija imaju planiranu obostranu plinsku rasvjetu ulica. Drvoredi su planirani u Jurjevskoj ulici od Mli-narske ceste do Cmroka i na Tukancu od Jo-sipovca do Cmroka na istonoj strani, te na Pantovaku od Ilikoga trga do Prekrija na zapadnoj strani. Motiv regulacija jest etnja, dokolica, otvaranje prostora breuljaka sva-kodnevnom ivotu stanovnika grada, uz za-dovoljavanje zahtjeva parcelacije. Ako postoji stari put, on se uvaava, a po potrebi se ispravlja trasa. Geodetske podloge na kojima su risana regulacijska rjeenja imaju snim-

39 Zatieni perivoji ljetnikovaca temeljem Zakona o zatiti i ouvanju kulturnih dobara: Ulica Ivana Gorana Kovaia 33 (Ljetnikovac Grbac s vrtom), Gornje Prekrije 51 (Ljetnikovac Vidri s vrtom), Gornje Prekrije 75 (Ljet-nikovac Sollar s vrtom), Jurjevska ulica 27 (Vila Lubiensky s pripadajuom gospodarskom zgradom i vrtom) te ulica Rim 84 (Ljetnikovac Vila Olga s perivojem).

40 Dobroni, 1963: 146

41 Dobroni, 1963: 146

42 S Krematorija se vidi toranj ljetnikovca u ulici Rim 98; s Jelenovca 45 vidi se (pogled prema zapadu) ljetnikovac na Vrhovcu 194 i obrnuto.

43 Dobroni, 1963: 161; Krnjavi, 1888: 60

44 Urbanistike regulacije potpisao je Milan Lenuci.

Tabl. VI. Pregled irina planiranih ulica na breuljcima prema regulacijskom planu Milana Lenucija, 1905-1911.Table VI. Widths of the planned streets on the hillsides according to the regulation plan by Milan Lenuci, 1905-1911

lokacija/ulica-cestagodina regulacije

irinaulice

plonik kolnik (kolovoz) predvrt rasvjeta drvored

Vinogradska cesta 1907. 15 m ili16 m

obostrano2 m2 m

7,5 m (za 15 m ukupno)6 m (za 16 m ukupno)

s jedne strane 3,5 m ili obostrano3 m3 m

plinska, obostrana

-

Jurjevska ulica od Mlinarske ceste do Cmroka

1906. 12 m s obje strane4 m na istonoj2 m na zapadnoj strani

6m - - novi na istonoj strani(uklanja se stari na zapadnoj strani)

Donji Vrhovac i savez ulice Nad lipom s Vrhovcem

1905. Vrhovec11,5 m

obostrano - ne - ne

Nad lipom16 m

obostrano2 m2 m

6 m obostrano3 m3 m

- -

Tukanac od Josipovca do Cmroka i Cmrok

1907. 12 m obostrano4 m na istonoj2 m na zapadnoj strani

6 m nema nema na istonoj strani

Nova ves od Zvonarnike ulice do Rundeaua?

1907. 11,66 mdo kapelice12 m

Hercegovaka ulica s istonim obronkom

1911. 16 m obostrano2 m2 m

6 m obostrano3 m3 m

13 m obostrano1,5 m1,5 m

6 m 2 m1 m: jarak pod karpom

11 m obostrano1,25 m1,25 m

5m s jedne strane 3 m

nova parcelacija zemljita Kune Waidmanna (Josipovac, Vladimira Nazora)

1906. obostrano2,5 m2,5 m

Pantovak od Ilikog trga do Prekrija

1907. 4 m na zapadnoj strani2 m na istonoj strani

6 m 3 m na zapadnoj strani obostrana,plinska

na zapadnoj strani

zapadni dio Pantovaka 1907. obostrano2 m2 m

6 m obostrano3 m3 m

Sl. 8. Sklop ljetnikovca u Jurjevskoj 27; dananje stanje u obnovi i sklop ljetnikovca na staroj katastarskoj karti iz 1862.Fig. 8. Villa complex at 27, Jurjevska st.: Present condition and the villa complex on old cadastral map from 1862


ljene detalje koji pripadaju ruralno-prigrad-skom ambijentu, kao to su stare zgrade, vrtovi, gospodarska dvorita i tale.45

Veliina i izgraenost graevne estice (Tabl. VII.) - Za potrebe utvrivanja veliine graevne estice i smjetaja zgrada ljetniko-vaca na njima koritene su stare katastarske karte nastale nakon druge detaljne katastar-ske izmjere 1909.-1913.46, katastarskih izmje-ra 1962. i 1963. godine47 te podatci digitalnih zemljinih knjiga. Na uzorku od 22 ljetni-kovca (priblino etvrtina ukupnoga broja) analizirana je izgraenost parcele - odnos povrine parcele i povrine zgrade na razini prizemlja.48 Parcele su ljetnikovaca prostra-ne, u prosjeku vie od 2000 m2, a izgraenost je vrlo malena, u prosjeku ispod 10%. Par-cele, tj. granice posjeda ljetnikovakog po-druja, nemaju pravilne oblike, ve ih je ob-likovala neka druga, pretparcelacijska logika zemljinih estica - umaraka, sjenokoa, li-vada, vrtova i vinograda49, izuzev zemljita na Josipovcu koje je hrvatska zemaljska vla-da parcelirala i pojedine parcele prodala.50 Razlika izmeu planiranja i parceliranja toga doba lei u injenici da je planiranje od jav-nog interesa, a parceliranje od privatnog in-teresa, koju vlast disciplinira.51 Poslije se,

vjerojatno zbog sve vee izgradnje, ljetni-kovci grade na manjim parcelama.

Ljetnikovac i pomone graevine na par-celi (Sl. 8.) - Budui da su vlasnici u ljetni-kovcima boravili redovito tijekom ljeta, a ostali dio godine ivjeli su u gradu, posjedi su

Tabl. VII. Pregled izgraenosti parcela na uzorku od 23 ljetnikovca (prema katastarskim izmjerama 1909.-1913., 1962. i 1963. godine)Table VII. Lot occupancy rate: survey based on 23 villas (according to cadastral measurements from 1909-1913, 1962, 1963)

adresa godinapovrina parcele(m2)

povrina zgrade(m2)

izgraenost parcele

1. Nova ves 86 1823. 946 145 15,30%

2. Bukovaka cesta 267 1850. 1755 99 5,6%

3. Hercegovaka 81 1878. 2713 278 10,3%

4. Vrhovec 23 1879. 806 119 14,8%

5. Jurjevska 27 1880. 6825 464 6,8%

6. Nazorova ulica 59 1887. 6221 190 3,1%

7. Gorana Kovaia 33 1889. 2982 186 6,2%

8. Nazorova ulica 74 1889. 2951 92 3,1%

9. Nazorova ulica 63 1889. 3169 153 4,8%

10. Pantovak 37 1889. 1894 207 10,9%

11. Gorana Kovaia 35 1890. 2647 173 6,5%

12. Gorana Kovaia 37 1890. 3666 595 16,2%

13. Ilica 34 1890. 708 31 4,7%

14. Jurjevska 29 1892. 6938 355 5,1%

15. Bukovaka cesta 254 1894. 2219 194 8,7%

16. Vrhovec 28 1899. 503 56 11,1%

17. Pantovak 39 1899. 1411 167 11,8%

18. Bukovaka cesta 271 1900. 1417 195 13,8%

19. Jurjevska 37 1902. 2792 203 7,3%

20. Hercegovaka 78 1911. 3500 164 4,7%

21. Mlinarska cesta 53 1918. 538 125 23,2%

22. Gornje Prekrije 71 1937. 7193 143 2,0%

23. Hercegovaka 107 1938. 900 150 16,7%

p r o s j e k 2813 195 9,26%

45 Frankovi, 1988: 92

46 Druga detaljna katastarska izmjera vremenski obu-hvaa najvei broj ljetnikovaca.

47 Izvor: Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geo-detske poslove.

48 Kriteriji za odabir ljetnikovaca bili su: dostupnost sta-rih katastarskih izmjera s ucrtanom zgradom, mogunost identifikacije i izmjere estice, uz uvjet da je za svako rani-je odreeno razdoblje njihova nastanka prikazan najmanje jedan ljetnikovac.

49 Frankovi, 1988: 88

50 Dobroni, 1963: 162

51 Frankovi, 1988: 91

52 Vila Pongratz Mikulii 133, Rim 98, Vila Socias Vino-gradska cesta 29, Vila Lubiensky (Androwsky) Jurjevska 27, Ljetnikovac Veseljak Bukovaka cesta 341, Nazorova 72, Vila Lobmayer Gorana Kovaia 23, Gorana Kovaia 20, Ljetnikovac Werner Tukanac 36, Nazorova 74, Ljet-nikovac Grbac Gorana Kovaia 33, Vinovrh Vrhovec 194, Vila Erlich-Mari Gorana Kovaia 37, Vila Weiss Gornje Prekrije 35/ estinski vrh 1, Jurjevska 29, Tukanac 21, Vila Raj/ Ljetnikovac Vabi Vrhovec 28, Bukovaka cesta 271, Srebrnjak 83.

53 Dobroni, 1963: 161


osim ljetnikovca kao stambene zgrade imali takoer gospodarstvo s gospodarskim zgra-dama i stanom za upravitelja, te vinograde i vonjake. Jedan takav ouvani primjer po-sjeda s vinogradom nalazi se na Cmroku (Tukanac 100). Zgrade ljetnikovaca veinom su smjetene blie ulici s predvrtom dubine 3-5 metara. Perivoj se nalazi neposredno uza zgradu ljetnikovca, a nerijetko su smjeteni i u vinogradu.

Najea je visina ljetnikovca P+1, dok su pomone zgrade prizemne. Obiljeje ljetni-kovaca jesu prilijepljeni tornjii koji su na-glaavali njihovu slikovitost i omoguavali vidike po slikovitim breuljcima.52 Svojim su poloajem ljetnikovci veinom smjeteni oko-mito na ulicu (hrptene ulice koje idu u smjeru sjever-jug), tako da su dnevne sobe/saloni i terase usmjerene prema jugu, s perivojem ispred njih. Ulazi na parcele i gospodarski dio veinom se nalaze na sjevernom dijelu par-cele/posjeda.

Iznimka je cottage naselje na Josipovcu koje je bilo drukijih obiljeja jer su se tu smjele graditi samo stambene zgrade - ljetnikovci bez gospodarstva.53

ZAKLJUAK

CONCLUSION

Provedenim istraivanjem zagrebakih ljet-nikovaca evidentirano je 96 lokaliteta koji su kataloki obraeni i predstavljaju poetak sustavnog evidentiranja ljetnikovaca grada Zagreba. Otkrivena su 23 dosad nepoznata ljetnikovca. Za neke od njih nije bio poznat smjetaj, to je analizom graevne dokumen-

tacije i starih katastarskih karata ustanovlje-no i grafiki dokumentirano.

Od 96 ljetnikovaca sauvano je njih 55 (57,3%), dok za 29 (30,2%) nema graevnih tragova jer su na njihovu mjestu izgraene nove zgrade. Nepoznat je toan smjetaj za 12 ljetnikovaca (12,5%). Ukupno su 82 ljet-nikovca (85,4 %) smjetena na hrptenim uli-cama, a preostali su ljetnikovci smjeteni u nizinskom dijelu, udolini i na platou.

Prvi su vlasnici ljetnikovaca bile veinom imune obitelji te biskupi i trgovci, a od nji-hovih se graditelja po broju izgraenih ljet-nikovaca izdvajaju Kuno Waidmann s 11 ljet-nikovaca, Hnigsberg i Deutsch s 8 te Gjuro Carnelutti i Mijo Geher sa 6 ljetnikovaca. U stilskom oblikovanju prevladavaju historici-stika obiljeja.

Analiza graevnog stanja prikazuje 24 ljet-nikovca (25,0%) u dobrom stanju, 17 u loem stanju, 12 u odlinom te 2 u ruevnom stanju. Mnogi od njih su tijekom vremena radikalno izmijenili izgled zbog izvedenih pregradnji i dogradnji, a zbog nove izgradnje okolni je ambijent bitno izmijenjen u odnosu na izvor-ni krajolik u kojem su ljetnikovci izgraeni. Njihova dananja namjena veinom je stam-bena, izuzev nekoliko primjera koji imaju po-slovnu, diplomatsku, javnu, kulturnu, pro-svjetnu, vjersku ili vojnu namjenu.

Zatienih je ljetnikovaca 29 (30,2%), a samo je pet lokaliteta gdje je osim zgrade zatien i perivoj. Zagrebaki ljetnikovci ukazuju da su krajem 19. i poetkom 20. stoljea bili vaan dio planiranja i izgradnje grada Zagreba te da su podizani ukorak sa srednjoeuropskim primjerima.


Literatura

Bibliography

1. Dobroni, L. (1962.), Izgradnja Zagreba u 19. stoljeu, Vijesti muzealaca i konzervatora Hr-vatske, 5: 144-159, Zagreb

2. Dobroni, L. (1963.), Zagrebaki ljetnikovci dru-ge polovice 19. stoljea, Iz starog i novog Zagre-ba III, Muzej grada Zagreba: 143-175, Zagreb

3. Frankovi, E. (1988.), Lenucijeva era, Arhitek-tura, 204-207: 81-111, Zagreb

4. Kahle, D. (2004.), Graevinski propisi grada Za-greba u razdoblju od 1850. do 1918. godine, Prostor, 12 (2 /28/): 203-216, Zagreb

5. Krnjavi, I. (1888.), Ville na Josipovcu i u Tu-kancu u Zagrebu, Glasnik drutva za umjetnost i obrt, 3: 60-61, Zagreb

6. Pletina, L. (1993.), Geneza urbanog prostora na zagrebakom sjeveru, Prostor, 1 (1): 79-94, Zagreb

7. Pletina, L. (1994.), Analiza stambene regula-tive za zagrebako podsljemensko podruje, Prostor, 2 (3-4): 367-386, Zagreb

8. Metrovi, M. (2010.), Zagrebaki ljetnikovci od kraja 18. do poetka 20. stoljea - Prostor-no-pejsana, urbanistika i arhitektonska obi-ljeja, magistarski rad (mentor: Obad itaroci, M.), Arhitektonski fakultet, Zagreb

9. Metrovi, M.; Obad itaroci, M. (2011.), Propisi i planiranje ljetnikovakog podruja Za-greba, 1857.-1940., Prostor, 19 (1/41/): 114-125, Zagreb

10. Obad itaroci, M. (1991.), Dvorci i perivoji Hr-vatskoga zagorja, kolska knjiga, Zagreb

11. Obad itaroci, M.; Bojani Obad itaroci, B. (1998.), Dvorci i perivoji u Slavoniji, itaroci, Zagreb

12. Obad itaroci, M.; Bojani Obad itaroci, B. (2005.), Dva tisuljea tradicije dvoraca, vila i zamkova na tlu Hrvatske, u: Zbornik radova me-unarodnog znanstveno-strunog skupa Su-vremeno koritenje i kreativno upravljanje dvor-cima, kurijama i ljetnikovcima [ur. Obad i-taroci, M.; Boi, N.], Arhitektonski fakultet: 17-38, Zagreb

13. Smrekar, M. (1902.), Prirunik za politiku up-ravnu slubu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, Knjiga trea, Ignjat Granitz, Zagreb

Izvori

Sources

Arhivski izvori

Archive Sources

1. Dravni arhiv u Zagrebu, Opatika 29, Zagreb [DAZG], ZGD - Zbirka graevne dokumentacije Poglavarstva Grada Zagreba

2. Muzej grada Zagreba, Opatika 20, Zagreb [MGZ], Zbirka planova i regulacija - Planoteka

3. Grad Zagreb, Gradski ured za katastar i geo-detske poslove, Ulica grada Vukovara 58A/III, Zagreb [GZ-GUZKIGP]

4. Nacionalna i sveuilina knjinica u Zagrebu, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb [NSK]

5. Grad Zagreb, arhiv Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Ulica grada Vukovara 58A/III, Zagreb [GZ-GUZKIGP]

6. Grad Zagreb, arhiv Gradskog ureda za strate-gijsko planiranje i razvoj Grada, Ulica Republike Austrije 18, Zagreb [GZ-GUZSP]

7. Grad Zagreb, Gradski zavod za zatitu spome-nika kulture i prirode, Kuevieva 2, Zagreb [GZZSKP]

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1., 4. GZ-GUZSP, autor: Studio HRG d.o.o.

Sl. 2. GZ-GUZSP / digitalni model povri-na, obrada: M. Metrovi

Sl. 3. GZ-GUZSP / digitalni model reljefa, obrada: M. Metrovi

Sl. 5. DAZG / GPZ-GO, obrada: M. Vidovi

Sl. 6. Historicizam u Hrvatskoj, katalog iz-lobe, 2000.

Sl. 7. MGZ i GZ-GUZKIGP, obrada: M. Me-trovi

Sl. 8. Foto: M. Metrovi; stari katastar, MGZ / Planoteka

Tabl. I.-V., VII. Autori

Tabl. VI. Frankovi, 1988: 81-111


Biografije

Biographies

Mr.sc. MIRNA METROVI, dipl.ing.arh., diplomirala je i magistrirala na Arhitektonskom fakultetu Sveu-ilita u Zagrebu, gdje je upisala poslijediplomski doktorski studij Prostorno planiranje, urbanizam i parkovna arhitektura. Zaposlena je kao vodite-ljica Odsjeka za izradu i predlaganje strategijskih odluka i planova u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba.Akademik dr.sc. MLADEN OBAD ITAROCI, dipl.ing.arh., redoviti je profesor Arhitektonskoga fakulteta Sveui lita u Zagrebu na Katedri za urbanizam, prostorno planiranje i pejsanu arhitekturu. Vodi-telj je znan stvenoistraivakih projekata, autor/koautor brojnih znanstvenih radova i sedam knjiga s temama kulturno-povijesnog nasljea. [www.sci-taroci.hr]

MIRNA METROVI, Mr.Sc., Dipl.Eng.Arch., graduated and received her M.Sc. degree from the Faculty of Architecture of the University of Zagreb where she enrolled in the Ph.D. program in Physical Planning, Urban Planning, and Landscape Architecture. She is head of the Department of Strategic Decision-Mak-ing and Planning Policy in the Office for the Strategic Planning and Development of Zagreb City.Academician MLADEN OBAD ITAROCI, Ph.D., Dipl.Eng.Arch., full professor at the Faculty of Architec-ture of the University of Zagreb, Department of Ur-ban Planning, Physical Planning, and Landscape architecture. He has been head of scientific re-search projects, (co)author of numerous scientific papers and seven monographs on cultural and his-toric heritage [www.scitaroci.hr].

Saetak

Summary


Country-style villas in Croatia have a long history go-ing as far back as the ancient Romans (villa rustica, villa suburbana, villa maritima). This tradition con-tinued throughout the 15th and 16th century with the Renaissance villas built in Dubrovnik and Dalmatia. In the Middle Ages the continental Croatian regions were typically dotted with feudal fortified manor houses (bourgs) which were succeeded by castles between the 17th and the 20th century. During the 19th and the early 20th centuries the city of Zagreb saw an upsurge in the number of summer residences built in Zagreb which stimulated new villa construction in the first half of the 20th century.The researched area of North Zagreb is dotted with 96 villas built between 1736 and 1938. The list of their sites is based on the specialist literature, the Protection of Cultural Assets Register, the old ca-dastral map analysis and site visits. All the sites have been analyzed and catalogued with the aim to create the first systematic register of Zagreb villas. Since the existing records are incomplete and the villas poorly researched, our own reresearch, ba sed on the data collected from previous researches, sci-entific methodology, the original archives, and field researches, has revealed new facts and provided fresh insight into Zagreb villas. Our 2010 research shows that out of a total of 96 registered villas only 55 (57,3%) do actually exist; 29 (30,2%) do not ex-ist any longer and have been replaced by new build-ings while the locations of 12 (12,5%) of them are still unknown. However, 23 villas, previously un-known, have been identified in our research.The research objectives were: to register the villas over the researched area, establish a data base of the forgotten Zagreb villas, point out the former significance of the villas in the creation of urban and landscape quality of space, foster their evalua-tion, determine their spatial, landscaping, urban, and other characteristics, and contribute to their recognition in the context of Croatian and Mid-Eu-ropean architecture of castles and villas.In the last couple of decades Zagreb villas have been largely jeopardized by the appearance of new

MIRNA METROVIMLADEN OBAD ITAROCI

buildings. These newly-built structures are an un-fortunate intrusion into the cultural landscape of north Zagreb, built with an obvious disrespect for the inherited values and specific features of north Zagreb - a hilly area seen as a mixture of natural and anthropogenic landscape: woods, vineyards, orchards, gardens, villages and hamlets, villas with parks and ancillary outbuildings. This proportion-ally scaled conglomeration largely gave way to frantic building activity which has, unfortunately, failed to produce new spatial and ambient values.Written and graphic data about each villa have been entered in the forms, specially designed for the purpose of this research. The forms thus create a kind of a systematic catalogue of Zagreb villas. It served as a starting point and a basis for further analyses and conclusions. The catalogue com-prises data about a villas location and address, name and date, data about the building - its first owner, builder, building permit, habitation license, its alterations, ancillary structures, and data from the literature and other sources. This is supple-mented with information on the buildings condi-tion, present purpose and the listed building status if there is any. Each villa is illustrated with maps and photographs. The catalogue is not a part of this paper.The first known Zagreb villas were registered in the late 18th century. Only eight villas were built until 1850. After the 1857 Building Order and the 1880 earthquake, there was an increase in the number of villas built. The regulations on villa construction introduced in 1888 and the completion of the Sec-ond urban plan of Zagreb in 1889 marked the be-ginning of the most intense villa construction. In the first half of the 20th century, between 1901 and 1936, nineteen villas were built. Although new vil-las were planned to be built as indicated in the 1937 urban plan of Zagreb, only two were actually put up. Villas are predominantly characterized by the Historicist design vocabulary.The first villa owners were mostly wealthy middle-class families, bishops and tradesmen. The most

prolific builders and architects with the largest number of commissions were Kuno Waidmann (11 built villas), Hnigsberg and Deutsch (8) and Gjuro Carnelutti and Mijo Geger (6).The lots were large, more than 2000 sq m in aver-age with low occupancy rate of less than 10%. The lot size ranges between 500 and 7000 sq m.The configuration of the terrain is marked by nu-merous deep and narrow stream valleys and ridges sloping down from Medvednica into the city centre. The villas typically command magnificent views of the city, Medvednica mountain and picturesque landscape due to topography and their position on the flat areas of the hills ridges. Eighty-two villas were situated in the streets on the ridges (85,4% of a total number) while 14 villas were in the low-lying areas.The analysis of their building condition shows that 24 villas (25,0%) are in good condition, 17 in bad condition, 12 in excellent condition and two in di-lapidated condition. Many of them have been radi-cally altered over time as a result of various subdi-visions or additions. Moreover, new buildings have substantially changed the villas immediate sur-roundings when compared to the original environ-ment at the time of their construction. Nowadays, they are mostly residential structures except few of them which have been converted to business, dip-lomatic, public, cultural, educational, religious or military purpose.More than a quarter of the registered villas no lon-ger exist. No building trace is left of the 29 demol-ished villas (30,2%) since they have been replaced by new buildings. Most of the existing villas are in good condition owing to the fact that they have been continuously used while few have undergone renovation. There are 29 listed villas (30,2%) but only five of them are surrounded with the parks with a protected status.Zagreb villas were in the late 19th and the early 20th centuries an important segment of Zagreb city planning and development and were built in line with their Central European counterparts.

Villas in Zagreb - Origin and Features Prostor

Documents

Transcript of Villas in Zagreb - Origin and Features Prostor