Važnost mikrobiote u očuvanju - bib.irb.hr · the first insights into this gene set - over 150...
Transcript of Važnost mikrobiote u očuvanju - bib.irb.hr · the first insights into this gene set - over 150...
Donatella Verbanac
Mihaela Perić, Hana Čipčić Paljetak, Mario Matijašić, Marina Panek, Ivana Kraljević,
Dunja Rogić, Dina Ljubas Kelečić, Darija Vranešić Bender i Željko Krznarić
Važnost mikrobiote u očuvanju zdravlja
Personalizirana medicina
“Mnogo je važnije dobro upoznati onoga tko
boluje od pojedine bolesti, nego potpuno
dokučiti bolest od koje netko boluje.”
Hipokrat
HRANA + O2
CO2 + H2O + E
Schwartz MW, Morton GJ.
Nature. 2002 Aug 8;418(6898):595-7.
Ljudska mikroflora
• Mikroorganizmi koji nastanjuju dijelove ljudskog tijela nazivaju se
skupno mikrobiota
– Koža, dišni trakt, usta, crijevo, urogenitalni trakt...
• Većinu mikrobiote čine bakterije – 1014 (sve stanice ljudskog organizma
1013)
• Crijevna mikrobiota – ekosistem mikroorganizama koji koloniziraju GI
trakt i žive u simbiozi sa svojim domaćinom
– Zavisno od metode detekcije 400-1500 bakterijskih vrsta
– 99% tih organizama su anaerobi
• Metagenomika – analiza ukupnog genetskog materijala nekog
kompleksnog ekosistema u svom prirodnom sastavu
• Ljudski genom ↔ mikrobiom
– Ljudskih gena 20.000
– Mikrobnih gena >3.000.000
Mikrobiota i mikrobiom
„The international MetaHIT (Metagenomics of the Human Intestinal Tract)
project has published a gene catalogue of the human gut microbiome
derived from 124 healthy, overweight and obese human adults, as well as
inflammatory disease patients, from Denmark and Spain. The data provide
the first insights into this gene set - over 150 times larger than the human
gene complement - and permit the definition of both a minimal gut
metagenome and a minimal gut bacterial genome.”
Project Coordinator – Prof. S.D. Ehrlich
Mikrobiom u crijevima = 150x brojniji od humanog genoma!
Mikrobiota = humani organ!
Ljudski organizam:
10% humanih stanica
90% bakterijskih stanica
Nat Biotechnol. 2014 Aug;32(8):834-41.
Human microbiome project (NIH, SAD)
http://www.hmpdacc.org
• Promjena unutar mikrobioma u vezi je sa
zdravljem i bolesti
_________________________________
Metode istraživanja mikrobiote
• Filogenetska analiza
– Sekvenciranje gena za 16S rRNA
– Sastav, relativna zastupljenost
• Metagenomika
– Sekvenciranje genomske DNA
– Analiza setova gena – funkcionalna
metagenomika
– Filogenetski odnosi
• Metatranskriptomika
– Analiza cjelokupne mRNA, uvid u
diferencijalnu ekspresiju gena
• Metaproteomika
– Analiza ukupnih proteina – različita
ekspresija ovisno o uvjetima
• Metabolomika
– Profiliranje metabolizma domaćina i
mikrobiote Lepage, P., Gut, 2013
Uloga mikrobiote
• Zaštitna – Otklanja patogene
bakterije
• Kompeticija za hranjiva
• Kompeticija za receptore
• Lučenje antimikrobnih čimbenika
• Strukturna – „Prirodna granica”
• „Tight junctons” među stanicama epitela
– Razvoj imunog sustava
– Sinteza IgA
• Metabolička – Sinteza kratkolančanih MK
– Metabolizam UH iz hrane
– Sinetza vitamina K, folata i biotina
– Apsorpcija Fe2++
Mowat and Agace, Nat.rev. Immunol. 2014
Usvajanje mikrobiote kod novorođenčadi
Reid Nature Rev Microbiol, 2011
Razvoj mikrobiote u najranijoj dobi
Čimbenici koji moduliraju crijevnu mikrobiotu kod novorođenčadi
Koenig PNAS 108, 4578-85 (2011)
majčino
mlijeko
groznica
rižine pahuljice
dohrana i
kruta hrana amoksicili
n
cefdinir, kravlje
mlijeko i
prehrana
odraslih
Prestanak dojenja i
dohrane
POZITIVNI
vaginalni porod
terminski porod
dojenje
izlaganje mikroorganizmima
NEGATIVNI
porod na carski rez
terapija antibioticima
dohrana
prijevremeni porod
Novorođenče 3 tj – 1 godina 1-7 godina 2-18 godina Odrasla osoba
Bifidobacteria
Bacterioide
Staphilococcus
Lactobacillus
Bifidobacteria
Clostridium
Počinje se
formirati
mikroflora odrasle
osobe
Stabilni odnos
Bifidobacteria i
Lactobacillus
Stabilna flora
tijekom dužeg
razdoblja
Razvoj mikrobiote do kraja puberteta
Bolesti povezane s promjenom mikrobiote
Odnos crijevo-mozak 1. Autizam 2. Raspoloženje
Astma Atopičke bolesti
Hipertenzija Ishemija srca
Bolesti perfienih žila
IBD Iritabilini kolon Gastroenteritis
Pretilost Metabolički sindrom Dijabetes
Promijenjen metabolizam ksenobiotika/lijekova
Žučne bolesti
Karcinom debelog crijeva
Celijakija
Reumatoidni artritis
HIV Nekrotizirajući enterokolitis
Sanders ME, J Clin Gastroenterol 45 (2011)
Utjecaj na mikrofloru
Terapija antibioticima
Pretjerana higijena
Emocionalni stres
Starenje
Putovanje
Poremećaji peristaltike
Kirurške operacije
Bolesti jetre i bubrega
Radijacijska terapija
Kemoterapija
Anemija
Poremećaji imunog sustava
Čimbenici utjecaja
Unutarnji Vanjski
Dostupnost nutrijenata
Tip prehrane
pH u crijevima
Redoks potencijal
Proljev
Bakterijski antagonizam
Bakterijska kooperacija
Mucin
Lizozim
Defensini
Intervencije na mikrobiotu
• Prehrambene – Probiotici
• Lactobacillus, Bifidobacterium, Bacillus
– Prebiotici
• Polioli - ksilitol , sorbitol , manitol
• Disaharidi (laktuloza) oligosaharidi (rafinoza , oligofruktoza) polisaharidi (inulin)
• Oligosaharidi majčinog mlijeka
– Simbiotici
Novija istraživanja – Bolja selekcija pojedinih vrsta
– GMO koji stvaraju protuupalne spojeve, helminti
– Transplantacija fekalne mikrobiote
– Translacijski i holistički pristup
Weinstick ˛Eliott,Int. J. Parasitol 2013; Scholmerich, Dig Dis 2013.;
Ianiro et al, Medicine, 2014.
Probiotički pripravci s najviše sojeva dobrih bakterija
Probiotički pripravci s najvećim brojem bakterija Postoje dokazane kliničke studije
Iznimni probiotički pripravci
Probiotički pripravci s posebnim obilježjima naseljavanja sluznica
Probiotički pripravci s posebnim obilježjima formulacijama i sinergističkim principima
Mikrobiota, prehrana i debljina
– Kod eksperimentalnih životinja
• Genetički pretili miševi
• „Humanizirani” miševi
– Kod vitkih i pretilih osoba
• Razlike u sastavu, složenosti i broju
gena
– Utjecaj prehrane na crijevnu
mikrobiotu
• Intervencije u sastav crijevne mikrobiote
– Mehanizmi putem kojih crijevna
mikrobiota utječe na dobitak
tjelesne težine
Istraživanja odnosa crijevne mikrobiote, prehrane i
debljine
Clarke, S.F., Gut Microbes, 2013
Promjena sastava mikrobiote - pretilost
• Istraživanja su pokazala da se udio bakterija u crijevu mijenja promjenom tjelesne mase:
– Povećanje Bacteroidetes i smanjenje Firmicutes mršavljenjem (Nadal, 2008)
– Kod pretile djece više Firmicutes (Kalliomaki 2008)
– Smanjenje Firmicutes nakon barijatričke kirurgije i mršavljenja (Zhang, 2009), te povećanje Bacteroides/Prevotella (Furet, 2010)
• Mikrobiom kod pretilih ima nižu raznolikost (prilagodba na jednoličan okoliš tj. hranu) (Greenblum, 2012)
Mršavljenje Debljanje
Druge bakterije
Bacteroidetes Firmicutes
Bacteroidetes
Firmicutes
Druge bakterije
Tsukumo, 2009
Prehrana i metabolizam
Međudjelovanje prehrane i mikrobiote utječe na metabolizam
domaćina
Kovatcheva-Datchary, 2013
Projektni tim - MINUTE for IBD
• Medicinski fakultet SuZ- Mihaela Perić, Mario Matijašić, Hana Čipčić
Paljetak, Marina Panek, Vera Kufner, Donatella Verbanac
• Imperial College London, UK - Anja Barešić
• KBC Zagreb - Željko Krznarić, Silvija Čuković Čavka, Darija Vranešić
Bender, Marko Brinar, Mirjana Kalauz, Dora Grgić, Nikša Turk, Ivana
Kraljević, Dunja Rogić, Dina Ljubas Kelečić, Ana Kunović
• KB Dubrava - Marija Crnčević Urek, Marko Banić
• Poliklinika „Dr. Zora Profozić” – Tomislav Meštrović
• Fidelta d.o.o. - Karmen Brajša
• Xellia Pharmaceuticals - Gabrijela Ergović
Assessment of Microbiota, Inflammatory Markers, Nutritional and Endocrinological
Status in IBD Patients - HRZZ – 2014-2018
Dosadašnji rezultati
• Do sada je regrutirano 63 ispitanika (16 s IBD
dijagnozom)
• Analiza rezultata sekvenciranja uzoraka fecesa na
Illumina platformi je provedena
• Pilot analiza sekvenciranja uzoraka tkiva ukazuje
na razlike u relativnoj zastupljenosti pojedinih
bakterijskih razreda kod oboljelih u odnosu na
kontrolne ispitanike
• Preliminarne analize upalnih biomarkera iz seruma
upućuju na postojanje značajnih razlika među
grupama
• Zbirna analiza – podaci sumirani prema dijagnozi
• Crohn, UC i zdravi ispitanici (H) n=5, IBS n=27
• Crohn i IBS n=1
Crohn IBS
1. terminal ileum i caecum 2. colon ascendens 3. colon transversum
4. colon descendens 5. colon sigmoideum 6. rectum
Proseek®Multiplex – Inflammation I panel (92 proteinska markera)
• Crohn (CD) n=4, Ulcerozni kolitis (UC) n=6, IBS n=32 i zdravi (H) n=6
H v UC H vs CD H vs IBS UC vs CD UC vs IBS CD vs IBS
IL-7 *
AXIN * * **
TRAIL * *
CST-5 *
TNFSF14 **** *** ****
CXCL5 ** **
MMP-10 *
CCL23 * *
CXCL10 *
EN-RAGE * ** **
CASP-8 * *
TNFRSF9 **
TWEAK *
ST1A1 ** ** ****
ADA * *
* <0.05, ** <0.005, *** <0.0005, **** <0.0001
MIKROBIOTA I REGULACIJA
KOŠTANE MASE
Dolazi se i do novih spoznaja…
Journal of Bone and Mineral Research, Vol. 27, No. 6, June 2012, pp 1357–1367
Trends Endocrinol Metab. 2015 Feb;26(2):69-74.
Novija istraživanja
Journal of Bone and Mineral Research, 2017.
Journal of the American College of Nutrition 2017.
Mogući mehanizam djelovanja Mikrobiota crijeva (MC) jedan je od predloženih
regulatora koštane mase
Nedavna istraživanja na GF miševima to potvrđuju
Međuodnos je posredovan imunološkim sustavom
odgovornim za regulaciju osteoklastogeneze
Prehrana i okolišni čimbenici utječu na sastav MC.
Intervencijska istraživanja autora pokazala su da
antibiotici, probiotici i prebiotic koji mijenjaju MC,
reguliraju i metabolizam kosti
Vlakna (prebiotici) djeluju pozitivno na MC, potiču
sintezu kratko lančanih masnih kiselina, povećavaju
apsorpciju kalcija, povećavaju gustoću kostiju i
utječu na zdravlje kostiju.
Primjena bakterija (probiotika, Lactobacillusi) u pred
kliničkim studijama utječe na veću mineralizaciju i
snagu kostiju.
Trends Endocrinol Metab. 2015 Feb;26(2):69-74.
„We propose a new cross-disciplinary GM–bone research field called ‘osteo-microbiology’, bridging the gaps between bone physiology, gastroenterology, immunology, and microbiology. Future studies are clearly warranted in this research field to determine if the GM composition might be used as a biomarker for fracture risk prediction and to validate the GM as a possible novel therapeutic target for osteoporosis.”
Claes Ohlsson i Klara Sjögren (2015)
Glavni zaključci Autori
MC regulira koštanu masu kod miševa preko
imunološkog sustava, djelujući na osteoklaste koji igraju
glavnu ulogu u razgradnji kostiju. (Sjogren et al., 2012)
Promicanjem koštanog rasta, Lactobacillus reuteri
održava zdravlje kostiju kod muškaraca ,ali ne i kod
žena.
(McCabe et al.,2013)
Probiotici utječu na zdravlje kostiju redukcijom upalnih
citokina i povećanjem aktivnosti osteoprotegerina
(OPG). (Ohlsson et al., 2014)
Lactobacillus reuteri smanjuje gubitak koštane mase
sprječavanjem aktivnosti osteoklasta i manipulacijom
mikrobiote crijeva . (Britton et al., 2014)
Promjena sastava mikrobiote crijeva tijekom rasta može
dovesti do velikih promjena u masi kostiju.
(Guss et al., 2017)
Pregled studija koje povezuju mikrobiotu crijeva i zdravlje kostiju.
Villa et al. , Food Science and Nutrition 2017
Mikrobiota i imunološki/metabolički sustav
Jesu li naša crijeva zapravo igralište na kojem se odvija stalna utakmica između imunološkog sustava i mikrobiote?
Razvoj intestinalnog epitela
Reguliraju funkciju
Utječu na propusnost
Razvoj imunološkog sustava
Lokalno
Sistemski
Metaboličke bolesti
Prerada ugljikohidrata u kratko lančane masne kiseline, metabolizam dušičnih spojeva, aktivacija vitamina B skupine i sinteza i sazrijevanje vitamina K
Resta SC. J Physiol. 2009 Hooper, Nat Rev Microbiol 2009
Kliničke studije koje ukazuju na korist od uzimanja probiotika
Reid Nature Rev Microbiol 2011
Probiotik Način korištenja Učinak
L. rhamnosus,
B. animalis
Oralni probiotik/1x, 256
trudnica, 1 tromj.
Smanjenje gastacijskog
dijabetesa
L. rhamnosus Oralni dodatak probiotika,
6-mjesečne bebe
Povećanje otpornosti na
perturbacije mikrobiote i
prerastanje patogena,
sprječavanje alergijskih bolesti
B. longum, B.
animalis, L.
acidophillus
Oralni probiotik,
trudnice/dojilje/dojenčad1-2
mj. prije i 6 mj. nakon
poroda
Smanjena učestalost ekcema
kod novorođenčadi
L. rhamnosus,
L. reuteri
5 dana/1x/vaginalete Veća uspješnost izlječenja
bakterijske vaginoze nego s
metronidazolom
Očuvanje bakterijske homeostaze - mogući
mehanizmi djelovanja probiotika
Ko-agregacija Stvaranje biosurfaktanata Stvaranje bakteriocina
i H2O2
Bakterijski signali
Kompetitivno isključivanje Imunomodulacija Modulacija “tight junctions”
laktobacili G+ patogeni
G- patogeni bifidobakterije
nepatogeni koki
makrofag NF-kB-ovisni
antimikrobni geni
LPS
Alkalna fosfataza
Defenzini i
lizozim
Bakteriocini
Reid Nature Rev Microbiol (2011)