Unlock Logistika

download Unlock Logistika

of 663

Transcript of Unlock Logistika

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    1/661

    LOGISTIKALOGISTIKA

    DUAN REGODIDUAN REGODI

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    2/661

    UNIVERZITET SINGIDUNUM

    Prof. dr Duan Regodi

    LOGISTIKA

    Prvo izdanje

    Beograd, 2010.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    3/661

    LOGISTIKA

    Autor:

    Redovni profesor dr Duan Regodi

    , dipl. in.Fakultet za informatiku i menadment, Univerzitet Singidunum

    Recenzenti:

    Redovni profesor dr Ljubia Tani, dipl. in.Vanredni profesor dr Slobodan Ili, dipl. in

    Izdava:

    UNIVERZITET SINGIDUNUMBeograd, Danijelova 32

    www.singidunum.ac.rs

    Za izdavaa:

    Prof. dr Milovan Stanii

    Tehnika obrada:

    Duan Regodi

    Dizajn korica:

    Aleksandar Mihajlovi

    Godina izdanja:

    2010.

    Tira:

    250 primeraka

    tampa:

    Mladost Grup

    Loznica

    ISBN:978-86-7912-279-7

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    4/661

    i

    SADRAJ

    SADRAJ .......................................................................................................... iPREDGOVOR ................................................................................................... 1

    UVOD U LOGISTIKU ................................................................... 31.1. POJMOVNO ODREENJE LOGISTIKE ..................................................... 51.2. ISTORIJSKI RAZVOJ LOGISTIKE .......................................................... 101.3. POJMOVNO ODREENJE POSLOVNE LOGISTIKE ................................. 131.4. INTEGRISANA LOGISTIKA .................................................................... 191.5. UPRAVLJANJE LANCEM SNABDEVANJA ............................................... 21

    1.5.1. Nastanak lanaca snabdevanja ................................................................ 241.6. CILJEVI I ZADACI LOGISTIKE PREDUZEA........................................ 28

    1.6.1. Osnovni ciljevi logistike preduzea .......................................................... 281.6.2. Poveanje nivoa logistikih usluga .......................................................... 291.6.3. Smanjenje trokova logistike .................................................................. 301.6.4. Optimizacija logistikih efekata ............................................................... 321.6.5. Reavanje konflikata izmeu ciljeva poslovnih funkcija ............................. 331.6.6. Logistike preduzea ............................................................................... 341.6.7. Logistika proizvodnje ............................................................................. 361.6.8. Trendovi u logistici proizvodnje .............................................................. 411.6.9. Logistika kao faktor konkurencije ............................................................ 43

    1.7. INIOCI DOSADANJEG I BUDUEG RAZVOJA LOGISTIKE ................ 471.8. PITANJA ZA PONAVLJANJE ................................................................... 49

    LOGISTIKI SISTEM ................................................................ 512.1. OSNOVNI POJMOVI PRIMENJENE TEORIJE SISTEMA .......................... 53

    2.1.1. Upravljanje sistemima ........................................................................... 552.1.2. Klasifikacija sistema ............................................................................... 562.1.3. Svojstva organizacije kao sistema .......................................................... 572.1.4. Teorija sistema i srodne naune oblasti ................................................... 582.1.5. Teorija organizacionih sistema ................................................................ 602.1.6. Situaciona teorija .................................................................................622.1.7. Najnoviji trendovi u razvoju teorija organizovanja i upravljanja ................. 63

    2.2. SISTEMSKI PRISTUP LOGISTICI......................................................... 652.2.1. Logistiki sistem i podsistemi .................................................................. 652.2.2. Logistike komponente .......................................................................... 662.2.3. Logistiki tokovi .................................................................................... 67

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    5/661

    ii

    2.2.4. Transformacija materijalnih dobara ......................................................... 672.2.5. Karakteristike sistemskog pristupa u upravljanjulogistikim procesima ...................................................................................... 712.2.5.1. Komponente logistikog sistema preduzea .......................................... 742.2.5.2. Uloga informacija u logistici ................................................................. 762.2.6. Razliiti agregacioni nivoi pri definisanju logistikih sistema ...................... 78

    2.2.6.1. Karakteristike i hijererhija logistikih sistema ........................................ 782.2.6.2. Institucionalno diferenciranje logistikih sistema ................................... 802.2.6.3. Funkcionalno diferenciranje logistikih sistema ....................................... 812.2.6.4. Logistiki sistemi prema objektima premetanja, vremenu realizacije iprivrednoj strukturi .......................................................................................... 852.2.7. Logistiki lanac .....................................................................................852.2.8. Logistiki preseci i interorganizacioni odnosi (mesta dodira/mesta preseka).....................................................................................................................872.2.9. Sistemski pristup analizi trokova (analiza trade off) .............................. 90

    2.2.10. Sistemski pristup definisanju tehno-ekonomskeeficijencije logistike preduzea .......................................................................... 922.2.10.1. Osnovni principi eficijencije ............................................................... 922.2.10.2. Tehno-ekonomski principi .................................................................. 932.2.11. Elementi logistikog sistema ................................................................. 942.2.11.1. Struktura logistikog sistema ............................................................. 942.2.11.2. Karakteristike elemenata logistikog sistema ....................................... 962.2.11.3. Karakteristike pasivnih i aktivnih elemenata veze ............................... 1002.2.11.4. Karakteristike grananja i pasivnih i aktivnih elemenata veze .............. 1022.2.11.5. Karakteristike radnog podruja i sposobnost prijema odnosno predaje 103

    2.3. GLAVNI PRAVCI RAZVOJA SISTEMA LOGISTIKE KOMPANIJE .......... 1032.4. PITANJA ZA PONAVLJANJE ................................................................ 105

    SNABDEVANJE I LANCI SNABDEVANJA ..................................1073.1. UVOD ................................................................................................... 1093.2. ZNAAJ NABAVKE ZA NEKO PREDUZEE ............................................ 109

    3.2.1. Ciljevi i zadaci snabdevanja .................................................................. 111

    3.3. PROCES SNABDEVANJA....................................................................... 1123.3.1. Analiza potreba nabavke ...................................................................... 1133.3.2. Faze procesa nabavke i tok nabavke ..................................................... 1153.3.3. Veze izmeu snabdevanja i integrisane logistike .................................... 118

    3.4. VRSTE NABAVKE I IDENTIFIKOVANJE POTREBA ZA MATERIJALIMA 1193.5. IZBOR DOBAVLJAA ........................................................................... 121

    3.5.1. Strategija prema izvoru snabdevanja .................................................... 1223.5.2. Strategija prema broju dobavljaa ........................................................ 123

    3.5.3. Vrednovanje dobavljaa ....................................................................... 124

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    6/661

    iii

    3.6. MERENJE USPENOSTI NABAVKE ....................................................... 1263.7. UDRUIVANJE U SNABDEVANJU ........................................................ 1273.8. SNABDEVANJE MATERIJALA I USLUGA .............................................. 1283.9. SNABDEVANJE UPRAVO NA VREME .................................................... 130

    3.9.1. Beneficije od JIT snabdevanja .............................................................. 1303.10. UPRAVLJANJE LANCIMA SNABDEVANJA .......................................... 1323.10.1. Pojmovno odreenje lanca snabdevanja .............................................. 1323.10.2. Cilj lanca snabdevanja ........................................................................ 1333.10.3. Upravljanje lancem snabdevanja .......................................................... 1343.10.4. Koncepti upravljanja lancem snabdevanja kroz istoriju .......................... 1363.10.5. Faze u donoenju odluka o upravljanju lancem snabdevanja ................ 1403.10.6. Analiza procesa u lancu snabdevanja .................................................. 1413.10.6.1. Analiza procesa u lancu snabdevanja sa aspekta ciklusa ..................... 142

    3.10.6.2. Analiza procesa u lancu snabdevanja sa aspekta 'guraj/vuci' ............. 1463.10.7. Reagibilnost lanca snabdevanja .......................................................... 1473.10.7.1. Trini pobednici i kvalifikatori ......................................................... 1483.10.7.2. Osobine reagibilnog i "lean" snabdevanja ......................................... 1493.10.7.3. Pristupi u kombinovanju koncepta "lean" i koncepta reagibilnog lancasnabdevanja ................................................................................................. 1513.10.7.3. Integrisani pristup dizajniranju lanca snabdevanja .............................. 1543.10.7.5. Karakteristike lanca snabdevanja koje opredeljuju njegovu reagibilnost................................................................................................................... 156

    3.11. ULOGA ELEKTRONSKOG POSLOVANJA U KOORDINACIJI LANCASNABDEVANJA............................................................................................ 1643.11.1. Uzroci i posledice nastanka efekta jakog bia ....................................... 1643.11.2. Uloga elektronskog poslovanja u lancu snabdevanja ............................. 1653.11.4. Znaaj elektronskog poslovanja za tradicionalne lance snabdevanja(proizvodi svakodnevne potronje) .................................................................. 170

    3.12. PITANJA ZA PONAVLJANJE .............................................................. 173

    TRANSPORTNI SISTEMI I UPRAVLJANJE TRANSPORTOM ... 1754.1. OSNOVNI POJMOVI ............................................................................. 1774.2. VRSTE KLASINOG TRANSPORTA ...................................................... 179

    4.2.1 Uticaji i kriterijumi za izbor transporta ..................................................... 1804.2.2. Modeli transporta ................................................................................ 1814.2.2.1. Drumski teretni transport ................................................................... 1824.2.2.2. elezniki teretni transport ................................................................. 1884.2.2.2.1. Istorijski razvoj eleznice ................................................................. 1904.2.2.2.2. eleznika vozila ............................................................................. 191

    4.2.2.2.3. Vuna vozila ................................................................................... 1924.2.2.2.4. Vrste teretnih kola .......................................................................... 195

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    7/661

    iv

    4.2.2.3. Vodeni teretni transport ..................................................................... 1984.2.2.3.1. Vrste plovila ................................................................................... 2004.2.2.3.2. Znaaj luka i slobodnih carinskih zona u logistici ................................ 2024.2.2.4. Vazduni teretni transport .................................................................. 2054.2.2.5. Kombinovani transport ....................................................................... 2094.2.2.6. Cevni transport ................................................................................. 214

    4.3. INTEGRALNI TRANSPORT ................................................................... 2154.3.1. Osnovni pojmovi o integralnom transportu ............................................. 2154.3.2. Osnovna podela tehnologija integralnih sistema transporta ...................... 2174.3.3. Osnovna obeleja integralnih transportnih sistema .................................. 2184.3.4. Tehnologije integralnog drumsko-eleznikog sistema transporta ............. 220

    4.4. EFEKTI INTEGRALNOG TRANSPORTA ................................................. 2254.5. UNUTRANJI TRANSPORT .................................................................. 225

    4.5.1. Ciljevi i zadaci oblikovanja unutranjeg transporta ................................... 2264.5.2. Transportna sredstva sa kontinualnim (neprekidnim) dejstvom ............... 2274.5.3. Transportna sredstva sa periodinim dejstvom ........................................ 2284.5.4. Izbor transportnih sredstava ................................................................. 230

    4.6. TRANSPORTNA SREDSTVA ZA UNUTRANJI TRANSPORT .................. 2314.6.1. Trakasti transporteri ............................................................................. 2314.6.2. Valjasti transporteri rolganzi ............................................................. 2354.6.3. Transporteri sa modularnom trakom ...................................................... 237

    4.7. FLEKSIBILNI TRANSPORTERI ............................................................. 2404.8. MENADMENT TRANSPORTOM ........................................................... 242

    4.8.1. Izbor vidova transporta ......................................................................... 2424.8.2. Karakteristike i izbor prevoznika ............................................................ 2444.8.3. Aktivnosti menadera transporta .......................................................... 246

    4.9. PITANJA ZA PONAVLJANJE ................................................................. 248

    SKLADITENJE ...................................................................... 2515.1 UVOD ................................................................................................... 2535.2 DEFINICIJA SKLADITENJA I ZADACI SKLADITA ........................... 2545.3. SKLADITENJE U LOGISTIKIM SISTEMIMA .................................... 258

    5.3.1. Razlika izmeu skladita i distributivnog centra i razlozi za postojanjeskladita ....................................................................................................... 2595.3.2. Uloga skladita u logistikim sistemima ................................................. 2625.3.3. Principi klasifikacije skladita ................................................................ 2655.3.3.1. Ekonomsko-eksploatacioni kriterijumi ................................................. 2655.3.3.2. Tehniko-eksploatacioni kriterijumi za klasifikaciju skladita ................. 266

    5.4. LOKACIJA SKLADITA ........................................................................ 271

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    8/661

    v

    5.4.1. Odreivanje potrebnog prostora i unutranje ureenje skladita ............... 2725.4.2. Principi odreivanja potrebnog prostora i unutranjeg ureenja skladita . 2745.4.3. Redovi uskladitene robe i hodnici ........................................................ 2765.4.4. Ciljevi odreivanja potrebnog prostora i unutranjeg ureenja skladita ... 281

    5.5. PROBLEM LOKACIJE SKLADITA I IZBOR OPTIMALNE LOKACIJE

    SKLADITA ................................................................................................. 2825.5.1. Primer odreivanje lokacije metodom teita ......................................... 2845.5.2. Primer odreivanje lokacije metodom tona-kilometar ............................ 286

    5.6. OSNOVNI PROCESI U SKLADINOM SISTEMU ................................. 2895.6.1. Raspored robe u skladitu .................................................................... 2905.6.2. Prijem i otprema robe .......................................................................... 2925.6.3. Prerada robe....................................................................................... 2945.6.4. uvanje robe ...................................................................................... 2965.6.5. Sistemi komisioniranja ......................................................................... 2985.6.5.1. Skladite za komisioniranje ................................................................ 2995.6.5.2. Transportna sredstva ........................................................................ 2995.6.5.3. Osoblje u procesu komisioniranja ....................................................... 3005.6.5.4. Oblikovanje sistema za komisioniranje............................................... 301

    5.7. SKLADINI OBJEKTI .......................................................................... 3045.7.1. Funkcionalno planiranje skladita i principi oblikovanja skladinog objekta . 3065.7.2. Pojavni oblici na ulazu u skladite ......................................................... 3095.7.3. Skladini objekti sa samonoseom metalnom konstrukcijom .................... 3115.7.4. Skladini objekti za rasutu robu ............................................................ 3135.7.5. Specijalne konstrukcije skladinih objekata ............................................ 314

    5.8. GRAENJE SKLADITA, ARHITEKTONSKO-GRAEVINSKI DELOVIOBJEKTA ..................................................................................................... 3155.9 OPREMA SKLADITA ........................................................................... 318

    5.9.1. Regali ................................................................................................ 3205.9.1.1. Pokretni regali .................................................................................. 3275.9.2. Automatski skladini sistemi ................................................................. 329

    5.10 ODLUKE O VLASNITVU NAD SKLADINIM PROSTOROM ................ 3325.10.1. Javna skladita, prednosti,razlozi korienja .......................................... 3335.10.2. Ugovorno skladite ............................................................................. 335

    5.11. PITANJA ZA PONAVLJANJE .............................................................. 336

    ZALIHE................................................................................... 3376.1 Uvod .................................................................................................... 3396.2 POJAM ZALIHA .................................................................................... 340

    6.3. SVRHA ZALIHA ................................................................................... 3456.4 KATEGORIJE ZALIHA ........................................................................... 347

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    9/661

    vi

    6.4.1. Optimalne zalihe ................................................................................. 3526.4.2. Ekonomina koliina narudbe .............................................................. 3566.4.3. Utvrivanje potreba za zalihama ........................................................... 3596.4.4. Periodini sistem popune zaliha (P-sistem) ............................................. 3606.4.5. Kontinualni sistem popune zaliha (P-sistem) .......................................... 3626.4.6. Korienje sistema P i Q u praksi .......................................................... 363

    6.4.7. Upotreba prognoza .............................................................................. 3646.5. NEZAVISNA U ODNOSU NA ZAVISNU POTRANJU ............................ 3676.6. SISTEMI MERENJA ZALIHA I UTVRIVANJE OBRTA ZALIHA ............ 369

    6.6.1. Prednosti i nedostaci brzog i sporog obrta zaliha .................................... 3706.7. STRATEGIJE UPRAVLJANJA ZALIHAMA .............................................. 371

    6.7.1. JIT strategija i sistemi zaliha za brzi odgovor ......................................... 3726.7.1.1. Preduslovi primene JIT strategije na podruju tehnologije logistikih lanaca

    ................................................................................................................... 3766.7.1.2. Formiranje logistikih jedinica ............................................................ 3776.7.1.3. Drutveno ekonomski i tehnoloki preduslovi primene JIT strategije .. 3776.7.1.4. JIT sistem upravljanja zalihama i sistem zaliha na brzi odgovor ............ 379

    6.8. EFIKASAN ODGOVOR NA ZAHTEVE POTROAA (ECR) ..................... 3826.9. ODREIVANJE VREMENA PONOVNE PORUDBINE ........................... 3836.10. DEFINICIJA I FUNKCIONISANJE MRP SISTEMA .............................. 3846.11. PLANIRANJE ZAHTEVA DISTRIBUCIJE ............................................ 388

    6.12. PRIMENA METODE SELEKTIVNOG UPRAVLJANJE (ABC) ZALIHAMAROBE .......................................................................................................... 3906.13. SISTEM NADZORA I KONTROLE ZALIHA ......................................... 397

    6.13.1. Sistem kontinuiranog nadzora............................................................. 3976.13.2. Sistem povremenog nadzora .............................................................. 3986.13.3. Sistemi kontrole zaliha ....................................................................... 3986.13.4. Vrste kontrolnih sistema ..................................................................... 399

    6.14. PITANJA ZA PONAVLJANJE ............................................................... 400

    MENADMENT RUKOVANJEM I PAKOVANJEM ..................... 4017.1. UVOD U MENADMENT RUKOVANJEM, PAKOVANJEM I SKLADITENJEM................................................................................................................... 403

    7.2. ROBA ZA RUKOVANJE I PAKOVANJE ................................................. 4037.2.1. Komadna roba .................................................................................... 4047.2.2. Rasuta roba ........................................................................................ 4057.2.3. Tena roba .......................................................................................... 4057.2.4. Gasovita roba ...................................................................................... 406

    7.3. PAKOVANJE ROBE ............................................................................... 406

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    10/661

    vii

    7.3.1 Osnove paletizacije .............................................................................. 4107.3.1.1 Ravne palete ..................................................................................... 4117.3.1.2. Boks palete ...................................................................................... 4157.3.2 Formiranje paletne jedinice ................................................................... 4167.3.2.1 Oblikovanje paletne jedinice .............................................................. 4187.3.2.2. Znaaj paletizacije ............................................................................ 420

    7.3.3 Kontejneri ........................................................................................... 4217.3.3.1. Osnovni pojmovi ............................................................................... 4217.3.3.2. Podela kontejnera ............................................................................ 4227.3.3.3. Istovar i slaganje kontejnera ............................................................. 4287. 3.3.4 Znaaj kontejnera ............................................................................ 429

    7.4 SISTEMI RUKOVANJA MATERIJALOM I OPREMA ................................ 4317.4.1 Pokazatelji neefikasnog rukovanja materijalom ....................................... 4317.4.1 Ciljevi rukovanja materijalom ................................................................ 432

    7.5. PRINCIPI RUKOVANJA MATERIJALOM .............................................. 4337.6. POKAZATELJI PRODUKTIVNOSTI RUKOVANJA MATERIJALOM .......... 4357.7. MENADMENT PAKOVANJEM ROBE .................................................... 436

    7.7.1 Povezanost pakovanja i transporta ....................................................... 4367.7.2. Naini pakovanja i prenosa materijala .................................................... 438

    7.8. RUKOVANJE MATERIJALOM I PALETAMA ........................................... 4407.8.1. Runa kolica ........................................................................................ 4417.8.2. Viljukari ............................................................................................ 4427.8.3. Motorni viljukari ................................................................................. 4507.8.4. Osnovni elementi izbora viljukara ........................................................ 4537.8.5. Automatski voena sredstva ................................................................ 4547.8.6. Dizalice .............................................................................................. 457

    7.9. OSNOVNA NAELA UPRAVLJANJA AMBALAOM I AMBALANIMOTPADOM ................................................................................................... 4607.10. PITANJA ZA PONAVLJANJE .............................................................. 462

    POVRATNA LOGISTIKA ......................................................... 4638.1. POJAM I PREDMET POVRATNE LOGISTIKE ......................................... 465

    8.1.1. Nosioci povratne logistike .................................................................... 4688.2 OBLASTI POVRATNE LOGISTIKE .......................................................... 469

    8.2.1. Povratak i postupak za poveanje vrednosti vraenih proizvoda............ 4698.3. RECIKLAA I POVRATAK PROIZVODA ................................................ 471

    8.3.1. Vraanje proizvoda ............................................................................. 4778.3.1.1. Vraanje novih proizvoda .................................................................. 477

    8.3.1.2. Vraanje malo upotrebljavanih, starih i iznajmljenih proizvoda ............ 4778.3.2. Redukcija otpada ................................................................................. 478

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    11/661

    viii

    8.3.3. Ekonomska korist i budunost reciklae .................................................. 4798.3.3.2. Insineracija opasnog otpada ............................................................... 482

    8.4. ZAHTEVI ZA KOOPERACIJU POVRATNE LOGISTIKE ........................... 4838.4.1. Trite ekolokih proizvoda (green market) i analiza ivotnog ciklusa (life cycle analysis) ............................................................................................... 484

    8.5. PROJEKTOVANJE EFEKTIVNOG SISTEMA POVRATNE LOGISTIKE ..... 4858.6. DEFINISANJE TRANSPORTA I LOKACIJA U SISTEMU POVRATNELOGISTIKE ................................................................................................. 491

    8.6.1. Rukovanje osetljivim (opasnim po okolinu) materijalima .......................... 4918.6.2. Mogui pravci razvoja zelene logistike ................................................... 492

    8.7. PITANJA ZA PONAVLJANJE ................................................................. 494

    DISTRIBUCIJA I IZBOR POSREDNIKA .................................. 4959.1. POJAM DISTRIBUCIONE LOGISTIKE .................................................. 497

    9.1.1. Ciklus isporuke ..................................................................................... 4999.2. KANALI DISTRIBUCIJE ....................................................................... 500

    9.2.1. Funkcije u distribucionom kanalu ........................................................... 5039.2.2. Tipovi distribucionih kanala ................................................................... 503

    9.3. FAKTORI KOJI UTIU NA IZBOR I PROJEKTOVANJE KANALA PRODAJE................................................................................................................... 506

    9.4. LOGISTIKA USLUGA ............................................................................ 5129.4.1. Funkcije logistike usluge ....................................................................... 5139.4.2. Model logistike usluge .......................................................................... 514

    9.5. SLOENOST UPRAVLJANJA MEUNARODNIM KANALIMA PRODAJE . 5179.5.1. Vrste faktora koji utiu no izbor meunarodnih kanala prodaje ................. 518

    9.6. POSREDNICI U KANALU PRODAJE ...................................................... 5209.6.1. Izbor posrednika .................................................................................. 5229.6.1.1. Analiza faktora za izbor broja posrednika ............................................. 522

    9.6.1.2. Izbor broja posrednika i odluka o duini kanala .................................... 5239.6.1.3. Upravljanje disiributivnom silom ........................................................ 5239.7. POSREDNICU I MEUNARODNOJ PRODAJI ....................................... 524

    9.7.1. Tipovi posrednika ................................................................................. 5249.7.2. Veleprodaja na meunarodnom tritu ................................................... 5259.7.3. Maloprodaja na meunarodnom tritu .................................................. 5269.7.3.1. Trend razvoja maloprodaje ................................................................. 526

    9.8. STRATEGIJA SISTEMA KANALA PRODAJE ........................................... 530

    9.8.1. Sukob u kanalu .................................................................................... 5319.8.2. Prevazilaenje klasine integracije, pojava merdera i akvizicije ................ 532

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    12/661

    ix

    9.8.3. Horizontalni i vertikalni sistemi kanala prodaje ....................................... 5329.8.4. Alijanse u distribuciji ............................................................................. 5349.8.5. Strategija distribucije ............................................................................ 535

    9.9. PITANJA ZA PONAVLJANJE ................................................................. 536

    INFORMACIONI SISTEM INTEGRISANE LOGISTIKE ............ 53710.1. POJAM I ZNAAJ INFORMACIONOG SISTEMA INTEGRISANELOGISTIKE ................................................................................................. 53910.2 DEFINISANJE INFORMACIONOG SISTEMA INTEGRISANE LOGISTIKE................................................................................................................... 542

    10.2.1. Formiranje informacionog toka u logistikom lancu ................................ 54510.2.2. Informacione tehnologije u poslovnim logistikim sistemima................... 55010.2.3. Informacioni sistemi menadmenta ...................................................... 552

    10.3. EVOLUCIJA ERP SISTEMA: OD MRP PREKO MRP II DO ERP ............ 55310.4. ERP I PARALELNI RAZVOJ NOVIH POSLOVNIH REENJA ................ 55710.5. ARHITEKTURE ELEKTRONSKOG POSLOVANJA (eBUSINESS) ........... 561

    10.5.2. Principi generisanja i elektronske razmene podataka u savremenimmultiindustrijskim lancima snabdevanja ........................................................... 56310.5.1.2. Razvoj i primena globalnih standarda ................................................ 565

    10.6. ELEKTRONSKA RAZMENA PODATAKA ............................................... 56910.7. OBUHVAT PODATAKA DU LANCA SNABDEVANJA............................ 574

    10.7.1. Logistike jedinice .............................................................................. 57510.7.2. Podruja primene ............................................................................... 57610.7.3. Identifikacija trgovinskih jedinica ......................................................... 57710.7.4. RFID tehnologija u logistiko-distributivnim sistemima .......................... 57910.7.4.1. Tehnoloke komponente RFID sistema ............................................. 58110.7.4.2. Podela i osobine RFID tagova .......................................................... 58310.7.4.3. Primena RFID tehnologije u industrijskim sistemima..58510.7.4.4. RFID tehnoloki standardi ............................................................... 58710.7.4.5. RFID problemi ................................................................................ 591

    10.8. SAVREMENA ERP REENJA ............................................................... 59210.8.1. Komercijalni ERP sistemi ..................................................................... 593

    10.9. PITANJA ZA PONAVLJANJE ............................................................... 595

    ORGANIZACIJA INTEGRISANE LOGISTIKE .......................... 59711.1. RAZVOJ ORGANIZACIJE INTEGRISANE LOGISTIKE ......................... 599

    11.1.1. Prvi stepen razvoja strukture organizacije ............................................. 59911.1.2. Drugi stepen razvoja strukture organizacije .......................................... 60011.1.3. Trei stepen razvoja strukture organizacija logistika ............................ 60111.1.4. etvrti stepen razvoja strukture organizacije ......................................... 602

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    13/661

    x

    11.1.5. Peti stepen razvoja strukturne organizacije matrina logistika" .............. 60411.2. INTEGRISANO LOGISTIKO UPRAVLJANJE ...................................... 60611.3. UTICAJNI FAKTORI NA PROJEKTOVANJE ORGANIZACIJE ............... 608

    11.3.1. Centralizacija ili decentralizacija logistike funkcije ................................ 60811.3.2. Strategijska ili operativna orjentacija .................................................... 609

    11.3.3. Hijerarhijski ili tabni menadment ....................................................... 60911.3.4. Mo autoriteta .................................................................................... 60911.3.5. Kooperacija funkcija IL ....................................................................... 61011.3.6. Merenje performansi IL ....................................................................... 611

    11.4. MESTO LOGISTIKE ORGANIZACIJE U KOMPANIJI ......................... 61111.4.1. Logistika organizacija u makroorganizacionoj strukturi ......................... 611

    11.5. PITANJA ZA PONAVLJANJE ............................................................... 614

    STRATEKO UPRAVLJANJE INTEGRISANOM LOGISTIKOM ... 61512.1. RAZVOJ LOGISTIKE STRATEGIJE .................................................... 617

    12.1.1. Logistiki zadatak i cilj ........................................................................ 61912.1.2. Logistika misija i cilj .......................................................................... 620

    12.2. LOGISTIKA USLUGA I TROKOVI ..................................................... 62212.2.1. Karakteristike za merenje kvaliteta logistike usluge .............................. 62212.2.2. Opravdanost upravljanja logistiikim trokovima.................................... 62312.2.3. Liderstvo u logistikim trokovima ........................................................ 624

    12.3. LOGISTIKE STRATEGIJE ................................................................. 62612.3.1. Strateki potencijali logistike............................................................... 62812.3.2. Polazne osnove za formulisanje logistike strategije............................... 62912.3.3. Logistiki portfolio .............................................................................. 63112.3.4. Proces razvoja logistike strategije ....................................................... 63412.3.5. Strategija samostalnog obavljanja logistikih aktivnosti .......................... 63612.3.6. Strategija obavljanja logistikih aktivnosti partnerskim aranmanima ...... 63712.3.7. Strategija obavljanja logistikih aktivnosti angaovanjem posrednika ...... 637

    12.4. TENDENCIJE U RAZVOJU LOGISTIKE ................................................ 63812.5 PITANJA ZA PONAVLJANJE ................................................................ 639

    L ITERATURA .............................................................................................. 643

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    14/661

    1

    PREDGOVOR

    ogistika kao savremena naunu disciplina zauzima vidno mesto unastavnim programima usmerenim ka obrazovanju strunjaka razliitihprofila, posebno u oblasti inenjerstva i ekonomije. Osnovni razlog za to

    je to logistika prouava znaajno podruje ekonomije koje se odnosi na tokovedobara i informacija od dobavljaa preko proizvoaa do kupaca ili potroaa,ukljuujui i njihov povratni tok.

    Sutina koncepta logistike je u integrisanom pristupu u svim njenimsastavnim aktivnostima: rukovanju materijalima, pruanju uslugapotroaima, logistikim komunikacijama, upravljanju zalihama, skladitenju,transportu i odreivanju optimalne lokacije fabrike i skladita. Svakako da je

    ovek najvaniji inilac u integrisanju tih aktivnosti. Prihvatanjem konceptaintegrisane logistike, kompanija moe uz ostale prednosti da postigneoptimalno pruanje usluga potroaima, uz minimiziranje trokova iistovremeno ostvarivanje profita.

    Koristei rezultate dugogodinjeg pedagokog rada u oblasti Visokogobrazovanja na kolovanju inenjera razliitih profila i u reavanju praktinihlogistikih problema u ovom udbeniku sam obradio podruja koja nisudovoljno predstavljena u domaoj strunoj literaturi (lanci snabdevanja,elektronsko poslovanje u logistici, povratna logistika, automatizacija skladita i

    transporta).Knjiga je namenjena studentima Univerziteta Singidunum koji usvojim nastavnim programima na osnovnim i master studijama imajupredmete iz oblasti logistike i upravljanja lancem snabdevanja. Uveren sam dae knjiga svojom problematikom zainteresovati menadere i sve one koji eleda uvedu logistiku u poslovni proces i da formiraju profil menadera logistike.

    Neizmernu zahvalnost dugujem svojoj porodici za svesrdnu podrku istrpljenje tokom izrade knjige. Posebno se zahvaljujem kolegi Mihajlu Stanki,dipl. in. koji je sa strpljenjem i velikom panjom proitao knjigu, pomogao u

    tehnikoj izradi i svojim primedbama i sugestijama omoguio da ima sadanjioblik.Zahvaljujem se mr Damiru Jerkoviu, dipl. in. i strunim recezentima

    dr Tani Ljubii, dipl.in. i dr Slobodanu Iliu na paljivom itanju, korisnimprimedbama i sugestijama. Na kraju bih bio veoma zahvalan i itaocima nanjihovom miljenju, uoenim grekama i primedbama koje se mogu poslatielektronskim putem na adresu [email protected].

    U Beogradu, avgust 2010. godine Autor

    L

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    15/661

    2

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    16/661

    UVOD U LOGISTIKU

    1.

    CILJEVI UENJA

    Kada proitate ovo poglavlje, biete u stanju da:

    Razumete istorijski razvoj logistike. Pojmovno odredite poslovne logistike. Objasnite integralnu logistiku. Shvatite mehanizme upravljanja lancem

    snabdevanja. Objasnite ciljeve i zadatke logistike preduzea

    i proizvodnje. Planirate logistiku proizvodnje. Razumete inioce dosadanjeg i predvidite

    budui razvoj logistike.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    17/661

    Logistika Uvod u logistiku

    4

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    18/661

    Logistika Uvod u logistiku

    5

    1.1. POJMOVNO ODREENJE LOGISTIKE

    ogistikaje veoma stara oblast poslovanja koja se usavravala paralelno

    sa razvojem civilizacije. Svakako, sve zavisi od toga ta pod njompodrazumevamo. Kao stara oblast poslovanja, logistike aktivnostisreemo kod velikih seoba naroda i brojnih ratova kojima je bila potrebnalogistika podrka. U savremenim uslovima poslovanja logistika se posmatrakao mlada nauna disciplina i istovremeno kao savremena i nova oblastposlovanja. Logistika privlai ozbiljniju panju naunika tek polovinomprolog veka.

    Sama re logistika postoji u svim osnovnim evropskim jezicima(logistics - engleski; logistik - nemaki; logistique - francuski; logistica -italijanski i panski; logistikk - norveki; logistyka - poljski, itd.) ali imarazliita znaenja. Izraz logistika u evropskim jezicima je u proteklom perioduimao dva razliita znaenja, i to:

    matematika logika, tehnika i tehnologija transportno-pretovarno-skladinih procesa u

    privrednoj i/ili vojnoj oblasti.U francuskom enciklopedijskom reniku Larousse drugo znaenje pojma

    logistika oznaeno je kao neologizam. Meutim, u nekim drugim jezicima,na primer panskom, re logistika upotrebljava se iskljuivo u drugomznaenju. To drugo znaenje je preneto i u SAD i Veliku Britaniju. U ruskom

    jeziku ovaj pojam koristio se do skora samo u specijalistikoj literaturi i to uprvom njegovom znaenju. Jedan od osnovnih uslova za dalju uspenuprimenu i razvoj logistike, je unifikacija terminologije.

    Naime, holandski gigant Philips je ve 1988. god. uveo logistikiterminoloki renik. Slian renik je uredilo i Ameriko drutvo za problemeupravljanja rezervama i proizvodnjom (APICS), a od 1990. god. je u primeni,auriran i lako razumljiv, komercijalni renik Inkoterms-1990.

    U etimolokom pogledu koren rei potie od grke rei logos koja imasledea znaenja: (raz)um, odnos, pojam, razlog. Logos je nauka o zakonima

    miljenja, ispravnom rasuivanju i zakljuivanju. U rei logistika naglaen jepredmetak logi. On oznaava neto u vezi rasuivanja i miljenja. Predmetak

    L

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    19/661

    Logistika Uvod u logistiku

    6

    logi opredeljuje znaenje logistika kao sposobnost zakljuivanja i kritikogmiljenja-najvieg oblika svesti.

    Postoje razliita tumaenja izvornog znaenja rei logistika. Premadrugoj verziji re logistika potie od grke rei to znai nauka o raunanju iprebrojavanju pomou slova, a u Rimskoj imperiji je oznaavala skup pravila

    za raspodelu proizvoda.Don Megi (John P. Magee) tvrdio je da re logistika potie odfrancuske rei loger, to znai nastaniti i da u vojnoj terminologiji oznaavaprevoz, snabdevanja i smetaj vojnih jedinica.

    Pojedini autori smatraju da logistika potie od latinske rei logistakojom su nazivani inovnici u rimskim legijama koji su obavljaliadministrativne poslove. Izvestan broj autora pojam logistike vezuje zaNapoleonovo doba. Neki od njih smatraju da je re logistika prvi upotrebiofrancuski (kasnije ruski) general Henri omini (Antoine-Henrdi e Jomini;

    1779-1869), i to kao sinonim za organizaciju snabdevanja armija i pozadinskoobezbeenje fronta. Henri omini je bio vojni istoriar i osniva Vojneakademije u Petrogradu. On je jedan od najpoznatijih autora knjige oumetnosti ratovanja. Logistika dugo nije imala ni odgovarajue ime, a sadraj

    joj se esto poistoveivao sa transportnom i skladinom funkcijom koje,gledano sa bilo koje take procesa distribucije, imaju dvosmernu orijentaciju.Posebno interesovanje za upravljanje aktivnostima logistike dovelo je dorazliitih interpretacija samog pojma logistike. Kao posledica se javilakonfuzija samog pojma logistike, jer su brojni termini korieni za oznaavanjeprocesa fizikog kretanja dobara od dobavljaa, preko proizvoaa iposrednika, do krajnjeg potroaa.

    U tehnikim naukama logistika je definisana kao disciplina kojaizuava rad, funkcionisanje i uslove rada tehnikih sistema. Ona pruaintegralnu podrku sistemu, obezbeuje potroni materijal, pogonska sredstvai rezervne delove. Na taj nain ovaj termin ulazi u podruje ekonomije.Efikasno funkcionisanje tehnikih sistema je odreeno ekonomskimaktivnostima snabdevanja, uvanja i isporuke. Takve aktivnosti treba da budu

    blagovremene i isplative, to omoguava menadment, koji je sposoban dabrzo misli, rasuuje, zakljuuje, odluuje i reaguje. Sve ovo posebno naglaava

    znaaj logistike u ekonomskoj i menadment teoriji i nauci.Postoje brojni termini kojima se oznaavaju razliite komponente

    procesa fizikog kretanja dobara. Sam broj datih termina varira izmeumenadera, posebno izmeu onih iz oblasti logistike i marketinga.

    Meu znaajnijim smatraju se sledei termini: fizika distribucija (physical distribution), menadment fizike distribucije (physical distribution

    management), industrijska logistika (industrial logistics), poslovna logistika (business logistics),

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    20/661

    Logistika Uvod u logistiku

    7

    marketing logistika (marketing logistics), upravljanje materijalima (materials handling), strategijski menadment logistike (strategic logistics

    management), upravljanje lancem snabdevanja (supply chain management) i dr.

    Navedeni termini odnose se na opisivanje odreenih fizikih tokovasirovina, gotovih proizvoda, robe, usluga i informacija od proizvoaa dopotroaa. Implementacija logistike u razliitim oblicima aktivnosti uslovila jei njeno diferenciranje. U tom smislu danas se poredvojne i tehnike, razvilai poslovna logistika, koja upravlja tokom sirovine od dobavljaa doproizvoaa, kao i kretanjem gotovih proizvoda od proizvoaa do potroaa.

    U naoj strunoj literaturi postoje razliita shvatanja i tumaenjatermina logistika. Naelno, moemo rei da termin logistika ima dva znaenja.

    Najpre, ovim terminom oznaava se nauna disciplina, a sa druge strane,specifina funkcija u okviru preduzea , koja treba da doprinese ostvarivanjeposlovnih ciljeva. U novije vreme se sve vie koristi termin integralna logistika.

    Logistiki sistem je skup elemenata tehnike, tehnoloke,organizacijske, ekonomske i pravne prirode s ciljem optimizacije tokovamaterijala, roba, informacija, energije i ljudi na odreenom geografskompodruju radi ostvarenja najveih ekonomskih efekata. Osnova zarazumevanje poslovne logistike je teorija sistemaija je osnovna zamisao daglavni problem nije u optimizaciji posebnih podruja poslovanja, ve uoptimizaciji poslovnog sistema kao celine.

    Prema podrujima delovanja danas je prisutna podelalogistikog sistema na:

    megalogistika, globalna logistika, makro - metalogistika - mikro, interlogistika i intralogistika, servisna logistika, informaciona logistika, menadment logistika, logistika odrivog razvoja.

    Megalogistika je strateki konzistentan i koordiniran skupprimerenih logistikih aktivnosti i najvei skup logistikih znanja, zakonitosti,zakona i teorija koji se odnose na logistike fenomene velikih planetarnihprostornih i vremenskih dimenzija. Zadatak megalogistike se ogleda uoptimizovanju logistikih aktivnosti i tokova unutar megalogistikih sustava.Megalogistika se odnosi na svetske logistike fenomene, na logistike

    fenomene odreenog kontinenta (npr. Evrope), velike ekonomske integracije(npr. Evropske Unije) i neke velike i razvijene drave (npr. Velike Britanije).

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    21/661

    Logistika Uvod u logistiku

    8

    Koncept globalne logistike se moe shvatiti kao proces fokusiranjalogistikih znanja, resursa i potencijala na mogunosti koje nudi globalnotrite. Kao nauka i aktivnost dobija na znaaju zbog poveanja udela fiksnihtrokova u ukupnim trokovima. Zadatak globalne logistike je da omoguikompanijama kombinovanje domaih i meunarodnih logistikih aktivnosti

    na nain da se efikasno i efektivno odvijaju logistike usluge unutar globalnoglogistikog sistema.Metalogistika (mezologistika) se nalazi izmeu makrologistike i

    mikrologistike, a oznaava interorganizacijske sisteme koji prevazilaze pravnei organizacijske granice pojedinih kompanija. Stavlja teite na partnerstvoizmeu kompanija i na podelu odgovornosti sa ciljem da se u logistiki procesukljue sve relevantne kompanije i da krajnji potroa dobije pravi proizvod, upravo vreme, uz najnie trokove, u oekivanom stanju i u traenoj koliini.

    Mikrologistika se moe posmatrati kao jedna od poslovnih funkcija

    unutar kompanija. Mikrologistika se odnosi na fenomene kojima se eleostvariti ciljevi kompanija. U tom smislu svrha, ciljevi i zadaci mikrologistikeproizlaze iz svrhe, ciljeva i zadataka kompanija.

    Svrha mikrologistike je: optimalno snabdevanje poslovnog sistema predmetima rada,

    energijom i informacijama, optimalno snabdevanje korisnika proizvodima u eljenoj koliini, sa

    potrebnim kvalitetom, u zahtevanom vremenu i definisanommestu,

    stalno usavravanje kretanja dobara i informacija kroz sistem takoda se koordinacijom eliminiu tenje za ostvarivanjem vlastitihparcijalnih ciljeva pojedinih podsistema i da se osigura optimalnopostizanje ciljeva sistema kao celine.

    Ciljevi mikrologistike se mogu grupisati na:1. Osnovne ciljeve

    svladavanje prostora, svladavanje vremena.

    2. Specifine ciljeve sniavanje trokova logistikih procesa, poboljanje kvaliteta logistikih procesa, pruanje dodatnih usluga korisnicima, zatita okoline.

    Svladavanje prostora u je logistikim procesima neizbenaaktivnost koja e uticati na poslovanje odreenog privrednog subjekta. Naelakod svladavanja prostora :

    skratiti puteve skladitenja, unutranjeg transporta i rukovanja, skratiti puteve izmeu maina u procesu proizvodnje,

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    22/661

    Logistika Uvod u logistiku

    9

    kod rukovanja treba izbegavati viestruka prekrcavanja ipresecanje puteva materijala,

    upotreba tree dimenzije u slaganju i rukovanju teretima.Kad se govori o svladavanju prostora vano je uzeti u obzir rasporedprivrednih objekata. inioci koji utiu na raspored privrednih objekata su:

    trokovi prevoza, trokovi zaliha i skladitenja, politiki, ekonomski, socijalni i drugi inioci.

    Savladavanje vremena je vrlo bitno. Na vreme se gleda kao najednokratnu kategoriju koju nije mogue nadoknaditi. Za logistiku je bitno dase vreme to kvalitetnije koristi (tzv. Vremenska svest). Vano je napomenutida se vreme ne odnosi samo na brzinu prevoznih sredstava nego je potrebnouzeti u obzir i vreme dranja zaliha i vreme rukovanja teretom. Na svladavanje

    vremena prvenstveno utie brzina prevoznih sredstava, ali i organizacijaprevoza. Pri tome je vano razlikovati brzinu vonje (efektivna brzina kretanjaprevoznog sredstva) od komercijalne (putne) brzine (ukupna brzina kojauzima u obzir vreme u kretanju i mirovanju).

    Znaaj vremena u logistici: smanjenje vremena u logistici donosi utede u poslovanju s

    aspekta smanjenja vremena vezivanja kapitala, prekomerno skraivanje vremena dovodi do poveanja trokova

    (npr.goriva) koji mogu biti vei od uteda.Osnovni zadaci mikrologistike su:

    organizacijsko i tehnoloko oblikovanje, planiranje, upravljanje, kontrola.

    Interlogistika se afirmie zbog procesa internacionalizacijeposlovanja, intenziviranja konkurencije, razvitka transportne infrastrukture,razvoja telekomunikacionih veza, razvoja stratekih saveza i sveukupneglobalizacije poslovanja.

    Intralogistikase zasniva na razvijanju logistikih procesa i logistikihfenomena vanih za efikasno i efektivno obavljanje inter i intra zadatakaposlovnih funkcija.

    Servisna logistikaima posebno znaenje za poslovanje kompanija izraunarske industrije i industrije kancelarijske opreme, ali i kompanijama kojese bave pruanjem usluga, proizvodnih kompanija koje moraju osiguratirezervne delove i sl. Servisna logistika oznaava skup koordiniranih,integrisanih i kontrolisanih logistikih aktivnosti koje osiguravaju pruanjeobeanog kvaliteta krajnjim korisnicima.

    Informatika logistika je skup logistikih aktivnosti kojeobezbeuju sistemsko i efikasno prikupljanje primarnih i sekundarnih

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    23/661

    Logistika Uvod u logistiku

    10

    podataka, podstiu njihovu obradu, upotrebu i razmenu s drugim aktivnimuesnicima u logistikom lancu, podstiui kompanije da se efikasno koriste

    brojnim potencijalima savremene informacione i telekominikacionetehnologije.

    Menadment (management) logistika je skup logistikih

    aktivnosti koje obezbeuju razvoj efikasnog sistema menadmenta kompanije:osnovi koordinacije i kontrole geografski disperziranih menadmentaktivnosti, poveavajui efikasnost odluka na svim nivoima.

    Logistika odrivog razvoja je skup logistikih aktivnosti kojeobezbeuju istovremeno sinergijsko ostvarivanje privrednih i ekolokih ciljevau skladu sa ekolokim zakonima i sa zakonima bitnim za zatitu potroaa.Usmerena je na osiguranje najvee mogue razlike izmeu pozitivnih inegativnih spoljnih uinaka logistikih fenomena.

    Osnovne logistike funkcije logistikih sistema su: realizacija narudbi, upravljanje zalihama, skladitenje, pakovanje, transport.

    1.2. ISTORIJSKI RAZVOJ LOGISTIKE

    Logistika je bila prisutna kroz celu ljudsku istoriju. Brojni istorijskizapisi svedoe o tome da su saznanja iz logistike koriena za pripremu iorganizaciju vojnih aktivnosti kada logistika kao nauka nije postojala. Uvojnoj nauci logistika se nazivala pozadinsko obezbeenje, aobuhvata: tehniko, intendantsko, saobraajno, sanitetsko, finansijsko,

    veterinarsko, graevinsko obezbeenje i informatika podrka i komunikacijuu svim navedenim obezbeenjima.

    Vizantijski car Leontos (886-911) koristio je pojam logistike. Po njemu

    ...logistika treba da naorua vojsku, srazmerno potrebi za sredstvima zatitei orujem, da se pravovremeno brine o njenim potrebama u terenskimuslovima u miru i u ratu.

    Veliki osvajai kao to su: Aleksandar Veliki, Kolumbo i Magelanprimenjivali su logistiku teoriju kako bi irili teritorije i nalazili kraetrgovake puteve. Kartaginski general omoguio je svojoj vojsci da pree Alpeiz Francuske u Italiju zahvaljujui dobroj logistikoj organizaciji koja jeomoguila transport 30.000 ljudi, konja, slonova i pobedu nad Rimljanima.

    Za vreme Drugog svetskog rata re logistika je bila ak u veoma estoj

    upotrebi u planiranju i upravljanju procesima popunjavanja i snabdevanjasaveznikih trupa. Reavani su veoma sloeni logistiki problemi, a sa

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    24/661

    Logistika Uvod u logistiku

    11

    njihovim reavanjem jeformulisana i moderna koncepcija vojne logistike.Zarazliku od vojne oblasti gde se pojam logistika odnosio na ivu silu i dobra,pojam logistika u privrednoj oblasti odnosio se prevashodno na materijalnadobra. Drugi svetski rat poveao je vojne zahteve za zalihama municije,pogonskih sredstava, rezervnih delova, odee i namirnicama. Trokovi

    tehnikog obezbeenja (odravanja, snabdevanja, skladitenja), transporta isanitetskog obezbeenja naglaavaju potrebu za sistemskim reavanjemlogistike podrke.

    Zbog znaajnog doprinosa logistike ukupnom uspehu u ratnimuslovima logistiki problemi su poeli sistematinije da se izuavaju posleDrugog svetskog rata. Logistike odluke su u privrednoj oblasti orijentisane, uosnovi, na tehnoloke, ekonomske i drutvene ciljeve. Moe se rei da se pojamlogistika od 1960. godine upotrebljava u civilnoj privrednoj delatnosti. USAD se pod tim pojmom, prvo podrazumevalo planiranje i realizacija "physical

    distribution", dakle raspodela robe od proizvoaa do korisnika. Dok je u toku70-ih godina na prvom mestu bilo rastereenje skupih proizvodnih kapacitetau industriji, kasnije se sve vie probija saznanje da se mogu postii joznaajniji potencijali racionalizacije sa celovitom optimizacijom nabavke,proizvodnje, skladitenja i distribucije. Malo, pomalo primena ovog pojma seproirila, najpre na nabavku materijala i skladitenje.

    Mnogi vojni logistiari, kada su se vratili iz rata, poeli su primenjivationo to su nauili u ratu na probleme poslovne logistike. Najbolji primer zaovu tvrdnju je rat u zalivu (1990.-1991.), koji je poznat kao "logistiiki rat". Svinapori generala Viljema Gus Pagonisa (William Gus Pagonis), koji je bioodgovoran za logistiku u operaciji Pustinjska oluja, opredelili su uspeh jedinicaSAD u zalivskom ratu. On je bio odgovoran za snabdevanje jedinica u zalivusvim vrstama potronog materijala i osnovnih sredstava. Intedantsko itehniko obezbeenje organizovao je preko distributivne mree sa preko100.000 vozila, 50.000 radnika i velikim brojem otvorenih skladita. Takozamiljen i povezan sistem integralne logistike bio je uslov za uspeh itavograta. Trokovi ovog rata iznosili su blizu milijardu amerikih dolara dnevno.

    Uspenim vojnikim upravljanjem nivoima usluga i trokova izperspektive integralne logistike, efikasno su ostvareni postavljeni, logistiki

    ciljevi. U drugoj polovini osamdesetih godina u razvijenim zemljama Zapadapojam logistika se koristio kao sinonim za savremeno preduzetniko

    ponaanje. Taj trend je prisutan i danas. Sve ee ga sreemo kodsnabdevanja industrijskih preduzea sa sirovinama i materijalima, pripopunjavanju skladinih regala u trgovini ili pri postavljanju industrijskihpostrojenja.

    Ovaj pojam se, takoe, sve ee moe sresti u raspodeli dobarasolidarnosti u podrujima zahvaenim katastrofama, dok logistika podrkaima izuzetan znaaj u odgovarajuoj izbornoj kampanji ili kod razmetanja

    trupa u kriznim podrujima sveta, kao i u pripremi adekvatnih dobara, ljudi iodgovarajuih informacija u pravo vreme i na eljenom mestu.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    25/661

    Logistika Uvod u logistiku

    12

    Slika 1.1. Oblasti primene logistike

    Iskustva iz Zalivskog rata general Pagonis uspeno je primenio na

    upravljanje logistikim aktivnostima i u kompanijama. Oktobra 1993. godinepostao je uspean menader logistike u uvenom maloprodajnom gigantuSears and Roebuck. Danas je odgovoran za funkcionisanje logistikog sistemakoji obuhvata: 30 velikih i 90 manjih distributivnih centara, 2 .000 prodajnihobjekata sa asortimanom od preko 100.000 proizvoda i za izvrenje 5.000dnevnih isporuka robe domainstvima, odnosno 250.000 godinje. Ovajgeneral poznat je i po izjavi "nikada ne treba gubiti iz vida ko su vai

    potroai", koju je dao u San Diegu na godinjem forumu.Vojne logistike operacije su pokazale kako se aktivnosti distribucije

    mogu integrisati u jedan jedinstveni sistem, iz tih razloga logistika je, kaooblast istraivanja, privukla panju naunika jo poetkom XX veka, najpre uoblasti distribucije poljoprivrednih proizvoda, kako bi se reili brojni problemii obezbedila korisnost vremena i mesta.

    Meu prvim autorima koji su teoretski objanjavali pojmovevezane za logistiku su:

    Don Krovel (John F. Crowell), koji je 1901. godine pisao prvi tekstu kome se bavio trokovima i drugim faktorima koji utiu nadistribuciju poljoprivrednih proizvoda u SAD.

    Ar ou (Arch W. Shaw) razmatrao je u svom delu Pristupposlovnim problemima strateke aspekte logistike.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    26/661

    Logistika Uvod u logistiku

    13

    L. D. H. Veld (L. D. H. Weld) uveo je koncept marketing korisnosti(korisnost vremena, korisnost mesta i korisnost posedovanja) ukanale distribucije.

    Fred E. Klark (Fred E. Clark) je 1922 godine identifikovao je ulogulogistike u marketingu, a pet godina kasnije termin logistika je

    definisan na slian nain na koji se danas koristi.Logistika se na viem stepenu povezala sa sistemom pruanja uslugapotroaima, 50-tih godina prolog veka, kada se u literaturi pojavljujemarketing koncept.

    Jedna, esto pominjana studija o ekonominosti prevoza robe iz 1956.godine omoguila je uvoenje koncepta analize ukupnih trokova. Analizom jeprikazano da vazduni prevoz robe moe rezultirati znatno niim trokovimazaliha i skladitenja zato to omoguava preduzeu da distribuira svojeproizvode direktno potroaima. ezdesetih godina prolog veka dolo je do

    znaajnih dogaaja u logistici. Edvard Smajkej (Edward Smykay), DonaldBouersoks (Donald Bouresox) iFrenk Mosmen(Frank Mossman) napisali suprvi udbenik o menadmentu logistike. Istovremeno javljaju se i prviprogrami obuke, kako bi se zaposleni edukovali u oblasti logistike.

    Ranih 60-tih godina XX veka Piter Druker (Peter Drucker) poznat iautor iz oblasti strategijskog menadmenta postavio je koncepciju logistike usredite panje. U svom lanku pod naslovom Tamni kontinenet ekonomijeP. Druker je izjavio Danas znamo neto vie o distribuciji nego to su znaliNapoleonovi savremenici o unutranjosti Afrike. Znamo da je ona tu i znamoda je ona velika i to je sve.

    Na istom mestu, Piter Druker je tvrdio da je logistika zadnja granica ukojoj top menadment moe da povea strateku efikasnost. Objasnio je da seu poslovanju u XX veku odvijalo kroz niz evolutivnih koraka. Evolucija sezasnivala na razvoju organizacionih struktura logistike u preduzeima posleDrugog svetskog rata.

    Veina vrhunskih kompanija u svetu se prvenstveno usmerile naproizvodnju, finansije i onda na marketing. Problemi logistike i distribucijeostali su nereeni. Druker je opisao distribuciju koja je obuhvatila mnogeaktivnosti koje su ukljuene u dananji koncept integrisane logistike.

    1.3. POJMOVNO ODREENJE POSLOVNE

    LOGISTIKE

    Veoma esto se meu autorima javljaju razliite interpretacije pojmalogistike. Smatra se da se u zavisnosti od poslovne situacije mogu koristitirazliite definicija. U istorijskom pregledu naglaeno je da je logistika kaonauka nastala u okviru vojnih nauka tj. vojne logistike. Meutim logistika uteoriji menadmenta, ima malo dodirnih taaka sa vojnom logistikom.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    27/661

    Logistika Uvod u logistiku

    14

    Naunici naglaavaju da ne postoji univerzalna definicija logistike. esto sepostavlja pitanje: Da li je ona primenjena ili osnovna nauna disciplina?

    Nije redak sluaj da se u literaturi sretne definicija 7R (SevenRight"), za koju se kae da je laiki opis logistike: Osigurati dostupnostpravog proizvoda, u pravim koliinama u pravom stanju, na

    pravom mestu, u pravo vreme, za pravog kupca i po pravoj ceni.Ova definicija, ma koliko jednostavno izgledala, sadri najvanijeaktivnosti logistike, jer naglaava prostornu i vremensku dimenziju (mesto,

    vreme, transport i skladitenje), ime obezbeuje i temeljno shvatanje pojmalogistike. Ona naglaava trokove i uslugu, koje su veoma bitne komponente zamenadere logistike, jer na osnovu njih donose odluke i ocenjuju neophodnepromene u sistemu logistike. Sledei aspekt gornje definicije je znaaj pruanjausluga potroaima u cilju zadovoljenja njihovih elja i potreba. Narednielement definicije 7R je kvalitet, ono bez ega se ne moe danas zamisliti ni

    jedna proizvodna ni logistika aktivnost. Osnovna ideja ove definicije je dafirma mora da izvri pravi zadatak, u pravo vreme i na konkurentskom tritu.Drutvo inenjera logistike (Society of Logistics Engeineers-SOLE)

    dalo je svoju definiciju logistike ...kao podruje podrke koje menadmentkoristi u toku ivotnog veka, ili sistem efikasnog korienja resursa kojiosigurava adekvatno razmatranje elemenata logistike za vreme svih faza

    ivotnog ciklusa, tako da se blagovremenim uticajem na taj sistem osiguraefikasan pristup troenju resursa. Ova definicija naglaava onaj deo sistemalogistike koji se naziva ulazna logistika (inbound logistics), tj. upravljanjematerijalima(materials management). Definicija logistike koju je dalo drutvoinenjera logistike primarno je interesantna za industrijska ili trajna potronadobra, sa relativno dugim vekom upotrebe (na primer, strug za obradumaterijala). Ovaj proizvodni sistem, esto ima tim za odravanje koji zahtevapreventivnu ili korektivnu zamenu delova kako bi se mogao koristiti sve vremetokom veka upotrebe. Samim ukljuivanjem menadera logistike uprojektovanje takvih proizvoda vrlo je znaajno, poto su zamena delova itehniko odravanje znaajni za nivo usluga koje takvi proizvodi pruajupotroaima.

    Nacionalni savet za upravljanje logistikom (The national Council of

    Physical Distribution Management-NCPDA) formiran je 1963. godine, da bi1985. prerastao u Savet za upravljanje logistikom, od kada je podstakao mnoganauna razmatranja logistikih procesa u cilju unapreenja upravljanjalogistikim sistemima. Savet je (The Council of Logistics management)poetkom devedesetih godina prolog veka definisao logistiku na sledei nain:Logistika je proces planiranja, primene i kontrole efikasnog i efektivnogtoka (i skladitenja) sirovina, dobara u procesu proizvodnje, gotovih

    proizvoda, usluga i sa njima povezanih informacija, od mesta porekla domesta potronje, i pri tome obuhvatajui ulazna (inbound), izlazna

    (outbound), interna i eksterna kretanja, u cilju prilagoavanja zahtevimapotroaa.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    28/661

    Logistika Uvod u logistiku

    15

    Ova definicija potencira dve osnovne logistike aktivnosti: kretanje iskladitenje. Prva aktivnost nam kazuje da se sirovine, poluproizvodi i gotoviproizvodi moraju kretati na razliitim rastojanjima izmeu dobavljaa,skladita i potroaa. Na osnovu toga je potrebno odabrati odgovarajui naintransporta. Ovaj izbor je baziran na odreenim kriterijumima koje treba

    analizirati, jer moderan sistem transporta nude brojni prevoznici, a svaki odnjih nudi i itav varijetet usluga firmi. Isto tako, postoji mogunost dapreduzee koristi i sopstveni prevoz. Zbog svega napred istaknutog, izbornajboljih alternativa transporta esto je izazovni zadatak menadmentapreduzea. Druga aktivnost (skladitenje) odnosi se na veliinu, dizajn ilokaciju skladita. Tako da, ova aktivnost podrazumeva odreivanje pogodne

    veliine porudbine, odreivanje vremena ponovnog naruivanja tj. dranjezaliha u odnosu na definisanu strategiju poslovanja. Poznato je kako odluke otransportu utiu na skladitenje.

    Sporiji i manje pouzdan nain transporta obino zahteva dranje veihzaliha; broj i lokacija skladita utiu na veliinu isporuke i na raspoloivenaine transporta i sl.

    Napred data definicija sistema logistike, istie menadersku prirodulogistike: planiranje, implementaciju i kontrolu. S obzirom da triteposlednjih godina primorava preduzea da vie panje posvete kvalitetu upogledu pruanja usluga potroaima, definicija naglaava osnovnu ulogulogistike u zadovoljavanju zahteva potroaa.

    Tipian sistem logistike prema definiciji CLM-a objanjava slika 1.2.Ovaj sistem je dosta pojednostavljen ne daje pregled specifinih aktivnostisamog sistema logistike.

    Slika 1.2. Tipian sistem logistike

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    29/661

    Logistika Uvod u logistiku

    16

    Na slici 1.3. prikazane su kljune komponente menadmenta logistike.Input-i logistike su: prirodni resursi (zemljite, oprema, objekti), ljudskiresursi, finansijski i informacioni resursi. Ovi inputi se prerauju, distribuirajui kontroliu kako bi bili spremni za prodaju posrednicima, ili krajnjimpotroaima.

    Slika 1.3. Komponente menadmenta logistike

    Najnovija, pak, definicija vezana za logistiku koristi terminmenadment logistike i glasi:..menadment logistike je deo procesa lanca snabdevanja i obuhvata

    planiranje, primenu i kontrolu efektivnog i efikasnog kretanja (skladitenja)dobara i usluga i sa njima povezanih informacija od mesta porekla do mesta

    potronje u cilju zadovoljenja potreba potroaa.Navedena definicija, poredkretanja proizvoda i usluga, obuhvata i kretanje informacija od mestaproizvodnje do mesta potronje.

    Output-i logistikog sistema se realizuju kroz logistike aktivnosti. Oniukljuuju konkurentske prednosti za kompaniju koje potiu od marketingorijentacije, proizvodne efektivnosti i efikasnosti, korisnosti vremena iprostora i efikasnog kretanja do potroaa i poveanja imovine preduzea. Sviostali output-i obuhvataju miks pruenih logistikih usluga.

    Sve naglaenijom pojavom koncepata i strategija, uloga logistike uposlovnoj strategiji postaje znaajnija. U vezi sa tim CLM je 1990. godine daonovu definiciju, koja stavlja akcenat na strategiju kao najznaajniji pojam u

    logistikim istraivanjima. To je uzrokovalo i pojavu nove definicije logistike,

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    30/661

    Logistika Uvod u logistiku

    17

    koja glasi:Logistika, kao znaajno proirenje fizike distribucije, je odreenalogika upravljanja korienjem finansijskih i ljudskih resursa koji suangaovani u fizikoj distribuciji, u operacijama podrke proizvodnji ioperacijama nabavke.

    U tabeli 1.1 data je evolucija logistikih aktivnosti. Ako analiziramoprivredni razvoj u prethodnom periodu, moemo identifikovati etirikarakteristine faze: period od 1940. do 1960. godine, period izmeu 1960. i1970. godine, period izmeu1970. -1980. godinei period posle 1990. godine.

    Period do 1960. godinekarakteristian je po injenici da je privreda utom vremenskom intervalu proizvodila sve i svata. Sredstva za proizvodnjusu bila maksimalno iskoriena. Proizvodnja robe za skladite bila je neznatna.Logistika, kao posebna poslovna funkcija, prvi put je uvedena u privredu 50-

    tih godina i to u preduzea za proizvodnju i distribuciju robe iroke potronje.Pred kraj 50-tih godina sve se vea panja posveuje raspoloivosti proizvoda umestima prodaje. Logistike aktivnosti su bile rasporeene po celoj kompaniji.

    Period izmeu 1960. i 1970. godine karakterie preduzimanje sveintenzivnijih mera i akcija u pravcu unapreenja prodaje i marketinga upreduzeu. Pri tome se nije u dovoljnoj meri vodilo rauna o poveanjutrokova prouzrokovanih porastom zaliha u skladitima, kao i trokovimaprouzrokovanim poveanjem asortimana i uvoenjem sve kraih rokovaisporuke robe. Veina preduzea je bila prinuena da zbog stalnog poveanjatrokova sa jedne strane, i raspoloivog kadrovskog i tehnikog potencijala sadruge strane, svoju delatnost koncentrie na rentabilnija podruja radaodnosno na ona koja obezbeuju veu vrednost sopstvenog proizvoda.Posledica navedenih promena je posveivanje znatno vee panje materijalnimdobrima u preduzeu, nego to je to bio sluaj ranije. Sedamdesetih godinakompanije su prepoznale uticaj logistike, pa su aktivnosti grupisale uupravljanje materijalima i fiziku distribuciju. Tako se od izrazitekoncentracije na proizvodne aktivnosti, sa ciljem da se racionalizuju i smanjeprvenstveno trokovi proizvodnje, panja sve vie prenosila na aktivnosti koje

    su se obavljale radi zadovoljenja potreba potroaa. Odatle rezultuje i sve veeinteresovanje za pojedine logistike faktore kao to su: vreme isporuke, nainisporuke i stepen raspoloivosti proizvoda.

    U periodu posle 1980. godineu veini preduzea preovladava saznanjeda se na podruju logistike nalaze znaajne rezerve racionalizacije te logistikatako postaje podruje meusobne konkurentske utakmice preduzea. Razvojposlovanja, karakteristian za ovaj period, obeleen je ekspanzijom iproirenjem na razliita trita, to je dovelo do toga da poraste potreba zakoordinacijom i kontrolom kretanja svih materijalnih i robnih tokova.

    Posebna panja se posveuje kvalitetu profita. Postaje jasno da se profitne moe vie ostvarivati stalnim poveavanjem obima proizvodnje i prodaje,

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    31/661

    Logistika Uvod u logistiku

    18

    ve paljivom kontrolom i racionalizacijom svih trokova opsluivanja trita iklijenata (a ne samo trokova proizvodnje), odnosno stalnim poboljavanjemglobalne efikasnosti preduzea. Osamdesetih godina se prepoznaje uticajlogistike u procesu proizvodnje to je dovelo do koncepta integralne logistike.

    Posle 1990. godine se javlja najnovija etapa u evoluciji integralne

    logistike. Tada su preduzea shvatila znaaj neprekidnosti procesa kojim bi sekontrolisao tok robe i usluga do krajnjeg korisnika. Integracijom sistemadobavljaa, proizvoaa i posrednika ine lanac snabdevanja. Na taj nain jenastao termin upravljanje lancem snabdevanja.

    Na pojam logistike se moe gledati i kao na proces upravljanja ikontrole zaliha pri njihovom kretanju ili zadravanju u nekom od pogona. Zaovu definiciju logistike kae se da je neto jednostavnija i da u osnovi sugerieda su zalihe sutina logistike. Znaajni su i trokovi njihovog odravanja radipruanja usluga kupcima. esto se istie kako kretanje i skladitenje materijala(u kanalima logistike) od proizvoaa do potroaa obezbeuju poslovnuperspektivu logistici.

    Logistika je nauna disciplina, ali i specifina funkcija u preduzeu, pase logistika funkcija definie kao ...funkcija koja obuhvata upravljanjeskupom sredstava koja se koriste za transport i transformaciju proizvoda tamogde je i onda kada je to potrebno, sa minimumom ukupnih trokova.

    ezdesetih do osamdesetih godina XX veka brojni udbenici, lanci,

    asopisi i konferencije bili su posveeni problemima menadmenta integralnelogistike. Jedno od prvih dela koja su ispitivala vezu izmeu raunovodstva ilogistike bila je studija Majkla ifa pod nazivom Raunovodstvo i kontrola uupravljanju fizikom distribucijom. Ova publikacija ukazala je na znaajraunovodstvenih informacija za aktivnosti logistike.Bernard Lalond(B. J.

    La Londe) i Pol Zinzer (Paul H. Zinszer) su 1976. godine objavili svojupoznatu studiju Pruanje usluga potroaima: znaenje i merenje.

    To je bilo prvo detaljno istraivanje na temu pruanja usluga

    potroaima. Savremene definicije logistike, pored shvatanja logistike, kaoskupa aktivnosti koje obuhvataju tok sirovina i materijala do proizvoaa kao itok gotovih proizvoda do potroaa ukljuuju i njihove povratne tokove odmesta njihovog korienja do mesta proizvodnje. Na taj nain se u logistikeaktivnosti ukljuuje i riverzna logistike koja obuhvata kretanje materijala igotovih proizvoda u suprotnom smeru kako bi se vrednost proizvoda potpunijeiskoristila.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    32/661

    Logistika Uvod u logistiku

    19

    Tabela 1.1.

    1.4. INTEGRISANA LOGISTIKA

    Integrisana logistika se razvija poslednjih pedeset godina, dobijajuisve vie na znaaju. Tokom poslednjih dvadeset godina naroito je poraslo

    interesovanje za nju i javile su se brojne definicije integrisane logistike.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    33/661

    Logistika Uvod u logistiku

    20

    Arthur D. Little, uz dozvolu Vea za upravljanje logistikom, u svomdelu Logistics in the Service Industries definie integrisanu logistiku kaoproces predvianja potreba i elja kupaca; prikupljanje kapitala,materijala, ljudi, tehnologija i informacija potrebnih za ispunjenje tih elja i

    potreba optimizacije proizvodne mree roba ili usluga s ciljem ispunjenja

    kupevih zahteva te korienje mree s ciljem ispunjenja kupevih zahtevaunutar vremenskog roka. Iz definicije sledi da se integrisana logistika sastojiod ulazne logistike (inbound), logistike u preduzeu i izlazne logistike(outbound). Ulazna logistika je kretanje proizvoda do preduzea. Logistika upreduzeu obuhvata kretanje proizvoda unutar samog preduzea. Izlaznalogistika se odnosi na kretanje proizvoda iz preduzea do potroaa. Sa slike1.4. se vidi da se integrisana logistika sastoji se iz dve grupe aktivnosti:

    osnovne logistike aktivnosti, logistike aktivnosti usluga.

    Osnovne logistike aktivnosti odnose se na kretanje robe kroz kanaldistribucije, kao to su transport, upravljanje zalihama, rukovanje materijalomi dr.

    Logistike aktivnosti usluge, takoe, kreu se kroz kanal distribucije ione opredeljuju vreme ekanja, raspoloivost i izbor naina pruanja usluga.

    Kada se ova dva dela logistike spoje, postaju integrisana logistika.Koncept integrisane logistike vrlo brzo se razvijao. U poetku, logistike

    aktivnosti bile su rasute po celom preduzeu. Kako su vremenom preduzeaprepoznavala uticaj logistike, njene aktivnosti su se reorganizovale uupravljanje materijalima i upravljanje fizikom distribucijom. Najnoviju faza urazvoju nastala je kad su preduzea shvatila neophodnost kontrole toka roba iusluga u sistemu kretanja do potroaa. Ta neprekidna potreba za kontrolomtokova roba i usluga integrisala je sve aktivnosti logistike u jedan sistem.

    Slika 1.4. Proces integrisane logistike

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    34/661

    Logistika Uvod u logistiku

    21

    1.5. UPRAVLJANJE LANCEM

    SNABDEVANJA

    Pojam lanaca snabdevanja sree se od 1982. godine. Ve u samompoetku javljaju se dileme oko razlike uticaja logistikog upravljanja iupravljanja lancem snabdevanja na stvaranje vrednosti za krajnjeg korisnika injihovog uticaja na profitabilnost kompanija. Izraz Upravljanje lancemsnabdevanja (ULS) je izazivao nedoumice. Da li se odnosi na upravljakiproces? Da li se tie upravljanja materijalima-sirovinama ili lancemsnabdevanja? Da li je to drugo ime za integralnu logistiku?

    Nedostatak standarda i precizne terminologije kojom bi se razdvojileoblasti logistike i lanca snabdevanja u poslovnom i naunom domenurezultovao je formiranjem vie organizacija za razmatranje pomenute

    problematike, a neke od vodeih su:1. Council of Logistic Management (CLM);2. Global Supply Chain Forum (GSCF);3. Council of Supply Chain Management Professionals (CSCMP iz

    2005).

    Prema CLM iz 2005. godine pod lancem snabdevanja ((Supply chain(SC))) podrazumevamo:

    Lanac snabdevanja poinjesa neobraenim sirovinama i zavravasa upotrebom gotovih proizvoda od strane krajnjeg korisnika; lanacsnabdevanja povezuje mnoge kompanije.

    Podrazumeva razmenu materijala i informacija u logistikimprocesima koja se protee od prikupljanja sirovina do isporukegotovih proizvoda krajnjem korisniku; svi isporuioci, davaociusluga i korisnici predstavljaju veze u lancu snabdevanja.

    Upravljanje lancem snabdevanja(Supply Chain Management (SCM))obuhvata planiranje i upravljanje svim aktivnostima koje se odnose nasnabdevanje i nabavku, preradu i sve aktivnosti logistikog upravljanja(ukratko-obuhvata sve logistike aktivnosti, proizvodne operacije i

    upravljanje koordinacijom procesa i aktivnosti unutar marketinga, prodaje,razvoja proizvoda, finansija i informacione tehnologije, ali i izmeu njih).

    Naravno, ono takoe obuhvata koordinaciju i dogovor sa partnerimau kanalu koji se moe sastojati od snabdevaa, posrednika, logistikih davaocausluga i korisnika.

    Upravljanje lancem snabdevanja integrie upravljanje snabdevanjem ipotranjom unutar kompanija i izmeu njih, operativnom i integrisanomlogistikom unutar neprekidnog procesa sa ciljem odravanja neprekidnog tokaproizvoda i usluga.

    Njegova primarna svrha je povezivanje glavnih poslovnih funkcija i poslovnihprocesa u i izmeu kompanija u koherentan poslovni model sa velikim

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    35/661

    Logistika Uvod u logistiku

    22

    uinkom. ULS i njegovi sastavni delovi stapaju se u jednu uslunu funkciju,prikazanu na slici 1.5. Model prikazuje integraciju brojnih funkcija: finansije iraunovodstvo, upravljanje ljudskim resursima, ekonomiju i sisteme kojizavise od marketinga, proizvodnju sa inenjeringom, integralnu logistiku sasnabdevanjem. Marketingpovezujekupca, pojedine funkcije preduzea i samo

    upravljanje lancem snabdevanja. Marketing analizira promenljive trendove,trini potencijal, konkurentske cene i slino. Marketing usmerava teinformacije drugim delovima preduzea kako bi oni mogli odrediti kako i kadaodgovoriti na raznovrsne kupeve zahteve. Ti delovi preduzea su: upravljanjesnabdevanjem, proizvodnja i integrisana logistika. Oni koordiniraju:

    spoljne dobavljae materijala-sirovina, upravljaju uskim grlima u proizvodnji i smanjuju njihov uticaj na

    kupca, neprekidan tok proizvoda i usluga u preduzeu, kroz i iz preduzea.

    Menadment lancem snabdevanja jeste proces planiranja,organizovanja i kontrolisanja tokova materijala i usluga, od dobavljaa dokrajnjeg korisnika/potroaa.

    Slika 1.5. Korak po korak od sirovine do gotovog proizvoda

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    36/661

    Logistika Uvod u logistiku

    23

    Integrisani prilaz obuhvata dobavljae /snabdevae/, isporuioce,menadment snabdevanjem, integrisan u logistiku i operacije.

    Na osnovu navedenog moe se zakljuiti da jo uvek ne postoji opteprihvaena definicija lanca snabdevanja, niti njegovog upravljanja. To jeposledica kompleksnosti i raznovrsnosti lanaca snabdevanja u odnosu na

    vrstu i karakteristike proizvoda/ industrije, ciljno trite, politiku i izvoresnabdevanja, broj lanova i njihov uticaj na rad lanca snabdevanja, njihovageografska pozicija, veliina, funkcija u lancu, naini realizacije informacionihtokova, obuhvaenost/neobuhvaenost finansijskih i povratnih tokova i sl.).Povezivanje kompanija koje podravaju realizaciju materijalnih tokova i sanjima povezanih informacionih i finansijskih tokova ne samo od mestaponude, ve mnogo ranijeod mesta snabdevanja sirovinama i drugimpotrebnim materijalima za proces proizvodnje, pa do mesta potranje, tj.krajnjeg korisnika se naziva:

    lancem snabdevanja (supply chain), lancem zahteva (demand chain), lancem vrednosti (value chain).

    Tabela 1.2.

    1982-1989

    Stevenssistem,sastavni delovi (od snabdevaa dokorisnika),... povezanost preko toka materijala ipovratnog toka informacija.

    1994

    Christopher-mrea organizacija, ... povezanost

    dvosmerinim vezama, procesima i aktivnostima,...stvaranje vrednosti u obliku proizvoda i usluga zakrajnjeg korisnika.

    1994 The International Center for Competitive Excellence

    1999Lummusi Vokurka-... sve aktivnosti vezane zaisporuku proizvoda do korisnika, ... i informacionisistemi za praenje svih ovih aktivnosti.

    2001Mentzer-... skup od tri ili vie entiteta (organizacionihili pojedinanih), ... povezivanje dvosmernim

    tokovima proizvoda, usluga, finansija i/ili informacijaod izvorita do korisnika.

    2002Frazelle-... mrea objekata, transportnih sredstava ilogistikih informacionih sistema, ... povezanostpreko snabdevaevih snabdevaa i korisnikovihkorisnika kompanije.

    2005 Council of Supply Chain Management Professionals

    U tabeli 1.2. date su brojne definicije lanca snabdevanja koje se mogu

    nai u naunoj i strunoj literaturi.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    37/661

    Logistika Uvod u logistiku

    24

    Lanac snabdevanja obuhvata aktivnosti svih uesnika lanca narazliitim nivoimaod stratekih, preko taktikih, pa do operativnih aktivnosti.

    Cilj upravljanja lancem snabdevanja je poveanje konkurentnosti.Samo kroz bliu integraciju uesnika lanca snabdevanja i bolju koordinacijutokova u lancu se moe postii poveanje konkurentnosti, ali se pri tome mogu

    pojaviti sledei problemi: razliiti uesnici lanca snabdevanja mogu imati konfliktne ciljeve, lanac snabdevanja je dinamiki sistem koji se razvija neprestano

    vremenom se menjaju zahtevi korisnika, mogunosti snabdevaa,ali i poslovni odnosi izmeu uesnika u lancu.

    1.5.1. Nastanak lanaca snabdevanja

    Sredinom XX veka dat je akcenat na proizvodnju. Prvenstveni cilj je

    biosniavanje trokova proizvodnje i cena proizvoda, ostalo je bilo u drugomplanu.Posledica takve orijentacije: na tritu su se mogle nai brojne vrste

    proizvoda u velikim koliinama, ime je bio postignut jedan nivo zadovoljenjazahteva korisnika. S obzirom da su prednosti koje donose napredneproizvodne tehnologije postale nedovoljne za privlaenje korisnika, vodei

    proizvoai su se polako okretali logistikim procesima tj. ostalim procesimakoji su se pojavljivali na putu gotovog proizvoda do krajnjeg korisnika. U tomtrenutku, poinje da se formira ideja o lancima snabdevanja.Model 1960-ihnije postojao (niko nije modelirao mreu fizike distribucije, ali su sepojavljivale neke ideje). Upravljanje poslovnom logistikom (Business LogisticsManagement) se javlja 1968. godine (Izvor: Profesor Bernard J. LaLonde,Univerzitet u Ohaju, 1968). Na slici 1.6. prikazano je upravljanje poslovnomlogistikom.

    Slika 1.6. Upravljanje poslovnom logistikom

    Lanac snabdevanja je nastao kada je uoena uzajamna zavisnost

    izmeu funkcije skladitenja i transporta, pa se pristupilo njihovoj integraciji utakozvano upravljanje fizikom distribucijom (1976). To je i I faza u

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    38/661

    Logistika Uvod u logistiku

    25

    nastanku lanca snabdevanja. Fizika distribucija predstavlja izraz koji sekoristio za opisivanje integracije dve ili vie aktivnosti u cilju planiranja,implementacije i kontrole efikasnosti toka sirovina, zaliha poluproizvoda igotovih proizvoda od izvorine take do take potronje. Karakteristine fazerazvoja lanaca snabdevanja date su na slici 1.7.

    Slika 1.7. Faze razvoja lanaca snabdevanja

    Efekti koji su se postigli integracijom su:

    uspostavljena je bolja informaciona povezanost izmeu skladitarazliitih nivoa (kao to su fabrika skladita, regionalni distributivnicentri i sl.),

    omogueno jasnije sagledavanje svih relevantnih faktora koji utiu nadonoenje kompleksnih odluka od strane menadmenta;

    smanjenje nivoa zaliha u skladitima usled bre, frekventnije ipouzdanije realizacije transporta;

    skraeno je vreme realizacije aktivnosti vezanih za zadovoljenjezahteva korisnika, (skraen je interval prognoziranja i vea tanostrezultata prognoze);

    povean je kvalitet usluge i snieni su ukupni trokovi usledzajednikog praenja aktivnosti transporta i skladitenja i optimizacijelokacija skladita;

    omogueno je sprovoenje kompleksnih analiza (na primer, zaodreivanje ukupnih skladino-transportnih trokova, za optimizacijumree skladita i sl.).

    Mnogi jo uvek vide i projektuju ovaj model lanca snabdevanja. Na ovaj nainse logistika jo uvek tretira u veini kompanija. Ovo nije:

    Integrisana logistika (Integrated logistics); Upravljanje lancima snabdevanja (Supply chain management); Upravljanje zahtevima u lancu (Demand chain management);

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    39/661

    Logistika Uvod u logistiku

    26

    Upravljanje vrednostima u lancu (Value chain management).

    Model razvoja lanca snabdevanja iz 1980. godine je dat na slici 1.8.

    Slika 1.8. II faza razvoja lanaca snabdevanja: porudbina, transport iz proizvodnje(P)-distributivni centri (DC)-kupci (K)

    Dalji razvoj lanca snabdevanja je iz 1980. godine (II faza u razvoju -logistika faza). Tada se pored skladitenje i transport naglaava vanostfunkcije realizacije porudbine. Pored upravljanja fizikom distribucijom,prethodni (poetni) lanac se proiruje funkcijom realizacije porudbine. Ovufazu karakteriu zaeci elektronske razmene podataka, poboljanihkomunikacionih tehnologija, hardvera i softvera.

    Slika 1.9. III faza razvoja lanaca snabdevanja

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    40/661

    Logistika Uvod u logistiku

    27

    Model iz 1990. godine predstavlja III fazu u nastanku lanacasnabdevanja kada se skladitenju, transportu i realizaciji porudbine dodajusnabdevanje i krajnji korisnici.

    Tada se lanac snabdevanja produava. Shvata se da je zapravo krajnjikorisnik inicijator svih aktivnosti, a da proizvoai sada teko mogu da

    nameu svoju volju. Lancu se dodaju snabdevai sa jedne strane i krajnjikorisnici sa druge strane. S obzirom na kompleksnost funkcionisanja ovakvoglanca, pojavljuje se upravljanje integrisanim lancima snabdevanja, praeno

    podrkom savremenih informacionih tehnologija: prenosa, obrade i razmene elektronskih podataka, elektronskim prenosom finansijskog kapitala, komunikacijama irokog dometa, kompjuterizovanim DSS sistemom u oblastima planiranja i

    operative, odgovarajuim obrazovanjem kadrova i slino.

    Na slici 1.10. dat je prikaz modela lanaca snabdevanja iz 1990. godine.To je IV faza u razvoju lanaca snabdevanja kada se skladitenju, transportu,realizaciji porudbine, snabdevanju, krajnjim korisnicima dodaju razvojproizvoda, marketing i usluga korisnicima.

    Slika 1.10. IV faza razvoja lanaca snabdevanja

    Nove definicije lanca snabdevanja i logistike (CLM iz 2002): Lancesnabdevanja podravaju napredne komunikacije, kompjuterizovani sistemi za

    podrku odluivanju (DSS), neprekidna obuka kadrova, Internet, elektronskatrgovina i elektronsko plaanje.

  • 7/14/2019 Unlock Logistika

    41/661

    Logistika Uvod u logistiku

    28

    1.6. CILJEVI I ZADACI LOGISTIKE

    PREDUZEA

    Posle dueg perioda brzog i kontinualnog rasta, mnoga preduzea su senala u novim uslovima izloena otroj konkurenciji na tritima koja su ula ufazu relativno niske stope razvoja. Nova situacija potencirala je, izmeuostalog, i ra