[UMSKA VEGETACIJA OTOKA MURTERA · FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND SA@ETAK Vegetacijska...

Izvorni znanstveni ~lanak Prispjelo - Received: 06. 06. 2004.Original scientific paper Prihva}eno - Accepted: 22. 11. 2004.

UDK: 630*182.2+187

Marija Pandà*, Josip Franji}**, @eljko [kvorc**,Ivo Trinajsti}*** i Zinka Pavleti}***

[UMSKA VEGETACIJA OTOKA MURTERA

FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND

SA@ETAK

Vegetacijska istraìvanja {uma otoka Murtera obavljena su u razdoblju od1992. do 1996. godine, a naknadno su tijekom 2002. godine obavljena dodatnaistraìvanja tijekom kojih nisu uo~ene znatnije razlike. Ukupno je napravljeno 96fitocenolo{kih snimaka unutar sedam asocijacija (Rhamno-Paliuretum, Erico-Ci-stetum cretici, Myrto-Quercetum ilicis, Fraxino orni-Quercetum ilicis, Os-tryo-Quercetum ilicis, Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Querco ilicis-Pi-netum halepensis), 4 sveze (Rhamno-Paliurion, Cisto-Ericion, Quercion ilicis,Oleo-Ceratonion) 3 reda (Paliuretalia, Cisto-Ericetalia, Quercetalia ilicis) i 3 raz-reda (Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis). Na snimkama razreda Querce-tea ilicis obavljene su dvije metode numeri~ke analize – klasterska analiza i multi-dimenzionalno skaliranje.

Klju~ne rije~i: Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis, fitocenolo{ke snim-ke, Murter, Hrvatska

UVOD

INTRODUCTION

Otok Murter (18,8 km2) se teritorijalno i administrativno nalazi na sjeveroza-padnome dijelu {ibenskog arhipelaga i ima status najve}eg naseljenog otoka u @u-paniji. Murter je u cijelosti nizak, a najvi{a to~ka je Radu~ (125 m n. m.). Naselja

131

M. Pandà, J. Franji}, @. [kvorc, I. Trinajsti}, Z. Pavleti}, 2004: [umska vegetacija otoka MurteraRad. [umar. inst. 39 (2): 131–162, Jastrebarsko

* Dr. sc. Marija Pandà, Osnovna {kola ”Murterski {koji”, HR-22243 Murter.** Izv. prof. dr. sc. Josip Franji}, Mr. sc. @eljko [kvorc, [umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, Sve-

to{imunska 25, HR-10000 Zagreb*** Prof. dr. sc. Ivo Trinajsti}, Prof. dr. sc. Zinka Pavleti}, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb.

na otoku su Murter, Betina, Tisno i Jezera u kojima je 2001. g. `ivjelo 5067 sta-novnika. Stanovnici se bave turizmom, ribarstvom, brodogradnjom i poljoprivre-dom. Otok je gra|en od krednih dolomita i vapnenaca. Dolomiti su najstarije sti-jene na Murteru i gotovo sve obradive povr{ine su na dolomitnoj podlozi. Otok jeizrazito kr{ko podru~je te je poljodjelskih povr{ina vrlo malo, a i to malo obradi-vih povr{ina (maslinici i vinogradi) unutar groma~a danas su ve}inom zapu{tene iobrasle {umskom vegetacijom. Na otoku prevladavaju zapu{teni maslinici, kame-njari i makija te je proces sukcesije vegetacije vrlo uo~ljiv. Otok se nalazi u zoni Csa

klasifikacije klime po Köppen-u (usp. SELETKOVI] i KATU[IN 1992). Taj tipklime karakteriziraju blage zime i vru}a ljeta, tzv. ”klima masline”. Srednje mje-se~ne temperature srpnja i kolovoza su iznad 24 °C, a sije~nja i velja~e variraju od6,4 do 8,7 °C (meteorolo{ke postaje [ibenik i Sestrica Tajerska-Kornati). Srednjagodi{nja koli~ina oborina za razdoblje 1981-1995. godine je 591 mm Sestrice Ta-jerske do 702 mm postaje [ibenik. Murter je koli~inom oborina negdje izme|u tihdviju vrijednosti.

MATERIJAL I METODE

MATERIAL AND METHODS

Detaljna vegetacijska istra`ivanja {uma otoka Murtera obavljena su u razdob-lju od 1992. do 1996. godine, a dodatna su obavljena tijekom 2002. godine tije-kom kojih nisu uo~ene znatnije razlike. Ukupno je napravljeno 96 fitocenolo{kihsnimki unutar 7 asocijacija i 3 razreda (Tablice 1-7; Slika 1). Snimke su ra|ene ianalizirane po klasi~noj metodi Braun-Blanquet-a (usp. HORVAT i dr. 1950;BRAUN-BLANQUET 1964).

Na snimkama razreda Quercetea ilicis obavljene su dvije metode numeri~keanalize – klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Numeri~ka analizaobavljena je provedena programskim paketom SYN-TAX 2000 koji se koristi zamultivarijatne analize u taksonomiji i sinekologiji (PODANI 2001). Pri tome jeBraun-Blanquetova kombinirana skala za procjenu abundancije i pokrovnostitransformirana u van der Maarelovu ordinalnu skalu (usp. VAN DER MAAREL1979).

Nomenklatura u ve}ine biljih vrsta uskla|ena je po PIGNATTIJU (1982).Manji broj vrsta ima nazivlje prema HAYEKU (1924-1933); TUTINU i dr.(1964-1980, 1993); HORVATI]U (1967a); HORVATI]U i TRINAJSTI]U (1973)i TRINAJSTI]U (1974-1986). Nomenklatura biljnih zajednica je prema "Kodeksufitocenolo{ke nomenklature" (WEBER i dr. 2002).

Odre|ivanje pripadnosti vrsta razli~itim tipovima vegetacije i stani{ta obavlje-no je prema sljede}oj literaturi – za razrede Paliuretea (TRINAJSTI] 1978,1996), Erico-Cistetea (TRINAJSTI] 1990) i Quercetea ilicis (TRINAJSTI] 1982,1984, 1985, 1987, 1990, 2000).

132


SINTAKSONOMSKI PREGLED [UMSKE VEGETACIJEOTOKA MURTERASYNTAXONOMIC REVIEW OF THE FOREST VEGETATIONOF THE ISLAND OF MURTER

Razred PALIURETEA Trinajsti} 1978Red Paliuretalia Trinajsti} 1978Sveza Rhamno-Paliurion Trinajsti} 1996

As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995(= Paliuretum adriaticum H-i} 1958)

Razred ERICO-CISTETEA Trinajsti} (1978) 1985Red Cisto-Ericetalia H-i} 1958Sveza Cisto-Ericion H-i} 1958

As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958Razred QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. (1931) 1936Sveza Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936

As: Myrto-Quercetum ilicis (H-i}) Trinajsti} (1976) 1985(= Quercetum ilicis adriaprovinciale Trinajsti} 1976)

As: Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958As: Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti} (1965) 1974

Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1936As: Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987As: Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971

Razred Paliuretea Trinajsti} 1978, Red Paliuretalia Trinajsti} 1978, SvezaRhamno-Paliurion Trinajsti} 1996, As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995

Prema istra`ivanjima HORVATI]A (1963: 120), as. Paliuretum adriaticumrasprostranjena je ~esto samo fragmentarno na degradiranim povr{inama du` ~ita-vog isto~nojadranskog primorja i predstavlja zna~ajne trnovite {ikare dra~e. Onapovezuje grani~no podru~je vazdazelenog eumediteranskog vegetacijskog pojasasveze Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936, s grani~nim podru~jem listopadnog sub-mediteranskog pojasa as. Querco-Carpinetum orientalis H-i} (1939) 1971. As. Pa-liuretum adriaticum HORVATI] (1963) uklju~uje u svezu Cisto-Ericion H-i}1958, red Cisto-Ericetalia H-i} 1958 i razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947. TRI-NAJSTI] (1978) je {ikare dra~e (Paliurus spina-christi) u sintaksonomskom po-gledu izdvojio kao samostalan vegetacijski razred Paliuretea i unutar njega pose-ban vegetacijski red Paliuretalia Trinajsti} 1978 (= Cotino-Paliuretalia Fukarek1960).

Za vegetaciju razreda Paliuretea i reda Paliuretalia zna~ajno je da su izgra|eniod razli~itih bodljikavih elemenata, a zatim i od elemenata koji svojim okusom ilimirisom nisu za sto~nu hranu pa ih stoka tijekom pa{e izbjegava. Zbog toga vege-tacija toga reda predstavlja prvi progresivni stupanj u sukcesiji vegetacije. Najva`nija ikarakteristi~na vrsta razreda Paliuretea i reda Paliuretalia je Paliurus spina-christi

133


134

Tab

lica

1.A

s.R

ham

no-P

aliu

retu

mT

rina

jsti

}19

95st

adij

Jun

iper

us

oxyce

dru

s

xy

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

9

�%

Dat

um:

12.8

.96

13.8

.96

21.8

.96

24.5

.98

13.8

.96

13.8

.96

20.4

.96

20.4

.96

12.8

.96

Povr

{ina

(m2 ):

4040

3010

010

080

100

200

100

Pokr

ovno

st(%

):90

9010

070

100

9010

010

090

Broj

vrst

au

snim

ci:

1512

824

1112

2028

17

Kar

akte

rist

i~n

avr

sta

asoc

ijac

ije:

PB

Rha

mn

us

inte

rmed

ius

Steu

dele

tHoc

hst.

++

.1.

2.

..

..

333

Rh

am

no-

Pa

liu

rion

,P

ali

ure

tali

a,

Pa

liu

rete

a:

PB

Pali

uru

ssp

ina

-chr

isti

Mill

.2.

33.

44.

43.

43.

43.

32.

22.

13.

39

100

PPi

sta

cia

tere

bin

thu

sL.

1.2

1.2

+.2

+.2

1.2

+.2

.1.

21.

28

89

PJu

nip

eru

sox

yced

rus

L..

..

+.2

+.2

1.2

1.2

1.2

+.2

667

PR

ubu

su

lmif

oliu

sSc

hott.

subs

p.da

lma

tin

us

(Tra

tt.)

Fock

e.

.+

.2+

1.2

+.2

..

.4

44

PPr

un

us

ma

hale

bL.

..

..

.+

.2.

..

111

Ele

men

tira

zred

aQ

uer

cete

ail

icis

:

PB

Cle

ma

tis

fla

mm

ula

L.1.

2+

+.2

+.2

++

1.2

1.1

1.2

910

0

GA

spa

ragu

sa

cuti

foli

us

L.+

1.2

+.2

++

.2.

1.2

++

889

PSm

ila

xa

sper

aL.

+.

.1.

21.

21.

2+

++

778

PPi

sta

cia

len

tisc

us

L.1.

2.

1.2

..

1.2

1.2

1.2

1.2

667

PSp

art

ium

jun

ceu

mL.

1.2

..

..

+.2

2.2

2.3

1.2

556

PR

ubi

ape

regr

ina

L..

+.

1.2

..

+.

+4

44

PPh

illy

rea

med

iaL.

.1.

2.

..

.+

+.2

.3

33

PO

syri

sa

lba

L..

..

.1.

2.

+.2

+.2

.3

33

PR

ham

nu

sa

late

rnu

sL.

..

..

..

1.2

1.1

.2

22

PEp

hedr

aca

mpy

lopo

daC.

A.M

eyer

..

.2.

3.

..

..

111

PQ

uer

cus

ilex

L..

1.2

..

..

..

.1

11

PPi

nu

sha

lepe

nsi

sM

ill.

..

..

..

.+

.2.

111

PLo

nic

era

impl

exa

Aito

n+

..

..

..

..

111

Ost

ale

pra

tili

ce:

PB

Cor

onil

laem

eroi

des

Bois

s.et

Spru

ner

1.2

..

1.2

.1.

2+

.2.

+5

56

PPr

un

us

spin

osa

L..

..

+.2

2.2

.1.

2+

.2.

444

135

xy

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

9

�%

Dat

um:

12.8

.96

13.8

.96

21.8

.96

24.5

.98

13.8

.96

13.8

.96

20.4

.96

20.4

.96

12.8

.96

Povr

{ina

(m2 ):

4040

3010

010

080

100

200

100

Pokr

ovno

st(%

):90

9010

070

100

9010

010

090

Broj

vrst

au

snim

ci:

1512

824

1112

2028

17

PR

osa

sp.

.+

.2.

1.2

+.2

..

..

333

PFr

an

gula

rupe

stri

s(S

cop.

)Sc

hur.

..

..

.+

1.1

.+

333

PC

elti

sa

ust

rali

sL.

.+

.2+

.2+

.2.

..

..

333

PVi

tex

agn

us-

cast

us

L.1.

2.

..

..

.1.

2.

222

PC

istu

ssa

lvii

foli

us

L..

..

..

.+

.2+

.2.

222

PFr

axi

nu

sor

nu

sL.

..

..

..

..

+1

11

HC

Bra

chyp

odiu

mre

tusu

m(P

ers.

)Be

auv.

1.2

1.2

++

+1.

2+

+1.

29

100

HD

act

ylis

hisp

an

ica

Roth

..

.1.

2.

.+

1.2

+4

44

ChH

elic

hrys

um

ita

licu

m(R

oth)

Don

..

.+

.2.

..

1.2

+3

33

ChSa

ture

jam

onta

na

L..

..

..

.+

.21.

2+

333

TD

esm

aze

ria

rigi

da(L

.)Tu

tin.

..

+.

.+

+.

333

ChA

ethi

onem

asa

xati

le(L

.)R.

Br.

..

..

..

++

.2.

222

HA

ster

lin

osyr

is(L

.)Be

rnh.

..

.+

..

.+

.2

22

HC

epha

lari

ale

uca

nth

a(L

.)Sc

hrad

er.

..

+.

..

+.

222

HG

ali

um

corr

udi

foli

um

Vill.

..

.+

.2.

..

+.

222

HC

arl

ina

cory

mbo

saL.

+.

..

..

..

+2

22

GEl

ymu

sre

pen

s(L

.)Go

uld.

..

.+

.2.

..

..

111

TSe

curi

gera

secu

rida

ca(L

.)D

eg.e

tDoe

rfle

r.

..

+.2

..

..

.1

11

HM

elic

aci

lia

taL.

..

.+

..

..

.1

11

ChTa

na

cetu

mci

ner

ari

ifol

ium

(Tre

vir.

)S.

-B.

+.

..

..

..

.1

11

GA

lliu

msu

bhir

sutu

mL.

+.

..

..

..

.1

11

GTa

mu

sco

mm

un

isL.

.+

..

..

..

.1

11

ChFu

ma

na

eric

oide

s(C

av.)

Gand

og.

..

..

..

+.2

.1

11

GO

rchi

spu

rpu

rea

Hud

son

..

..

..

.+

.1.

111

HEr

yngi

um

am

ethy

stin

um

L..

..

..

..

+.

111

HH

iera

ciu

mpi

lose

llaL.

..

..

..

.+

.1

11

x-

`ivo

tnio

blic

i-L

ife

form

s;y:

B-

sloj

grm

lja-

Shru

bla

yer

;C

-sl

ojni

skog

ra{}

a-

Low

grow

thla

yer

Nas

tava

kta

blic

e1.

136

Tab

lica

2.A

s.E

rico

-Cis

tetu

mcr

etic

iH

-i}

1958

@ivo

tni

oblic

i

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

�%

Dat

um:

29.7

.92

8.6.

958.

6.95

6.6.

9325

.7.9

225

.7.9

225

.7.9

28.

6.95

8.6.

9510

.8.9

6Po

vr{i

na(m

2 ):10

010

090

100

8010

010

015

010

010

0Po

krov

nost

(%):

8010

010

010

090

8075

9090

70Br

ojvr

sta

usn

imci

:23

3331

2223

2216

2815

16K

arak

teri

sti~

na

vrst

aas

ocij

acij

e:P

Cis

tus

inca

nu

sL.

2.2

1.2

2.2

1.2

2.2

2.2

1.2

..

+.2

880

Cis

to-E

rici

on,

Cis

to-E

rice

tali

a,

Cis

to-E

rice

tea

:P

Cis

tus

salv

iifo

liu

sL.

2.2

3.3

2.2

3.3

2.2

2.2

2.2

4.4

3.3

2.2

1010

0Ch

Fum

an

aer

icoi

des

(Cav

.)Ga

ndog

.+

.21.

21.

2+

.21.

2.

.1.

21.

2+

880

ChA

rgyr

olob

ium

zan

onii

(Tur

ra)

P.W

.Bal

l.+

+.

..

..

..

.2

20Ch

Fum

an

ath

ymif

olia

(L.)

Spac

hin

Web

b.+

..

..

..

+.

.2

20Ch

Dor

ycn

ium

hirs

utu

m(L

.)Se

r.+

.2.

..

..

..

..

110

TO

non

ispu

silla

L..

+.

..

..

..

.1

10E

lem

enti

razr

eda

Qu

erce

tea

ilic

is:

PJu

nip

eru

sox

yced

rus

L.1.

2+

.21.

21.

1+

1.2

1.2

1.2

.1.

29

90P

Qu

ercu

sil

exL.

1.1

+.2

1.1

++

+1.

2+

..

880

PJu

nip

eru

sph

oen

icea

L.1.

2.

1.1

2.3

.+

.21.

11.

21.

2.

770

PSm

ila

xa

sper

aL.

+.

++

+.2

.1.

21.

2.

1.2

770

PPi

sta

cia

len

tisc

us

L.+

.2.

1.1

+.2

.1.

2.

1.2

.1.

26

60P

Lon

icer

aim

plex

aAi

ton

..

+.2

1.2

.1.

21.

2+

.+

660

GA

spa

ragu

sa

cuti

foli

us

L.+

.+

+.

+.

+.

+6

60P

Ru

bia

pere

grin

aL.

..

1.1

+1.

21.

2.

.+

.5

50P

Cle

ma

tis

fla

mm

ula

L..

++

..

.+

1.2

+.

550

PR

ham

nu

sa

late

rnu

sL.

..

+.

.+

++

..

440

PM

yrtu

sco

mm

un

isL.

..

+.

+.

+.

..

330

PA

rbu

tus

un

edo

L..

+.2

.1.

1.

..

..

.2

20P

Pist

aci

ate

rebi

nth

us

L.+

..

..

+.

..

.2

20P

Vibu

rnu

mti

nu

sL.

..

+.

..

.+

.2.

.2

20P

Phil

lyre

am

edia

L..

..

1.1

..

..

..

110

PO

syri

sa

lba

L..

..

.1.

2.

..

..

110

PPi

nu

sha

lepe

nsi

sM

ill.

..

+.

..

..

..

110

Ele

men

tire

da

Scor

zon

ero-

Ch

ryso

pog

onet

ali

a:

ChH

elic

hrys

um

ita

licu

m(R

oth)

Don

.+

1.2

.+

.2+

1.2

+1.

2+

.28

80H

Asp

eru

laa

rist

ata

L.su

bsp.

sca

bra

(Pre

sl.)

Nym

1.1

++

..

++

+1.

1+

880

ChTa

na

cetu

mci

ner

ari

ifol

ium

(Tre

vir.

)Sc

hult.

-Bip

..

1.2

1.2

.+

++

+.

+.2

770

ChSa

ture

jam

onta

na

L.su

bsp.

vari

ega

ta(H

ost)

Ball

+.2

+.2

1.2

.1.

2+

.2.

+.

.6

60Ch

Salv

iaof

fici

na

lis

L.+

+.

.+

.2+

..

+.2

.5

50H

Ga

liu

mco

rru

difo

liu

mVi

ll..

++

1.1

..

.+

..

440

HD

act

ylis

hisp

an

ica

Roth

.+

..

+.

.+

+.

440

ChM

icro

mer

iaju

lia

na

(L.)

Bent

ham

.+

+.

..

..

+.

330

137

@ivo

tni

oblic

i

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

�%

Dat

um:

29.7

.92

8.6.

958.

6.95

6.6.

9325

.7.9

225

.7.9

225

.7.9

28.

6.95

8.6.

9510

.8.9

6Po

vr{i

na(m

2 ):10

010

090

100

8010

010

015

010

010

0Po

krov

nost

(%):

8010

010

010

090

8075

9090

70Br

ojvr

sta

usn

imci

:23

3331

2223

2216

2815

16Ch

Teu

criu

mpo

liu

mL.

++

..

..

..

..

220

HC

onvo

lvu

lus

eleg

an

tiss

imu

sM

ill.

++

..

..

..

..

220

HC

arl

ina

cory

mbo

saL.

.+

..

..

.+

..

220

ChLi

nu

mte

nu

ifol

imL.

..

+.

..

.+

..

220

TB

upl

euru

mve

ron

ense

Turr

a.

1.1

..

..

..

..

110

HA

nth

ylli

sru

bicu

nda

Wen

del

.+

..

..

..

..

110

HSa

ngu

isor

bam

uri

cata

(Spa

ch)

Grem

li.

.+

..

..

..

.1

10Ch

Teu

criu

mm

onta

nu

mL.

..

..

+.

..

..

110

GM

usc

ari

com

osu

m(L

.)M

ill.

..

.+

..

..

..

110

HSc

orzo

ner

avi

llosa

Scop

..

..

+.

..

..

.1

10Ch

Teu

criu

mch

am

aed

rys

L..

..

..

..

..

+1

10O

stal

ep

rati

lice

:H

Bra

chyp

odiu

mre

tusu

m(P

ers)

Beau

v.1.

21.

22.

32.

2+

2.2

1.2

1.2

2.2

2.2

1010

0P

Cor

onil

laem

eroi

des

Bois

s.et

Spru

ner

+.

+1.

1.

1.1

1.2

+.

.6

60P

Fra

ngu

laru

pest

ris

(Sco

p.)

Schu

r.

+1.

1.

.+

+.2

++

.6

60G

Alli

um

subh

irsu

tum

L..

++

++

..

..

.4

40H

Sese

lito

men

tosu

mVi

s..

.+

.+

..

.+

.3

30Ch

Euph

orbi

afr

agi

fera

Jan.

.+

..

..

.+

.+

330

PR

ham

nu

sin

term

edia

Steu

del.

etH

ochs

t..

+.2

..

.+

.+

..

330

GIr

issp

..

+.2

.+

+.

..

..

330

ChG

enis

tada

lma

tica

Bart

l..

+.2

..

..

..

1.2

.2

20T

Odo

nti

tes

lute

a(L

.)Ca

v..

1.1

..

..

..

+2

20H

Vin

ceto

xicu

ma

dria

ticu

mG.

Beck

..

+.

..

.+

..

220

HIn

ula

visc

osa

(L.)

Aito

n.

.+

..

..

+.

.2

20T

Lin

um

nod

iflo

rum

L..

..

.+

+.

..

.2

20T

Lin

um

stri

ctu

mL.

..

..

.+

..

..

110

HC

enta

uri

um

eryt

hra

eaRa

fin.

..

..

..

..

+1

10H

Koe

leri

asp

len

den

sPr

esl

.+

..

..

..

..

110

ChR

uta

gra

veol

ens

L..

..

.1.

2.

..

..

110

GA

spho

deli

ne

libu

rnic

a(S

cop.

)Rc

hb.

+.

..

..

..

..

110

HC

am

pan

ula

pyra

mid

ali

sL.

+.

..

..

..

..

110

HH

yper

icu

mve

ron

ense

Schr

ank

inH

oppe

+.

..

..

..

..

110

TC

ruci

an

ella

lati

foli

aL.

.+

..

..

..

..

110

TD

esm

aze

ria

rigi

da(L

.)Tu

tin.

+.

..

..

..

.1

10T

Bla

ckst

onia

perf

olia

ta(L

.)H

udso

n.

..

+.

..

..

.1

10H

Sile

ne

an

gust

ifol

ia(M

ill.)

Guss

..

..

+.

..

..

.1

10H

Cen

tau

rea

spin

osoc

ilia

taSe

enus

..

..

+.

..

..

110

HC

epha

lari

ale

uca

nth

a(L

.)Sc

hrad

er.

..

.+

..

..

.1

10

Nas

tava

kta

blic

e2.

138


Tablica 3. As. Myrto-Quercetum ilicis Trinajsti} (1976) 1985

@ivotnioblici

Broj snimke: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13Datum: 12.7.9512.7.95 8.8.96 6.4.93 21.8.9621.8.9621.8.96 8.8.96 8.8.96 10.8.9610.8.96 8.8.96 10.8.96Povr{ina (m2): 300 200 100 100 200 200 100 300 200 300 200 200 200Pokrovnost (%): 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 90Nagib u °: 10 20 20 20 10 20 5 10 0 10 20 10 20Broj vrsta u snimci: 19 12 11 12 16 10 20 16 14 12 11 16 11Karakteristi~navrsta asocijacije:

P Myrtus communis L. 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 3.3 1.2 1.2 2.3 2.2 2.2 1.2 3.4Quercion ilicis,Quercetalia ilicis,Quercetea ilicis:

P Quercus ilex L. 4.4 3.3 3.4 3.3 4.3 2.3 3.3 4.4 3.3 3.3 3.4 3.4 2.3P Pistacia lentiscus L. 1.2 1.2 2.2 2.2 2.2 1.2 2.2 1.2 +.2 1.2 1.2 1.2 1.2P Smilax aspera L. 2.2 2.3 1.2 1.2 1.2 1.2 +.2 + + 1.2 . 1.2 +

G Asparagusacutifolius L.

+ + + + + 1.2 + 1.1 + + + + +

P Juniperusphoenicea L.

1.2 1.2 1.2 +.2 1.2 . 1.2 . 1.2 1.2 +.2 1.2 .

P Rubia peregrina L. + 1.1 + . + 1.1 + + + + 1.1 1.1 +

P Juniperusoxycedrus L.

1.2 . . +.2 +.2 . 1.2 +.2 +.2 +.2 +.2 +.2 1.2

P Clematisflammula L.

+.2 . + + 1.2 . + + . . . . .

P Viburnum tinus L. +.2 2.2 . . +.2 1.2 +.2 1.2 . . . +.2 .P Phillyrea media L. . . . +.2 . . (+.2) . . . +.2 +.2 .

P Loniceraimplexa Aiton

+ . . . + . +.2 + . . . . .

P Arbutus unedo L. +.2 . . . . . 1.2 (+.2) . +.2 +.2 +.2 .P Cistus incanus L. . . . . . . (+) 1.2 . . . . +.2

P Pinushalepensis Miller

(+.2) . . . +.2 . . . +.2 . . +.2 .

G Ruscus aculeatus L. . . . . . . . . . . . . .Ch Prasium majus L. . . . . + . . . . . . . .

G Cyclamenrepandum S. et S.

. . . . . . + . . . . . .

P Spartium junceum L. . . . . . . . +.2 . . . . .

P Juniperusmacrocarpa S. et S.

. . . . . . . . . . . . .

P Ephedra campylopo-da C. A. Meyer

. . . . . . . . . . . . .

Pratilice:

H Brachypodium retu-sum (Pers.) Beauv.

1.2 1.1 2.2 2.2 + 1.1 + + 1.2 + 1.2 + 1.2

P Cistus salviifolius L. +.2 + 1.2 1.2 . . +.2 (+.2) 1.2 1.2 1.2 +.2 .

G Alliumsubhirsutum L.

1.1 . . + . + + . . . . + .

P Coronilla emeroidesBoiss. et Spruner

. . +.2 . + . +.2 . +.2 . . + +

H Galium corrudifo-lium Vill.

+ + . . . . . . . +.2 . . .

Ch Euphorbiafragifera Jan.

. + . . + + . . . . . . .

Ch Salvia officinalis L. . . . . . . . . . . . . +

Ch Teucriumchamaedrys L.

. . . . . . . + . . . . .

Ch Aethionemasaxatile (L.) R. Br.

. . . . . . . . + . . . .

T Geraniumpurpureum Vill.

. . . . . . . . + . . . .

P Osyris alba L. . . . . . +.2 . . . . . .P Sorbus domestica L. . . . . . . . . . . . . .

1: Fumana ericoides (+); Genista dalmatica (+); 14: Colutea arborescens (+); 24: Tanacetum cinerarrifo-lium (+); 26: Celtis australis (+)

139


14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29

� %

8.8.96 10.8.96 8.8.96 12.8.96 8.8.96 8.8.96 8.8.96 10.8.9610.8.96 8.8.96 8.8.96 13.8.9621.8.96 8.8.96 21.8.96 8.8.96300 100 100 200 200 300 300 200 300 300 200 200 200 300 300 300100 100 100 90 100 100 100 100 100 100 100 100 90 100 100 100

0 10 10 20 10 10 10 10 10 5 20 20 10 10 10 1019 11 13 11 13 11 14 12 12 17 13 17 11 14 14 16

1.2 1.2 3.3 1.2 2.2 2.3 1.2 1.2 3.4 +.2 1.2 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 29 100

2.3 3.3 2.3 2.3 3.3 2.2 3.4 3.4 1.2 3.4 3.3 2.3 3.4 3.4 2.3 2.2 29 1001.2 2.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 1.2 . 1.2 +.2 +.2 1.2 1.2 . +.2 27 93+ 1.2 2.3 1.2 1.2 . 1.2 +.2 +.2 1.2 + 1.2 + + + + 27 93

+ . + + + 1.2 + 1.2 1.2 1.2 . + 1.2 + . + 26 90

+.2 1.2 +.2 1.2 +.2 +.2 1.2 1.2 +.2 +.2 +.2 . . 1.2 1.2 23 79

+ + + . . + + + 1.1 1.1 1.1 . + 1.1 . . 23 79

+.2 +.2 + . . . . . +.2 +.2 1.2 +.2 . . +.2 + 19 66

+ . + . . . . . 1.2 . 1.2 + + +.2 . + 14 48

2.2 . . . . 1.2 . . . . . . +.2 +.2 1.2 1.2 13 451.2 1.2 1.2 2.2 . . . . +.2 1.2 . 2.2 1.2 . . + 13 45

. . . + . . + . + + . . . + + + 11 38

. . . . . . . . . . +.2 . . 1.2 2.2 2.3 10 35+.2 . . . 1.2 1.2 1.2 . . . . 1.2 . . +.2 1.2 10 35

. . . . . . . 1.2 +.2 +.2 . . +.2 +.2 . 9 31

. . . . . . . 1.2 . . . . . . + 1.2 3 10

. . . . . . . . . . . 1.2 . . . . 2 7

. . . . . . . . . . . . . . . . 1 4

. . . . . . . . . . . . . . . . 1 4

+.2 . . . . . . . . . . . . . . . 1 4

. . . . . . . +.2 . . . . . . . 1 4

+ + + 1.2 + + + 1.2 + + 1.2 + . . + + 27 93

1.2 . +.2 . 2.2 +.2 1.2 . +.2 . . +.2 . . +.2 1.2 19 66

. + . . + + + . . + . 1.1 + . . . 12 41

+.2 . . . . . + + . . . . . + . . 10 35

. . . . . . . +.2 +.2 + +.2 + . + +.2 . 10 35

+ . + . + . . . . + . . . . . . 7 24

. + . +.2 +.2 . . +.2 . . . . . . . . 5 17

. . . . . . + . . 1.1 . . . . . . 3 10

. . . . . . . . . + . + . . . . 3 10

+ . . + . . . . . . . . . . . . 3 10

. . . . . . . . . . . . . +.2 . . 2 7

. . . . +.2 . . . . . . +.2 . . . . 2 7

140

Tab

lica

4.A

s.F

raxin

oorn

i-Q

uer

cetu

mil

icis

H-i

}(1

956)

1958

@ivo

tni

oblic

i

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

1112

�%

Dat

um:

1.4.

928.

4.93

11.7

.95

8.4.

938.

4.93

8.8.

9613

.8.9

613

.8.9

613

.8.9

617

.8.9

68.

4.93

8.8.

96

Povr

{ina

(m2 ):

200

300

200

100

200

200

100

200

100

200

200

200

Pokr

ovno

st(%

):10

090

8090

9010

090

100

100

8010

010

0

Nagi

b(

o ):15

1530

2010

1020

2020

200

10

Broj

vrst

au

snim

ci:

1413

1615

1714

1313

1011

1816

Kar

akte

rist

i~n

avr

sta

asoc

ijac

ije:

PFr

axi

nu

sor

nu

sL.

4.4

4.4

3.3

3.3

2.2

2.2

2.2

2.2

2.2

2.2

1.2

1.2

1210

0

Qu

erci

onil

icis

,Q

uer

ceta

lia

ilic

is,

Qu

erce

tea

ilic

is:

PQ

uer

cus

ilex

L.2.

21.

23.

32.

22.

22.

21.

22.

23.

22.

24.

43.

312

100

PJu

nip

eru

sox

yced

rus

L.1.

21.

2+

.2+

.2+

.21.

21.

21.

21.

21.

2+

.21.

212

100

GA

spa

ragu

sa

cuti

foli

us

L.+

.2+

+.1

1.1

1.1

++

++

++

.1+

1210

0

PSm

ila

xa

sper

aL.

2.2

1.2

1.2

1.2

1.2

+.2

++

.2+

.1.

22.

211

92

PR

ubi

ape

regr

ina

L.1.

1+

+.1

1.1

+.1

++

++

.+

.11.

111

92

PPi

sta

cia

tere

bin

thu

sL.

..

1.2

+.2

+.2

.1.

21.

2.

+.2

1.1

1.2

867

PC

lem

ati

sfl

am

mu

laL.

.+

1.2

+.1

+.2

.+

+.

.+

.7

58

PPi

sta

cia

len

tisc

us

L.1.

21.

2.

1.2

+.2

1.2

..

..

.1.

26

50

PPh

illy

rea

med

iaL.

1.2

+.2

+.2

+.

..

..

+.2

+.2

650

PPi

nu

sha

lepe

nsi

sM

ill.

1.2

..

.+

.2+

.22.

2.

..

.1.

25

42

PLo

nic

era

impl

exa

Aito

n1.

21.

2.

+1.

2.

..

..

+.1

.5

42

PM

yrtu

sco

mm

un

isL.

..

..

+1.

2.

..

.+

.2+

.24

33

GR

usc

us

acu

lea

tus

L.1.

1.

+.2

..

..

..

..

+3

25

PSp

art

ium

jun

ceu

mL.

..

..

.+

..

.1.

2.

.2

17

PVi

burn

um

tin

us

L..

.1.

2.

..

..

..

..

18

141

@ivo

tni

oblic

i

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

1112

�%

Dat

um:

1.4.

928.

4.93

11.7

.95

8.4.

938.

4.93

8.8.

9613

.8.9

613

.8.9

613

.8.9

617

.8.9

68.

4.93

8.8.

96

Povr

{ina

(m2 ):

200

300

200

100

200

200

100

200

100

200

200

200

Pokr

ovno

st(%

):10

090

8090

9010

090

100

100

8010

010

0

Nagi

b(

o ):15

1530

2010

1020

2020

200

10

Broj

vrst

au

snim

ci:

1413

1615

1714

1313

1011

1816

GC

ycla

men

repa

ndu

mS.

etS.

1.2

..

..

..

..

..

.1

8

PEp

hedr

aca

mpy

lopo

daC.

A.M

eyer

..

..

..

..

..

.1.

21

8

PA

rbu

tus

un

edo

L..

..

..

+.2

..

..

..

18

PR

ham

nu

sa

late

rnu

sL.

..

..

..

..

.+

.2.

.1

8

PJu

nip

eru

sph

oen

icea

L..

..

..

..

..

+.2

..

18

Pra

tili

ce:

HB

rach

ypod

ium

retu

sum

(Per

s.)

Beau

v.2.

22.

22.

21.

21.

1+

1.2

++

1.2

1.2

+12

100

PC

oron

illa

emer

oide

sBo

iss.

etSp

rune

r1.

2+

.11.

21.

21.

21.

21.

2.

+.2

1.2

1.1

.10

83

PFr

an

gula

rupe

stri

s(S

cop.

)Sc

hur

.+

+.

+.2

.+

.+

.2.

1.1

+.2

758

PO

syri

sa

lba

L..

..

++

.2.

..

..

++

433

ChTe

ucr

ium

cha

ma

edry

sL.

..

++

..

.+

..

..

325

ChA

ethi

onem

asa

xati

le(L

.)R.

Br.

..

+.

.+

..

..

..

217

GA

lliu

msu

bhir

sutu

mL.

..

+.

..

.+

..

..

217

ChD

icta

mn

us

alb

us

L..

..

..

.+

..

..

.1

8

PPr

un

us

ma

hale

bL.

..

..

..

.+

.2.

..

.1

8

PO

stry

aca

rpin

ifol

iaSc

op.

..

..

..

.+

.2.

..

.1

8

ChEu

phor

bia

fra

gife

raJa

n..

..

..

..

.+

..

.1

8

PR

ham

nu

sin

term

ediu

sSt

eude

letH

ochs

t.

..

..

..

..

+.2

..

18

PC

istu

sin

can

us

L..

..

..

..

..

.+

.1

8

GTa

mu

sco

mm

un

isL.

..

..

..

..

..

+.

18

Nas

tava

kta

blic

e4.

142

Tab

lica

5.A

s.O

stry

o-Q

uer

cetu

mil

icis

Tri

najs

ti}

(196

5)19

74

x@i

votn

iob

lici

Broj

snim

ke:

12

34

5

�%

Dat

um:

15.5

.93

24.4

.94

20.5

.93

15.5

.93

20.5

.93

Povr

{ina

um

2 :15

020

020

020

020

0Ek

spoz

icija

:N

NN

NN

Nagi

bu

0 :15

-20

1530

2030

Broj

vrst

au

snim

ci:

1518

2217

15K

arak

teri

sti~

ne

vrst

eas

ocij

acij

e:A-

CP

Ost

rya

carp

inif

olia

Scop

.3.

33.

33.

33.

33.

35

100

CH

Viol

aa

lba

Bess

ersu

bsp.

den

hard

tii

(Ten

.)W

.Bec

ker

Dif

eren

cija

lne

vrst

eas

ocij

acij

e:A-

BP

Fra

xin

us

orn

us

L.3.

33.

32.

33.

3.

480

BP

Cor

onil

laem

eroi

des

Bois

s.et

Spru

ner

1.1

1.1

1.2

1.2

.4

80P

Pist

aci

ate

rebi

nth

us

L.+

.2+

.2+

.2+

.2.

480

CH

Sesl

eria

au

tum

na

lis

(Sco

p.)

Schu

ltz+

++

.2+

.2+

510

0Q

uer

cion

ilic

is,

Qu

erce

tali

ail

icis

,Q

uer

cete

ail

icis

:A-

BP

Qu

ercu

sil

exL.

2.2

2.2

3.3

3.3

1.2

510

0B

PJu

nip

eru

sox

yced

rus

L.1.

2.

1.2

1.2

2.2

480

PPi

nu

sha

lepe

nsi

sM

ill.

1.2

.+

.1+

.3

60P

Lon

icer

aim

plex

aAi

ton

..

++

+3

60P

Vibu

rnu

mti

nu

sL.

+.

2.2

240

PPh

illy

rea

med

iaL.

..

+.

+2

40P

Jun

iper

us

phoe

nic

eaL.

.1.

2.

..

120

CP

Smil

ax

asp

era

L.1.

21.

21.

21.

2+

.25

100

GA

spa

ragu

sa

cuti

foli

us

L.+

(+)

++

+.2

510

0P

Cle

ma

tis

fla

mm

ula

L.+

+.2

1.1

.+

480

PR

ubi

ape

regr

ina

L..

++

++

480

5373

97G

Ru

scu

sa

cule

atu

sL.

.+

(+.2

).

.2

40P

rati

lice

:B

PPr

un

us

ma

hale

bL.

.+

.+

+3

60P

Rha

mn

us

inte

rmed

ius

Steu

dele

tHoc

hst.

..

++

.2

40P

Sorb

us

dom

esti

caL.

..

+.

.1

20C

HB

rach

ypod

ium

retu

sum

(Per

s.)

Beau

v.2.

22.

23.

31.

22.

35

100

ChA

ethi

onem

asa

xati

le(L

.)R.

Br.

++

++

.4

80G

Alli

um

subh

irsu

tum

L..

++

++

480

HVi

nce

toxi

cum

adr

iati

cum

Beck

+.

+.

.2

40G

Tam

us

com

mu

nis

L..

..

.+

120

y:A

-sl

ojdr

ve}a

-T

ree

layer

;B

-sl

ojgr

mlja

-Sh

rub

layer

;C

-sl

ojni

skog

ra{}

a-

Low

grow

thla

yer

(TRINAJSTI] 1978). Tu su asocijaciju istraìvali brojni istraìva~i i objavljeno jedosta fitocenolo{kih snimki (HORVATI] 1963; TRINAJSTI] 1965; [EGULJA1967, 1970; GA@I-BASKOVA i BEDALOV 1983; [EGULJA i BEDALOV 1984;BIRA^ 1973; TRINAJSTI] 1990).

Asocijacija je zastupljena i na otoku Murteru sa stadijom vrste Juniperus ox-ycedrus (Tablica 1). Floristi~ki sastav te asocijacije na otoku Murteru prikazan je uTablici 1. koja je sastavljena na temelju 9 fitocenolo{kih snimaka. Za samo raspoz-navanje i diferenciranje te asocijacije najva`nija je vrsta Paliurus spina-christi kojase javlja u obliku dobro razvijenih grmova, a uz nju je obilno nazo~na vrsta Pista-cia terebinthus.

Od karakteristi~nih vrsta asocijacije u snimkama je nazo~na samo vrsta Rham-nus intermedius dok vrsta Crataegus transalpina nije zabiljeèna. Kako se moèvidjeti iz Tablice 1. zabiljeèno je ukupno 47 vrsta (prosje~no 16,3 vrste). U svihdevet fitocenolo{kih snimaka zabiljeène su samo tri vrste (Palirus spina-christi,Clematis flammula i Brachypodium retusum) ili 6,4 % od sveukupnog floristi~kogsastava. Pratilice imaju 37 vrsta (78,7 %) i me|u njima se isti~e 13 vrsta razredaQuercetea ilicis, a ostalo su uglavnom travnja~ki elementi. Me|u pratilicama jeskupina listopadnih drvenastih biljaka (Prunus spinosa, Coronilla emeroides,Frangula rupestris, Vitex agnus-castus, Celtis australis, Fraxinus ornus). Ta asoci-jacija se razvija na plitkom i siroma{nom vapnenom tlu. Razvija se na podlozi ka-menjarske vegetacije as. Stipo-Salvietum officinalis. Asocijacija je izrazito degradi-rana jer u njoj dominira vrsta Paliurus spina-christi. Na otoku Murteru prestan-kom ispa{e dolazi do obra{}ivanja tih sastojina i do sukcesijskog razvoja premaklimazonalnoj vegetaciji, a naj~e{}e se javlja uz puteve kao ìvica u Pa{i polju, Je-zerima, na Crnikovcu te izme|u Kamenara i Tripice.

Razred Erico-Cistetea Trinajsti} (1978) 1985, Red Cisto-Ericetalia H-i} 1958,Sveza Cisto-Ericion H-i} 1958, As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958

U opsegu tog razreda ujedinjuju se prete`no eumediteranske, ve}inom vazda-zelene, a samo malim dijelom listopadne, u pravilu niske, vi{e ili manje otvorene isvijetle {ikare, "koje po svojoj cjelokupnoj strukturi, po svojem naro~itom i pri-li~no varijabilnom floristi~kom sastavu, kao i po nekim jasno izraènim obilje`ji-ma svoje podloge predstavljaju u regresivnom razvitku biljnog pokrova zna~ajnetrajne stadije razmjerno ja~eg stupnja degradacije" (HORVATI] 1963: 113). Tosu zajednice grmastih gariga sastavljene od heliofilnih elemenata u kojima prevla-davaju grmovi i polugrmovi. U okviru tog razreda je red Cisto-Ericetalia H-i}1958, sa svezom Cisto-Ericion H-i} 1958. HORVATI] (1963) u okviru te svezenavodi {est asocijacija – Erico-Calycotometum infestae H-i} 1958, Erico-Rosmari-netum H-i} 1958, Erico-Cistetum cretici H-i} 1958, Cisto-Ericetum arboreae H-i}1958, Genisto-Ericetum verticillatae H-i} 1958 i Paliuretum adriaticum H-i}1958. Neki od navedenih gariga danas imaju druga~iji sintaksonomski status, Eri-co-Arbutetum (Krause i dr. 1963) Allier et Lacoste 1980 (= Cisto-Ericetum arbore-ae) i Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995 (= Paliuretum adriaticum), (usp. TRI-

143


144

Tab

lica

6.A

s.Pis

taci

ole

nti

sci-

Jun

iper

etu

mphoen

icea

eT

rina

jsti

}19

87

@ivo

tni

oblik

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

1112

1314

1516

17

�%

Povr

{ina

um

2 :30

010

030

010

010

010

020

010

020

010

010

020

020

020

020

020

010

0

Pokr

ovno

stu

%:

100

9090

100

9090

100

9010

090

8010

010

010

090

100

100

Inkl

inac

ija(°

):5

1025

05

2010

1010

100

1020

50

100

Eksp

ozic

ija:

SWSE

SWNE

NESW

SS

SSW

NESW

WSW

0SW

0

Broj

vrst

au

snim

ci:

1411

1414

1114

1311

1216

1612

1217

2114

10

Kar

akte

rist

i~n

avr

sta

asoc

ijac

ije:

PJu

nip

eru

sph

oen

icea

L.4.

44.

44.

43.

43.

43.

43.

43.

33.

33.

33.

32.

33.

32.

22.

22.

23.

417

100

Ole

o-C

era

ton

ion

:

PPi

sta

cia

len

tisc

us

L.1.

21.

21.

23.

33.

31.

22.

22.

31.

22.

32.

22.

31.

22.

32.

21.

21.

217

100

PM

yrtu

sco

mm

un

isL.

1.2

1.2

+1.

21.

21.

21.

23.

32.

22.

21.

22.

21.

22.

21.

21.

2+

.217

100

PPi

nu

sha

lepe

nsi

sM

iller

,juv

..

..

1.2

+.2

1.2

..

..

1.2

.+

.2.

+.

635

PJu

nip

eru

sm

acr

oca

rpa

Sibt

h.et

Sm.

+.2

..

..

..

..

.1.

2.

..

..

.2

12

Qu

erce

tali

ail

icis

iQ

uer

cete

ail

icis

:

PQ

uer

cus

ilex

L.+

.+

.2+

.21.

2+

.2+

+1.

2+

.2+

.2+

++

+.2

+.2

+.3

1694

GA

spa

ragu

sa

cuti

foli

us

L.+

+.

++

++

++

1.2

++

++

+1.

2+

1694

PJu

nip

eru

sox

yced

rus

L.+

.2+

.21.

21.

21.

2+

.2+

.21.

2+

.2+

.1.

2.

2.2

1.2

1.2

1.2

1588

PSm

ila

xa

sper

aL.

1.2

+.2

.+

+.2

1.2

++

.1.

21.

21.

21.

21.

21.

21.

21.

215

88

PR

ubi

ape

regr

ina

L..

..

+.

1.1

+.

.+

+.

++

++

+10

59

PPh

illy

rea

med

iaL.

+.2

+.2

+.2

..

..

.1.

21.

2+

.21.

2.

+.

..

847

PLo

nic

era

impl

exa

Aito

n.

++

..

..

..

..

1.2

.1.

2+

..

529

PC

lem

ati

sfl

am

mu

laL.

..

+.

..

..

..

..

.+

++

+5

29

PVi

burn

um

tin

us

L..

..

1.2

..

..

+.2

..

..

.+

.2.

.3

18

PSp

art

ium

jun

ceu

mL.

..

.+

..

..

.+

..

..

+.2

..

318

PA

rbu

tus

un

edo

L..

+.2

..

..

..

..

..

..

.+

.2

12

145

@ivo

tni

oblik

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

1112

1314

1516

17

�%

Povr

{ina

um

2 :30

010

030

010

010

010

020

010

020

010

010

020

020

020

020

020

010

0

Pokr

ovno

stu

%:

100

9090

100

9090

100

9010

090

8010

010

010

090

100

100

Inkl

inac

ija(°

):5

1025

05

2010

1010

100

1020

50

100

Eksp

ozic

ija:

SWSE

SWNE

NESW

SS

SSW

NESW

WSW

0SW

0

Broj

vrst

au

snim

ci:

1411

1414

1114

1311

1216

1612

1217

2114

10

PPi

sta

cia

tere

bin

thu

sL.

..

+.2

..

..

..

..

..

..

..

16

Pra

tili

ce:

HB

rach

ypod

ium

retu

sum

(Per

s.)

Beau

v.1.

2+

++

.22.

21.

21.

22.

21.

22.

21.

2+

.21.

22.

22.

2+

+17

100

PC

istu

ssa

lvii

foli

us

L.1.

2.

.+

1.2

1.2

1.2

.+

.21.

22.

21.

2.

1.2

++

.12

71

PC

istu

sin

can

us

L.1.

2.

.+

.21.

2.

1.2

..

1.2

+.

1.2

1.2

+.

.9

53

PC

oron

illa

emer

oide

sBo

iss.

etSp

rune

r+

.2.

+.2

..

+.

..

.+

++

.2+

+.

.8

47

ChSa

lvia

offi

cin

ali

sL.

..

..

.+

.2+

.+

+.

..

..

..

424

HD

act

ylis

hisp

an

ica

Roth

..

..

..

..

.+

+.

.+

+.

.4

24

HG

ali

um

corr

udi

foli

um

Vill.

++

..

..

..

..

..

++

..

.4

24

ChH

elic

rysu

mit

ali

cum

(Rot

h)G.

Don

..

..

..

.+

.+

.2.

..

.+

..

318

GA

lliu

msu

bhir

sutu

mL.

..

..

..

+.

+.

..

..

.+

.3

18

HSe

sler

iaa

utu

mn

ali

s(S

cop.

)Sc

hultz

..

..

..

.+

..

..

..

+.

.2

12

PR

ham

nu

sin

term

ediu

sSt

eude

letH

och

..

+.2

..

..

..

..

..

..

..

16

PFr

an

gula

rupe

stri

s(S

cop.

)Sc

hur

..

+.

..

..

..

..

..

..

.1

6

ChM

icro

mer

iaju

lia

na

(L.)

Benh

am.

.+

..

..

..

..

..

..

..

16

ChA

ethi

onem

asa

xati

le(L

.)R.

Br.

..

..

.+

..

..

..

..

..

.1

6

ChD

oryc

niu

mhi

rsu

tum

(L.)

Ser.

..

..

..

.+

..

..

..

..

.1

6

ChTa

na

cetu

mci

ner

ari

ifol

ium

(Tre

vir.

)Sc

hlut

.-Bip

..

..

..

..

..

.+

..

..

..

16

ChSa

ture

jam

onta

na

L..

..

..

..

..

..

..

.+

..

16

ChEu

phor

bia

fra

gife

raJa

n..

..

..

..

..

..

..

..

+.

16

Nas

tava

kta

blic

e6.

146

Tab

lica

7.A

s.Q

uer

coil

icis

-Pin

etu

mhal

epen

sis

Loi

sel1

971

x@i

votn

iob

lici

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

1112

1314

�%

Dat

um:

8.5.

938.

4.93

10.5

.93

10.5

.93

8.5.

9320

.5.9

68.

5.93

10.5

.93

8.5.

9313

.8.9

610

.5.9

312

.4.9

313

.8.9

613

.8.9

6

Povr

{ina

(m2 ):

300

100

300

300

300

300

200

200

300

300

200

200

100

200

Pokr

ovno

st(%

):10

090

9010

010

095

8010

080

100

100

9090

100

Broj

vrst

au

snim

ci:

1415

1311

1521

2016

1816

1616

1914

Kar

akte

rist

i~n

avr

sta

asoc

ijac

ije:

AP

Pin

us

hale

pen

sis

Mill

.4.

44.

42.

23.

34.

42.

22.

22.

21.

23.

34.

44.

43.

32.

214

100

BP

Pin

us

hale

pen

sis

Mil.

..

1.2

+.2

++

.2+

.2+

.2+

..

.+

.21.

29

64

Ole

o-C

era

ton

ion

:

BP

Pist

aci

ale

nti

scu

sL.

1.2

1.2

2.2

2.2

1.2

1.2

+.2

1.2

1.2

+.2

1.2

1.2

2.3

1.2

1410

0

PM

yrtu

sco

mm

un

isL.

1.2

+1.

22.

2+

.2+

.21.

2+

.22.

2+

.2.

1.2

..

1179

PJu

nip

eru

sph

oen

icea

L.2.

21.

21.

2.

.1.

21.

21.

2+

.2+

.21.

2.

..

964

PJu

nip

eru

sm

acr

oca

rpa

Sibt

h.et

Sm.

..

..

.+

.2.

..

..

..

.1

7

ChPr

asi

um

ma

jus

L..

..

..

..

..

..

.+

.1

7

Qu

erce

tali

ail

icis

,Q

uer

cete

ail

icis

:

AP

Qu

ercu

sil

exL.

+.2

1.1

1.2

1.2

.3.

32.

22.

22.

22.

32.

21.

21.

23.

313

93

BP

Jun

iper

us

oxyc

edru

sL.

1.2

+.2

+.2

++

.2+

.2+

.2+

.21.

2+

.2+

.2+

.2.

+.2

1393

PQ

uer

cus

ilex

L.+

.2.

1.2

+1.

21.

21.

21.

21.

2+

.2+

..

+11

79

PR

ham

nu

sa

late

rnu

sL.

..

1.2

.1.

2+

.2.

+.2

+.2

++

.2+

.1.

29

64

PPh

illy

rea

med

iaL.

.+

.2.

..

..

+.2

.+

.2.

.1.

2.

429

PSp

art

ium

jun

ceu

mL.

..

.1.

2.

..

..

..

+.

.2

14

PA

rbu

tus

un

edo

L..

..

..

+.2

1.2

..

..

..

.2

14

PR

osa

sem

perv

iren

sL.

..

..

..

..

..

..

+.

17

CP

Smil

ax

asp

era

L.3.

23.

4+

.21.

21.

21.

2+

1.2

+1.

21.

2+

.31.

1+

1410

0

GA

spa

ragu

sa

cuti

foli

us

L.+

++

++

.+

+.

++

++

+12

86

PR

ubi

ape

regr

ina

L.1.

1+

.+

++

.+

..

++

.21.

21.

110

71

PC

lem

ati

sfl

am

mu

laL.

+.

++

1.2

..

.+

++

+.2

+.2

+10

71

GR

usc

us

acu

lea

tus

L.+

.2+

..

..

..

..

+.

1.2

+5

36

PLo

nic

era

impl

exa

Aito

n.

..

.+

..

+.

..

++

.4

29

147

x@i

votn

iob

lici

Broj

snim

ke:

12

34

56

78

910

1112

1314

�%

Dat

um:

8.5.

938.

4.93

10.5

.93

10.5

.93

8.5.

9320

.5.9

68.

5.93

10.5

.93

8.5.

9313

.8.9

610

.5.9

312

.4.9

313

.8.9

613

.8.9

6

Povr

{ina

(m2 ):

300

100

300

300

300

300

200

200

300

300

200

200

100

200

Pokr

ovno

st(%

):10

090

9010

010

095

8010

080

100

100

9090

100

Broj

vrst

au

snim

ci:

1415

1311

1521

2016

1816

1616

1914

GC

ycla

men

repa

ndu

mS.

etS.

.+

..

..

..

..

+.

+.

321

Pra

tili

ce:

BP

Cor

onil

laem

eroi

des

Bois

s.Et

Spru

ner

.+

+.

+.2

++

++

++

.2+

.2+

+.2

1286

PFr

an

gula

rupe

stri

s(S

cop.

)Sc

hur

..

..

++

+.

++

.+

..

643

PC

istu

ssa

lvii

foli

us

L..

..

..

+.2

+.2

..

+.2

+.2

..

+.2

536

PPi

sta

cia

tere

bin

thu

sL.

..

..

.+

+.2

..

+.

..

.3

21

PC

istu

sin

can

us

L.1.

2.

..

..

+.2

..

..

..

.2

14

PO

syri

sa

lba

L..

.+

.2.

..

..

..

..

+.

214

PR

ham

nu

sin

term

ediu

sSt

eude

letH

ochs

t.

..

..

..

.+

..

..

.1

7

PH

eder

ahe

lix

L..

..

..

..

..

..

.+

.1

7

CH

Bra

chyp

odiu

mre

tusu

m(P

ers.

)Be

auv.

1.2

1.2

1.2

++

+.2

2.2

+1.

2+

1.2

1.2

++

1410

0

GA

lliu

msu

bhir

sutu

mL.

++

..

..

..

..

+.

1.1

+5

36

ChEu

phor

bia

fra

gife

raJa

n..

..

.+

++

.+

..

+.

.5

36

HG

ali

um

corr

udi

foli

um

Vill.

..

..

.+

+.

..

..

..

214

ChTe

ucr

ium

cha

ma

edry

sL.

..

..

.+

..

+.

..

..

214

HSt

ipa

brom

oide

s(L

.)D

oerf

ler

..

..

..

.+

+.

..

..

214

ChSa

lvia

offi

cin

ali

sL.

..

..

.+

..

..

..

..

17

HVi

nce

toxi

cum

adr

iati

cum

G.Be

ck.

..

..

+.

..

..

..

.1

7

ChSa

ture

jam

onta

na

L.su

bsp.

vari

ega

ta(H

ost)

Ball

..

..

..

+.

..

..

..

17

ChH

elic

hrys

um

ita

licu

m(R

oth)

Don

..

..

..

+.2

..

..

..

.1

7

ChTe

ucr

ium

poli

um

L..

..

..

.+

..

..

..

.1

7

ChA

ethi

onem

asa

xati

le(L

.)R.

Br.

..

..

..

.+

..

..

..

17

HSe

seli

tom

ento

sum

Vis.

..

..

..

..

+.

..

..

17

HC

epha

lari

ale

uca

nth

a(L

.)Sc

hrad

er.

..

..

..

.+

..

..

.1

7

GA

nem

one

hort

ensi

sL.

..

..

..

..

..

..

+.

17

y:A

-sl

ojdr

ve}a

-T

ree

layer

;B

-sl

ojgr

mlja

-Sh

rub

layer

;C

-sl

ojni

skog

ra{}

a-

Low

grow

thla

yer

Nas

tava

kta

blic

e7.

148


Slik

a1.

Veg

etac

ijska

kart

aot

oka

Mur

tera

(PA

ND

@A

2003

)F

igu

re1

.V

eget

ati

on

map

of

Mu

rter

isla

nd

(PA

ND

@A

20

03

)

149


Slik

a2.

Mul

tidi

men

zion

alno

skal

iran

jefi

toce

nolo

{kih

snim

aka

razr

eda

Qu

erce

tea

ilic

isB

r.B

l.19

47na

otok

uM

urte

ruF

igu

re2

.M

ult

idim

ensi

on

al

scal

ing

of

vege

tati

on

rele

vés

of

the

class

Que

rcet

aili

cis

Br.

B1

19

47

on

the

isla

nd

of

Mu

rter

150


Slik

a3.

Den

drog

ram

fito

ceno

lo{k

ihsn

imak

ara

zred

aQ

uer

cete

ail

icis

Br.

Bl.

1947

naot

oku

Mur

teru

Fig

ure

3.

Den

dro

gram

of

vege

tati

on

rele

vés

of

the

class

Que

rcet

aili

cis

Br.

B1

19

47

on

the

isla

nd

of

Mu

rter

NAJSTI] 1996). Na otoku Murteru zabiljeèn je garig Erico-Cistetum cretici izsveze Cisto-Ericion, a asocijacija Rhamno-Paliuretum sintaksonomski pripada pri-je navedenom redu Paliuretalia i razredu Paliuretea.

As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958 je opisao HORVATI] (1958) s otokaBra~a i nazvao ju je po karakteristi~noj vrsti Cistus incanus L. subsp. creticus (L.)Heywood. Uz nju kao karakteristi~ne vrste navodi vrste Linaria microsepala A.Kerner, Chaerophyllum coloratum L. i Helianthemum ovatum (Viv.) Dun. var. li-torale (Willk.) Janch. Kasnije, HORVATI] (1961-1962) u opsegu as. Erico-Arbu-tetum (= Cisto-Ericetum arboreae) navodi nekoliko subasocijacija i varijeteta. Zatri snimke koje potje~u iz sredi{njeg dijela otoka Ugljana i jugozapadnog podru~jaotoka Kor~ule navodi kao Cisto-Ericetum arboreae var. Cistus creticus.

Ta je asocijacija rasprostranjena u srednjem i ju`nom podru~ju eumediteran-skoga pojasa hrvatskog primorja (HORVATI] 1958, 1961-1962, 1963; M. HE-]IMOVI] 1982; [EGULJA i BEDALOV 1984; TRINAJSTI] 1990, 1995). Veza-na je za znatno druk~iju, oporiju i humidniju lokalnu klimu nego {to je ona za kojusu u svom razvitku vezane as. Erico-Rosmarinetum i Erico-Calycotometum infe-stae. Odlikuje se jednoli~no{}u floristi~kog sastava.

Floristi~ki sastav zajednice prikazan je na Tablici 2. na temelju 10 fitoceno-lo{kih snimaka. Asocijaciju je lako odrediti u odnosu na ostale oblike vegetacije usvibnju kad cvjetaju karakteristi~ne vrste asocijacije – bu{ini, koji su ujedno i do-minantne vrste asocijacije u snimkama s otoka Murtera. U njenom floristi~kom sa-stavu na otoku Murteru nedostaje jedna od njegovih najzna~ajnijih karakteri-sti~nih vrsta Erica manipuliflora. Vrste iz roda Erica nisu zabiljeène za floru oto-ka Murtera (Pand@a 1998).

U svih 10 fitocenolo{kih snimaka zabiljeèno je ukupno 70 vrsta, a broj sekre}e od 15 do 33. Od karakteristi~nih vrsta sveze, reda i razreda prisutno je {estvrsta od kojih se najve}im stupnjem nazo~nosti i najve}om pokrovno{}u u svimsnimkama isti~e vrsta Cistus salviifolius, a zatim sljedi Fumana ericoides. Ostalekarakteristi~ne vrste – Dorycnium hirsutum, Argyrolobium zanonii, Fumanathymifolia i Ononis pusilla znatno su slabije i rje|e zastupljene. Od pratilica u~e-stalo{}u se isti~u vrste reda Quercetalia ilicis kojih je 17 vrsta (24,3 %).

Na otoku Murteru u snimkama je neujedna~en sastav, brojnost vrsta i velikou~e{}e travnja~kih elemenata u sastavu gariga, {to govori o njegovoj otvorenosti.Vazdazeleni bu{ici zauzimaju na otoku Murteru razmjerno malene povr{ine jer senalaze u procesu prirodne progresije u smjeru vazdazelene makije crnike. Povr{inekoje obra{ta ta asocijacija na otoku Murteru su male i kre}u se od 100 do 300 m2.Svoj optimum razvoja zajednica postiè krajem travnja i u svibnju. U to vrijemeasocijaciju se moè lako prepoznati i diferencirati po grmi}ima bu{ina – Cistus sal-viifolius i Cistus incanus. Na otoku Murteru asocijacija je razvijena na Crnikovcu,Murtaru, Kamenaru i ju`no od brda Ma~a.

RAZRED QUERCETEA ILICIS Br.-Bl. 1947

Crnika ili ~esmina (Quercus ilex) je u jadranskome primorju i u ve}em dijeluSredozemlja najzna~ajnija {umska drvenasta vrsta. Naàlost, {ume koje je izgra-

151


|ivala ve} odavno su uni{tene ili su vrlo rijetke. Dana{nje sastojine naj~e{}e su uobliku niske {ume, odnosno makije. Ovisno o op}im i lokalnim klimatskim prili-kama ona izgra|uje vi{e {umskih zajednica. Na otoku Murteru te zajednice su~iste crnikine {ume (Myrto-Quercetum ilicis), mje{ovite {ume crnike i crnog jasena(Fraxino orni-Quercetum ilicis) i mje{ovite {ume crnike i crnoga graba (Os-tryo-Quercetum ilicis). Svaka od tih zajednica indikator je specifi~nih ekolo{kihprilika na otoku. Unutar razreda Quercetea ilicis je red Quercetalia ilicis Br.-Bl.(1931) 1936. U okviru toga reda na podru~ju isto~nojadranskoga primorja pozna-te su dvije sveze – Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936 i Oleo-Ceratonion Br.-Bl.1936.

Zajednice sveze Quercion ilicis vezane su za eumediteransku vegetacijskuzonu. Klimatolo{ki se ta zona odlikuje humidnom klimom gdje je srednji mini-mum najhladnijeg mjeseca izme|u (2-) 4-6 °C i s ukupnom godi{njom koli~inomoborina iznad 1000 mm. Najva`niji pokazatelj eumediteranske zone je vazdazele-na crnika koja izgra|uje nekoliko biljnih zajednica. U okviru te svezeTRINAJSTI] (1984, 1985, 1990) razlikuje {est asocijacija – Myrto-Quercetum ili-cis TRINAJSTI] (1976) 1985, Quercetum ilicis-virgilianae Trinajsti} 1983, Fraxi-no orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958, Fraxino orni-Quercetum cocciferaeH-i} 1963, Ostryo-Quercetum ilicis TRINAJSTI] (1965) 1974, Querco ilicis-Pi-netum dalmaticae TRINAJSTI] 1986.

Na otoku Murteru zabiljeène su tri asocijacije – Myrto-Quercetum ilicis, Fra-xino orni-Quercetum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis.

Asocijacija Myrto-Quercetum ilicis (H-i}) Trinajsti} 1985 (= Orno-Quercetumilicis myrtetosum H-i} 1958, Quercetum ilicis adriaprovinciale Trinajsti} 1976)

Tijekom vi{egodi{njih istraìvanja vazdazelene {umske vegetacije ve} je HOR-VATI] (1963a) uo~io vazdazelene sastojine crnikinih {uma, bez u~e{}a listopad-nih elemenata i ozna~io ih subasocijacijom Orno-Quercetum ilicis myrtetosum.Kasnije TRINAJSTI] (1985) tu subasocijaciju podiè na rang asocijacijeMyrto-Quercetum ilicis.

îste, vazdazelene {ume i makije crnike razvijaju se op}enito u toplijem i raz-mjerno su{em dijelu jadranskog primorja, u prvom redu na jadranskim otocimaod Unija i jugozapadnoga dijela Lo{inja na sjeverozapadu do Lokruma i Lastovana jugoistoku. Zajednice ~istih crnikinih {uma jadranskog primorja odgovarajuzapadno-mediteranskoj zajednici Viburno-Quercetum ilicis (= Quercetum ilicisgalloprovinciale, TRINAJSTI] 1990). îste crnikine {ume su najzna~ajnija {um-ska zajednica otoka Murtera. Floristi~ki sastav asocijacije na otoku Murteru pri-kazan je u Tablici 3. koja je sastavljena na temelju 29 fitocenolo{kih snimaka.

Kako se moè zamijetiti iz Tablice 3, zabiljeèno je ukupno 38 vrsta(10-/14,2/-23). Od karakteristi~nih vrsta sveze Quercion ilicis zabiljeène su vrste– Quercus ilex, Viburnum tinus i Lonicera implexa. Svojom pokrovno{}u i stup-njem nazo~nosti isti~e se crnika – Quercus ilex. Stupnjem nazo~nosti i pokrov-no{}u isti~u se diferencijalne vrste asocijacije elementi zna~ajni za stenomedite-

152


ransku svezu Oleo-Ceratonion. Od predstavnika te sveze na otoku Murteru na-zo~ne su vrste – Pistacia lentiscus, Pinus halepensis, Juniperus phoenicea, J. macro-carpa i Ephedra campylopoda. Karakteristi~ne vrste sveze Quercion ilicis, redaQuercetalia ilicis i razreda Quercetea ilicis zastupljene su s 20 vrsta, me|u kojimase stupnjem nazo~nosti isti~u – Quercus ilex, Pistacia lentiscus, Smilax aspera,Asparagus acutifolius, Juniperus phoenicea, Juniperus oxycedrus i Rubia peregrina.Pratilica je mali broj, ukupno 17 vrsta. Me|u njima stupnjem nazo~nosti isti~u sevrste Brachypodium retusum i Cistus salviifolius.

Na otoku Murteru ~iste crnikine {ume odavno su uni{tene te one danas iz-gra|uju gustu i neprohodnu makiju (Myrto-Quercetum ilicis) koja zauzima krajnjijug otoka.

Dosad su ~iste {ume crnike u Hrvatskoj bile poznate od kvarnerskih otoka nasjeveru do dubrova~kih na jugu. Njihovim fitocenolo{kim istraìvanjima bavilo seje dosta istraìva~a (usp. HORVATI] 1934, 1958, 1962, 1963a; TRINAJSTI]1967/68, 1984, 1985, 1989; 1990, 1992, 1995; ZI. PAVLETI] 1973, 1979; M.HE}IMOVI] 1980, 1982; GA@I-BASKOVA i BEDALOV 1983; S. HE}IMOVI]1984; TRINAJSTI] i KAMENJARIN 1998).

Asocijacija Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958

Prvotno je HORVATI] (1934) mje{ovite vazdazelene-listopadne {ume crnikei crnog jasena shvatio kao subasocijaciju Quercetum galloprovinciale fraxinetumorni, pri ~emu kao dijagnosti~ki va`ne vrste isti~e listopadne elemente. KasnijeHORVATI] (1958, 1963, 1963a) tu subasocijaciju podiè na rang asocijacijeOrno-Quercetum ilicis i karakterizira je vazdazelenim elementima. TRINAJSTI](1997) radi nomenklaturnu reviziju imena as. Orno-Quercetum ilicis. U novije sevrijeme sve vi{e nastoji u nazivima pojedinih fitocenolo{kih jedinica (sintaksona)imena onih rodova koja se dugo ne koriste u taksonomskoj literaturi zamijenitiop}enito upotrebljavanim rodovima ili vrstenim imenima. Crni jasen se moèimenovati s dva jednako vrijedna (validna) imena: Fraxinus ornus L. i Ornus euro-paea Pers. Kako ime roda Ornus prakti~ki nikada nije bilo u {iroj uporabi te ga uimenu ”Orno-Quercetum ilicis” treba zamijeniti vrstenim imenom Fraxinus ornuspa je i ime as. Fraxino orni-Quercetum ilicis” (TRINAJSTI] 1997: 14).

"Mje{ovite vazdazeleno-listopadne {ume crnike i crnoga jasena rasprostranje-ne su ~itavim sjevernim dijelom Sredozemlja u grani~nom podru~ju prema termo-filnoj listopadnoj vegetaciji. Me|utim, one se razvijaju i ju`nije, u sredi{njem dije-lu Mediterana, ali u uvjetima vla`ne (humidne) klime" (TRINAJSTI] 1989: 7).

As. Fraxino orni-Quercetum ilicis predstavlja terminalnu fazu razvoja {umskevegetacije eumediteranske zone isto~nojadranskog primorja. Njenom rasprostran-jeno{}u bavilo se je puno istraìva~a (usp. HORVATI] 1934, 1939, 1957, 1958,1963, 1963a, 1964, 1967; ILIJANI] 1970: TRINAJSTI] 1965, 1967, 1977,1977a, 1984, 1985, 1985, 1986, 1989, 1990, 1995, 1995a, 1995b; [EGULJA1967; BIRA^ 1973; ZI. PAVLETI] 1973, 1984, 1985; HORVAT i dr. 1974; TRI-

153


NAJSTI] i [UGAR 1976; M. HE}IMOVI] 1980, 1982; S. HE]IMOVI] 1981;[UGAR 1983, 1984; TRINAJSTI] i KAMENJARIN 1997; FRANJI] i dr. 2002).

Floristi~ki sastav as. Fraxino orni-Quercetum ilicis na otoku Murteru prika-zan je u Tablici 4. koja je sastavljena na temelju 12 fitocenolo{kih snimaka u koji-ma je zabiljeèno ukupno 36 vrsta (10-/14,2/18). U svih 12 snimaka zabiljeèno jesamo 5 vrsta (Fraxinus ornus, Brachypodium retusum, Quercus ilex, Juniperus ox-ycedrus i Asparagus acutifolius) {to iznosi 13,9 % od sveukupnog floristi~kog sa-stava. Asocijacija je dobro karakterizirana nazo~no{}u 20 vrsta (55,6 %) sveze,reda i razreda. Me|u njima svojim stupnjem nazo~nosti isti~u se – Quercus ilex,Juniperus oxycedrus, Rubia peregrina i Pistacia terebinthus te penja~ice Smilaxaspera, Asparagus acutifolius i Clematis flammula. Pratilica je mali broj (15 vrsta)i sve se javljaju pojedina~no i s malim stupnjem nazo~nosti osim vrsta Brachypo-dium retusum, Coronilla ermeroides i Frangula rupestris.

Na Murteru je pa{om i sje~om potpuno eliminirano gotovo sve {to pogodujerazvoju {umske vegetacije. U zadnje vrijeme prestaju ispa{a i eksploatacija te dola-zi do sukcesije pri ~emu su se {umski elementi u sloju drve}a i grmlja sklopili tvo-re}i guste i ~esto neprohodne sastojine u kojima je do{lo do eliminacije heliofilnihpa{nja~kih elemenata. Mje{ovite {ume crnike i crnog jasena razvijaju se na otokuMurteru na padinama brda (Crnikovac, Glavatac, iznad Jezera). Razvijaju se namanjim nadmorskim visinama i zauzimaju sjeverne ekspozicije. Asocijacija se raz-vija ekstrazonalno i dobar je indikator lokalnih mikroklimatskih prilika. Gusto}avegetacijskoga pokrova kre}e se od 80 do 100 %.

Asocijacija Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti} (1965) 1974

Prisutnost crnoga graba u sastavu vazdazelene {umske vegetacije reda Quece-talia ilicis bile su shva}ene kao subas. Orno-Quercetum ilicis ostryetosum (TRI-NAJSTI] 1965a), a kasnije kao posebna as. Ostryo-Quercetum ilicis (usp. TRI-NAJSTI] 1977, 1982, 1984, 1985). Prva istraìvanja te asocijacije obavljena suna otoku Cresu (TRINAJSTI] 1965a) na sjeveroisto~nim padinama u {irem po-dru~ju sela Meraga. Tu se zajednica razvija na plitkoj skeletnoj podlozi sme|egprimorskog tla {uma crnike s u~e{}em listopadnih elemenata. Ta se asocijacija na-stavlja razvijati na otoku Cresu na grani~nom dodirnom podru~ju "izme|u hori-zontalne eumediteranske vegetacijske zone crnike (Orno-Quercetum ilicis) i verti-kalnog vegetacijskog pojasa crnoga graba (Seslerio-Ostryetum)", (TRINAJSTI]1965a). U selu Meragu mje{ovite {ume crnike i crnoga graba razvijaju se nepo-sredno uz morsku obalu, a najsjevernije ta zajednica seè do tr{}anske okolice gdjeje navode Lausi i POLDINI (usp. TRINAJSTI] 1965a) i tamo je razvijena ekstrazo-nalno.

Povr{ine te asocijacije su najve}im dijelom uni{tene ili znatno antropogenodegradirane radi dobivanja pa{nja~kih povr{ina pa se danas nalaze u degradira-nom obliku na otocima Cresu, Hvaru i Bra~u, a fragmentarno na Visu i Mljetu tepoluotoku Pelje{cu. Ta je asocijacija na na{im otocima uglavnom rijetka i zauzimarazmjerno ograni~ene povr{ine pa je svako novo nalazi{te na otocima zanimljivo.

154


Floristi~ki sastav asocijacije Ostryo-Quercetum ilicis na otoku Murteru prika-zan je u Tablici 5. koja je sastavljena na temelju 5 fitocenolo{kih snimaka. Brojvrsta po jednoj fitocenolo{koj snimci kre}e se od 15 do 22. Karakteristi~na vrstaasocijacije (Ostrya carpinifolia) u ve}ini snimaka raste kao dobro razvijeno nièstablo. Uz karakteristi~nu vrstu obilno su nazo~ne diferencijalne vrste asocijacije(Fraxinus ornus, Coronilla emeroides, Pistacia terebinthus i Sesleria autumnalis).Od karakteristi~nih vrsta sveze, reda i razreda nazo~no je 12 vrsta me|u kojima sestupnjem nazo~nosti isti~u vrste Quercus ilex i Juniperus oxycedrus te penja~iceSmilax aspera, Asparagus acutifolius i Clematis flammula.

Pratilica je mali broj (8 vrsta) i s malom pokrovno{}u osim vrste Brachypo-dium retusum. Zajednica je dobro karakterizirana s nazo~no{}u ~etiri diferencijal-ne vrste asocijacije i s 12 karakteristi~nih vrsta reda Quercetalia ilicis i razredaQuercetea ilicis.

Uo~ljivo je da u sloju drve}a i grmlja u pet fitocenolo{kih snimaka s otokaMurtera svojom pokrovno{}u dominiraju listopadni elementi. Tako|er, je uo~lji-vo da u zajednici nedostaju neki vazdazeleni elementi (Pistacia lentiscus, Myrtuscommunis i dr.).

Sastojine crnike i crnoga graba na otoku Murteru zabiljeène su na sjevernimpadinama brda Glavatac (iznad Plitke vale) i na brdu iznad Murtera gdje se razvi-jaju svega nekoliko metara nad morem. Zajednica se razvija unutar groma~a napovr{ini zapu{tenih kultura na plitkoj skeletnoj podlozi sme|eg primorskog tla.Razvoj te asocijacije na otoku Murteru je mikroklimatski uvjetovan. Broj vrsta pojednoj fitocenolo{koj snimci s otoka Murtera kre}e se od 15 do 22. Vegetacija unavedenim snimkama pokriva od 80-90 % povr{ine.

Na podru~ju Hrvatske Ostrya carpinifolia ulazi u sastav mnogih biljnih zajed-nica (TRINAJSTI] i CEROVE^KI 1978) od vazdazelenih {uma eumediterana dolistopadnih {uma (usp. HORVATI] 1958, 1962; TRINAJSTI] 1977, 1982)

As. Ostryo-Quercetum ilicis razvija se u isto~nojadranskom primorju na ve}imnadmorskim visinama gdje tvori mediteransko-montani vegetacijski pojas (TRI-NAJSTI] 1995a, 1998) poznat iz okolice Rijeke (najsjevernije nalazi{te te zajedni-ce u Hrvatskoj) i otoka Cresa na sjeveru do otoka Kor~ule i poluotoka Pelje{ca najugu i jugoistoku hrvatskog isto~nojadranskog dijela obale, a zabiljeèna je i uCrnogorskom primorju (TRINAJSTI] 1989) i s tim se njezin areal pro{iruje i pre-ma jugu.

Sveza Oleo-Ceratonion Br.-Bl. 1936

Zajednice te sveze vezane su za stenomediteransku vegetacijsku zonu. Klima-tolo{ki se ta zona odlikuje klimom gdje je srednji minimum najhladnijega mjesecaiznad 6 °C i srednja godi{nja koli~ina oborina ispod 1000 mm. Su{no razdobljetraje tri ljetna mjeseca te takvi klimatolo{ki parametri uvjetuju razvoj kserotermnevazdazelene vegetacije. TRINAJSTI] (1985, 1990, 1995) u okviru te sveze navo-di sedam asocijacija – Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971, Pistacio lenti-sci-Juniperetum phoeniceae TRINAJSTI] 1987, Junipero phoeniceae-Pinetum ha-lepensis TRINAJSTI] 1989, Erico-Calycotometum infestae H-i} 1958, Erico-Ar-

155


butetum (Krause et al. 1963) Allier et Lacoste 1980, Oleo-Pistacietum lentisciBr.-Bl. et Maire 1924 i Oleo-Euphorbietum dendroidis Trinajsti} 1973.

Na otoku Murteru su zabiljeène asocijacije Pistacio lentisci-Juniperetum pho-eniceae i Querco ilicis-Pinetum halepensis.

Asocijacija Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987

Rasprostranjeno{}u i floristi~kim sastavom te zajednice bavio se ve}i broj is-traìva~a (TRINAJSTI] 1987, 1995, 2000; PAND@A 1995, 2004; JASPRICA etal. 2000; KOVAÎ] i dr. 2001; FRANJI] i dr. 2002). Prvi je tu vazdazelenu ve-getaciju istraìvao TRINAJSTI] (1987) na otoku Unije kraj Lo{inja i na VelikomPr`njaku kraj Kor~ule. Floristi~ki sastav i analiza te asocijacije na otoku Murteru iokolnim oto~i}ima bili su predmet posebnog rada (PAND@A 2004).

Floristi~ki sastav te asocijacije na otoku Murteru prikazan je u Tablici 6. kojaje sastavljena na temelju 17 fitocenolo{kih snimaka. Ta asocijacija zauzima naro-~ito velike povr{ine u ~itavom ju`nohrvatskom primorju i ponajprije predstavljazna~ajan progresijski stadij u razvoju vazdazelene {umske vegetacije, ~esto poslijepoàra.

Asocijacija Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971

U Hrvatskom primorju prvi je HORVATI] (1958) istraìvao sastojine s alep-skim borom i do{ao do zaklju~ka kako alepski bor ne bi izgra|ivao samostalne{umske asocijacije ve} bi sastojine s alepskim borom predstavljale subasocijacije ilifacijese pojedinih zajednica bu{ika, a svoje gledi{te je zadrào i kasnije (usp. HOR-VATI] 1963). HORVATI] (1958) lu~i sljede}e tipove sastojina s alepskim bo-rom – ”Orneco-Quercetum ilicis pinosum halepensis”, ”Ericeto-Calycotometuminfestae pinosum halepensis”, ”Ericeto-Rosmarinetosum pinosum halepensis” i”Ericeto-Cistetum cretici pinosum halepensis”. U prilog navedenom i{le bi ~injeni-ce kako alepski bor, odnosno njegove {ume, ne uklju~uju u svome floristi~kom sa-stavu niti jednu posebnu vrstu koja bi bila vezana samo za {ume alepskog bora(TRINAJSTI] 1988). [ume alepskog bora poku{alo se shvatiti kao samostalneasocijacije (DE MARCO i CANEVA 1984; NAHAL 1985; TRINAJSTI] 1988).Loisel je mje{ovite {ume alepskog bora, s ve}im ili manjim u~e{}em crnike u fran-cuskome Sredozemlju, izdvojio u posebnu as. Querco ilicis-Pinetum halepensis(usp. TRINAJSTI] 1988).

Glede dosad objavljenih fitocenolo{kih istraìvanja {umske vegetacije Hrvat-skog primorja mogu se razlikovati dvije klimatski uvjetovane asocijacije prema TRI-NAJSTI] (1988) – Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971 i Junipero phoeni-ceae-Pinetum halepensis Trinajsti} 1988, dok je na dolomitnoj podlozi iz razredaErico-Cistetea edafski uvjetovana as. Erico-Pinetum halepensis Krause et al. 1963.

Floristi~ki sastav asocijacije na otoku Murteru prikazan je u Tablici 7. koja jesastavljena na temelju 14 fitocenolo{kih snimaka u kojima su zabiljeène 43 vrste(11-/16/21). Samo ~etiri vrste (Pinus halepensis, Pistacia lentiscus, Quercus ilex iSmilax aspera) zabiljeène su u svih 14 snimaka.

156


Od karakteristi~nih vrsta sveze Oleo-Ceratonion stupnjem nazo~nosti isti~u sevrste Pistacia lentiscus i Myrtus communis, a uz njih nazo~ne su vrste Juniperusphoenicea, J. macrocarpa i Prasium majus. Od karakteristi~nih vrsta reda i razredanazo~no je 14 vrsta me|u kojima se stupnjem nazo~nosti isti~u Quercus ilex i Juni-perus oxycedrus te penja~ice Smilax aspera, Asparagus acutifolius i Clematis flam-mula. Od 23 vrste pratilica samo Coronilla emeroides i Brachypodium retusum suu preko 50 % snimaka. Svojom pokrovno{}u i nazo~no{}u od pratilica isti~e seBrachypodium retusum. Asocijacija {ume alepskog bora razvija se na padinamabrda ju`ne do jugozapadne ekspozicije.

Na otoku Murteru alepski bor se {iri subspontano te as. Querco ilicis-Pinetumhalepensis obrasta ju`ne do jugozapadne padine brda Crnikovac, Mali vr{ak, Velivrh, Gradina, Koko~, Kosma~, ^vrdak, Koroma{nica.

Radi relativno velike sli~nosti u floristi~kome sastavu as. Fraxino orni-Querce-tum ilicis i Ostryo-Quercetum ilicis za njihovo razlikovanje metoda multidimen-zionalnoga skaliranja (Slika 2.) ne daje jasnu sliku razdvajanja te je u takvomslu~aju bolje koristiti klastersku analizu (usp. Slika 3.).

ZAKLJU^AKCONCLUSION

U razdoblju od 1992. do 1996. i 2002. godine obavljena su vegetacijska istra-`ivanja {uma otoka Murtera. Ukupno je napravljeno 96 fitocenolo{kih snimki naosnovi kojih je utvr|eno sedam asocijacija (Rhamno-Paliuretum, Erico-Cistetumcretici, Myrto-Quercetum ilicis, Fraxino orni-Quercetum ilicis, Ostryo-Quercetumilicis, Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae, Querco ilicis-Pinetum halepensis),~etiri sveze (Rhamno-Paliurion, Cisto-Ericion, Quercion ilicis, Oleo-Ceratonion)tri reda (Paliuretalia, Cisto-Ericetalia, Quercetalia ilicis) i tri razreda (Paliuretea,Erico-Cistetea, Quercetea ilicis).

Na snimkama razreda Quercetea ilicis obavljene su dvije metode numeri~keanalize – klasterska analiza i multidimenzionalno skaliranje. Radi relativno velikesli~nosti u floristi~kome sastavu as. Fraxino orni-Quercetum ilicis i Ostryo-Quer-cetum ilicis, za njihovo razlikovanje metoda multidimenzionalnog skaliranja nedaje jasnu sliku razdvajanja te je u takvom slu~aju bolje koristiti klastersku analizu.

LITERATURAREFERENCES

BIRA^, V., 1973: Vegetacija Sr|a i okolice Dubrova~ke rijeke. Acta Bot. Croat. 32: 135-170.BRAUN-BLANQUET, J., 1964: Pflanzensoziologie. Grundzüge der Vegetationskunde. 3. Aufl.

Springer-Verlag. Wien.DE MARCO, CANEVA G., 1984: Analisi sintaxonomica e fitogeografica comparata di alcune

significative cenosi a Pinus halepensis Mill. in Italia. Not. Fitosoc. 19(1): 155-176.

157


FRANJI], J., @. [KVORC, M. PAND@A, B. KEKELI], 2002: [umska vegetacija poluotokaO{trica (Dalmacija, Hrvatska). [um. list 126(9-10): 469-478.

GA@I-BASKOVA, V., M. BEDALOV, 1983: Biljni pokrov Kornatskog oto~ja. Zbornik R. Vi-sianija [iben~anina. Povremena izdanja muzeja grada [ibenika 10: 455-462.

HAYEK, A., 1924-1933: Prodromus florae peninsulae Balkanicae I-III. Berlin-Dahlem.HE]IMOVI], M., 1982: Vegetacija razreda Quercetea ilicis Br.-Bl.1947 na otoku [ipanu. Acta

Bot. Croat. 41: 77-85.HE]IMOVI], M., 1980: Biljni pokrov otoka [ipana. Magistarski rad (mscr.)-PMF, Zagreb.HE]IMOVI], M., 1981: Biljni pokrov Lokruma te {koljeva Bobare i Mrkana s posebnim obzi-

rom na dinamiku vegetacije. Magistarski rad (mscr.)-PMF, Zagreb.HE]IMOVI], S., 1984: Vegetation der Inseln Bobara und Mrkan. Acta Bot. Croat. 43: 109-118.HODAK-HORVATI], N., 1974: Prilog poznavanju flore Hrvatskog primorja. IV. Kongres bio-

loga Jugoslavije, Sarajevo. Rezimei referata 111.HORVAT, I., S. HORVATI], M. GRAÂNIN, G. TOMA@I^, B. MAKSI], 1950: Priru~nik

za tipolo{ko istraìvanje i kartiranje vegetacije. Metodika istraìvanja i kartiranja vegetaci-je. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.

HORVAT, I., V. GLAVA^, H. ELLENBERG, 1974: Vegetation Südosteuropas. Geobotanicaselecta 4. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.

HORVATI], S., 1934: Flora i vegetacija otoka Paga. Prirodosl. Istra`. Jugosl. Akad. 19: 1-372.HORVATI], S., 1939: Pregled vegetacije otoka Raba s gledi{ta biljne sociologije. Prir. Istra`.

Jugosl. Akad. 22: 1-96.HORVATI], S., 1957: Biljnogeografsko ra{~lanjenje kr{a. Kr{ Jugoslavije 5: 35-65.HORVATI], S., 1958: Tipolo{ko ra{~lanjenje primorske vegetacije gariga i borovih {uma. Acta

Bot. Croat. 17: 7-98.HORVATI], S., 1961/62: Novi prilog poznavanju primorske vegetacije gariga i kamenjarskih

pa{njaka. Acta Bot. Croat. 20-21: 243-259.HORVATI], S., 1962: Prilozi poznavanja vegetacije ju`nohrvatskog primorja. Ljetopis JAZU

66: 302-308.HORVATI], S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s op}im pregledom vegetacijskih jedinica

Hrvatskog primorja. Prir. Istra`. Jugosl. Akad. 33. Acta bilogica 4, Zagreb.HORVATI], S., 1963a: Biljnogeografski poloàj i ra{~lanjenje na{eg Primorja u svjetlu suvre-

menih fitocenolo{kih istraìvanja. Acta Bot. Croat. 22: 27-81.HORVATI], S., 1964: Fitocenolo{ke jedinice vegetacije kr{kog podru~ja Jugoslavije kao osno-

va njegovog biljnogeografskog ra{~lanjenja. Acta Bot. Croat. Extraord.,15-35.HORVATI], S., 1967: Fitogeografske zna~ajke i ra{~lanjenje Jugoslavije. U S. Horvati} (ed.):

Analiti~ka flora Jugoslavije 1(1): 23-61.HORVATI], S., 1967a: Analiti~ka flora Jugoslavije 1(1): 1-216.HORVATI], S., TRINAJSTI], I., 1973: Analiti~ka flora Jugoslavije 1(2): 217-420.ILIJANI], LJ., 1970: Expositionsbedingte ökologische Unterschiede in der. Pflanzendecke der

Sonn und Schattenhänge am Lim-Kanal (Istrien). Vegetatio 2 (1-3): 1-27.JASPRICA, N., M. RU[Î], S. KOVAÎ], 2000: Floristi~ki sastav makije somine (as. Pista-

cio-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987) u srednjoj i ju`noj Dalmaciji. Zbornik saèta-ka prio}enja sedmog hrvatskog biolo{kog kongresa, Zagreb. 268-269.

KOVAÎ], S., N. JASPRICA, M. RU[Î], 2001: Floristic characteristic of Phoenician junipermacchia (ass. Pistacio lentisci - Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987) in Central and So-uthern Dalmatia (Croatia). Nat. Croat. 10(2): 73-81.

NAHAL, I., 1985: Taxonomie et aire geographique des Pinus du groupe Halepensis. Seminairesur le Pin d’alep et le Pin brutia dans la sylviculture mediterraneenne. Ciheam 1985: 1-24.

PAND@A, M., 1995: Floristi~ka, fitocenolo{ka i fitogeografska obilje`ja otoka Murtera. Magi-starski rad (mscr.) PMF, Zagreb.

158


PAND@A, M., 1998: Flora of the island of Murter (Central Adriatic). Acta Bot. Croat. 57: 99-122.PAND@A, M., 2003: Vegetacija otoka Murtera. Disertacija PMF, Zagreb.PAND@A, M., 2004: Vegetation of the Phoenician juniper macchia – Pistacio lentisci-Junipere-

tum phoeniceae Trinajsti} 1987 (Oleo-Ceratonion) on the island of Murter and small sur-rounding islands. Nat. Croat. (u tisku).

PAVLETI], ZI., 1973: Flora i vegetacija Bi{eva s posebnim obzirom na biljnogeografski poloàjotoka. Disertacija (mscr.)-PMF, Zagreb.

PAVLETI], ZI., 1979: Fitocenolo{ko-sintaksonomska analiza zimzelenih {uma otoka Bi{eva.Drugi kongres ekologa Jugoslavije, Zadar 2: 853-862.

PAVLETI], ZI., 1984: Caratteristiche della vegetazione sempreverde di alcune isolette delloAdriatico centrale. Not. Fitosoc. 19(1): 55-66.

PAVLETI], ZI., 1985: Sulla composizione floristica dei boschi e delle macchie a leccio (Quer-cetea ilicis) dell’ isola di Bisevo (Dalmazia). Not. Fitosoc. 22: 15-20.

PIGNATTI, S., 1982: Flora d'Italia. I-III. Edagricole, Bologna.PODANI, J., 2001: SYN-TAX 2000. User's manual. Scientia, Budapest.SELETKOVI], Z., Z. KATU[IN, 1992: Klima Hrvatske. U: RAU[, \. (Ur.) [ume u Hrvatskoj.

[umarski fakultet Sveu~ili{ta u Zagrebu, ''Hrvatske {ume'' p.o. Zagreb, 13-18.[EGULJA, N., 1967: Fitocenolo{ka istraìvanja vegetacije na podru~ju sjeveroisto~nogdijela La-

bin{tine u Istri. Magistarski rad (mscr.)-PMF, Zagreb.[EGULJA, N., 1970: Vegetacija sjeveroisto~nog dijela Labin{tine u Istri. Acta Bot. Croat. 29:

157-172.[EGULJA, N., M. BEDALOV, 1984: Beitrag zur Kenntnis der Vegetation des Mosorgebirges

(Mitteldalmatien, Jugoslawien). Acta Bot. Croat. 43: 207-216.[UGAR, I., 1970: Vegetacijski profil kroz U~ku s vegetacijskom kartom tog podru~ja. Mittl.

Ostalp.-Din. Ges. f. Vegetkde. 11: 213-218.[UGAR, I., 1983: Biljnogeografski poloàj i ra{~lanjenost vegetacije Istre u svjetlu najnovijih fi-

tocenolo{kih istraìvanja. Akad. Nauka BiH Radovi 52(21): 517-524.[UGAR, I., 1984: Novi pogledi na biljni pokrov i biljnogeografsku ra{~lanjenost Istre. Acta Bot.

Croat. 43: 225-234.TRINAJSTI], I. 1985: Modello Balcanico-Appenninico della distribuzione altimetrica della ve-

getazione appartenente alla classe Quercetea ilicis Br.-Bl. Not. Fitosoc. 22: 21-30.TRINAJSTI], I. 1965: Vegetacija otoka Krka. Disertacija (mscr.)-PMF, Zagreb.TRINAJSTI], I. 1965a: Istraìvanja zimzelene {umske vegetacije sjevernog Cresa. Acta Bot. Cro-

at. 24: 137-142.TRINAJSTI], I. 1967: Über die Grenze der eumediterranen und submediterranenVegetation

im quarnerisch-liburnischen Teil des ostadriatischen Künstenlandes. Mitt. Ostalp.-Din.Pflanzensociol. Arbeitsgem. 7: 63-66.

TRINAJSTI], I. 1967/68: [umska vegetacija otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 26-27: 43-51.TRINAJSTI], I. 1974-1986: Analiti~ka flora Jugoslavije 1(3)-2(4).TRINAJSTI], I. 1977: Osnovne zna~ajke biljnog pokrova otoka Hvara i njegov fitogeografski

poloàj u okviru evropskog dijela Sredozemlja. Poljopr. [um. Titograd, 23(4): 1-36.TRINAJSTI], I. 1977a: Istraìvanja vegetacije sveze Oleo-Ceratonion Br.-Bl. na otoku Lastovu.

Acta Bot. Croat. 36: 125-134.TRINAJSTI], I. 1978: Razred Paliuretea Trinajsti}, class. nov. U: I. [ugar (ur.) Vegetacijska kar-

ta SR Hrvatske, 1: 43.TRINAJSTI], I. 1982: Die Bedeutung der Hopfenbuche – Ostrya carpinifolia Scop. für die

Pflanzengeographische Begrenzung der Mediterran-montanen Vegetationsstufe auf denAdriatischen Inseln. Studia geobotanica 2: 7-14.

TRINAJSTI], I. 1984: Sulla sintakssonomia della vegetazione sempreverde della classe Querce-tea ilicis Br.-Bl. del litorale adriatico Jugoslavo. Notiziario della societa italiana Fitosocio-logia. Not. Fitosoc. 19(1): 77-98.

159


TRINAJSTI], I. 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene {umske vegetacijerazreda Quercetea ilicis Br.-Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. [um. (Tito-grad), 31(2-3): 71-96.

TRINAJSTI], I. 1986: Fitogeografsko ra{~lanjenje vegetacije isto~nojadranskog sredozemnogpodru~ja – polazna osnovica u organizaciji gospodarenja mediteranskim {umama. Glas.[um. Pokuse. Posebno izdanje 2: 53-67.

TRINAJSTI], I. 1987: Fitocenolo{ko-tipolo{ka analiza sastojine makije somine Juniperus phoe-nicea L. u Hrvatskom primorju. Acta Bot. Croat. 46: 115-121.

TRINAJSTI], I. 1988: O problemu sintaksonomske pripadnosti {uma alepskog bora – Pinushalepensis Miller u jadranskom primorju Jugoslavije. Glas. [um. Pokuse 24: 233-245.

TRINAJSTI], I. 1989: Sintaksonomska analiza vazdazelene {umske vegetacije Crnogorskogprimorja. Poljopr. [um. (Titograd), 35(3-4): 3-11.

TRINAJSTI], I. 1990: [umska vegetacija otoka Bra~a. Glas. [um. Pokuse 26: 183-205.TRINAJSTI], I. 1992: Vegetacija otoka Unija. Oto~ki ljetopis 8: 81-94.TRINAJSTI], I. 1995: Vegetacijske zna~ajke otoka Mljeta. Simpozij prirodne zna~ajke i dru-

{tvena valorizacija otoka Mljeta. Ekolo{ke monografije 6: 247-269.TRINAJSTI], I. 1995a: Sintaksonomska istraìvanja {uma (Quercus ilex L.) u isto~noj Istri, Hr-

vatska. [umarski list 7-8: 223-226.TRINAJSTI], I. 1995b: Plantgeographical Division of Forest Vegetation of Croatia. Ann. Fo-

rest. 20(2): 37-66, Zagreb.TRINAJSTI], I. 1996: Syntaxonomisch – nomenklatorische revision der Ostadriatischen Vege-

tation mit Paliurus (Rhamno-Paliurion) Trinajsti}, nom. nov.). Ann. Mus. civ. Rovereto,Suppl. 2(11): 209-215.

TRINAJSTI], I. 1997: Vazdazelene {ume crnike i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicisH-i} /1956/ 1958) na otoku Cresu (Hrvatska). Radovi 32(2): 13-18

TRINAJSTI], I. 1998: Fitogeografsko ra{~lanjenje klimazonalne {umske vegetacije Hrvatske.[umarski list 122(9-10): 407-421.

TRINAJSTI], I. 1998a: As. Ostryo -Quercetum ilicis Trinajsti} (Quercion ilicis Br.-Bl.) u okoli-ci Rijeke. Prirodoslovna istraìvanja rije~kog podru~ja, 415-418.

TRINAJSTI], I. 2000: Fitocenolo{ke zna~ajke makije somine Pistacio- Juniperetum phoeniceaeTrinajsti} 1987 (Oleo-Ceratonion Br.-Bl.) na obalama Malostonskog zaljeva. Radovi 35(1):5-12.

TRINAJSTI], I., I. [UGAR, 1976: Prilog poznavanju rasprostranjenosti i floristi~kog sastavazimzelenih {uma makije crnike (Orno-Quercetum ilicis) na podru~ju zapadne Istre. ActaBot. Croat. 35: 153-158.

TRINAJSTI], I., J. KAMENJARIN, 1997: Fitocenolo{ko-sintaksonomska analiza {ume ~esmi-ne – Querus ilex L. na Kozjaku kraj Splita. [um. list 117(3-4): 127-131.

TRINAJSTI], I., J. KAMENJARIN, 1998: Fitocenolo{ko-sintaksonomska istraìvanja vazdaze-lenih {uma ~esmine (Quercus ilex L.) na otoku îovu. [um. list 118(5-6): 207-211.

TRINAJSTI], I., Z. CEROVA^KI, 1978: O cenoarealu crnog graba, Ostrya carpinifolia Scop.(Corylaceae) u Hrvatskoj. Biosistematika 4(1): 57-65.

TUTIN, T., N. A. BURGES, A. G. CHATER, J. R. E. EDMONDSON, V. H. HEYWOOD, D.M. MOORE, D. H. VALENTINE, S. M. WALTERS, D. A. WEBB, 1964-1980: Flora Eu-ropaea 1-5. Cambridge University Press.

VAN DER MAAREL, E., 1979: Transformation of cover-abundance values in phytosociologyand its effects on community similarity. Vegetatio 39(2): 97-114.

WEBER H. E., J. MORAVEC, J. P. THEURILLAT, 2002: Codice internazionale di nomencla-tura fitosociologica – 3 edizione. Fitosociologia 39(1): 1-48.

160


FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND

Summary

Investigations of the forest vegetation of Murter island were carried out during the pe-riod 1992-1996 and subsequently additional investigations were performed during 2002,which did not show more significant differences. In total 96 vegetation relevés were madewithin 7 associations (Rhamno-Paliuretum, Erico-Cistemum eretici, Myrto-Quercetum ili-cis, Fraxino orni-Quercetum ilicis, Ostryo-Quercetum ilicis, Pistacio lentisci-Juniperetumphoeniceae, Querco ilicis-Pinetum halapensis, 4 alliances (Rhamno-Paliurion, Cisto-Eri-cion, Quercion ilicis, Oleo-Ceratonion), 3 orders (Paliuretalia, Cisto-Ericetalia, Querceta-lia ilicis) and 3 classes (Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis).

As. Rhamno-Paliuretum Trinajsti} 1995. The most important species for recognitionand differentiation of this association is the Paliurus spina christi which is found in the formof well developed shrubs, together with the abundant Pistacia terebinthus species. This asso-ciation develops on shallow and poor limestone soil and on the base of rocky ground vegeta-tion of the association Stipo-Salvietum officinalis. The association is markedly degraded asthe species Paliurus spina-christi is dominant.

As. Erico-Cistetum cretici H-i} 1958. This association is distributed in the central andsouthern region of the Eu-Mediterranean belt of the Croatian littoral area. It is associatedwith considerably more acrid and more humid local climate. It is characterised by the uni-formity of floristic composition.

As. Myrto-Quercetum ilicis (H-i}) Trinajsti} 1985. Pure, evergreen forests and evergre-en oak maquis develop in the generally warm and relatively arid part of the Adriatic littoralarea. Primarily on the Adriatic islands from Unija and south-western part of Lo{inj in thenorth-west to Locrum and Lastovo in the south-east. Associations of pure evergreen oak for-ests of the Adriatic littoral area correspond to the west-Mediterranean association Vibur-no-Quercetum ilicis. On the island of Murter pure evergreen oak stands form dense and im-passable maquis. This association forms a climatozonal association of Eu-Mediterraneanvegetation zone, which is the most significant forest association of Murter island, and of theentire east-Adriatic littoral area. It developed on the island of Murter by succession from cit-rus shrubs Erico-Cistetum cretici.

As. Fraxino orni-Quercetum ilicis H-i} (1956) 1958. It represents the terminal phaseof the development of forest vegetation in the Eu-Mediterranean zone of the east-Adriaticlittoral area. On Murter island, grazing and felling have entirely eliminated almost all ele-ments which favour development of forest vegetation.

As. Ostryo-Quercetum ilicis Trinajsti} (1965) 1974. The presence of hornbeam in thecomposition of evergreen forest vegetation of Quecetalia ilicis order was considered as asubasociation Orno-Quercetum ilicis ostryetosum, and later as a separate association Os-tryo-Quercetum ilicis. On the Croatian islands this association is quite rare and covers rela-tively limited areas, and consequently every new site on the islands is of interest.

As. Pistacio lentisci-Juniperetum phoeniceae Trinajsti} 1987. This association coversespecially large areas in the entire south-Croatian littoral area and in the first place repre-

161


sents a considerable progressive stage in the development of evergreen forest vegetation,most frequently as an aftermath to forest fires.

As. Querco ilicis-Pinetum halapensis Loisel 1971. Aleppo pine forests on the Murterisland spread subspontaneously and belong to as. Querco ilicis-Pinetum halapensis.

Key words: Paliuretea, Erico-Cistetea, Quercetea ilicis, vegetation relevés, Murter,Croatia

162


[UMSKA VEGETACIJA OTOKA MURTERA · FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND SA@ETAK Vegetacijska...

Documents

Transcript of [UMSKA VEGETACIJA OTOKA MURTERA · FOREST VEGETATION OF MURTER ISLAND SA@ETAK Vegetacijska...