Special report 19/2020: Digitising European Industry: an ambitious … · 2020. 9. 22. · u EU-u...

Tematsko izvješće Digitalizacija europske industrije: ambiciozna inicijativa čiji uspjeh ovisi o kontinuiranoj predanosti EU-a, vlada i poduzeća

HR 2020 19

2

Sadržaj Odlomak

Sažetak I-VIII

Uvod 01-18 Od industrije 1.0 do industrije 4.0 – digitalizacija europske industrije 01-07

Politika i inicijative EU-a povezane s digitalizacijom industrije 08-13

Razina digitalizacije industrije u EU-u 14-18

Opseg revizije i revizijski pristup 19-22

Opažanja 23-78 Digitalizacija europske industrije ima dobar temelj i države članice je podržavaju, ali mjere Komisije imale su ograničen utjecaj na strategije većine država članica koje je Sud posjetio 23-40 Inicijativa za digitalizaciju europske industrije ima dobar temelj, ali nedostaju pojedinosti o predviđenim ishodima i financiranju 24-29

Komisijine aktivnosti potpore državama članicama u osmišljavanju i provedbi njihovih strategija za digitalizaciju industrije imale su ograničen utjecaj u većini država članica koje je Sud posjetio 30-40

Komisija i države članice ne mogu u cijelosti procijeniti napredak u provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije 41-49 Programom Obzor 2020. pruža se potpora inicijativi za digitalizaciju europske industrije 43-44

U slučaju ESI fondova relevantni mehanizmi za prikupljanje podataka upućuju na to da je trenutačno dostupna ograničena količina informacija o inicijativi za digitalizaciju europske industrije 45-49

Komisija je promicala koncept digitalnoinovacijskih centara, ali aktivnosti u državama članicama bile su ograničene 50-64 Komisija je od pokretanja inicijative za digitalizaciju europske industrije uložila napore u pružanje potpore digitalnoinovacijskim centrima, ali u nekim državama članicama ostvarila je malen napredak 52-59

Pristupi koje Komisija i države članice primjenjuju na digitalnoinovacijske centre nisu u potpunosti razrađeni i koordinirani 60-64

3

Radi se na uspostavi prikladnog pravnog okvira, ali dolazi do kašnjenja u postizanju odgovarajuće razine širokopojasne povezanosti za digitalizaciju industrije 65-78 Komisija poduzima mjere kako bi zajamčila prikladan pravni okvir za inicijativu za digitalizaciju europske industrije 66-69

Još nisu postignute odgovarajuće razine širokopojasne povezanosti 70-78

Zaključci i preporuke 79-83

Prilozi Prilog I. – Stupovi inicijative za digitalizaciju europske industrije

Prilog II. – Pregledani projekti

Prilog III. – Preporuke za pojedine zemlje relevantne za inicijativu za digitalizaciju europske industrije

Prilog IV. – Digitalnoinovacijski centri registrirani u katalogu

Prilog V. – Predloženi broj digitalnoinovacijskih centara koje bi države članice trebale imenovati

Pojmovnik, pokrate i skraćeni nazivi

Odgovori Komisije

Revizorski tim

Kronologija

4

Sažetak I Digitalizacija se povezuje s većom uspješnošću poduzeća u područjima produktivnosti, prakse upravljanja, inovacija, rasta i bolje plaćenih radnih mjesta. Prihvaćanje digitalne transformacije stoga ima ključnu ulogu za brojna poduzeća u EU-u kako bi očuvala svoju konkurentnost. Poduzeća u EU-u ne iskorištavaju sve prednosti naprednih tehnologija za uvođenje inovacija. Budući da MSP-ovi čine 99 % poduzeća u EU-u, osobito je važno da vode računa o digitalizaciji.

II U tom je kontekstu Komisija 2016. pokrenula inicijativu za digitalizaciju europske industrije. Cilj je te neobvezujuće inicijative ojačati konkurentnost EU-a u području digitalnih tehnologija i zajamčiti da svako poduzeće u Europi, neovisno o sektoru, lokaciji ili veličini, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija. U sklopu inicijative za digitalizaciju europske industrije predloženo je da se u pet godina od njezina pokretanja 2016. potaknu javna i privatna ulaganja u vrijednosti do 50 milijardi eura. Digitalnoinovacijski centri, koji poduzećima pružaju usluge kao što je stručno znanje o tehnologijama, ispitivanju i umrežavanju, jedan su od ključnih koncepata provedbe inicijative za digitalizaciju europske industrije. Ovim bi se izvješćem građanima EU-a i donositeljima odluka trebala pružiti procjena djelotvornosti mjera EU-a od pokretanja digitalizacije europske industrije, kao i pomoći u jamčenju toga da se osiguraju odgovarajući uvjeti za programsko razdoblje 2021. – 2027.

III Sud je ispitao mjeru u kojoj je EU djelotvorno pružio potporu provedbi nacionalnih strategija za digitalizaciju industrije i digitalnoinovacijskim centrima, pri čemu se usredotočio na tri stupa inicijative za digitalizaciju europske industrije od njih pet. Sud je posebno procijenio je li Komisija djelotvorno pružila potporu državama članicama u izradi i provedbi njihovih strategija za digitalizaciju industrije te procjenjuje li u suradnji s državama članicama provedbu tih strategija. Osim toga, Sud je preispitao potporu Komisije i država članica uspostavi i djelovanju digitalnoinovacijskih centara, kao i je li Komisija utvrđivala i otklanjala regulatorne prepreke koje bi mogle nepovoljno utjecati na provedbu inicijative za digitalizaciju europske industrije te poduzima li Komisija mjere za jamčenje odgovarajuće povezanosti.

IV Sud je utvrdio da je strategija Komisije za potporu digitalizaciji europske industrije imala dobar temelj i da je države članice podržavaju, ali nije sadržavala dovoljno informacija o predviđenim ishodima, pokazateljima rezultata i ciljnim vrijednostima. Time se Komisiji i državama članicama otežava donošenje odluka koje se u većoj mjeri temelje na relevantnim informacijama, kao i bolje usmjeravanje njihovih aktivnosti.

5

Komisija je provela niz aktivnosti u svrhu pružanja smjernica državama članicama, ali nije poticala države članice da izdvoje financijska sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih (ESI) fondova za tu inicijativu. Nije poznat ukupni iznos financijskih sredstava potrebnih za uspostavu i održavanje okvira za potporu digitalizaciji industrije EU-a. U većini država članica koje je Sud posjetio Komisijine aktivnosti potpore imale su ograničen utjecaj.

V Programom Obzor 2020. pruža se potpora provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije te je Sud u svim pregledanim programima za EFRR utvrdio mjere kojima bi se moglo pružiti potporu provedbi te inicijative. Međutim, kad je riječ o ESI fondovima, budući da je inicijativa za digitalizaciju europske industrije pokrenuta sredinom programskog razdoblja 2014. – 2020., ne postoji pravna obveza na temelju koje bi države članice morale pratiti projekte relevantne za tu inicijativu. Stoga u većini država članica mehanizmi prikupljanja podataka ne obuhvaćaju informacije o toj inicijativi, čime se onemogućava praćenje na razini država članica i EU-a. Komisija smatra da bi države članice trebale primjenjivati strukturiraniji pristup kako bi se precizno utvrdilo koja su ulaganja izvršena. To znači da je Komisiji teško prikupiti te informacije kako bi procijenila iznos izvršenih ulaganja u odnosu na planove predviđene komunikacijom o inicijativi za digitalizaciju europske industrije.

VI Komisija je od pokretanja inicijative za digitalizaciju europske industrije provela niz aktivnosti osmišljenih s ciljem potpore uspostavi i djelovanju digitalnoinovacijskih centara. Međutim, aktivnosti koje su provele države članice koje je Sud posjetio bile su ograničene. Nakon četiri godine od pokretanja inicijative za digitalizaciju europske industrije digitalnoinovacijski centri i dalje imaju ograničen pristup financijskim sredstvima, Sud je naišao na primjere njihove nekoordinirane uspostave te, izuzevši aktivnosti koje se financiraju iz programa Obzor 2020., na razini EU-a nije uspostavljen detaljan okvir praćenja za te centre. Komisija je za razdoblje 2021. – 2027. predložila novi program Digitalna Europa, kojim se predviđaju kriteriji na temelju kojih bi države članice odabirale „europske digitalnoinovacijske centre”, kao i kriteriji za praćenje njihovih aktivnosti u slučajevima u kojima primaju potporu iz takvih programa. U lipnju 2020. taj je predloženi program i dalje bio u fazi rasprave.

VII Komisija je nastavila poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se zajamčio prikladan pravni okvir, preispitujući sve zakonodavne akte utvrđene u komunikaciji o inicijativi za digitalizaciju europske industrije. Ključnu ulogu za tu inicijativu ima i kvalitetna širokopojasna povezanost (tema koja je obrađena u jednom prethodnom tematskom izvješću Suda – br. 12/2018), posebice nakon izbijanja pandemije COVID-19 2020. godine. Tijekom posljednjih nekoliko godina poduzeća mogu ostvariti koristi od postojanog povećanja pokrivenosti ultrabrzim širokopojasnim mrežama.

6

Međutim, neke države članice vjerojatno neće ispuniti sve ciljne vrijednosti EU-a za 2020., a čini se da će dostizanje ciljnih vrijednosti za gigabitno društvo do 2025. biti još zahtjevniji zadatak. Uz pokrivenost ključnu ulogu za uspješnu digitalizaciju industrije u EU-u ima i upotreba internetskih mreža u poduzećima. Međutim, stopa upotrebe brzih širokopojasnih mreža uvelike se razlikuje među poduzećima ovisno o njihovoj veličini te je 2016. samo 46 % malih poduzeća bilo pretplaćeno na brzi širokopojasni internet.

VIII Sud je na temelju tih zaključaka preporučio Komisiji da u suradnji s državama članicama:

o ponudi potporu državama članicama u utvrđivanju iznosa financijskih sredstava koja im nedostaju i skrene njihovu pozornost na raspoloživa financijska sredstva EU-a;

o poboljša praćenje inicijative za digitalizaciju europske industrije utvrđivanjem odgovarajućih pokazatelja rezultata i praćenjem potrošnje sredstava;

o definira, koordinira i donese okvir za mrežu europskih digitalnoinovacijskih centara kojom bi bile obuhvaćene sve regije u Europi; te

o poduzme dodatne mjere kako bi pružila potporu dostizanju odgovarajućih razina širokopojasne povezanosti.

7

Uvod

Od industrije 1.0 do industrije 4.0 – digitalizacija europske industrije

01 Tehnološka dostignuća pokreću industrijski razvoj. Na slici 1. prikazano je kako je industrija napredovala u posljednjih 250 godina počevši od mehanizacije i parnih strojeva preko proizvodnje na pokretnoj traci pa sve do uvođenja industrijske robotike i automatizirane proizvodnje početkom 1970-ih.

Slika 1. – Faze industrijske revolucije

© Shutterstock / elenabsl.

INDUSTRIJA 1.0

Mehanizacija,parni pogon,tkalački stroj

INDUSTRIJA 2.0

Masovna proizvodnja, proizvodna traka, električna energija

INDUSTRIJA 3.0

Automatizacija, računala i elektronika

INDUSTRIJA 4.0

Kiberfizički sustavi, internet stvari,

mreže

1784. 1870. 1969. DANAS

INDUSTRIJSKA REVOLUCIJATRANSFORMACIJA INDUSTRIJE I INOVACIJE

8

02 Četvrti val industrijske revolucije (često nazvan „industrija 4.0”) obuhvaća sve vrste industrija i gospodarskih sektora. Zahvaljujući tome poduzeća bi mogla imati veću kontrolu nad svojim proizvodima: primjerice, imaju veću mogućnost usmjeriti proizvode na sve individualnije zahtjeve potrošača. Tom povećanom kontrolom mogao bi biti obuhvaćen cjelokupni vijek proizvoda, od izrade koncepta, razvoja i proizvodnje preko isporuke krajnjem potrošaču, pružanja podrške nakon prodaje pa sve do recikliranja.

03 Temelj te četvrte industrijske revolucije čini dostupnost svih relevantnih informacija o svim elementima proizvodnje u stvarnom vremenu. Time bi se poduzećima mogla pružiti prilika da prilagode i optimiziraju svoje procese u skladu s različitim kriterijima, kao što su troškovi, dostupnost i potrošnja resursa. Kvalitetna širokopojasna povezanost stoga je ključni preduvjet da bi se omogućio protok informacija u stvarnom vremenu i da bi poduzeća ostvarila koristi od najnovije industrijske revolucije.

04 Na slici 2. prikazani su glavni sastavni dijelovi industrije 4.0., počevši od računalstva u oblaku preko velike količine podataka i analitike pa sve do robotike i interneta stvari1.

1 Više informacija o različitim sastavnim dijelovima industrije 4.0. dostupno je u pojmovniku.

9

Slika 2. – Primjeri različitih sastavnih dijelova industrije 4.0

Izvor: Sud.

05 Digitalna transformacija industrije, odnosno digitalizacija, više je nego samo nabava nove IT opreme i sustava. Ona uključuje iskorištavanje mogućnosti koje pružaju nove tehnologije kako bi se preispitao svaki aspekt poslovnog procesa. Otvorenost prema digitalnoj transformaciji ima ključnu ulogu za brojna poduzeća u EU-u ako žele očuvati svoju konkurentnost. Prema procjenama iz studija digitalizacija proizvoda i usluga industrijskom će sektoru u Europi u sljedećih pet godina donijeti više od 110 milijardi eura prihoda godišnje2. Prema jednoj studiji Europske investicijske banke (EIB) digitalizacija se povezuje s većom uspješnošću poduzeća u područjima produktivnosti, prakse upravljanja, inovacija, rasta i bolje plaćenih radnih mjesta3.

06 Poduzeća u EU-u ne iskorištavaju sve prednosti naprednih tehnologija za uvođenje inovacija te se razina primjene naprednih tehnologija u industriji razlikuje od

2 Na primjer, revizorsko društvo PwC: „Opportunities and Challenges of the industrial

internet” (2015.) i konzultantsko društvo Boston Consulting Group: „The future of productivity and growth in manufacturing industries” (2015.).

3 Europska investicijska banka – „Who is prepared for the new digital age? – Evidence from the EUB Investment Survey”, veljača 2020.

Industrija 4.0

Internet stvari Računalstvo u oblaku

iračunalstvo

visokih performansi

Robotika

Umjetna inteligencija

5GVelika količina

podataka i analitika

Kibersigurnost

Aditivna proizvodnja

Kiberfizičkisustavi

10

sektora do sektora, kao i među zemljama i regijama EU-a4. Velike razlike postoje i između velikih poduzeća i malih i srednjih poduzeća (MSP). Na primjer, 54 % velikih poduzeća bilježi visok stupanj digitalizacije u odnosu na tek 17 % MSP-ova5.

07 Budući da MSP-ovi čine 99 % poduzeća u EU-u6, osobito je važno da pronađu odgovor na izazov digitalizacije. Prema jednoj studiji EIB-a7 rashodi europskih MSP-ova za digitalizaciju iznosili su 2018. otprilike 57 milijardi eura, što čini 30 % ukupnih godišnjih rashoda za informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u Europi8. Očekuje se da će rashodi MSP-ova za digitalizaciju naglo porasti i do 2022. dosegnuti 65 milijardi eura (vidjeti sliku 3.), iako bi izbijanje pandemije COVID-19 moglo uvelike utjecati na taj iznos9.

Slika 3. – Procijenjeni rast godišnjih rashoda MSP-ova za digitalizaciju

Izvor: Sud, prilagođeno na temelju izvješća EIB-a; podatke je prikupilo društvo Gartner.

4 https://ec.europa.eu/growth/industry/policy/advanced-technologies_en

5 Europska komisija (2017.), „Roundtable on Digitising European Industry: Working Group 1 – Digital Innovation Hubs”, str. 4.

6 https://ec.europa.eu/growth/smes_en

7 European Investment Bank, „Financing the digitalisation of small and medium-sized enterprises: The enabling role of digital innovation hubs”, 14. studenoga 2019.

8 EIB razlikuje dvije vrste rashoda za IKT: tradicionalne rashode za opremu i povezivanje i sl. te rashode za projekte digitalne „optimizacije i transformacije”.

9 Izvješće društva IDC o tržišnoj prognozi „COVID-19 Impact on European ICT Markets – Mid-March 2020 View”.

57 mlrd. eura

191 mlrd. eura217 mlrd. eura

65 mlrd. eura

2018. 2022.

Trend rasta

Ukupni rashodi za IKT

Rashodi za digitalizaciju

https://ec.europa.eu/growth/industry/policy/advanced-technologies_enhttps://ec.europa.eu/growth/smes_enhttps://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prEUR146133320https://www.idc.com/getdoc.jsp?containerId=prEUR146133320

11

Politika i inicijative EU-a povezane s digitalizacijom industrije

08 Strategija Europa 2020. strategija je EU-a za razdoblje 2010. – 2020. Jednu od „vodećih inicijativa” u okviru te strategije čini „Digitalna agenda za Europu”10 koja je osmišljena s ciljem ostvarivanja održivih gospodarskih i društvenih koristi zahvaljujući jedinstvenom digitalnom tržištu. Komisija je u tom kontekstu 2015. pokrenula strategiju EU-a za jedinstveno digitalno tržište11.

09 U travnju 2016. Komisija je u sklopu strategije za jedinstveno digitalno tržište i uz podršku Vijeća12 pokrenula inicijativu pod nazivom „Digitalizacija europske industrije”13. Industrija je područje u kojem je uloga EU-a ograničena na pružanje potpore državama članicama u mjerama koje one provode14. Predmetna inicijativa stoga se ne temelji na uredbi EU-a već na Komisijinoj „komunikaciji”, pri čemu je cilj Komisije pružiti potporu državama članicama u osmišljavanju i provedbi vlastitih strategija za digitalizaciju. Komisija smatra da joj je odluka da upotrijebi komunikaciju omogućila da brzo uspostavi suradnju s državama članicama i privatnim sektorom, iako joj komunikacija ne daje nikakve regulatorne ovlasti. Cilj je te neobvezujuće inicijative ojačati konkurentnost EU-a u području digitalnih tehnologija i zajamčiti da svako poduzeće u Europi, neovisno o sektoru, lokaciji ili veličini, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija. Prema relevantnoj komunikaciji očekuje se da će se inicijativom za digitalizaciju europske industrije u pet godina od njezina pokretanja 2016. potaknuti javna i privatna ulaganja u vrijednosti do 50 milijardi eura na razini EU-a, država članica i regija. U njoj se izričito navodi iznos financijskih sredstava EU-a u okviru izravnog upravljanja, ali ne i iznos drugih financijskih sredstava EU-a.

10 Inicijativa za digitalizaciju europske industrije nadovezuje se na nacionalne inicijative za digitalizaciju industrije i nadopunjava ih te je strukturirana oko pet glavnih stupova (vidjeti sliku 4., dodatno pojašnjenje svakog stupa dostupno je u Prilogu I.).

10 Europska komisija, COM(2010) 245 final/2 od 26.8.2010., „A Digital Agenda for Europe”,

Bruxelles.

11 Europska komisija, COM(2015) 192 final od 6.5.2015., „Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu”, Bruxelles.

12 Vijeće Europske unije (2015.), 9340/15, Zaključci o digitalnoj transformaciji europske industrije, 29.5.2015.

13 Europska komisija (2016.), COM(2016) 180 final od 19.4.2016., „Digitalizacija europske industrije – Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta”, Bruxelles.

14 UFEU, članak 6.

12

Slika 4. – Stupovi inicijative za digitalizaciju europske industrije

Izvor: Sud, prilagođeno na temelju podataka Europske komisije.

11 Na razini EU-a najvažniju ulogu u digitalizaciji i industrijskoj politici imaju sljedeće glavne uprave Komisije:

o Glavna uprava za komunikacijske mreže, sadržaje i tehnologije (GU CNECT), koja vodi i koordinira inicijativu za digitalizaciju europske industrije. Odgovorna je za relevantnu politiku i pruža određenu financijsku potporu u okviru programa EU-a za istraživanja i inovacije Obzor 2020., kojim izravno upravlja Komisija;

o Glavna uprava za tržišno natjecanje (GU COMP), koja je odgovorna za utvrđivanje i provedbu politike tržišnog natjecanja za EU;

o Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (GU EMPL), koja je odgovorna za politiku EU-a u području zapošljavanja, socijalnih pitanja, vještina, mobilnosti radne snage i povezane programe EU-a za financiranje koje provode države članice i za koje se pruža potpora iz ESF-a u okviru podijeljenog upravljanja;

o Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike (GU GROW), koja je odgovorna za dovršavanje uspostave unutarnjeg tržišta robe i usluga;

5.

1.

2.

3.

4.

1. Europska platforma

nacionalnih inicijativa za digitalizaciju

industrije

2.Digitalne

inovacije za sve: digitalnoinovacijski

centri

3.Jačanje vodećeg položaja s pomoću partnerstava i industrijskih platformi

4.Regulatorni

okvir prikladan zadigitalno doba

5.Pripremanje građana Europe za digitalnu budućnost

13

o Glavna uprava za regionalnu i urbanu politiku (GU REGIO), koja je odgovorna za jačanje gospodarske, socijalne i teritorijalne kohezije u EU-u s pomoću programa EFRR-a i Kohezijskog fonda koje države članice provode u okviru podijeljenog upravljanja; te

o Glavna uprava za istraživanje i inovacije (GU RTD), koja snosi glavnu odgovornost za program Obzor 2020.

12 Komisija je 2018. predložila prvi program Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.15, odnosno uredbu koja uključuje proračun od 9,2 milijarde eura kojim bi izravno upravljala Komisija i čiji je cilj doprinijeti inicijativi za digitalizaciju europske industrije. Riječ je o dodatnim financijskim sredstvima uz ona koja su dostupna za digitalizaciju industrije za razdoblje 2021. – 2027., kao što su sredstva iz programa Obzor Europa i ESI fondova. Program će biti usmjeren na pet područja: računalstvo visokih performansi, umjetnu inteligenciju, kibersigurnost i povjerenje, napredne digitalne vještine te uvođenje, najbolju uporabu digitalnih kapaciteta i interoperabilnost. U skladu s tim prijedlogom Komisija planira izdvojiti otprilike 10 % financijskih sredstava za europske digitalnoinovacijske centre s ciljem jačanja kapaciteta u cijelom EU-u. Ti će se digitalnoinovacijski centri sufinancirati s državama članicama kao stručni centri osmišljeni kako bi pomagali lokalnim poduzećima u digitalnom razvoju.

13 U travnju 2020. Vijeće i Komisija Parlamentu su zajedno predstavili „Plan za oporavak” od pandemije COVID-19 s krajnjim ciljem izgradnje otpornije, održivije i pravednije Europe16. U tom se planu navodi da digitalna transformacija, uz zelenu tranziciju, ima „središnju i prioritetnu ulogu u ponovnom pokretanju i modernizaciji našega gospodarstva”.

Razina digitalizacije industrije u EU-u

14 Komisija je u svrhu praćenja napretka država članica u digitalizaciji 2014. godine uvela indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI), složeni indeks u kojem se

15 COM(2018) 434, Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi programa

Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027.

16

https://www.consilium.europa.eu/media/43 384/roadmap-for-recovery-final-21.4.2020.pdf

https://www.consilium.europa.eu/media/43384/roadmap-for-recovery-final-21-04-2020.pdfhttps://www.consilium.europa.eu/media/43384/roadmap-for-recovery-final-21-04-2020.pdf

14

objedinjuju relevantni pokazatelji uspješnosti Europe u području digitalizacije i prati napredak država članica u području digitalne konkurentnosti.

15 DESI se sastoji od pokazatelja koji obuhvaćaju pet glavnih „dimenzija”17: (1) povezanost;

(2) ljudski kapital;

(3) upotreba internetskih usluga;

(4) integracija digitalne tehnologije; i

(5) digitalne javne usluge.

16 Sud smatra da su najrelevantnije dimenzije za digitalizaciju europske industrije „povezanost”, „ljudski kapital” i „integracija digitalne tehnologije”. Na slici 5. vidljivo je da se razina digitalizacije razlikuje od države članice do države članice.

Slika 5. – Indeks DESI za 2020. godinu

Izvor: Sud, na temelju indeksa DESI.

17 Pojedinosti o metodologiji za izračun indeksa dostupne su na

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/desi

0

10

20

30

40

50

60

70

80

FI SE DK NL MT IE EE UK BE LU ES DE AT LT EU FR SI CZ LV PT HR HU SK PL CY IT RO EL BG

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/desi

15

17 Međunarodnom inačicom indeksa DESI (I-DESI)18 pruža se cjelokupna procjenapoložaja EU-a u odnosu na 17 drugih gospodarstava (vidjeti sliku 6.).

Slika 6. – Indeks I-DESI za 2018. godinu

Napomena: vrijednosti nisu izravno usporedive s vrijednostima u okviru indeksa DESI jer nije bilo moguće prikupiti sve pokazatelje za sve zemlje.

Izvor: Europska komisija.

18 Indeks DESI nadopunjava se profilima zemalja koje Komisija objavljuje nagodišnjoj razini, u okviru kojih se kvantitativni dokazi prikupljeni na temelju pokazatelja indeksa DESI kombiniraju s podatcima o politikama pojedinačnih zemalja i najboljom praksom19. Zasebna analiza obavljena posebno u vezi s inicijativom za digitalizaciju

18 „International Digital Economy and Society Index 2018”, SMART 2017/0052, završno izvješće. ISBN 978. – 92.-79. – 85. 699. – 0..

19 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/countries-performance-digitisation

39,7

41,5

43,1

44,9

45,3

47,0

47,5

49,6

55,6

58,9

65,8

66,7

67,0

67,8

68,5

70,8

72,7

73,0

74,0

75,2

0 20 40 60 80

Brazil

Turska

Meksiko

Čile

Kina

4 države članice EU-a s najlošijim rezultatom

Rusija

Srbija

Izrael

Prosjek EU-a

Novi Zeland

SAD

Kanada

Australija

Japan

Švicarska

Island

Norveška

4 države članice EU-a s najboljim rezultatom

Južna Koreja

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/countries-performance-digitisation

16

europske industrije dostupna je u nizu izvješća za pojedine zemlje koja je naručila Komisija i koja su objavljena u listopadu/studenome 2017.20 i srpnju 2019.21

20

21

https://ec.europa.eu/futurium/en/implementing-digitising-european-industry-actions/national-initiatives-digitising-industry

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/workshop-monitoring-progress-n ational-initiatives-digitising-industry

https://ec.europa.eu/futurium/en/implementing-digitising-european-industry-actions/national-initiatives-digitising-industryhttps://ec.europa.eu/futurium/en/implementing-digitising-european-industry-actions/national-initiatives-digitising-industryhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/workshop-monitoring-progress-national-initiatives-digitising-industryhttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/workshop-monitoring-progress-national-initiatives-digitising-industry

17

Opseg revizije i revizijski pristup 19 Sud je ispitao djelotvornost mjera EU-a za potporu nacionalnim strategijama zadigitalizaciju industrije i digitalnoinovacijskim centrima. U tom kontekstu revizija je bila usmjerena na tri stupa inicijative za digitalizaciju europske industrije od njih pet (vidjeti sliku 4. i Prilog I.): 1. stup – „europska platforma nacionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije”, 2. stup – „digitalne inovacije za sve: digitalnoinovacijski centri” i 4. stup – „regulatorni okvir prikladan za digitalno doba”. Sud je stoga analizirao sljedeće:

o je li Komisija djelotvorno pružala potporu državama članicama u osmišljavanju iprovedbi njihovih strategija za digitalizaciju industrije;

o je li Komisija u suradnji s državama članicama procijenila provedbu nacionalnihstrategija;

o je li potpora Komisije i država članica uspostavi i djelovanju digitalnoinovacijskihcentara bila djelotvorna; i

o je li Komisija djelotvorno doprinijela uspostavi okvira kojim se potiče digitalizacijaindustrije na način da je otklonila moguće regulatorne prepreke i pružila pomoćdržavama članicama u omogućavanju odgovarajuće povezivosti.

20 Revizijske aktivnosti Suda uključivale su ispitivanje dokumenata relevantnih zainicijativu za digitalizaciju europske industrije, kao i strukturirane razgovore s osobljem Komisije, nacionalnih/regionalnih tijela i digitalnoinovacijskih centara te s dionicima u državama članicama. Sud je posjetio četiri države članice: Njemačku, Mađarsku, Poljsku i Portugal te je prikupio informacije od 28 digitalnoinovacijskih centara u tim državama članicama. Sud je odabrao te države članice kako bi se pružio uravnotežen pogled u smislu napretka u digitalizaciji njihove industrije i u smislu zemljopisne raširenosti.

21 Osim toga, Sud je pregledao osam operativnih programa za razdoblje2014. – 2020. (programi) i obavio razgovore s osobljem Komisije i relevantnih upravljačkih tijela o tome na koji način pružaju potporu inicijativi za digitalizaciju europske industrije. Sud je ujedno pregledao devet projekata odabranih iz tih programa u svrhu stjecanja razumijevanja o tome kako su se financijska sredstva EU-a upotrebljavala za unaprjeđenje digitalizacije industrije u državama članicama (vidjeti sliku 7. i Prilog II.).

18

Slika 7. – Pregledani projekti

Izvor: Sud.

22 EU ulaže znatne iznose financijskih sredstava u potporu poduzećima, posebice MSP-ovima, u njihovu digitalnom razvoju kako bi im pomogao da ostanu konkurentna na globalnom tržištu. Taj je cilj postao još važniji kao posljedica izbijanja pandemije COVID-19 i potrebe za ponovnim jačanjem gospodarstava. Ovim bi se izvješćem građanima EU-a i donositeljima odluka trebala pružiti procjena djelotvornosti mjera EU-a od pokretanja digitalizacije europske industrije, kao i pomoći u jamčenju toga da se osiguraju odgovarajući uvjeti za programsko razdoblje 2021. – 2027.

Zemlja: MađarskaCilj: razvoj i primjena alata i usluga za transnacionalno upravljanje inovacijama i prijenos tehnologija radi poticanja suradnje u središnjoj Europi.Ukupni trošak: 1 705 012 eura

Zemlja: MađarskaCilj: uvođenje integriranog sustava poslovanja i umjetne inteligencije radi unaprjeđenja automatizacije procesa i povećanja kvalitete konačnih proizvoda.Ukupni trošak: 749 376 eura(planirano)

Zemlja: PoljskaCilj: proširenje poslovanja novoosnovanih poduzeća.Ukupni trošak: 2 783 371 euro (planirano)

Zemlja: PortugalCilj: ulaganje u automatizaciju / robotizaciju u svrhu unaprjeđenja proizvodnje.Ukupni trošak: 2 947 841 euro

Zemlja: PortugalCilj: uspostava novog industrijskog postrojenja u kojem se primjenjuju načela industrije 4.0.Ukupni trošak: 879 818 eura

Zemlja: NjemačkaCilj: izgradnja centra za tehnologiju i znanje radi bolje prilagodbe potrebama budućeg tržišta Ukupni trošak: 6 972 959 eura

Zemlja: PoljskaCilj: istraživanje inovativnih rješenja za digitalizaciju proizvoda i procesa proizvodnje u srednjim poduzećima.Ukupni trošak: 78 149 eura

Zemlja: NjemačkaCilj: razvoj i pružanje usluga usmjerenih na potražnju u svrhu inovacija u industriji i proizvodnji zahvaljujući digitalizaciji i umrežavanju procesa stvaranja vrijednosti.Ukupni trošak: 1 399 986 eura

Zemlja: NjemačkaCilj: pružanje savjetodavnih usluga MSP-ovima.Ukupni trošak: 2 568 848 eura

19

Opažanja

Digitalizacija europske industrije ima dobar temelj i države članice je podržavaju, ali mjere Komisije imale su ograničen utjecaj na strategije većine država članica koje je Sud posjetio

23 Sud je ispitao je li Komisija: o osmislila utemeljenu inicijativu za digitalizaciju industrije EU-a, uključujući

primjerene ciljeve i podatke o financiranju, koja je stekla potporu država članica, industrije i drugih dionika;

o pružila državama članicama savjete i smjernice o relevantnim pitanjima, uključujući vještine, financiranje i tehnološka dostignuća kao što su umjetna inteligencija, velika količina podataka, 5G mreža, lanac blokova, računalstvo u oblaku i kibersigurnost.

Inicijativa za digitalizaciju europske industrije ima dobar temelj, ali nedostaju pojedinosti o predviđenim ishodima i financiranju

24 Inicijativa Komisije za digitalizaciju europske industrije temelji se na raznim nacionalnim i regionalnim inicijativama za digitalizaciju industrije te na nizu različitih studija i savjetovanja s dionicima. Na primjer, niz predstavnika industrije pružio je doprinos za sastanak skupine vanjskih dionika održan u studenome 2015. u okviru priprema za komunikaciju o digitalizaciji europske industrije, potvrđujući da je inicijativa za digitalizaciju europske industrije relevantna i poduprijevši iznesene prijedloge, kao što su digitalnoinovacijski centri.

25 Tijekom posjeta državama članicama koje je Sud obavio tijela, predstavnici industrije i dionici s kojima su obavljeni razgovori izrazili su podršku inicijativi za digitalizaciju europske industrije uz stajalište da je riječ o djelotvornom odgovoru na potrebe poduzeća u pogledu digitalizacije, posebice MSP-ova.

26 Inicijativa za digitalizaciju europske industrije inicijativa je na visokoj razini kojom se pokazuje potreba za javnom intervencijom, kao i način na koji su razne mjere u okviru politika međusobno povezane. Međutim, u okviru te inicijative nisu utvrđeni predviđeni ishodi (rezultati i učinci), kao ni odgovarajući pokazatelji rezultata i ciljne vrijednosti. Osim toga, ni komunikacija o inicijativi za digitalizaciju europske industrije

20

ni povezani dokumenti nisu sadržavali smjernice za države članice o načinu na koji bi tu inicijativu trebalo provesti u državama članicama i njihovim regijama.

27 Jedan od glavnih ciljeva inicijative za digitalizaciju europske industrije odnosi sena uložene resurse: cilj je u petogodišnjem razdoblju od 2016. nadalje potaknuti javna i privatna ulaganja u vrijednosti od gotovo 50 milijardi eura za aktivnosti u okviru te inicijative (vidjeti odlomak 09.). Nije poznat ukupni iznos financijskih sredstava potrebnih za uspostavu i održavanje okvira za potporu digitalizaciji industrije EU-a.

28 Osim obveze da se u okviru programa Obzor 2020. 500 milijuna eura usmjeri nadigitalnoinovacijske centre i 5 milijardi eura na javno-privatna partnerstva (JPP)22, digitalne industrijske platforme i ekosustave u područjima kao što su umjetna inteligencija, robotika, fotonika, 5G mreža, računalstvo visokih performansi i internet stvari, navedene su tek ograničene pojedinosti o raspodjeli financiranja između javnih i privatnih ulaganja. U komunikaciji se navodi da se za potporu predmetnoj inicijativi mogu upotrebljavati ESI fondovi i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU). Međutim, kad je riječ o dostupnim iznosima financijskih sredstava, detaljni podatci navode se samo za program Obzor 2020. te nije istaknuto da je za ulaganja u digitalizaciju u razdoblju 2014. – 2020. dostupno gotovo 20 milijardi eura iz ESI fondova, posebice iz EFRR-a. Tijela država članica s kojima je Sud obavio razgovore izrazila su zabrinutost kad je riječ o tome kako će aktivnosti povezane s inicijativom za digitalizaciju europske industrije financirati i iz javnih i iz privatnih izvora.

29 Sud je u jednom prethodnom tematskom izvješću skrenuo pozornost na rizik odtoga da najave o politikama na visokoj razini dovedu do očekivanja koja su veća od onoga što je moguće postići23. Prema navodima Komisije sve države članice ulažu u digitalnu transformaciju industrije. Međutim, Komisija smatra da bi države članice trebale primjenjivati strukturiraniji pristup kako bi se precizno utvrdilo koja su ulaganja izvršena.

22 Više informacija o ispitivanju javno-privatnih partnerstava koje je Sud obavio dostupno je u tematskom izviješću br. 9/2018 „Javno-privatna partnerstva u EU-u: brojni nedostatci i ograničene koristi”.

23 Tematsko izvješće Suda br. 5/2017 „Nezaposlenost mladih – donose li politike EU-a promjene?”, odlomci 78. i 159.

21

Komisijine aktivnosti potpore državama članicama u osmišljavanju i provedbi njihovih strategija za digitalizaciju industrije imale su ograničen utjecaj u većini država članica koje je Sud posjetio Smjernice Komisije državama članicama

30 Indeks DESI i povezani profili zemalja (vidjeti odlomak 18.) glavni su instrument koji Komisija upotrebljava za praćenje napretka i utvrđivanje nedostataka u strategijama država članica za digitalizaciju njihovih industrija. Komisija u tim izvješćima utvrđuje glavne razlike između najuspješnijih država članica i/ili regija i onih čija je uspješnost ispod prosjeka. Osim toga, u tim se izvješćima državama članicama predlažu mjere osmišljene radi poticanja digitalne transformacije.

31 Komisija ujedno sve više upotrebljava proces europskog semestra kako bi potaknula države članice da odgovore na izazove povezane s digitalizacijom, i to uglavnom u okviru preporuka za pojedinu zemlju. Broj preporuka za pojedinu zemlju koje su relevantne za inicijativu za digitalizaciju europske industrije s vremenom se povećava te su do 2020. takvim preporukama obuhvaćene sve države članice (vidjeti Prilog III.).

32 Komisija je povrh procesa iznošenja preporuka za pojedine zemlje provela niz aktivnosti osmišljenih kako bi se državama članicama pomoglo da razviju i provedu vlastite inicijative za digitalizaciju europske industrije (vidjeti okvir 1.).

22

Okvir 1.

Smjernice Komisije državama članicama za osmišljavanje njihovih nacionalnih strategija za digitalizaciju industrije

Komisija je provela niz aktivnosti kako bi pružila potporu državama članicama u naporima koje ulažu u osmišljavanje strategija za vlastite industrije. Najvažnije aktivnosti bile su sljedeće:

o Uspostava radnih skupina za aspekte povezane s digitalizacijom europske industrije i sastanci koji su potom održani:

o 1. radna skupina: digitalnoinovacijski centri, ulaganja i vještine;

o 2. radna skupina: javno-privatna partnerstva; i

o 3. radna skupina: digitalne industrijske platforme i standardizacija.

o Forumi za dionike u području digitalizacije industrije održani 2017. u Essenu, 2018. u Parizu i 2019. u Madridu;

o godišnja konferencija digitalnoinovacijskih centara održana 2018. u Varšavi;

o analiza nacionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije provedena 2017. i izvješća za pojedine zemlje iz 2019. o praćenju napretka nacionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije;

o smjernice pružene preko javno-privatnih partnerstava povezane s tehnologijama u nastajanju kao što su 5G mreža, kibersigurnost, robotika i sl. Trenutačno postoji deset ugovornih JPP-ova koji su strateški važni za europsku industriju; i

o izvješća i studije o tehnologijama u nastajanju kao što su umjetna inteligencija, velika količina podataka, 5G mreža, lanac blokova, računalstvo u oblaku i kibersigurnost, koji su objavljeni na internetskim stranicama Komisije posvećenima jedinstvenom digitalnom tržištu (https://ec.europa.eu/digital-single-market/).

33 Države članice razmjenjuju iskustva i primjere dobre prakse ponajprije na događanjima kao što su europski forumi dionika, okrugli stolovi i sastanci na visokoj razini o upravljanju. Međutim, Sud je utvrdio da ni Komisija ni posjećene države članice ne razmjenjuju iskustva u vezi sa svojim pristupima digitalnoj transformaciji industrije koji su se pokazali neuspješnima. To je moglo biti korisno za druge države članice koje rade na osmišljavanju i provedbi svojih strategija jer bi ih spriječilo da ponove iste pogreške.

https://ec.europa.eu/digital-single-market/

23

Mogućnost pružanja potpore iz ESI fondova za inicijativu za digitalizaciju europske industrije

34 Unatoč potencijalnog dostupnog iznosa od 20 milijardi eura iz ESI fondova (vidjeti odlomak 28.) Komisija nije stupila u kontakt ni s jednim od osam upravljačkih tijela s kojima je Sud obavio razgovore kako bi pružila smjernice o uporabi tog izvora financiranja za potporu inicijativi za digitalizaciju europske industrije. Dva upravljačka tijela navela su da nisu bila svjesna toga da ta inicijativa postoji prije nego što je Sud stupio u kontakt s njima u okviru ove revizije.

35 U razdoblju 2014. – 2020. iz ESI fondova pruža se potpora za 11 tematskih ciljeva. Sud smatra da je tematski cilj br. 11 „jačanje institucionalnih kapaciteta javnih tijela i dionika te učinkovite javne uprave” mogao biti temelj za potporu državama članicama iz ESI fondova za osmišljavanje strategija za digitalizaciju industrije ili za jačanje institucionalnih kapaciteta za izradu mjera povezanih s digitalizacijom europske industrije. Međutim, Komisija nije skrenula pozornost država članica na tu mogućnost.

Utjecaj Komisije na strategije država članica za digitalizaciju

36 Komisija je državama članicama pružila opće smjernice (odlomci 30. – 33.). Međutim, uz iznimku dostavljanja odgovora na zahtjev jedne države članice (vidjeti sljedeći odlomak), nije predložila nikakve mjere koje bi se posebno odnosile na povećanje uspješnosti država članica koje imaju slabije rezultate u okviru indeksa DESI.

37 Jedan je od nekolicine instrumenata s pomoću kojih Komisija može pružiti prilagođenu potporu državama članicama Služba za potporu strukturnim reformama. Ta Služba može bilo kojoj državi članici na njezin zahtjev pružiti ciljanu potporu u institucijskim i administrativnim reformama te reformama za poticanje rasta. Do kraja 2019. Litva je bila jedina država članica koja je zatražila tu vrstu potpore u vezi s inicijativom za digitalizaciju europske industrije. U okviru indeksa DESI za 2019. Litva je zauzimala položaj netom ispod prosjeka EU-a (vidjeti sliku 5.).

38 Nacionalna tijela s kojima je Sud obavio razgovore smatrala su da su aktivnosti Komisije imale određeni učinak na njihove nacionalne strategije, ali da su one cjelokupno gledajući imale ograničen utjecaj na osmišljavanje i provedbu njihovih strategija (vidjeti okvir 2.). To je dijelom posljedica različitog stupnja napretka država članica u području digitalizacije. Na primjer, budući da je Njemačka ostvarila velik napredak u tom području, Komisija je mogla iskoristiti njezinu strategiju „Industrie 4.0” kao izvor za inicijativu za digitalizaciju europske industrije.

24

Okvir 2.

Kašnjenja u osmišljavanju strategija država članica

U vrijeme obavljanja revizije dvije od četiriju posjećenih država članica (Mađarska i Poljska) nisu bile uvele sveobuhvatnu strategiju za digitalizaciju industrije, više od tri godine nakon pokretanja inicijative za digitalizaciju europske industrije:

o U Mađarskoj je u vrijeme revizije postojalo sedam sektorskih strategija za digitalizaciju (bez akcijskih planova) uz druge strategije koje su bile u pripremi. Međutim, nijedna od sektorskih strategija koje su donesene nije bila usmjerena na sektore koji su zaostajali u području digitalizacije (turizam, sektor izgradnje, prehrambeni sektor i logistika).

o U Poljskoj je ključan strateški dokument koji je uključivao aspekte relevantne za digitalizaciju poljskog gospodarstva bila „Poljska strategija za odgovoran razvoj” koja je donesena 2017. godine. U tom je pogledu u toj strategiji utvrđen tek jedan relevantan strateški projekt – uspostava „Poljske platforme za industriju” s ciljem provedbe digitalne transformacije poljske industrije. Pokretanje te platforme izvorno je predviđeno za listopad 2017., no platforma je zbog kašnjenja službeno pokrenuta tek u drugom tromjesečju 2019. godine. U vrijeme obavljanja revizije poljska tijela radila su na nacionalnoj „Strategiji za produktivnost” čiji je cilj smjestiti digitalizaciju poljske industrije u širi kontekst čimbenika produktivnosti.

39 Situacija je slična kad je riječ o primjeni dobre prakse: Sud u posjećenim državama članicama nije pronašao jasne dokaze o tome da one primjenjuju dobru praksu koja se promicala, kao što su izmjena strategija kao rezultat događanja koja je organizirala Komisija.

40 Sud je u izvješćima za pojedine zemlje o praćenju napretka nacionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije utvrdio slučajeve u kojima je Komisija istaknula potrebu za poboljšanjem nacionalnih strategija kako bi se one djelotvorno provele (vidjeti okvir 3.). Međutim, Komisija u tim slučajevima nije predložila nikakve korektivne mjere, niti su relevantne države članice potom poduzele mjere kako bi riješile pitanja koja je Komisija istaknula.

25

Okvir 3.

Potreba za poboljšanjima istaknuta je u izvješćima za četiri države članice koje je Sud posjetio

— Glavni su izazovi s kojima se Njemačka suočava digitalna infrastruktura (posebice relativno mala pokrivenost nepokretnim mrežama vrlo velikog kapaciteta) i potreba za time da se dodatno pojasni na koji se način određena tehnološka dostignuća, kao što je umjetna inteligencija, mogu primijeniti u različitim sektorima;

— u Mađarskoj brojna poduzeća, posebice MSP-ovi, ne znaju da postoje strateški dokumenti povezani s digitalizacijom, a jedan će od glavnih izazova s kojima će se tamošnja vlada u budućnosti suočiti biti promicanje mjera i informiranje MSP-ova o tome kako mogu ostvariti koristi od digitalizacije;

— u Poljskoj složeni procesi javne nabave, općenito strogi i nejasni propisi te ograničeni poticaji za inovatore čine glavne regulatorne prepreke kojima se ograničava mogućnost poduzeća da uvode inovacije i upotrebljavaju digitalne tehnologije;

— u Portugalu je glavni izazov koji je potrebno savladati nedostatak digitalnih vještina među radnom snagom i stanovništvom općenito, koji nije prepreka samo za uvođenje digitalnih tehnologija, nego i za modernizaciju u cjelini.

Izvor: praćenje napretka nacionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije – izvješća za 2019. za Njemačku, Mađarsku, Poljsku i Portugal.

Komisija i države članice ne mogu u cijelosti procijeniti napredak u provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije

41 Kako bi procijenio mjeru u kojoj su Komisija i države članice mogle pratiti napredak u provedbi nacionalnih strategija za digitalizaciju industrije, Sud je ispitao je li Komisija:

o zajamčila da se programom Obzor 2020. pruža potpora provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije; i

o u suradnji s državama članicama utvrdila zajedničke pokazatelje za praćenje uporabe ESI fondova za potporu provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije, kao i je li programima koje je Sud pregledao olakšano pružanje potpore projektima koji doprinose digitalizaciji industrije.

26

42 Komisija za praćenje provedbe strategija država članica za digitalizaciju uglavnom upotrebljava izvješća za pojedine zemlje o praćenju napretka nacionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije (vidjeti odlomak 18.). U tim se izvješćima pružaju određene financijske informacije, i na razini financiranja sredstvima EU-a i na razini financiranja nacionalnim sredstvima. Unatoč tome, kao što je potvrđeno u studiji EU-a priloženoj tim izvješćima24, postojali su određeni izazovi u pogledu utvrđivanja iznosa financijskih sredstava povezanih s različitim nacionalnim inicijativama zbog nedostatka transparentnosti i neusklađenih struktura izvješćivanja u većini država članica. Kad je riječ o nacionalnoj razini, praćenje nacionalnih inicijativa znatno se razlikuje od države članice do države članice (vidjeti okvir 4.).

Okvir 4.

Način na koji države članice prate svoje inicijative za digitalizaciju industrije

o Njemačka tijela obavijestila su Sud da postoji sustav praćenja na temelju kojeg se pružaju informacije povezane s provedbom njemačke strategije za digitalizaciju industrije te da se svakih 6 mjeseci izrađuje izvješće o praćenju za sastanak savezne vlade. Njemačka tijela također su navela da na internetu namjeravaju objaviti sveobuhvatni pregled provedbe njemačke strategije za digitalizaciju industrije25. U ožujku 2020. taj je projekt i dalje bio u tijeku.

o Mađarska tijela navela su da ne postoji opći sustav praćenja na temelju kojeg bi se mogle pružiti informacije o provedbi strategija za digitalizaciju industrije. Jedini uvid pruža se praćenjem provedbe „Nacionalne strategije za informatičku komunikaciju”, koja sadržava određene elemente koji su relevantni za digitalizaciju mađarske industrije. Međutim, jedino izvješće o praćenju objavljeno je 2016. godine.

o U Poljskoj se u vrijeme provedbe revizije nije obavljalo praćenje aktivnosti kojima se pruža potpora digitalizaciji poljske industrije. Relevantna tijela navela su da će se s takvim praćenjem započeti tek nakon donošenja nacionalne „Strategije za produktivnost”.

o U Portugalu se redovito prati provedba nacionalne strategije za digitalizaciju industrije i izvješćuje o njoj. Jedno portugalsko poslovno udruženje angažirano je da prikuplja informacije od tijela odgovornih za provedbu mjera uključenih u nacionalnu strategiju (kao što su ministarstva, javne agencije,

24 „Study on Monitoring Progress in National Initiatives on Digitising Industry”, ugovor SMART

2018/0002.

25 https://www.bundesregierung.de/breg-en/issues/umsetzungsstrategie-digital-1 679 944

https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=61372https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=61372https://www.bundesregierung.de/breg-en/issues/umsetzungsstrategie-digital-1679944

27

upravljačka tijela, ali i privatna poduzeća) i da svaka dva mjeseca strateškom odboru koji nadzire provedbu strategije za digitalizaciju industrije podnosi izvješća o rezultatima praćenja.

Programom Obzor 2020. pruža se potpora inicijativi za digitalizaciju europske industrije

43 Jedan je od glavnih ciljeva inicijative za digitalizaciju europske industrije u pet godina od njezina pokretanja 2016. potaknuti javna i privatna ulaganja u vrijednosti od otprilike 50 milijardi eura (vidjeti odlomak 27.). Kad je riječ o doprinosu EU-a tom iznosu, u komunikaciji o inicijativi za digitalizaciju europske industrije navedeni su resursi iz programa Obzor 2020.: 500 milijuna eura za potporu digitalnoinovacijskim centrima i 5 milijardi eura preko javno-privatnih partnerstava (JPP) u područjima kao što su robotika, fotonika, 5G mreža i računalstvo visokih performansi. Pozivi na podnošenje prijedloga u okviru programa Obzor 2020. koji su objavljeni i planirani od 2016. nadalje u skladu su s tim iznosima, kao što je prikazano u tablici 1.

28

Tablica 1. – Financijska sredstva iz programa Obzor 2020. namijenjena digitalnoinovacijskim centrima i javno-privatnim partnerstvima za inicijativu za digitalizaciju europske industrije

Element potpore Izvor potpore

u milijunima

eura

(1) Potpora digitalnoinovacijskim centrima, Obzor 2020., razdoblje 2016. – 2018. 266

(2) Potpora digitalnoinovacijskim centrima, Obzor 2020., razdoblje 2019. – 2020. 236

Ukupna potpora digitalnoinovacijskim centrima 502

(3)

Ugovorna javno-privatna partnerstva za ciljana područja i zajedničko poduzeće ECSEL*, programi rada u okviru programa Obzor 2020. za razdoblja 2016. – 2017. i 2018. – 2020.

4 357

(4)

Ugovorna javno-privatna partnerstva za ciljana područja i zajedničko poduzeće ECSEL, programi rada u okviru programa Obzor 2020. za razdoblje 2014. – 2015. (tj. prije donošenja i objavljivanja inicijative za digitalizaciju europske industrije)

980

Ukupna potpora preko javno-privatnih partnerstava 5 337

Ukupna potpora digitalnoinovacijskim centrima i javno-privatnim partnerstvima iz programa Obzor 2020.

5 839

* Zajedničko poduzeće ECSEL – javno-privatno partnerstvo za elektroničke komponente i sustave –financira projekte istraživanja, razvoja i inovacija u području ključnih razvojnih tehnologija.https://www.ecsel.eu/.

Napomena: ciljna vrijednost od 5 milijardi eura potpore za javno-privatna partnerstva dostignuta je samo ako se uzme u obzir potpora dodijeljena prije donošenja i objavljivanja inicijative za digitalizaciju europske industrije (element potpore (4)).

Izvor: Sud, na temelju podataka Komisije.

44 Iako su se aktivnosti povezane s digitalizacijom europske industrije već financiraleiz programa Obzor 2020. tijekom razdoblja 2016. – 2017., za razdoblje 2018. – 2020. uspostavljena je izravnija poveznica s inicijativom. Prema pravilima o financiranju digitalnoinovacijskih centara u tom razdoblju predloženi projekti moraju biti u skladu s relevantnom nacionalnom ili regionalnom inicijativom za digitalizaciju industrije. Međutim, ni u relevantnom programu rada ni u pravilima o evaluaciji ne postoji istovjetna obveza financiranja drugih područja inicijative za digitalizaciju europske

https://www.ecsel.eu/

29

industrije, odnosno područja koja nisu povezana s digitalnoinovacijskim centrima, primjerice javno-privatna partnerstva za ciljana područja.

U slučaju ESI fondova relevantni mehanizmi za prikupljanje podataka upućuju na to da je trenutačno dostupna ograničena količina informacija o inicijativi za digitalizaciju europske industrije

45 Programima koje je Sud pregledao u svim četirima državama članicama pružena je potpora projektima povezanima s digitalizacijom europske industrije. Sud je ispitao devet projekata iz tih programa. Iako je u slučaju nekih projekata došlo do kašnjenja u njihovu odobrenju i provedbi (primjer je dostupan u okviru 5.), svi pregledani projekti bili su relevantni za inicijativu za digitalizaciju europske industrije.

Okvir 5.

Kašnjenja u odobrenju i provedbi jednog projekta

Jedan projekt obuhvaćao je projektiranje i uvođenje sustava za industrijsku automatizaciju koji bi se povezao s postojećim strojevima u sustavu i koji bi upotrebljavao podatke dobivene od tih strojeva za analize na temelju umjetne inteligencije i automatizaciju procesa.

Jedan od kriterija za odabir u okviru relevantnog poziva za podnošenje prijedloga bio je da je projekt tehnički izvediv i da je predloženi rok provedbe realističan. Projektna prijava podnesena je u ožujku 2018., a sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava sklopljen je samo godinu dana kasnije, u ožujku 2019. Sporazum je odmah izmijenjen u travnju 2019. te je kao rok provedbe utvrđena veljača 2020. Korisniku je već u svibnju 2019. bilo isplaćeno otprilike 25 % dodijeljenih bespovratnih sredstava u obliku predujma.

Sud je nakon revizijskog posjeta obavljenog u listopadu 2019. u standardnom dopisu koji šalje upravljačkim tijelima naveo i da postoji rizik od toga da se projekt možda neće dovršiti u roku utvrđenom u već izmijenjenom sporazumu o dodjeli bespovratnih sredstava.

U veljači 2020. korisniku je odobrena druga odgoda roka provedbe, koji je pomaknut na veljaču 2021.

46 Tijela država članica nisu reagirala na inicijativu za digitalizaciju europske industrije izravnom izmjenom svojih programa u svrhu stavljanja većeg naglaska na tu inicijativu. Međutim, u Poljskoj su 2018. i 2019. uvedene izmjene u program „Pametan rast”, glavni program osmišljen u svrhu poticanja inovativnosti i konkurentnosti poljskog gospodarstva, kako bi se pružile dodatne mogućnosti za potporu digitalizaciji

30

industrije (vidjeti okvir 6.). Programi koje je Sud pregledao u Portugalu nisu uključivali nijednu mjeru koja bi bila izravno usmjerena na digitalizaciju. Međutim, relevantna tijela smatrala su da su programi bili dovoljno fleksibilni za uključivanje dodatnih tematskih prioriteta koji se utvrde tijekom provedbe programa. Od 2017. godine objavljuju se tematski pozivi na podnošenje projektnih prijedloga koji se odnose posebno na industriju 4.0.

Okvir 6.

Primjer izmjene programa kojom je omogućeno sufinanciranje projekata relevantnih za inicijativu za digitalizaciju europske industrije

Sud je u Poljskoj ispitao jedan projekt povezan s istraživanjem mogućnosti za digitalizaciju jednog proizvodnog postrojenja.

Predmetni istraživački projekt financiran je iz programa „Pametan rast”, ali taj program nije sadržavao nijednu mjeru kojom bi se potom pružila potpora primjeni rezultata tog istraživanja.

Slijedom toga, primjena rezultata istraživanja rascjepkana je i podijeljena na niz manjih projekata koji su financirani iz jednog drugog regionalnog programa, iz kojeg nije bilo moguće financirati nijedan projekt u potrebnom opsegu. Prema navodima korisnika projekta to će vjerojatno dovesti do udvostručavanja vremena potrebnog za primjenu tih rezultata i smanjenja ukupnog opsega planirane digitalizacije.

U siječnju 2019. upravljačko tijelo izmijenilo je kriterije za jednu mjeru, čime je uvedena mogućnost financiranja primjene rješenja za digitalizaciju u manjem opsegu.

47 Budući da je inicijativa za digitalizaciju europske industrije pokrenuta sredinom programskog razdoblja 2014. – 2020., ne postoji pravna obveza na temelju koje bi države članice morale pratiti projekte relevantne za tu inicijativu. Kad je riječ o posjećenim državama članicama, u Portugalu je uveden sustav za praćenje uporabe financijskih sredstava iz EFRR-a kojima se doprinosi provedbi te inicijative (vidjeti okvir 7.), dok šest od preostalih sedam upravljačkih tijela s kojima je Sud obavio razgovore nije uvelo takav sustav.

31

Okvir 7.

Praćenje projekata sufinanciranih sredstvima iz EFRR-a s pomoću kojih se pruža potpora industriji 4.0

Portugalska tijela od 2017. prate provedbu projekata sufinanciranih sredstvima iz EFRR-a s pomoću kojih se pruža potpora industriji 4.0.

Praćenje omogućava pregled nad svim pozivima na podnošenje prijedloga koji se odnose na industriju 4.0, uključujući informacije o broju primljenih zahtjeva za dodjelu bespovratnih sredstava i povezanom ukupnom iznosu ulaganja za sve relevantne projekte. Ujedno se za svaki poziv pružaju informacije o broju projekata za koje su dodijeljena bespovratna sredstva, ukupnim ulaganjima, prihvatljivim iznosima i dodijeljenim bespovratnim sredstvima.

48 Bez informacija država članica o potrošnji sredstava u razdoblju 2014. – 2020. Komisija teško može utvrditi mjeru u kojoj se ESI fondovi upotrebljavaju za potporu inicijativi za digitalizaciju europske industrije. Na primjer, način na koji se evidentira potpora za inicijativu za digitalizaciju europske industrije iz EFRR-a razlikuje se od države članice do države članice i/ili od programa do programa. Mehanizmi praćenja i izvješćivanja utvrđeni su na početku programskih razdoblja te nisu osmišljeni na način da se njima uzimaju u obzir inicijative politika koje su uvedene u kasnijem trenutku relevantnog razdoblja, kao što je inicijativa za digitalizaciju europske industrije. Sud smatra da je fleksibilan sustav praćenja Komisiji mogao omogućiti da prikupi informacije o financijskoj potpori za projekte kojima se pruža potpora provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije26. Takav sustav mogao je biti koristan za druge bitne inicijative koje su uvedene nakon početka programskog razdoblja.

49 Komisija je u prijedlog uredbe o ESI fondovima za razdoblje 2021. – 2027. uključila posebne kodove za bilježenje mjera kojima se pruža potpora digitalizaciji27. Ako se ta

26 Sličan koncept uveden je 2016. godine za programe ruralnog razvoja: Provedbena uredba

Komisije (EU) 2016/1997 оd 15. studenoga 2016. o izmjeni i ispravku Provedbene uredbe (EU) br. 808/2014 u pogledu izmjena programa ruralnog razvoja i praćenja mjera za potporu integraciji državljana trećih zemalja. Taj je sustav Komisiji omogućio da utvrdi koje bi operacije mogle doprinijeti integraciji državljana trećih zemalja.

27 COM(2018) 375 final. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize.

32

odredba zadrži u uredbi nakon njezina donošenja, njome će se olakšati utvrđivanje mjere u kojoj ESI fondovi doprinose provedbi inicijative za digitalizaciju europske industrije.

Komisija je promicala koncept digitalnoinovacijskih centara, ali aktivnosti u državama članicama bile su ograničene

50 Digitalnoinovacijski centri imaju za cilj pomoći poduzećima (posebno MSP-ovima) da iskoriste digitalne mogućnosti. Oni bi trebali pružati stručno znanje o tehnologijama, ispitivanju, vještinama, poslovnim modelima, financiranju, istraživanju tržišta i umrežavanju. Digitalnoinovacijski centri trebali bi imati ulogu jedinstvenih kontaktnih točaka i pružati usluge poduzećima u njihovim regijama i izvan njih u svrhu digitalizacije njihova poslovanja.

51 Kako bi procijenio je li potpora Komisije i država članica uspostavi i djelovanju digitalnoinovacijskih centara bila djelotvorna, Sud je ispitao je li Komisija u suradnji s državama članicama:

o pružila smjernice i kriterije za uspostavu digitalnoinovacijskih centara i osmislila mehanizam kojim će se zajamčiti da digitalnoinovacijski centri ispunjavaju te kriterije; te

o utvrdila i promicala primjere dobre prakse u djelovanju digitalnoinovacijskih centara, kao i je li utvrdila djelotvoran okvir za praćenje u svrhu procjene napretka, uključujući praćenje financijskih sredstava koja ti centri upotrebljavaju za pružanje pomoći poduzećima u procesu digitalizacije.

Komisija je od pokretanja inicijative za digitalizaciju europske industrije uložila napore u pružanje potpore digitalnoinovacijskim centrima, ali u nekim državama članicama ostvarila je malen napredak Kriteriji za digitalnoinovacijske centre

52 Komisija je u listopadu 2017. izradila internetski katalog za digitalnoinovacijske centre, koji bi trebao imati ulogu „žutih stranica” za digitalnoinovacijske centre. Svrha je tog kataloga pružiti pregled digitalnoinovacijskih centara u Europi, kao i potporu njihovu umrežavanju u suradnji s regionalnim, nacionalnim i europskim inicijativama za digitalizaciju industrije. Prema podatcima iz tog kataloga na kraju 2019. u EU-u je bilo registrirano 498 digitalnoinovacijskih centara, od čega je njih 309 aktivno djelovalo, a njih 189 bilo je u pripremi (vidjeti Prilog IV.).

33

53 Komisija je utvrdila određene opće značajke i kriterije koje određena organizacija treba ispuniti ako se želi registrirati kao digitalnoinovacijski centar u relevantnom katalogu (vidjeti okvir 8.).

Okvir 8.

Opće značajke i kriteriji za registraciju digitalnoinovacijskih centara u katalogu

— Sudjelovanje u regionalnoj, nacionalnoj ili europskoj inicijativi za digitalizaciju industrije u okviru relevantne politike;

— status neprofitne organizacije;

— fizička prisutnost predmetne organizacije u relevantnoj regiji i dostupnost ažuriranih internetskih stranica na kojima su jasno objašnjene aktivnosti digitalnoinovacijskog centra i usluge koje se pružaju u vezi s digitalnom transformacijom malih i srednjih poduzeća / poduzeća srednje tržišne kapitalizacije ili industrijskih sektora u kojima se digitalne tehnologije trenutačno ne uvode u dovoljnoj mjeri; te

— navođenje najmanje tri primjera načina na koji je relevantni digitalnoinovacijski centar pomogao određenom poduzeću u digitalnoj transformaciji, uz upućivanje na javno dostupne informacije, pri čemu je za svaki primjer potrebno navesti sljedeće:

o profil klijenta;

o potrebe klijenta; i

o rješenje koje je pruženo u svrhu ispunjavanja potreba poduzeća.

Izvor: internetske stranice kataloga digitalnoinovacijskih centara.

54 Organizacije koje se žele registrirati u katalogu kao digitalnoinovacijski centri moraju izjaviti da ispunjavaju skup navedenih kriterija. Kako bi se zajamčilo da registrirani digitalnoinovacijski centri ispunjavaju te kriterije, Komisija je angažirala vanjske konzultante koji su proveli evaluaciju dokumentacije s informacijama koje su pružili digitalnoinovacijski centri. Nacionalna tijela s kojima je Sud obavio razgovore u posjećenim državama članicama navela su da nisu bila uključena u tu provjeru.

55 Komisija je u kontekstu priprema za program Digitalna Europa za razdoblje 2021. – 2027. u studenome 2019. iznijela prijedlog o tome kako bi se tim programom moglo doprinijeti uspostavi mreže digitalnoinovacijskih centara kojom bi bile

34

obuhvaćene sve regije u Europi28. U tom se dokumentu predlaže novi proces odabira za digitalnoinovacijske centre koji bi obuhvaćao dva koraka: nacionalna tijela iz država članica odredila bi potencijalne digitalnoinovacijske centre, koji bi zatim bili pozvani da se prijave na ograničene pozive za podnošenje prijedloga koje bi vodila Komisija. Predloženi novi kriteriji prema kojima bi države članice odabirale digitalnoinovacijske centre (koji će se tada nazivati „europskim digitalnoinovacijskim centrima”) precizniji su od onih koji se primjenjuju na katalog digitalnoinovacijskih centara. U ožujku 2020. iznesen je ažurirani prijedlog u kojem je utvrđen najmanji i najveći mogući broj digitalnoinovacijskih centara za svaku državu članicu u okviru europske mreže koja bi se financirala iz programa Digitalna Europa. Ukupni broj centara tada bi se kretao između 128 i 260 i bio znatno manji nego što je to trenutačno slučaj (vidjeti Prilog V.). Međutim, u lipnju 2020. taj novi postupak još se nije službeno primjenjivao.

Smjernice za digitalnoinovacijske centre

56 Komisija provodi niz aktivnosti osmišljenih u svrhu potpore digitalnoinovacijskim centrima. Te aktivnosti uključuju sastanke radnih skupina, tečajeve osposobljavanja i savjetovanje, kao i posebne inicijative kojima izravno upravlja Komisija, kao što su inicijative I4MS i SAE (u okviru kojih se MSP-ovima pruža prilika da iskoriste projekte digitalnoinovacijskih centara) te „Pametne tvornice” i DIHELP, za koju je financijska sredstva izdvojio i Europski parlament.

57 Radna skupina za digitalnoinovacijske centre, koju je osnovala Komisija (vidjeti okvir 1.), redovito raspravlja o dobrim praksama u djelovanju digitalnoinovacijskih centara. Ta je radna skupina 2017. zaključila da bi digitalnoinovacijski centri trebali pružati sljedeći minimalni skup usluga:

— podizanje svijesti o poslovnom potencijalu digitalnih tehnologija;

— prikupljanje informacija o inovacijama (pronalaženje novih inovacija);

— potpora u osmišljavanju strategija (određivanje vizije i izrada strategije);

— suradnja s poduzećima u svrhu procjene njihove digitalne razvijenosti i osmišljavanja odgovarajućih planova;

— posredovanje u odnosima s potencijalnim pružateljima usluga;

— mentoriranje i osposobljavanje; i

28 „European Digital Innovation Hubs in Digital Europe Programme”, nacrt radnog dokumenta,

12.11.2019.

https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=62936https://ec.europa.eu/newsroom/dae/document.cfm?doc_id=62936

35

— omogućavanje isplativog pristupa specijaliziranim objektima za eksperimentiranje, ispitivanje i proizvodnju.

58 Osim toga, predmetna radna skupina izradila je vodič za tijela koja žele uspostaviti ili razviti digitalnoinovacijski centar (vidjeti okvir 9.). Taj je vodič dodatno razrađen tijekom narednih sastanaka radne skupine i u okviru programa osposobljavanja za digitalnoinovacijske centre (vidjeti odlomak 56.).

Okvir 9.

Vodič radne skupine za tijela koja žele uspostaviti ili razviti digitalnoinovacijski centar

(1) Potrebno je utvrditi regionalne potrebe, značajke i stručna područja te definirati model koji najbolje odgovara regionalnim okolnostima.

(2) Potrebno je odrediti viziju za digitalnu transformaciju u predmetnoj regiji i ulogu koju će digitalnoinovacijski centar imati u toj transformaciji, kao i osmisliti održiv poslovni model.

(3) Potrebno je provjeriti što je već dostupno u predmetnoj regiji kao temelj za djelovanje digitalnoinovacijskog centra.

(4) Potrebno je definirati usluge koje bi centar trebao pružati.

(5) Potrebno je izgraditi odnose s drugim centrima u svrhu pristupa dodatnim poslovnim objektima, popunjavanja praznina u vještinama i suradnje na osmišljavanju novih usluga i alata.

(6) Potrebno je započeti suradnju s poduzećima i pružanje usluga „na terenu”, ili s pomoću namjenskih financijskih sredstava ili povezivanjem postojećih inicijativa ili projekata.

Izvor: 1. radna skupina za digitalnoinovacijske centre: „Mainstreaming Digital Innovation Across All Sectors”, lipanj 2017.

59 Unatoč svim aktivnostima Komisije, prema navodima nacionalnih tijela u četirima posjećenim državama članicama do kraja 2019., gotovo četiri godine nakon pokretanja inicijative za digitalizaciju europske industrije i uvođenja koncepta digitalnoinovacijskih centara, nijedno od tih tijela nije sastavilo primjere dobre prakse za digitalnoinovacijske centre, ni u suradnji s Komisijom ni samostalno.

36

Digitalnoinovacijski centri s kojima je Sud obavio razgovor istaknuli su da se time umanjuje njihova mogućnost da djelotvorno pruže usluge poduzećima.

Pristupi koje Komisija i države članice primjenjuju na digitalnoinovacijske centre nisu u potpunosti razrađeni i koordinirani Financijska sredstva EU-a za digitalnoinovacijske centre

60 Radna skupina za digitalnoinovacijske centre utvrdila je program Obzor 2020. i EFRR kao glavne izvore financiranja za digitalnoinovacijske centre. Od 28 digitalnoinovacijskih centara od kojih je Sud prikupio podatke njih 16 navelo je da su imali pristup financijskim sredstvima iz programa Obzor 2020. za potporu aktivnostima povezanima s digitalnoinovacijskim centrima. Potpora koju su digitalnoinovacijski centri iz tog uzorka primili iz EFRR-a bila je ograničenija: od 28 digitalnoinovacijskih centara samo su njih četiri navela da su primili financijska sredstva iz tog fonda.

61 Komisija je 2018. procijenila da u 13 država članica nije uspostavljen dovoljan broj digitalnoinovacijskih centara, i to uglavnom u središnjim i istočnim zemljama EU-a koje su se pridružile EU-u 2004. ili nakon toga29. Slijedom toga, Komisija se u studenome 2018. pismenim putem obratila vladama tih zemalja kako bi potaknula pružanje dodatne potpore digitalnoinovacijskim centrima, po mogućnosti uz uporabu EFRR-a.

Uspostava i praćenje digitalnoinovacijskih centara

62 Sud je utvrdio primjere u kojima Komisija i države članice nisu primjenjivale koordiniran pristup u pogledu uspostave i aktivnosti digitalnoinovacijskih centara. Tijela odgovorna za nacionalne strategije digitalizacije u Poljskoj i Njemačkoj pružala su potporu razvoju vlastitih mreža nacionalnih digitalnoinovacijskih centara. U te nacionalne mreže nisu uvijek bile uključene organizacije koje su se registrirale u katalogu digitalnoinovacijskih centara.

o Na kraju 2019. u katalogu Komisije bilo je registrirano 55 njemačkih organizacija. Njemačka izravno pruža potporu dvjema mrežama digitalnoinovacijskih centara ili

29 Bugarska, Češka Republika, Estonija, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta,

Poljska, Rumunjska, Slovenija i Slovačka.

37

sličnih organizacija: mreži centara za stručnost30 i mreži digitalnih centara31. Od toga je tek devet od 26 centara za stručnost i pet od 12 digitalnih centara registrirano u katalogu Komisije.

o Poljsko ministarstvo poduzetništva i tehnologije pokrenulo je u kolovozu 2019. prvi poziv na podnošenje prijedloga za poljske digitalnoinovacijske centre32. U to vrijeme u katalogu Komisije bilo je 13 organizacija koje su bile registrirane kao digitalnoinovacijski centri i koje su sudjelovale u raznim projektima sufinanciranima sredstvima EU-a, ali samo su dvije od njih bile među pet organizacija koje su bile uspješne u okviru tog poziva.

63 Još jedan primjer nedostatka koordinacije između Komisije i država članica odnosi se na osmišljavanje alata za procjenu digitalne razvijenosti. Digitalnoinovacijski centri služe se tim alatom za izradu prve procjene razine digitalizacije poduzeća kojem namjeravaju pružiti potporu. Sud je i u Poljskoj i u Mađarskoj utvrdio primjere u kojima je osmišljeno nekoliko takvih instrumenata u istu svrhu. Sud je utvrdio da je u Poljskoj postojala jedna metodologija koja se izrađivala u okviru projekta Europskog centra za potporu naprednoj proizvodnji (ADMA)33 kojim izravno upravlja Komisija uz dodatne tri različite nacionalne metodologije (uključujući dvije koje su se izrađivale u suradnji s ministarstvom odgovornim za nacionalnu strategiju digitalizacije). U Mađarskoj su dva digitalnoinovacijska centra upotrebljavala metodologiju koja je izrađena u okviru projekta ADMA, dva su upotrebljavala vlastitu metodologiju, dok tri druge organizacije upotrebljavaju zasebne vlastite alate za procjenu digitalne razvijenosti koji su osmišljeni u okviru projekata sufinanciranih sredstvima EU-a.

64 Prema podatcima prikupljenima u okviru praćenja koje obavlja Komisija broj MSP-ova kojima su digitalnoinovacijski centri s pomoću programa Obzor 2020. pružili potporu u ispitivanju digitalnih inovacija iznosio je na kraju 2019. otprilike 2 000. Riječ je o vrlo malom udjelu, odnosno o manje od 0,01 % ukupnog broja MSP-ova u EU-u. Osim praćenja aktivnosti digitalnoinovacijskih centara koje se financiraju iz programa Obzor 2020. trenutačno na razini EU-a ne postoji nijedan okvir za praćenje digitalnoinovacijskih centara. Komisija stoga ne može prosuditi djeluju li digitalnoinovacijski centri na djelotvoran način. Ni države članice koje je Sud posjetio nisu uspostavile sustave praćenja za procjenu djelovanja digitalnoinovacijskih centara.

30 https://www.mittelstand-digital.de/

31 https://www.de-hub.de/

32 https://www.gov.pl/web/rozwoj/przemysl-4. – 0.

33 http://www.adma.ec/

https://www.mittelstand-digital.de/https://www.de-hub.de/https://www.gov.pl/web/rozwoj/przemysl-4-0http://www.adma.ec/

38

Ipak, prijedlog Komisije za sljedeće razdoblje (odlomak 55.) uključuje preliminarni popis obveznih ključnih pokazatelja uspješnosti u vezi s kojima će digitalnoinovacijski centri koji primaju potporu iz programa Digitalna Europa morati dostavljati odgovarajuće podatke. Osim toga, Komisija radi na osmišljavanju smjernica za praćenje i evaluaciju digitalnoinovacijskih centara i njihova doprinosa digitalnoj transformaciji poduzeća, regija i država članica. Komisija namjerava objaviti te smjernice do kraja 2020. godine.

Radi se na uspostavi prikladnog pravnog okvira, ali dolazi do kašnjenja u postizanju odgovarajuće razine širokopojasne povezanosti za digitalizaciju industrije

65 Da bi se omogućio digitalni razvoj industrija u EU-u, EU mora zajamčiti prikladno okruženje. To uključuje pravni okvir i odgovarajuću razinu širokopojasne povezanosti, što su oboje preduvjeti za uspješnu digitalizaciju poduzeća. Sud je stoga ispitao je li Komisija poduzela mjere kako bi zajamčila da se zakonodavnim okvirom potiče digitalizacija europske industrije, kao i jesu li države članice povećale razinu kvalitete širokopojasnog pristupa internetu u Europi. U slučaju drugog aspekta Sud se oslonio na informacije iz tematskog izvješća na tu temu koje je objavio u lipnju 2018. godine34.

Komisija poduzima mjere kako bi zajamčila prikladan pravni okvir za inicijativu za digitalizaciju europske industrije

66 Komisija se 2016. godine u komunikaciji o inicijativi za digitalizaciju europske industrije obvezala na to da će do 2020. preispitati pravni okvir za digitalne inovacije kako bi:

o predložila inicijativu za slobodan protok podataka unutar EU-a i detaljnije ispitala nova pitanja vlasništva podataka, pravila o pristupu i ponovnom korištenju, uključujući i podatke u industrijskom kontekstu te posebno podatke koje generiraju senzori i drugi uređaji za prikupljanje;

o istražila pravni okvir za primjenu autonomnih sustava i interneta stvari, posebno propise o sigurnosti i odgovornosti te pravne uvjete kako bi se omogućilo opsežno ispitivanje u stvarnom okruženju; te

34 Tematsko izvješće Suda br. 12/2018 „Širokopojasni pristup internetu u državama članicama

EU-a: postignut je određen napredak, ali neće se dosegnuti sve ciljne vrijednosti iz strategije Europa 2020.”

39

o započeti rad na sigurnosti aplikacija i drugog neugrađenog softvera koji nisu obuhvaćeni sektorskim zakonodavstvom, radi procjene moguće potrebe za dodatnim mjerama na razini EU-a.

67 Komisija je na temelju te obveze provela studije, procjenu učinka i javno savjetovanje35 o slobodnom protoku podataka, čiji je rezultat bilo donošenje nove uredbe 2018. godine36. Povrh toga, Komisija je ujedno u sklopu jedne Direktive37 poduzela mjere u pogledu vlasništva podataka olakšavanjem ponovne upotrebe podataka financiranih javnim sredstvima u komercijalne i nekomercijalne svrhe. Komisija je u veljači 2020. objavila komunikaciju o Europskoj strategiji za podatke38, a 2021. godine planira donijeti provedbenu uredbu koja će uključivati popis skupova podataka koji će se staviti na raspolaganje za besplatnu ponovnu uporabu.

68 Kad je riječ o pravnom okviru za pravila o sigurnosti i odgovornosti pri uporabi autonomnih sustava i primjeni interneta stvari, Komisija je u lipnju 2018. osnovala stručnu skupinu za odgovornost i nove digitalne tehnologije39. Ta je skupina objavila izvješće u svibnju 2019.40 Komisija je u veljači 2020. objavila izvješće o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost41.

69 Naposljetku, u skladu s obvezama koje je preuzela u komunikaciji o inicijativi za digitalizaciju europske industrije Komisija je također započela s aktivnostima u

35 Podatci o tim aktivnostima dostupni su na internetskim stranicama Komisije:

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/free-flow-non-personal-data.

36 Uredba (EU) 2018/1807 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. studenoga 2018. o okviru za slobodan protok neosobnih podataka u Europskoj uniji.

37 Direktiva (EU) 2019/1024 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o otvorenim podatcima i ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (Direktiva o otvorenim podatcima).

38 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Europska strategija za podatke. COM(2020) 66 final, 19.2.2020.

39 Stručna skupina za odgovornost i nove tehnologije (lipanj 2018.).

40 „Liability for Artificial Intelligence and other emerging digital technologies”, ISBN 978. – 92.-76. – 12. 959. – 2..

41 Izvješće Komisije Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru – Izvješće o utjecaju umjetne inteligencije, interneta stvari i robotike na sigurnost i odgovornost. COM(2020) 64 final, 19.2.2020.

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/free-flow-non-personal-datahttp://ec.europa.eu/transparency/regexpert/index.cfm?do=groupDetail.groupDetail&groupID=3592&news=1

40

području sigurnosti aplikacija i drugog neugrađenog softvera. Komisija je 2016. pokrenula javno savjetovanje o tom pitanju42, a 2017. angažirala konzultante čija je zadaća bila analizirati pravno i poslovno okruženje, kao i izazove i prilike povezane s novim tehnologijama. Povezano izvješće objavljeno je u travnju 2019.43

Još nisu postignute odgovarajuće razine širokopojasne povezanosti

70 Dostupnost brze i pouzdane širokopojasne veze ključni je preduvjet zadigitalizaciju industrije. Ona je potrebna za omogućavanje protoka informacija u stvarnom vremenu i međusobno povezivanje svih elemenata poslovnog procesa. Povrh toga, dostupnost kvalitetnog širokopojasnog pristupa internetu jedan je od načina ublažavanja učinaka izvanrednih stanja na poduzeća, kao što je pandemija COVID-19 2020. godine.

71 Komisija je 2010. u okviru strategija Europa 2020. utvrdila tri cilja za pružanjeusluga širokopojasnog pristupa internetu44 te je 2016. donijela strategiju povezanosti za „europsko gigabitno društvo”45 kojom su uvedena tri dodatna strateška cilja koja je potrebno postići do 2025. godine (vidjeti okvir 10.).

42 https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/public-consultation-safety-apps-a nd-other-non-embedded-software

43 „Study on Safety of non-embedded software; Service, data access, and legal issues of advanced robots, autonomous, connected, and AI-based vehicles and systems”. ISBN 978. – 92.-79. – 99. 495. – 1. i ISBN 978. – 92.-79. – 99. 496. – 8..

44 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „A Digital Agenda for Europe”, COM(2010) 245 final/2, 26.8.2010., koja je 2010. potvrđena komunikacijom Komisije Europskom parlamentu, Vijeću Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: „The Digital Agenda for Europe – Driving European growth digitally”, COM(2012) 784, 18.12.2012.

45 Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Povezivošću do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta – ususret europskom gigabitnom društvu, COM(2016) 587 i radni dokument službi komisije – SWD(2016) 300.

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/public-consultation-safety-apps-and-other-non-embedded-softwarehttps://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/public-consultation-safety-apps-and-other-non-embedded-software

41

Okvir 10.

Ciljevi za širokopojasni pristup internetu u EU-u koje je Komisija utvrdila 2010. godine

1. ciljna vrijednost: pristup osnovnoj širokopojasnoj mreži za sve građane do 2013.: ta je ciljna vrijednost dostignuta zahvaljujući dostupnosti satelitske širokopojasne mreže (100 %-tna pokrivenost) u svim državama članicama;

2. ciljna vrijednost: pokrivenost mrežama nove generacije: pristup uz brzinu od 30 Mbps ili više za sve građane do 2020.; i

3. ciljna vrijednost: uporaba mreža nove generacije: 100 Mbps ili više u 50 % kućanstava do 2020.

Strateški ciljevi za širokopojasni pristup internetu u EU-u koje je Komisija utvrdila 2016. godine

4. ciljna vrijednost: pristup uz brzinu od 1 Gbps za sve škole, prijevozna čvorišta i glavne pružatelje javnih usluga te poduzeća s visokom razinom digitaliziranosti;

5. ciljna vrijednost: pristup brzinama preuzimanja podataka od najmanje 100 Mbps koji će se nadograditi na brzinu od 1Gbps za sva europska kućanstva; i

6. ciljna vrijednost: neprekinuta 5G širokopojasna bežična pokrivenost za sva urbana područja te glavne ceste i željezničke pruge.

Izvor: Europska komisija, https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/broadband-strategy-policy.

72 Komisija je predložila niz mjera u okviru politika i regulatornih mjera, kao i financijske programe i instrumente za poticanje privatnih i javnih ulaganja u brze i ultrabrze mreže. Sud je u prethodno spomenutom tematskom izvješću iz 2018. naveo da je Komisija u razdoblju 2014. – 2020. državama članicama stavila na raspolaganja otprilike 15 milijardi eura za potrebe uvođenja širokopojasnog pristupa internetu, uključujući 5,6 milijardi eura u obliku zajmova Europske investicijske banke (EIB). Sud je u tom izvješću zaključio da je do 2016. u svim državama članicama ostvarena pokrivenost osnovnom širokopojasnom mrežom (1. ciljna vrijednost), ali i istaknuo probleme u pogledu dostizanja dviju preostalih ciljnih vrijednosti EU-a za 2020. (2. i 3. ciljna vrijednost).

Ciljne vrijednosti povezanosti u okviru strategije Europa 2020.

73 Prema indeksu DESI do sredine 2019. 86 % europskih kućanstava imalo je pristup širokopojasnoj mreži brzine veće od 30 Mbps u usporedbi s ciljnom vrijednošću od

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/broadband-strategy-policy

42

100 % (2. ciljna vrijednost), što je povećanje u odnosu na 67 % kućanstava 2014. (vidjeti sliku 8.). Širokopojasnu mrežu brzine od 100 Mbps ili više 2019. godine upotrebljavalo je tek 26 % europskih kućanstava u usporedbi s ciljnom vrijednošću za 2020. od 50 % (3. ciljna vrijednost), no taj je udio ipak bio znatno veći nego 2014., kad je iznosio 3 % (vidjeti sliku 9.). Iako podatci pokazuju da se dostupnost širokopojasnog pristupa u EU-u postojano povećava, malen je broj država članica u kojima postoji vjerojatnost da će se dosegnuti sve ciljne vrijednosti za 2020. godinu.

Slika 8. – 2. ciljna vrijednost: pokrivenost kućanstava vezom brzine od 30 Mbps (sredina 2014. i 2019.)

Izvor: analiza koju je proveo Sud na temelju pokazatelja indeksa DESI „1c1 – pokrivenost brzim širokopojasnim mrežama (pristup nove generacije)” prema stanju od 28.2.2020.

0 % 20 % 40 % 60 % 80 % 100 %

FrancuskaLitva

FinskaPoljska

SlovačkaBugarska

GrčkaRumunjska

PortugalEstonijaAustrijaŠvedska

HrvatskaEU

SlovenijaItalija

MađarskaŠpanjolska

ČeškaNjemačka

LatvijaUjedinjena Kraljevina

DanskaIrska

LuksemburgNizozemska

BelgijaCipar

Malta Pokrivenost brzinom od 30 Mbpssredinom 2014.

Pokrivenost brzinom od 30 Mbpssredinom 2019.

85,85 %

75,92 %

83 %

89,55 %

92,24 %

https://digital-agenda-data.eu/charts/desi-components#chart=%7B%22indicator%22:%22desi_1c1_ngac%22,%22breakdown-group%22:%22total%22,%22unit-measure%22:%22pc_hh_all%22,%22time-period%22:%222019%22%7Dhttps://digital-agenda-data.eu/charts/desi-components#chart=%7B%22indicator%22:%22desi_1c1_ngac%22,%22breakdown-group%22:%22total%22,%22unit-measure%22:%22pc_hh_all%22,%22time-period%22:%222019%22%7D

43

Slika 9. – 3. ciljna vrijednost: upotreba veze brzine od 100 Mbps u kućanstvima (sredina 2014. – 2019.)

(1) U slučaju Nizozemske prvi dostupni podatci o uporabi ne odnose se na 2014. godinu nego na 2016.

(2) U slučaju Hrvatske prvi dostupni podatci o uporabi ne odnose se na 2014. godinu nego na 2015.

Izvor: analiza koju je proveo Sud na temelju pokazatelja indeksa DESI za 2020. „1a2 – uporaba nepokretnih ultrabrzih širokopojasnih mreža brzine od najmanje 100 Mbps” prema stanju od 15.6.2020.

Ciljne vrijednosti za gigabitno društvo do 2025.

74 Komisija je 2019. provela anketu u vezi s nacionalnim planovima država članica za razvoj širokopojasnog pristupa i ciljnim vrijednostima širokopojasnih mreža za gigabitno društvo do 2025. (okvir 10., 4. 5. i 6. ciljna vrijednost). Anketa je pokazala da je manje od polovice država članica ažurir

Special report 19/2020: Digitising European Industry: an ambitious … · 2020. 9. 22. · u EU-u...

Documents

Transcript of Special report 19/2020: Digitising European Industry: an ambitious … · 2020. 9. 22. · u EU-u...