Studijsko putovanje po SAD i Kanadi, 15.7.-2.8.2020.

OPASKA: Moguće su izmjene u programu

Dan Datum Program Smještaj 1 15.7.

SRI X.XX okupljanje u zračnoj luci Franjo Tuđman u Zagrebu Zrakoplov: Zagreb – xxx Zrakoplov: xxx – Seattle

Seattle, SAD

2 16.7. ČET

Seattle: Pike Place Market (Gum Wall); Pioneer Square; Seattle Downtown Waterfront; Space Needle; MoPOP; Chihuly Glass Garden) slobodno

Seattle, SAD

3 17.7. PET

Auto: Seattle-Port Angeles (Olympic NP) 132 (trajektom) ili 222 (kopnom) km, 2:22 Olympic NP: (UN) Hurricane Ridge; Crescent Lake

Olympic NP, SAD

4 18.7. SUB

Olympic NP: (UN) Hoh Rain Forest; Rialto Beach Trajekt: Port Angeles – Victoria (Vancouver Island), 1:30

Olympic NP, SAD

5 19.7. NED

Victoria Butchart Gardens Trajekt: Victoria-Butchart Gardens-Vancouver

Vancouver, Kanada

6 20.7. PON

Vancouver: Središte grada: Canada Place; Robson Street; Stanley Park; English Bay; Chinatown; Gastown; Granville Island; Lions Gate Bridge; Priroda: Capilano Suspension Bridge

Vancouver, Kanada

7 21.7. UTO

Auto: Vancouver – Valemount, 675 km, 7:39 Wells Gray Park (kraći posjet 2-3 slapa)

Valemount / Jasper NP, Kanada

8 22.7. SRI

Auto: Valemount - Banff, 408 km, 4:45 Jasper NP / Banff NP (UN): Valemount - Jasper - Patricia Lake - Pyramid Lake - Icefields Parkway - Athabasca Falls - Icefield (Columbia Icefield Glacier Adventure) - Glacier Skywalk - The Crossing

Banff NP, Kanada

9 23.7. ČET

Jasper NP / Banff NP (UN): The Crossing - Bow Lake - Moraine Lake - Lake Louise - Gondola – Banff Planinarenje to the Plain-of-Six-Glaciers (4-6 h)

Banff NP, Kanada

10 24.7. PET

Auto: Banff – Drumheller – Calgary, 386 km, 4:09 Drumheller (Dinosaur PP): (UN) Horsethief Canyons; Badlands; Royal Tyrrell Museum; Dinosaur Trail; Hoodoos; Atlas Coal Mine; Horseshoe Canyon Calgary

Calgary, Kanada

11 25.7. SUB

Auto: Calgary – Glacier NP, 290 km, 3:04 Glacier NP: (UN) Going-to-the-Sun Road; Logan Pass

Glacier NP, SAD

12 26.7. NED

Glacier NP: (UN) Going-to-the-Sun Road; Logan Pass Auto: Glacier NP – Yellowstone NP (West Yellowstone) 604 km, 6:23

Yellowstone NP, SAD

13 27.7. PON

Yellowstone NP: (UN) Old Faithful Geyser, Mammoth Hot Springs, Midway Geyser Basin

Yellowstone NP, SAD

14 28.7. UTO

Yellowstone NP: (UN) Lamar Valley; Hayden Valley; Lower Falls (najveći, spust s Uncle Tom's Trail); Grand Canyon; West Thumb Geyser Basin; The Grand Prismatic Spring;

Yellowstone NP, SAD

15 29.7. SRI

Auto: Yellowstone-Craters of the Moon National Monument-Twin Falls, 455 km, 4:41 Craters of the Moon National Monument: Scenic Loop Road; Inferno Cone; Spatter Cone Trail; Vaces Trail - Lava Tubes, Broken Top Loop Trail

Twin Falls, SAD

16 30.7. Shoshone Falls Portland, SAD

ČET Auto: Twin Falls – Portland, 895 km, 8:22 17 31.7.

PET Portland Auto: Portland-Seattle, 280 km, 2:40 Mount St. Helens

Seattle, SAD

18 1.8. SUB

Seattle Zrakoplov: Seattle – xxx - Zagreb

Zrakoplov

19 2.8. NED

Zrakoplov: Seattle – xxx - Zagreb Zagreb

Studijsko putovanje po SAD i Kanadi 15.7.-2.8.2020.

(Legenda: crveno = vožnja kopnom, plavo = granica SAD i Kanade)

Prijava za studijsko putovanje po SAD i Kanadi 15.7.-2.8.2020. Ukoliko želite sudjelovati na studijskom putovanju po SAD i Kanadi 15.7.-2.8.2020., prijavite se na zstiper@geog.pmf.hr. Potrebni podaci su: ime i prezime (iz putovnice), te broj mobitela radi komunikacije.

Idejni tvorac putovanja - Zoran Stiperski: Redoviti sam sveučilišni profesor na Geografskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu. Povremeno osmislim studijska putovanja (Japan 2006, 2007. i 2009; Brazil 2007; Južna Afrika-Namibija-Bocvana-Zimbabve-Zambija-Južna Afrika 2008; Indija 2009-2010; Rusija-Mongolija-Kina 2010, Peru 2011, Kenija-Tanzanija 2012, Aljaska 2013, Kathmandu-Himalaje-Tibet-Yangtze-Guilin-Shanghai 2014, Iran 2015, jugozapad SAD 2016, Japan 2017, Australija-Novi Zeland 2018, Čile-Argentina-Urugvaj 2019, Tajlandu, Laosu, Kambodži i Vijetnamu 2019-2020). Opis studijskih putovanja stavio sam na web

stranice http://stiperski.wordpress.com/ . Moja putovanja su duža od uobičajenih, a svi su dani ispunjeni programom. Volim detaljno razgledati jedan prostor. U svim putovanjima zalazimo od velikih gradova do zabitih udaljenih sela. U strukturi putovanja dajem važnost prirodnoj osnovi i civilizacijskim različitostima. Ovo studijsko putovanje po SAD i Kanadi 2020. godine osmislio sam sa željom da se napravi dva presjeka po sjeverozapadu SAD i jugozapadu Kanade: od obalnoga i otočnog dijela do Stjenjaka. Za daljnje informacije o putovanju slobodno koristite moj e-mail zstiper@geog.pmf.hr ili mobitel 098 90 565 97. Karta putovanja data je na početnoj stranici mog bloga: http://stiperski.wordpress.com/

Službeni organizator putovanja: Službeni organizator putovanja je putnička agencija Tureta Travel iz Zagreba, Savska 182, drugi kat. G. Igor Auferber, moj bivši student, je vlasnik i direktor Tureta d.o.o. Tureta Travel je putnička agencija koja je specijalizirana za izradu turističkih putovanja krojenih po želji putnika. Tureta Travel ponajprije se bavi organiziranjem putovanja za turiste iz SAD, Kanade, Australije, Novog Zelanda, Brazila, Indije, Kine i drugih stranih, uglavnom neeuropskih zemalja, po Hrvatskoj, te još i Sloveniji, Bosni i Hercegovini te Crnoj Gori. Također, agencija ima iskustva organiziranjem zatvorenih skupina hrvatskih turista po Africi, Južnoj Americi i Aziji. Pošto je agencija Turetu Travel okrenuta stranim tržištima, njihova web stranica (https://www.tureta-travel.com/) je na engleskom i portugalskom. Tureta Travel organizirala je moje putovanje po Čileu, Argentini i Urugvaju 2019 i Tajland, Laos, Kambodža i Vijetnam, 2019-2020.

Kratak opis putovanja: Putovanjem po sjeverozapadu SAD i jugozapadu Kanade prolazimo priobalni i otočni dio, te priobalne i kaskadne planine, kanadski i američki Stjenjak, te unutrašnji bazen i platoe. Vjerojatno najupečatljiviji i prostorno najveći dojam Stjenjak je u Kanadi u području nacionalnih parkova Jasper i Banff. Pod upečatljivošću Stjenjaka podrazumijevam visoke planine sa stjenjskim padinama, jezerima, ledenjacima i šume. Glacier NP je primjer američkog Stjenjaka. Na sjeverozapadu SAD je snažna vulkanska aktivnost koja se očituje u području gejzira u Yellowstone NP, prostoru izljeva lave u The Craters of the Moon National Monument te vulkanu Mt. St. Helens. U priobalnom dijelu naglasak je na posjetu kišnih šuma, ponajprije u Olympic NP. Na platou Alberta, na lokacijama u okolici Drumhellera, nalazi se ogoljeli pustinjski pejzaž s fosilima i ostacima dinosaura, kao potpuna suprotnost Stjenjaku i priobalnom pojasu. Od većih i poznatijih gradova posjećujemo Seattle i Portland u SAD, te Vancouver, Calgary i Victoria u Kanadi. Putovanjem uključuje pet američkih država: Oregon, Washington, Idaho, Montana i Wyoming te dvije kanadske: British Columbia i Alberta. Na putu zastajemo i u brojnim manjim gradovima. Program je rađen na temelju važnosti, poznatosti, posebnosti i međusobne različitosti. Ovo studijsko putovanje daje nešto veći naglasak na prirodno-geografsku komponentu prostora, posjećujući šest nacionalnih parkova i četiri područja pod drugačijom zaštitom.

Putovanje uključuje pet mjesta koja se nalaze na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine: Yellowstone NP, Olympic NP, Glacier NP (kao zajednička zaštita pod imenom Waterton Glacier International Peace Park s prekograničnom kanadskim Waterton Lakes NP) u SAD i Canadian Rocky Mountain Parks (Banff NP, Jasper NP, Kootenay NP and Yoho NP) i Dinosaur Provincial Park u Kanadi.

Kratki opis pojedinih mjesta posjeta:

Sjedinjene Američke Države (SAD) je savezna republika koja se prostire u Sjevernoj Americi između Tihog i Atlantskog oceana, te između Kanade i Meksika (donjih 48). S Rusijom dijeli morsku granicu. Država se sastoji od 50 saveznih država koje imaju lokalnu autonomiju u skladu sa saveznim sustavom. SAD su nastale deklaracijom 13 britanskih kolonija 1776., kojom one utvrđuju svoju slobodu i nezavisnost. Prvih trinaest kolonija nalaze se na istoku SAD, a kasnijim širenjem prema zapadu, jugu i sjeveru dobivaju današnji oblik. Zapravo, konačno oblikovanje bilo je uključivanjem Aljaska i Havaja u SAD 1959. SAD su treća najveća zemlja na svijetu po ukupnoj površini (veće su Rusija i Kanada) i treće su po broju stanovnika (brojnije stanovništvo imaju Kina i Indija). Ekonomija SAD je najveća na svijetu odnosno SAD ostvaruje četvrtinu svjetskog dohotka. Fascinantno je kako kroz dugo razdoblje SAD dominiraju

svjetskim dohotkom. SAD su 1960. ostvarile 28,7 % svjetskog dohotka, a najmanje 2011. visokih 21,4 %, da bi se 2019. taj udjel povisio na 24,6 % usprkos brzom razvoju brojnih slabije razvijenih zemalja poput Kine, Indije, Brazila, Rusije, Indonezija ili Malezije. Uspjeh američke ekonomije može se vidjeti u usporedbi sa EU: godine 2019. SAD ostvaruje 14,6 % veći dohodak od EU28, a 1994. EU12 je imala veći dohadak za 14,0 % od SAD usprkos proširenjima EU. EU ima znatno veća kolebanja veličine ekonomije od SAD. Povijesno gledajući, SAD postaju prva svjetska ekonomska sila u 20. st. dok su 1820. SAD ostvarivali 1,8 % svjetskog dohotka, a 1870. 8,9 %, a 1913. g. 19,1 %. Prvi stanovnici Sjeverne Amerike naselili su se prije oko 20.000 godina, u vrijeme ledenog doba, preko Beringije (današnji Beringov prolaz) koji je bio kopneni most između Azije i Amerika. Današnji Indijanci su nasljednici tih prvih prastanovnika. Kasnije dolaze Europljanji, pa potom se useljavaju ljudi iz svih dijelova svijeta. Većina Amerikanaca potječu od bijelih Europljana, njih oko 69 % (najviše od Nijemaca 15,2 %, Iraca 10,8 %, Engleza 8,7 % i Talijana 5,6 %). Latinoamerikanci i Afroamerikanci čine 13 % stanovništva SAD. Američki Indijanci čini 1 % stanovništva. Oko 80 % Amerikanaca se smatra kršćanima, od čega su protestanti 54 %, a katolici 26 %. Amerikanci su prilično religiozni, jer oko 44 % Amerikanaca je nazočno misi jednom tjedno. SAD ima četiri velike reljefne cjeline: Apalači na istoku SAD, obalne ravnice na istoku i središnjem dijelu, središnje ravnice te planinski lanac Kordiljera na zapadu SAD. Kordiljeri se dijele na Stjenjak, ravnjake, zavale i tihooceanski priobalni Kordiljeri. Washington savezna država SAD nalazi se na tihooceanskoj obali na sjeverozapadu SAD. Ime je dobilo po prvom predsjedniku SAD Georgu Washingtonu (1732-1799). Država Washington prograšena je 1889. i postaje dio SAD kao 42. država. Država Washington proglašena je na području teritorija Washington koji je nastao odcjepljenem od Oregona 1853. Seattle je najveći grad, a Olympia je glavni grad. Olympia je smještena 100 km južnije od Seattla. Većina stanovništva živi u priobalju Puget Sounda, kao dio mora Salish. Puget Sound je duboki zaljev, koji je i ulaz u Tihi ocean, a sastoji se od brojnih otoka, dubokih fjordova i uvala. Visoke Kaskadne planine pružaju se u smjeru sjever-jug razdvajajući saveznu državu Washington na priobalni (Zapadni Washington) i unutrašnji dio (Istočni Washington), a stanovnici znaju zvati „zapadna strana“ i „istočna strana“, ili „vlažna strana“ i „suha strana“, ili „zemlja drva“ i „zemlja pšenice“. Washington se smatra među bogatijim i naprednijim saveznim državama. Ima među najvišom očekivanom dužinom života i najnižimo stopom nezaposlenosti. Tihooceanski sjeverozapad (The Pacific Northwest) je regija koja obično uključuje kanadsku provinciju British Columbia i američke savezne države Idaho, Oregon i Washington. U širem shvaćanju, regija se širi na jugoistok Aljaske i Yukon, te sjevernu Kaliforniju, te zapadnu Montanu i dijelove Wyominga. Oregon je postao savezna država SAD 1859. Sam teritorij Oregon stvoren je 1848. U Oregonu živi nešto preko 4 milijuna stanovnika, iako je površini nešto veći od Velike Britanije. Oregona je prilično planinska zemlja, s prosječnom nadmorskom visinom od 1.006 metara. Vulkanska aktivnosti bile su važne u oblikovanju reljefa, osobito na zapadu države. Klima je uglavnom blaga. Zapad ima oceansku klimu, sjeveroistok stepsku, a na istoku polusuha. Idaho je rijetko naseljena savezna država SAD. U ranom 19. st. Idaho je bio područje spora između SAD-a i Velike Britanije. Teritorij SAD postao je 1846., ali je postao dio SAD kao savezna država 1890. Kroz Idaho prolaze dvije vremenske zone: Tihooceanska vremenska zona jer je usko povezan s istočnim Washingtonom, a preostali istočni dio ima planinsku vremensku zonu. Nije poznato podrijetlo imena Idaho. Montana je prostrana savezna država SAD, s vrlo rijetkom naseljenošću. Montana ima nekoliko neslužbenih nadimaka poput „zemlja velikog neba“, „država blaga“, te „zemlja sjajnih planina“ i u novije vrijeme „posljednje najbolje mjesto“. Na zapadu Montane pružaju se planinski lanci, a na istoku prerije. Turizam je osobito razvijen, a temelji se na nacionalnim parkovima (Yellowstone, Glacier) i općenito prirodi.

Wyoming je, kao i Montana, planinska savezna država SAD, površinom vrlo velika s malo stanovnika. Zapadnim dijelom se pružaju planinski lanci i nizine Stjenjaka, dok u istočnoj trećini se prostire Visoke ravnice (smještene na visokoj nadmorskoj visini). Zanimljivo je da skoro polovicu zemlje u Wyomingu je vlasništvo vlade SAD. Glavni pokretači ekonomije Wyominga su prirodna bogatstva (ugljen, nafta, prirodni plin i ) te turizam radi dvaju nacionalnih parkova (Yellowstone i Grand Teton). Klima je polusuha i kontinentalna, uglavnom suša i vjetrovitija od ostatka SAD te s većim temperaturnim ekstremima. Republikanci gotovo redovito pobjeđuju u Wyomingu od 1950-ih godina. Kanada je površinom druga najveća država na svijetu, iza Rusije. Kopneno graniči jedino sa SAD: na jugu s „donjih 48“ i na sjeverozapadu s Aljaskom. Gospodarski dominira Toronto, a važniji gradovi su Montrael (najveći grad „francuske Kanade“), Vancouver, Edmonton i Calgary. Glavni grad je Ottawa. Posljednjih godina Kanada ima visok rast stanovništva i dosegnula je 30 milijuna. Ipak, gustoća naseljenosti je vrlo niska (3,3 stan./km2). Većina stanovništva živi na jugu, a osobito na jugoistoku. Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija, a 1867. je na miran načn dobila samostalnost od Velike Britanije. Članica je Commonwealtha. Kanada je multikulturna država s dva službena jezika: engleskim i francuskim. Bilo je pokušaja osamostaljenja Quebeca od Kanade gdje dominira francuski identitet. Vikinzi su prvi Europljani koji su dosegnuli područje istočne obale današnje Kanade oko 1000. Većina teritorija Kanade su nizine i pobrđa. Najstariji dio Kanade je Kanadski štit na istoku Kanade. Kordiljeri su lanac mladih nabranih planina na pružaju se u smjeru sjever-jug. Smjestili su se na zapadu Kanade, a Stjenjak je dio Kordiljera. Kanada većinom se nalazi u sjevernom umjerenom pojasu, ali sam sjever ulazi u sjeverni polarni pojas. Kanadski polarni otoci gotovo dotiču Grenland. Kanada je jedna od najrazvijenijih država na svijetu, s osobito visokim HDI (indeks društvene razvijenosti). Britanska Kolumbija je jedna od 10 kanadskih pokrajina (Kanada ima 10 provincija/pokrajina i 3 teritorija). Britanska Kolumbija, zajedno s američkim Oregonom i Washingtonom je dio tihooceanske sjeverozapadne regije. Ime pokrajine odabrala je britanska kraljica Viktorija 1858. Godine 1871. postaje dio Kanade kao šesta pokrajina. Najveći grad je Vancouver, ali glavni grad je Victoria na Otoku Vancouver. Vancouver je treće najveće metropolitansko gradsko područje u Kanadi. Iza Toronta i Montraela, a najveće na zapadu Kanade. Vancouver je drugo najveće metropolitansko područje u tihooceanskoj sjeverozapadnoj regiji, nakon američkog Seattla. Britanska Kolumbija ima površine 944.735 km2 što je skoro dvije Francuske, ali tek 4,6 milijuna stanovnika. Kanadom dominaraju ravnice i pobrđa, ali planine čine 75 % površine Britanske Kolumbije. Oko 60 % površine je pod šumom, a tek oko 5 % površine je obradivo. Industrija ostvaruje najveći dio pokrajinskog BDP-a. Alberta je kanadska provincija koja je dio regije Srednji zapad. Većina stanovništva živi u dugom urbanom koridoru dva najveća grada Alberte u smjeru sjever-jug: Calgary i Edmontonu. Glavni grad je Edmonton (sjevernije), a glavno gospodarsko središte je Calgary. U Alberti dominira prerija. Većina Alberte su ravnice ili blago valoviti prostori. Samo na krajnjem zapadu i sjeverozapadu provincije prostiru visoke planine sa stjenovitim padinama, kao dio kanadskog Stjenjaka. U Alberti oštra kontinentalna klima na jugu prelazi u subpolarnu na sjeveru te alpski/planinski na zapadu provincije. U Alberti su pronađena velika nalazišta nafte oko Edmontona i Calgaryja. U provinciji se proizvodi oko 70 % kanadske nafte.

Usporedba SAD, Kanade i Hrvatske (eventualno i savezne države s Hrvatskom)

SAD Kanada Hrvatska

Površina 9.831.510 km2 9.984.670 km2 56.590 km2

Broj stanovnika (mil. stan.)

327,2 37,1 4,1

Gustoća naseljenosti (stan./km2)

36 4 73

GDP (mlrd USD) 20.544 1.713 61

GDP per capita (USD) 62.793 46.224 14.910

GDP PPP per capita (USD) 63.390 47.490 26.840

Očekivana dužina života 79 82 78

HDI (Indeks razvijenosti društva)

0,920 0,922 0,837

HCI (indeks društvenog kapitala) (0,29-0,88)

0,76 0,80 0,72

Gini (World Bank) indeks (indeks imovinske razlike u društvu)

41,5 34,0 32,2

Izvor: World Bank Usporedba saveznih država Washington, Montana, Wyoming, Idaho i Oregon (SAD), Britanska Kolumbija i Alberta (Kanada) s Hrvatskom, apsolutni brojevi

Glavni grad GDP per capita

2018, US$

GDP 2018, mlrd. US$

Stanovništvo, mil.

Površina HDI

SAD Washington 50.577 20.865 325,4 9.831.510 km2 0,924

Washington Olympia 56.831 577 7,6 184.661 km2 0,944

Oregon Salem 50.582 243 4,2 254.799 km2 0,934

Montana Helena 39.356 50 1,1 380.831 km2 0,923 Wyoming Cheyenne 58.821 40 0,6 253.335 km2 0,937

Idaho Boise 35.466 79 1,8 216.443 km2 0,911

Kanada Ottawa 60.011 CAD (45.608 USD)

2.224 CAD (1.690 USD)

37,1 9.984.670 km2 0,920

British Columbia

Victoria 59.066 CAD (44.890 USD)

295 CAD (225 USD)

5,1 944.735 km2 0,921

Alberta Edmonton 80.175 CAD (60.933 USD)

345 CAD (262 USD)

4,3 661.848 km2 0,925

Hrvatska Zagreb 14.910 61 4,1 km2 0,837 Izvor: Wikipedia

Usporedba saveznih država Washington, Montana, Wyoming, Idaho i Oregon (SAD), Britanska Kolumbija i Alberta (Kanada) s Hrvatskom, indeks

GDP per capita, 2018 SAD / Kanada = 100

GDP 2018, udjel (%) u SAD / Kanadi

Stanovništvo, udjel (%) u SAD / Kanadi

SAD 100 100 100

Washington 112 2,8 2,3

Oregon 100 1,2 1,3

Montana 78 0,2 0,3

Wyoming 116 0,2 0,2

Idaho 70 0,4 0,6

Kanada (CAD) 100 100 100 British Columbia

98 133 13,5

Alberta 134 15,5 11,6

Hrvatska 29 (SAD = 100) 33 (Kanada = 100)

0,3 (SAD = 100) 3,6 (Kanada = 100)

1,3 (SAD = 100) 11,1 (Kanada = 100)

Izvor: Wikipedia

Seattle ima blizu 750.000 stanovnika (kao grad), dok šire metropolitansko područje, ili zona utjecaja ima blizu 4 milijuna stanovnika. Grad je osnovan 1851. Od 1853. zove se Seattle, prema poglavivi lokalnog indijanskog plemena Duwamish. Prvi razvoj temelji se na industriji. Željeznicom je povezan 1884. i s time dobiva na prednosti u odnosu na ostala mjesta na sjeverozapadu SAD. S velikim požarom 1889. dolazi do velikog pada u gospodarskoj važnosti. Novi zamah daju mu otkriće zlata u kanadskom Klondikeu, te Seattle postaje ishodište za tragače zlata u Klondikeu te transportni centar za zlato. Nakon Drugoga svjetskog rata temelj gospodarstva postaje avionska industrija. U Seattlu je tada osnovan Boeing, najveći svjetski proizvođač zrakoplova. Sjedište Boinga je preseljenu u Chicago 2001., ali izgradnja zrakoplova je i dalje ostala na rubu grada. Grad postaje središte tehnološki napredne industrije i visokoobrazovanih zaposlenika. Informatička industrija se ubrzano razvija na kraju 20. st. kada je sjedište Microsofta preseljeno iz Albuquergue u Novom Meksiku u Redmond, u zaleđu Seattla 1979. U gradu ima sjedište još Amazon.com te Starbucks. Seattle je jedan od gradova s najvećim postotkom visokoobrazovanih osoba u SAD-u. U Seattlu je krenula grunge glazba te sastavi Nirvana, Pearl Jam, Alice in Chains i Soundgarden. Seattle se u zaljevu Puget Sound na obali Tihog oceana. Od zaljeva do Tihog oceana vodi morski prolaz Juan de Fuca između kanadskog otoka Vancouver i poluotok gdje se smjestio Olympic National Park. Morski prolaz je i granica između SAD i Kanade. Područje Seatlla ima oceansku klimu s 226 oblačnih dana godišnje pa je dobio nadimak kišoviti grad (srpanj-kolovoz su suhi).

Olympic National Park je jedan od 58 nacionalnih parkova u SAD. Smješten je na poluotoku Olympic na zapadu države Washington, na obali Tihog oceana. Park je poznat po raznolikosti ekosustava. U središnjem dijelu nalazi se gorje Olympic s visokim vrhovima, ledenjacima, oskudnom vegatacijom visokih nadmorskih visina. U gorju Olympic se nalazi oko 60 ledenjaka. Planinsko gorje Olympic okružuje prostranom stara šuma s najboljim primjercima nedirnute kišne šume umjerenog pojasa tihooceanskog sjeverozapada, i na kraju 100 km divlje morske obale koja je najdulja nedirnuta obala u SAD-u. Brojne su autohtone i endemske vrste biljaka i životinja. Park se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine od 1981.

Victoria je glavni grad kanadske pokrajine Britanska Kolumbija. Smjestio se na južnom vrhu otoka Vancouver. Grad ima 86.000 stanovnika, a šire područje skoro 370.000. Povezan je s zrakoplovom, trajektom i brodom s američkim Seattlom i Port Angeles (na sjevernom vrhu poluotoka Olympic) te Vancouverom. Grad je dobio ime po kraljici Velike Britanije. U gradu se nalaze i dalje njegove brojne povijesne zgrade iz 19. i početka 20. st. Grad je i poznat kao „vrtni grad“.

Vancouver je obalni grad u Britanskoj Kolumbiji na zapadu Kanade. Ime je dobio po britanskom kapetanu Georgeu Vancouveru koji je ovo područje istraživao 1790-ih godina. Grad ima skoro 600.000 stanovnika, ali u metropolitanskom području živi 2,1 milijun stanovnika. Stanovništvo je vrlo etnički raznoliko te čak 52 % stanovnicima engleski nije materinji jezik. Vancouver je nastao 1886. okružen šumskim pilanama. Transkontinentalna željeznica spaja Vancouver s istočnom Kanadom radi njegove velike prirodne luke. Vancouver ubrzo postaje važna trgovačka spona između istočne Azije, istočne Kanade i Londona. Luka u Vancouveru je danas najveća u Kanadi, i četvrta najveća u Sjevernoj Americi gledano prema tonaži tereta. Vancouver je treće najveće središte filmske produkcije u Sjevernoj Americi, iza Los Angelesa i New Yorka, što mu je dalo nadimak „Hollywood North“. Vancouver dugo vremena je u poslovnim časopisima ocijenjen kao jedan od najugodnijih gradova za život na svijetu. Zimske olimpijske igre održane su u Vancouveru i Whistleru (zimovalište 125 km sjeverno od grada) 2010.

Jasper National Park je nacionalni park osnovan još 1907. Graniči s nacionalnim parkom Banff. Od 1984. nalazi se zajedno s nacionalnim parkovima Banff, Kootenay i Yoho, zajedno na UNESCO-vom popisu mjesta svjetske prirodne baštine pod nazivom „Nacionalni parkovi kanadskog Stjenjaka“. Ime je dobio po traperu Jasperu Hawesz koji je vodio trgovačku postaju početkom 19. st. U Jasperu izvoru neke od najvažnijih rijeka ovog područja. Krajolik Jaspera su planiski stjenoviti vrhunci, ledenjaci i planinska jezera. Kroz park prolazi poznata cesta pod imenom Icefields Parkway.

Banff National Park je najstariji kanadski nacionalni park osnovan jpš davne 1885. Ime mu je dao predsjednik kanadske tihooceanske željezničke pruge George Stephen po njegovoj rodnoj pokrajini Banffshire u Škotskoj. Nacionalni park Banff je najposjećeniji nacionalni park u Kanad i, i jedan od najposjećenijih u svijetu s više milijuna posjetitelja godišnje. Banff, kao i sjeverniji Jasper ima alpski krajolik planinskih stjenovitih vrhova, ledenjaka, ledenjačkih dolilna i jezera. Znamenit su i termalni izvori.

Dinosaur Provincial Park (Drumheller) je zaštićeno područje smješteno u kanadskoj pokrajini Alberta. Park je osnovan 1955. kako bi se zaštitilo jedno od najbogatijih nalazišta fosila dinosaura na svijetu. Ovdje je ukupno otkriveno skoro 500 fosila živih vrsta starih oko 75 milijuna godina, od mikroskopskih paprati do divovskih dinosaura. Čitav park je smješten u najtopliji i najsuši dio Alberte, te područje Visokog ravnjaka i blago valovitih uzvišenja, kao potpuna suprotnost obližnjem kanadskom Stjenjaku. Znamenitosti područja su i brojni reljefni oblici koje vežemo uz pustinjski i polupustinjski pejzaž poput hoodoo. Park se nalazi na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne baštine od 1979. Royal Tyrrell Museum dinosauru nalazi se blizu gradića Drumhelleru.

Calgary je najveći grad kanadske provincije Alberta s blizu milijun stanovnika. Calgary je najveće urbano središte između Vancouvera i Toronta. Calgary je poznat po zimskim sportovima u obližnjem Stjenjaku (NP Banff), ekološkom turizmu te njegovoj suprotnosti – ekploataciji nafte i proizvodnji naftnih prerađevina. Calgary je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara 1988. Zanimljivost je da je usprkos naftnoj industriji, grad je vrlo čist. Calgary se nalazi na granici kaandskog Stjenjaka i prerija na nadmorskoj visini od 1.048 metara. Klima je suha, stepska. Grad je sjedište kanadske country scene, pa je stekao nadimak „Nashville sjevera“.

Glacier National Park nalazi se na sjeveru američke države Montana, uz samu granicu s Kanadom. S kanadske strane, na nacionalni park Glacier nadovezuje se nacionalni park Waterton Lakes. Oba nacionalna parka su uvršteni u UNESCO-v popis svjetske prirodne baštine 1995. pod nazivom „Međunarodni park mira Waterton-Glacier“. Oba nacionalna parka su dio planinskog lanca Kordiljera, ili njegovg dijela Stjenjak. Glacier obuhvaća dva planinska lanca i preko 130 jezera. Park je jedinstven zbog naglog prijelaza iz ravničarske prerije (Visokog ravnjaka) u visoke planine Stjenjaka. Reljef je značajno oblikovan tijekom posljednjega ledenog doba (završilo prije 12.000 godina) kada su ledenjaci oblikovali sedimentne stijene.

Yellowstone National Park je najstariji nacionalni park u Svijetu – utemeljen je 1872. Upravo s Yellowstonom se počelo promicati zaštita prirode od strane države, iako moramo naglasiti da je stvarna zaštita u Yellostone krenula postupno više desetak godina kasnije od osnivanja. Nacionalni

park se većim dijelom nalazi u saveznoj državi Wyoming (96 %), a manjim dijelom u Montani (3 %) i Idahu (1 %). Yellowstone je najpoznatiji po gejzirima, vulkanu, termalnim izvorima i ostalim geotermalnim značajkama te divljim životinjama u otvorenim dolinama. Park ima između 200 i 250 aktivnih gejzira i oko 10.000 drugih geotermalnih tvorevina (bazeni vrelog mulja, mlazovi sumporne pare, fumarole, vruća vrela). Ispod površine Yellowstone nalazi se golema magmatska komora koje stalno se pomiče ispod tanke Zemljine kore i prijeti erupcijom. Posljednji niz velikih erupcija bio je prije oko 600.000 godina kada su goleme količine pepela i vulkanske prašine prekrile veći dio Sjeverne Amerike. Iako je dio Stjenjak, reljef Yellowstone je pitomiji, odnosno znatno blažih padina, bez poznatih stjenovitih planinskih vrhova. Park Yellowstone je visoravan prosječne nadmorske visine od 2.400 metara. Yellowstone je upisan na UNESCO-v popis svjetske prirodne baštine još 1978. Naziv parka potječe od imena rijeke Yellostone koji su dali francuski traperi zbog žutih liltica Velikog kanjona rijeke Yellowstone. Park je od sjevera do juga dugačak 102 km, a od zapada prema istoku oko 87 km zračne udaljenosti. Zanimljivo da je veći od dvije najmanje američke savezne države zajedno: Rhode Island i Delaware.

Craters of the Moon National Monument je zaštićeni krajolik od strane savezne američke vlade. Smjetio se u rječnoj rijeke Snake. Rijeka Snake prolazi i nacioalnim parkom Grand Teton. Craters of the Moon ili Mjesečevi krateri smjestio se u saveznoj državi Idaho. Prosječna nadmorska visina je 1.800 m. Vulkanske posljedice su glavni razlog zaštiti područja. Mjesečevi krateri predstavljaju jedno od najbolje sačuvanih područja izljeva bazalta u kontinetalnim SAD. Zaštita područja počela je 1924., a predsjednik Bill Clinton je proširio područje zaštite 2000. Područje ima otvorene rasjedne napukline (među najdubljim na Zemlji), razne vrste bazaltnih lava, vulkanske špilje (cijevi u lavi) te razna druga vulkanske oblike. Posebnost je oskudnost vegetacije.

Twin Falls je sjedište i najveći grad okruga Twin Falls u Idaho. Grad ima blizu 50.000 stanovnika. U blizini (5 km) grada se nalazi slap Shoshone na rijeci Snake.

Slap Shoshone na rijeci Snake znaju zvat i „zapadna Niagara“. Slap je visok 65 m (14 m viši je od slapova Niagare) i širok je 300 m.

Portland je najveći grad u američkoj saveznoj državi Oregon. Nalazi se blizu savezne države Washington. Grad ima preko 650.000 stanovnika, dok šire metropolitansko područje preko 2,4 milijuna stanovnika. Koncentracija stanovništva Oregona u Portland je izrazito velika, jer oko 60 % ukupnog stanovništva Oregona živi u širem gradskom području Portlanda. Portland je drugi najveći grad na sjeverozapadu SAD, iza Seattla. Ipak, glavni grad Oregona nije Portland već 70-tak kilometara udaljen Salem. Portland počinje nastajati tijekom 1830-ih godina blizu kraja Oregon Trail – povijesni put dug 3.490 km koji je povezivao istok i zapad SAD. Danas je važna luka Oregona. Tijekom Drugoga svjetskog rata doživio je industrijski procvat. Kasnije je poznat po visokoj kvaliteti života, velikoj upotrebi bicikla u svakodnevnom životu usprkos čestim kišama te izvjestna utvrda protukulture.

Mount St. Helens National Volcanic Monument je zaštićeno područje od strane vlade SAD koje obuhvaća poodrućje oko Mount St. Helens u Washingtonu. Američki predsjednik Ronald Reagan osnovano ga 1982. nakon velike vulkanske erupcije 1980. Centar ima tri funkcije: istraživanje, obrazovanje i rekreacija. Stječe se uvid u geološku povijest vulkana, izvještaje u očevide eksplozije i znanstveno praćenje vulkanske aktivnosti. Mount St. Helens aktivni stratovulkan između Portlanda i Seattla. Vulkan je poznat po eksplozijama pepela i izljevima piroklastičnog materijala. Mount St. Helens je postao svjetski poznat po svojoj velikoj erupciji 18.5.1980. kada je poginulo 57 osoba, uništeno 250 kuća, 47 mostova, 24 kilometara željeznica i 298 kilometara cesta. Bočna erupcija smanjila je vrh vulkana s 2.950 m na 2.549 metara nadmorske visine ili smanjila je vrh za 401 metar te stvorila krater u obliku potkove u širini 1,6 km. Uobičajeno mjesto erupcije vulkana je vrh, ali erupcija iz 1980. bila je posebna, rjeđa – desila se na boku nakon što je bočna strana vulkana bubrila. Procjenjuje se da zapremina izbačene lave 2,7 km3. Mount St. Helens je dio Kaskadnog planinskog niza.

Ostale obavijesti:

Prijevoz: Putovanje po SAD i Kanadi započinje i završava u Seattlu, SAD. Putovat ćemo iznajmljenim kombijima. Nećemo imati unutrašnjih letova. Ukupno ćemo cestom prijeći oko 4.800 km.

Spavanje:

U SAD i Kanadi spavamo ukupno 17 noći.

Vrijeme studijskog putovanja: Putovanje će se održati od 15.7.2020. (srijeda) do 2.8.2020. (nedjelja)

Izlasci i zalasci Sunca (25.7.2020.): Seattle: 5:39 – 20:52 Vancouver: 5:36 – 20:59 Banff: 5:58 – 21:38 Yellowstone: 6:03 – 20:57 Portland: 5:47 – 20:46 Zagreb: 5:31 – 20:33

Paralele:

Seattle: 47,6 (sjeverni umjereni pojas) Vancouver 49,3 (sjeverni umjereni pojas) Jasper: 52,9 (sjeverni umjereni pojas) Banff: 51,2 (sjeverni umjereni pojas) Yellowstone: 44,6 (sjeverni umjereni pojas) Portland: 45,5 (sjeverni umjereni pojas)

Zagreb: 45,8 (sjeverni umjereni pojas)

Vremenska zona: Zagreb 12:00 sati = Seattle, Vancouver, Portland 3:00 sati Zagreb 12:00 sati = Banff, Yellowstone, Idaho 4:00 sati

Klima (prosječne temperature i rekordi za travanj): Seattle: 14° C - 25° C (prosjeci), padaline 2,1 mm (najbolje: srpanj, kolovoz) Vancouver: 14° C - 22° C (prosjeci), padaline 11,3 mm (najbolje: srpanj, kolovoz) Banff: 9° C - 24° C (prosjeci), padaline 33,8 mm (najbolje: srpanj, kolovoz, rujan) West Yellowstone: 7° C - 26° C (prosjeci), padaline 1,8 mm (najbolje: srpanj, kolovoz, rujan) Portland: 14° C - 27° C (prosjeci), padaline 4,3 mm (najbolje: srpanj, kolovoz) Zagreb, srpanj: 16° C - 28° C (prosjeci), padaline 45,6 mm Usporedba s prosincem/siječnjom u Zagrebu: Prosječne temperature su više u južnom nizinskom i sjevernom planinskom području nego u Zagrebu, a i nešto je suše nego u Zagrebu (osim Bangkok). Usporedba sa srpnjom u Zagrebu: Prosječne temperature su nešto više u južnom nizinskom i podjednake na sjevernom planinskom području nego u Zagrebu, te je znatno suše nego u Zagrebu. Najbolje vrijeme za putovanje po sjeverozapadu SAD i jugozapadu Kanade je ljeto, jer je ugodno toplo i najsuše razdoblje, a osobito je suho u priobalnom području.

prosinac-siječanj-veljača radi rjeđih i slabijih padalina. Preporučljivo je izbjegavati travanj-studeni radi čestih kiša. Ožujak, također, nije naročito preporučjiv radi češćih kiša od prosinac-veljača razdoblja, iako je suši od „kišnih mjeseci“.

Opasnosti i neugodnosti: Uvijek je potreban oprez, ali SAD i Kanada su zemlje otvorene turistima. Osobito su nacionalni parkovi otvoreni turistima.

Fizička spremnost putnika: Za putovanje nije potrebna posebna fizička spremnosta, ali je potrebna određena razina fizičke spremnosti radi svakodnevnih aktivnosti i povremenih hodanja (nekoliko sati dnevno) po nacionalnim parkovima

Vize (za hrvatske državljane): Za SAD su potrebne vize za državljane Republike Hrvatske. Za Kanadu nije potrebna viza, ali je obavezna prijava turističkog boravka za državljena Republike Hrvatske. SAD:

Veleposlanstvo SAD-a, Ulica Thomasa Jeffersona 2, 10010 Zagreb, tel: +385 1 661 2200

Potrebna dokumentacija za izradu vize: putovnica, fotografija (dimenzije 5x5 cm), potvrda o ispunjenom obrascu DS-160 (stiže na email nakon ispunjavanja obrazaca), potvrda o uplati naknade i zakazivanju termina, potvrda o zaposlenju (s podacima o radnom stažu, godišnjem odmoru), potvrda o prosječnim plaćama, zadnja tri mjeseca (platne liste), garantno pismo od organizatora putovanja, roditelji – rodni list djeteta koji ne putuje s vama, osobe u braku – vjenčani list, vlasnici nekretnine – dokaz o vlasništvu, privrednici – obrtnica, dokaz o godišnjim prihodima i plaćenom porezu, studenti/učenici – indeks/potvrda iz škole, mlađi od 18 godina – rodni list i potvrda ovjerena kod javnog bilježnika kojom oba roditelja odobravaju putovanje. Cijena vize je 160 USD

Više u vizama: https://hr.usembassy.gov/hr/visas-hr/

Značajke vize: trajanje vize 10 godina, višestruki ulazak, pojedinačni ulazak traje najviše 3 mjeseca

Kanada:

Veleposlanstvo Kanade, Prilaz Gjure Deželića 4, 10000 Zagreb, tel. +385 1 488 1200 https://www.canadainternational.gc.ca/croatia-croatie/contact-contactez.aspx?lang=eng

Hrvatski državljani koji putuju u Kanadu obvezni su ispuniti prijavu putem eTA sustava (Electronic Travel Authorization) na internetskoj stranici http://www.cic.gc.ca/english/visit/eta-start-int.asp

Prije putovanja navedena prijava mora biti pregledana i odobrena od strane nadležnih kanadskih tijela. Trošak prijave iznosi 7 CAD (oko 35 kn)

Hrvatska veleposlanstva i konzulati u:

SAD: o Washington DC, 2343 Massachusetts Ave., tel. 00 1 202 588 5899 o Chicago, 737 North Michigan Avenue, Suite 1030, tel: 001 312 482 9902 o Los Angeles, 11766 Wilshire Boulevard, Suite 1250, tel: 001 310 477 1009 o New York, 820 Second Avenue 18th floor, tel: 001 212 599 3066 o Pittsburgh, 100 Delaney Drive, tel: 00 1 412 843 0380 o Seattle, 7547 South Laurel Street, tel: 00 1 206 772 2968 o Kansas City, 1201 W. 64th Terr. o Houston, 3610 Rice Boulevard, tel: +1-713-444-1442

o Anchorage, 420 L Street, Suite 400, tel: 001 907-263 6395

Kanada: o Ottawa, 229 Chapel Street, tel. ++1 613 562 7820 o Mississauga (pored Torotna), 918 Dundas Street E, Suite 302, tel. ++1 905 277 9051

Cijena studijskog putovanja:

Cijena studijskog putovanja bit će poznata krajem ožujka. Uplata prve rate slijedi po objavi cijene.

Prof. dr. sc. Zoran Stiperski