7/29/2019 Sirius 056

1/146

7/29/2019 Sirius 056

2/146

1

SIRIUS broj 56 veljaa 1981 Urednik: Borivoj Jurkovi Uureivanju ovog broja sudjelovali su: Krsto Maurani, predsjednikkluba Sfera, in. Damir Mikulii te mr Zoran ivkovi Grafikaoprema: Ivica Bartoli (omotne stranice) i Ljudevit Gaj Lektor: uronajder, knjievnik.

SADRAJ: str.

Philip K. Dick:UDOVITE 8

Damir Mikulii:MORSKA ZVIJEZDA 27

A. Balabuha:

OPERACIJA BISERJE PRED SVINJE 51Eric Frank Russell:IFRA: NEMO 64

Zoran Ogrizovi:VELIKI NUMIZMATIAR JE ZADOVOLJAN 92

Fred Saberhagen:IGRA DAME S BJESOMUNIM 98

Frederic Brown:

KONAC DJELO KRASI 108

Philipe Jos Farmer:SJENKA SVEMIRA 109

SIRIUS biblioteka znanstvene fantastike, izlazi svakog petog u mjesecu Izdava: RO Novinsko-izdavaka djelatnost SOUR-a Vjesnik n.sol.o. OOUR Informativno-revijalna izdanja n.sub.o. 41000Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4, Redakcija Romani i stripovi, 41000 Zagreb, Avenija bratstva ijedinstva 4 Predsjednik Izdavakog savjeta Redakcije: prof. dr. Adolf Dragievi Struni savjetredakcije: Klub prijatelja znanstvene fantastike i fantastike Sfera Zavoda za kulturu i obrazovanje, Zagreb,Ivanigradska 42a Glavni i odgovorni urednik: Borivoj Jurkovi Adresa urednitva: Sirius, RedakcijaRomani i stripovi, 41000 Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4, telefon: (041) 515-555 i 519-555 Cijenapojedinom primjerku 30 dinara. Pretplata: za jednu godinu 360 dinara (s popustom 10% 324 dinara), zaest mjeseci 180 dinara (s popustom 162 dinara). Samo unaprijed uplaena pretplata osigurava popust od10 posto. Pretplata se uplauje opom uplatnicom u korist rauna 30101-833-1216 SOUR-a Vjesnik,Interna banka, s oznakom: za Sirius. Tisak: RO tamparska djelatnost Vjesnik n.sol.o. OOURNovinska rotacija n.sub.o. i OOUR TM n.sub.o., 41000 Zagreb, Avenija bratstva i jedinstva 4. Ekonomskapropaganda: Vjesnik OOUR Agencija za marketing, 41000 Zagreb, Trg bratstva i jedinstva 6.

7/29/2019 Sirius 056

3/146

2

Rijerecenzenta

Dragi moji zeleni prijatelji!Kada sam u jesen 1980. godineobavijestio urednika SIRIUSA

Borivoja Jurkovia da u 1981.godini ne bih vie mogao recenzi-rati domae znan-fan prie, dogo-vorili smo se da uinim neki rezimesvoga trogodinjeg rada u redak-ciji SIRIUSA. To je u redu, i toupravo inim. Posla je bilo prekoglave, i to je jedini razlog zbog

ega ne mogu vie uivati u doma-im znan-fan tvorevinama. Imamdrugog posla. Pa tako, dragi pr-ijatelji, do vienja! Piite i dalje u

jugoslavenskom prosjeku jednu pri-u na dan, piite kao da vam prienikada nisu bile odbijene (ne zam-

jerite), piite uvijek iznova, piitejo vie, jer kako sada stvari stojesa stabilizacijom, moe se dogoditida ostanemo samo na domaoj

prii. To bi, uostalom, bio jedan odpovoljnih rezultata stabilizacije.

No, da kaem: pune tri godinesam, kao struni recenzent SIRIU-SA, pratio zamalo sve to se u

Jugoslaviji napisalo u domenuznanstvene fantastike. To je premamojoj evidenciji koju, pazite,

cjelokupnu predajem novom recen-zentu ukupno oko hiljadu priaod oko dvjesta pedeset autora. Kar-tice nisam brojao. Ti su brojevi utolikoj mjeri fascinantni, da najbo-lje govore o pravoj dimenziji

zanimanja za naunu fantastiku kodnas. (Aha, izdavai!) Nauna je

fantastika uspjela kod irokog

kruga ljubitelja aktivirati i odre

enstvaralaki potencijal, koji je, lista-

jui SIRIUSE, uistinu impresivan.Posebno je, meutim, vrijedno pa-nje to to je meu dvjesta pedesetautora samo nekoliko profesional-nih pisaca. (Sad bi izdavai rekliAha!. A ja bih isto tako njima

neto rekao, ali neu, pa ostavljamtri tokice zna se.') Ta injenicagovori da je kreativno ishoditenaune fantastike sama nauna

fantastika, odnosno, da se. poticajza pisanje naune fantastike nalaziunutar samog anra. Ne bismo tre-bali pretjerivati pa govoriti samisebi kako piemo naunu fantastiku

zato to, kako bismo rekli, osjea-mo u sebi poriv da se izrazimo, da

pjevamo da rjeavamo sudbinskapitanja odnosa otac-sin i obratno,ili suptilne odnose mukarac-ena.

Ne, podruje zanimanja autorakojih sam prie itao oito je ogra-nieno sintagmom nauna fanta-stika. Ali, u to je ukljueno sve! Iljubav, i psihologija, i poetski svijetmate .

Da ova tvrdnja ima osnova,

svjedoe i pisma koja su stizala uredakciju. U njima pie: Velikisam ljubitelj naune fantastike .. pase eto latih pera... itd. Ili: Uvijeksu me mamili ti udesni svijetovigore u tmini svemira. Evo aljemvam tako jednu priu... ili: itam

ja SIRIUS pa si mislim; da i japrobam...i Ili: Gutam sve to midoe pod ruku. Osjetio sam neo-doljiv poriv da vam opiem jedansvoj doivljaj. Idem ja kroz umu, aiza grma neto svijetli plaviastimsvijetlom. Kad. tamo, leteitanjur... i tako dalje. Toliko pisa-ma. Ona govore da potrebu pisanjanaune fantastike u naelu trebatraiti, kao to rekoh, unutar anra.Put iz pasive u aktivu oigledno jemukotrpan, ali takav je ivot. to jatu mogu. Ko je sudbina mnogih od

nas: bili mi i najuspjeniji, kojiuta nam ko ne ine. Poem od

7/29/2019 Sirius 056

4/146

3

samog pisanja tu dileme nema, tonije pitanje naune fantastike, veope prosvjete, a za to su druginadleni. Problemi se meutim jav-ljaju kada na primjer, netko imadobre ideje ali ih teko uobliuje u

primjerenu narativnu formu. Takvesu prie neka vrsta amaterizma,neto kao naiva u slikarstvu, to bezsumnje moe imati arma, ali ovdjemoraju biti primijenjeni i drukijikriteriji vrednovanja. Tematskiizvori pria ove vrste nalaze se u

pop-kulturi masovnih medija kojisu oarani problemima poput Ber-mudskog trokuta, sibirskog me-teora ili razliitim varijantamadenikenovtine. Takve se prie

prepoznaju po tipinoj paleoteh-nikoj ikonografiji kao to su na

primjer svjetlucava dugmeta, opru-ge, sjajna odijela ili blistavi hodni-ci obloeni nekim svijetlim materi-

jalom, a tipino oruje takvih priasu zrake smrti. ivio Gernsback!

Dobar dio takvih pria pripadaonim 99 posto naune fantastike

koja zavrava u kou. Openita prevlast anglo-ame-rike naune fantastike imaodreene reperkusije i na jugosla-venski znan-fan. Jeff, Mary, Billy,

Jane esta su imena junaka ijunakinja jugoslavenskog znan-fana. Lokalizacija radnje takoerznade esto puta biti obiljeenaanglo-amerikim toponimima. Sve-mirska scenografija obiluje USAF

letjelicama. Plateno sredstvo, akove nije dolar, onda je kredit,tipina izmiljotina kapitala. Sdruge strane, treba rei da posveneobino zvui Perica u svemiru, ili

Jovan u razliitim vremenskimdimenzijama. Jo neobinije zvuiPrvi kontakt u Svetozarevu, ilisonda s Deneba u Tuzli. Htjeli-nehtjeli, balkansko lokaliziranje rad-nje na odreen nain ini naunu

fantastiku manje uvjerljivom od onekoja operira egzotima. Ovdje je za-

pravo rije o sindromu anglo-amerike naune fantastike; od togsindroma pati uostalom nauna

fantastika u manje-vie svim zem-ljama ije je jeziko podrujerelativno maleno pa i ne samo u

njima (SSSR). Ukratko: najvei broj pokuajanaune fantastike kod nas rezultiraneuspjehom. Razlozi neuspjeha suslijedei: a) nepismenost; b) banal-nost teme ili motiva; c) ikono-grafski ili scenografski stereotipo-vi; d) iscrpljivanje na dosjetki. Paiako govorimo o punom kouotpada, u apsolutnim relacijamaslika i nije tako tragina. Akouzmemo u obzir da je u toku trigodine SIRIUSA slalo svoje radoveoko domaih 250 autora, podatakda su u SIRIUSU objavljene prieod njih sedamdeset troje govori da

je ak 30 posto autora uspjelo. Toje daleko iznad prosjeka Lemovogpravila! Ali i SIRIUS je iznadprosjeka naklade slinih evropskihmjesenika! to moemo kad smo

takvi! Tematski okvir jugoslavenskogznan-fana poklapa se u osnovi sregistrom tema uobiajenih usvjetskoj naunoj fantastici. Izvjes-nu specifinost predstavljaju tako-

zvane naivne teme, kao to su naprimjer poruke ovjeanstvu, iliotkrie bogova, ili Atlantida.

Radi lake orijentacije i buduekompjutorske obrade podataka,

predlaem ovakav pregled temakarakteristinih za jugo-znan-fan:

1. KONTAKT1.1. ovjek s biima1.2. bia s ovjekom1.3. Prvi kontakt

2. ROBOTIKA2.1. kompjuter2.1.1. kompjuter caruje2.1.2. kompjuter luduje2.1.3. kompjuter pomonik

7/29/2019 Sirius 056

5/146

4

2.1.4. humor, varijante2.2. aridroidi

3. SOCIJALNE TEME3.1. utopija3.2. totalitarizam3.3. komunizam

3.4. tehnokracija4. HOROR/ STRAVA4.1. mutanti4.2. umj. ovjek/transpl.4 3. hibernacija

5. KATASTROFA5.1. prirodna5.1.1. sunce umire5.1.2. sudar planet/meteor5.1.3. novo ledeno doba5.1.4. bio-razlozi, razni5.2. umjetno izazvana5.2.1. nuklearna5.2.2. unitenje izvana izazvanovanjskim faktorima

6. AVANTURA6.1. otmica6.2. istraivanja nepoznatog6.3. western6.4. galaktiki rat

7. PUT KROZ VRIJEME7.1. naprijed7.2. natrag7.3. amo-tamo/naprijed-natrag

8. OSTALO8.1. biblijske teme8.2. velike zagonetke pop-kul-ture 20. vijeka8.3. NLO

8.4. porukeovje

anstvu

To je sumarni pregled, koji unatomoguih nedostataka zahvaa sveteme prisutne u naoj naunoj

fantastici. Kvalitativne oscilacijeunutar tog globala vrlo su velike.

Dogodi se da ak i banalna tema iztoke broj 8. bude dobra, ali istotako i Prvi kontakt moe biti takobanalan da se ovjeku digne kosa

na glavi. Tako je to! Ako pogledamo rezultate, odnos-

no objavljene prie, nemamo se toaliti. Goran Paveli, Iskra Mika-i, Branko Piha, Slobodan ur-i, Ognjen Nikoli, Gluhak, Tano-vi, Cerar, Moskovljevi, Snjeana

Buli i tako dalje nova su imena,

koja dodue nemaju neki posebniknjievni status, ali predstavljajuonu garnituru ljudi s kojom bismoodmah mogli dolino reprezentirati

jugoslavensku naunu fantastiku nasvjetskom tritu. Ti rezultati ohra-bruju i ispunjavaju nas optimiz-mom, YU-SIRIUS, prva zbirka ju-goslavenskog znan-fana, objavljena1978. godine, pokazala je takvurazinu zrelosti i takvo bogatstvo

ideja i mate, da profesionalniknjievnici mogu jo jedino gristivlastite nokte. Na kraju, da se podsjetim. Teko

je u ovom kratkom recenzentskomizvjeu pisati o polemikoj barok-noj mati Branka Pihaa, ili olirinosti Iskre Mikai. Neposred-na naivnost amerikanijade Milan-eta Markovia u dva je navratanaila na moju pozitivnu ocjenu.

Isto tako i ona aava amerikani-jada Darija okia. Jest, tono je, iamerikanijada moe biti prihvatlji-va ukoliko je dovoljno originalna imatovita da ponese itaoce u neo-bini svijet naune fantastike.

I premda sam znao esto iziti naminie, ipak se i tamo znalo naiantologijskih primjera. Takva mi jena primjer bila Gluhakova pria

Dva, krvnika i jedna rtva iz YU--SIRIUSA. Kaem, teko je pisati osvim tim lijepim i uzbudljivim pri-ama, jer bi za to trebalo jomnogo dragocjenog mjesta u SIRI-USU. Najbolja solucija bila bi da-kako nova zbirka jugoslavenskog

znanfana, jer konano, djelonajbolje govori samo za sebe. Ipak na kraju moram rei jednoveliko HVALA onim autorima

koji su me obradovali svojim pria-ma, i ije su prie objavljene u SI-

7/29/2019 Sirius 056

6/146

5

RIUSU. Onima koji su to pokualibez uspjeha isto hvala (manje,dodue, jer sam se ipak ruku nasrce nagnjavio itajui polupi-smene sastave) jer su ipak pri-donijeli onom impresivnom broju

od tisuu pria.Kako bi se reklo: do vienja, idemna novu dunost. Pa-pa, moji dragi

zeleni prijatelji'ELIMIR KOEVI

Rijeurednika

Dragi itatelju,dopustite mi najprije da se, u Vae isvoje ime, zahvalim elimiru Ko-eviu na zaista golemome i nese-binome zalaganju za proboj do-mae SF na stranice SIRIUSA, i tone proboj u inae tako esto pri-mjenjivanoj elitistikoj formuli,nego proboju u zaista impozantnomasovnom obliku. Naime, vie od

sto pedeset domaih pria objavlje-nih u SIRIUSU ponos su ne samoSIRIUSA nego i elimira Koe-via. Odabirui ih izmeu vie odtisuu Vaih pria on je pokazao nesamo visoku razinu strunoga zna-nja i odgovornosti za posao kojiradi nego i silan osjeaj za Vaukus, dragi itatelju: njegov steodabir prihvatili gotovo bez pogo-vora (osim u jednom sluaju,

rije je, dakako, o famoznomMemfisu kojemu sam kumo-vao ja a ne elimir), a to to suneke domae prie izazvale pole-mike i Vaa polarizirana miljenjao njima, govori opet samo u prilogKoevievu kriteriju prilikom re-cenziranja: kao neosporan znalac iautoritet na podruju teorije SF-a,on se potvrdio i kao sjajan prak-tiar, hrabro i argumentirano pre-

poruujui za objavljivanje i oneprie koje su iskakale iz uobiaje-

nih i kliiranih okvira SF na kojusmo navikli (sjetimo se priaTatjane Vrani, Branka Pihaa,

Milaneta Markovia, Vesne Popo-vi, Ruice Terzi, Miroslava Trbo-via i dr.) i pri tom nije ni jed-

nom pogrijeio! HVALA, dakle,njemu, ali i Vama, dragi itatelju,to niste utjeli ni u onim rijetkimsluajevima kad se ukus recenzentanije posve podudarao s Vaim; svo-

jim ste reagiranjima pomogliKoeviu i meni, no u prvome reduSIRIUSU i desecima tisua prija-telja SF koji ga vjerno prate iitaju. Duboko sam uvjeren da ese slian takav odnos razviti izmeu

Vas i SIRIUSOVOG novog recen-zenta, domaih pria KRSTE MA-URANIA nita manjeg znalcanego to je to elimir Koevi; toto Krsto ne moe imati jednakekriterije kao elimir vjerujem da jene samo prirodna razlika izmeudva individualiteta, nego i vrlokorisna stvar za SIRIUS: nakongotovo pet godina izlaenja, morase i SIRIUS u neemu izmijeniti uvjeren sam: ne na utrb Vaegauitka dok ga itate, dragi itatelju' Kad je ve rije o domaim

priama, evo i dva Vaa reagiranjana rijeGorana Stankovia iz Niaobjavljenu u pretprolom SIRIUSUo Pihaevoj prii avolji vrtovidra Hirnemiusa. PRVO: GoranStankovi kao da je mene pitao kad

je ono pisao; nadalje, ne znam koji

su kriteriji da SF pria ugledasvjetlo dana u SIRIUSU (injenicaje da itamo ono to nam Viservirate), no uvjerio sam se da

IME ipak nije glavni adut. Naime,ako smo mogli, uz hrpu bisera,itati i neuspjela djela Asimova,

Russella ili Sheckleya, zato biPiha bio izuzetak? Moda nisam

posve objektivan kad ovako piem,no znam samo to da elim da

SIRIUS ostane naa vodea SF edi-cija i bilo bi mi ao da ga nekakav

7/29/2019 Sirius 056

7/146

6

Hirnemius sputa ispod te razine,pa bio mu autor Anderson, Piha,Farmer ili tko mu drago... (En

passant: u istome pismu pledirateza dvotjedno izlaenje SIRIUSA;moj odgovor: jedva smo se izborili

i za koliinu papira to omoguujeizlaenje lista u ovoj uestalosti iopsegu!). DRUGO: italac iz

Nia, koji inae cijeni pisanjeBranka Pihaa, tvrdi da motiv uHirnemiusu nije ni originalan ninov; ako je to tono (a jest), zatoPihane bi smio koristiti motiv kojikoriste toliki drugi, pa i veleslavni

Lem? Ako je, kako to tvrdi itateljiz Nia, rije o eksploatiranom

stereotipu, to je samo dokaz da jetaj stereotip pogodan za eksplo-ataciju zato ne i za Pihaa?

iva je istina, kako to tvrdi i itateljiz Nia, da je rije o prii strave iuasa, no i to je posve prihvatljivou usporedbi s drugim stravino ogavno morbidno gadljivimmotivima u priama inozemnihautora koje su se znale nai nastranicama SIRIUSA. Sve to Piha-evo u Hirnemiusu je A) monotono(osim, moda, ljubiteljima vestern-skih spejsopera) i B) pseudo--nauno-naivno (ovisno o ukusu irazini itatelja). A sad ono glavno:odakle slinost s Lemovim Diago-rasom? Podudarnost je u temi a nerijeima (inae bi to bio plagijat), adograbljivanje istih motiva samo

potvruje iskoristivost takvih

motiva. I kao zakljuak: trebalo bipohvaliti Pihaa to se uhvatio

ukotac s tako eksploati-ranom ilitivjenom temom... A to onda s

Lemom, velikim StanislavomLemom? Njega bi trebalo osuditito se, u svoj svojoj veliini, laaotrcanih, pseudonaunih i naivnihtema... NAPOMENA: Ne navijam

za Pihaa zato to bi mi on bioprijatelj tovie, uope ga ne

poznajem ak ni ne tvrdim da jeon dobar pisac (njegova prva pria

u SIRIUSU nije mi se ni najmanjesvidjela); tvrdim samo to da je bolji od Lema! to da kaem? Samo jedno i daljeu dobru priu, makar i na otrcanutemu, pretpostaviti looj prii,

takvoj za koju mogu pretpostavitida e uspavati a ne zaintrigiratiVas, dragi itatelju. Na tu temumogu odgovoriti i na Va protest

zbog moje ocjene Vae prie LOV:napadate me to sam napisao dasam tu temu ve negdje proitaoi tvrdite da sam Vas time okvali-

ficirao kao falsifikatora. Nipo-to! ak Vas ne smatram ni plagi-

jatorom! Jednostavno mislim kako

ste ve izrabljenu temu obradilislabije nego netko prije Vas (da steje obradili bolje. Vaa bi pria ulau S1RIUS, to Vam jamim!). Daka-ko, moja je greka, to Vam (ni sad)ne znam rei gdje, kada, kako nakojem jeziku i zato sam tu Vautemu ve itao; mogu Vam samorei da sam je itao U VIE

NAVRATA, ali... vjenih temaima daleko vie nego bizarnih i

originalnih; neka Vas to utjei iohrabri da krenete u potragu zaonim manje vjenim temama... iboljim obradama... Vae pismo (iz Novog Beograda)moda najslikovitije odgovara na

pihaevsko-lemovsko-lovake dvo-umice: Kritikantstvo domaeg SFstvaralatva je u najmanju rukuneargumentirano. Lako je Ame-rikancima: samo u proloj (1979.)godini u njih je objavljeno 380

NOVIH SF romana! Tamo se veDUGO pisanjem znanstvenefantastike bavi VELIKI BROJ ljudi,a najbolja se djela tampaju uvelikim tiraima (slino je i u SSSR-u). O priama da i ne govorimo:nai su pokuaji u odnosu nasvjetske ipak pionirski, i kao takveim treba i prilaziti kad ih

kritikujemo. U istom tom svom pismu, dragi i

7/29/2019 Sirius 056

8/146

7

tatelju, nastavljate o ilustra-cijama na naslovnim stranicamaS1RIUSA: ... slaem se s onimakoji tvrde da su naslovne ilustracijekiaste, no moram primetiti da suone s poslednjih stranica esto vie

SF nego one s prvih. Tipianprimer za to je novembarski (53)SIRIUS: oito je da bi trebalo netomenjati. i to to pre! Smijem li i

ja neto rei, nakon svega to samve, u vie navrata napisao odomaim i panjolskim crtaimanaslovnih stranica, o kiu, umje-tnosti i tome da sam i sm sluajno stekao visokokolskoobrazovanje ba likovnoga smjera?

Ne, neu nita novo rei; samo samnamjerno i kao odgovor na slinaVaa pisma, dragi itatelju, u ovombroju SIRIUSA stavio na naslovnustranicu (panjolski!) crte koji

prilino odgovara naslovnoj prii;a na posljednju omotnu stranicuetiri reprodukcije najnovijih nas-lovnih stranica jednoga od naj-

poznatijih svjetskih SF mjesenika,onoga to ga izdaje i potpisuje

Isaac Asimov viestruki doktornauka, pisac stotina visokocije-njenih znanstvenih djela, isto toliko

znanstvenopopularnih knjiga ililanaka te dvostruko toliko vrloomiljenih SF pria, romana i

polilogija ovjek koji je oito zasvoj izdavaki pothvat angairaonajbolje svjetske kreatore naslovnihstranica. Ocjenu o tome to nije

ki, to je ki

, to je vie a tomanje ki i to je totalni ki

preputam Vama, dragi itatelju.Sebi sam samo dopustio slobodu daovaj put stavim na naslovnustranicu crte koji smatram zanat-ski vrlo uspjelim a o ijojkiastosti ili nekiastosti nemogu govoriti zato to bi mi netkomogao prigovoriti (opravdano) dagovorim iskljuivo s akademsko-

likovnim jezikom... a to ne bihelio;

dovoljno mi je da ta naslovnastrana svojom neobinou privlai

pogled prolaznika koji promiepokraj kioska u kojemu je izloena. Ako je ta stranica uope izloena,i ako je uope stigla u mjesto u

kojemu je taj kiosk. No to su vevisoko-akademske rasprave izmeudistribucije, urednitva i itatelja,koje svojim znanstvenim rangomdaleko nadmauju moje bijednolikovno obrazovanje i Vau, dragiitatelju, vrelu elju da za tridesetdinara kupite novi Sirius.Stabilizirajmo ivce i Vi i ja, pamoda time pridonesemo,

zajedniki, stabilizaciji nae

birokracije...Prilino stabilan pozdravod Vaeg Borivoja

Jurkovia

7/29/2019 Sirius 056

9/146

8

Philip K. Dick:

The Infinites

Preveo Boidar Stan

i

udovite

To mi se ne svia rekao je major Crispin Eller.Promatrao je, namrten, kroz prozor. Asteroid je imao vode uizobilju, umjerenu temperaturu, u atmosferi kisika i duika kao naZemlji...

Nema tragova ivota rekao je Harrison Blake, zamjenikkomandanta, koji se pribliio. Nema ivota unato idealnimuvjetima. Zrak, voda, ugodna temperatura. Zato?

Pogledali su se. Pod oplatom zrane krstarice -43 prualo sespreno i jednolino tlo asteroida. -43 je bio daleko od baze, usredgalaksije. Natjecanje s trijumviratom Mars-Venera-Jupiter natjeraloje Zemlju da se upusti u istraivanje svakog komadia stijene ugalaksiji, kako bi poslije mogli zahtijevati svoja prava na iskop ruda.

I skoro godinu dana -43 je tumarao ovuda pod svojom plavo-bijelom zastavom. Tri lana posade zaista su ve zasluila odmor naZemlji i priliku da potroe nagomilani novac. Mali izviaki brodoviprovodili su opasan ivot probijajui se po periferiji sustava koji subrazdali kamenii prijeteih meteora, oblaci bakterija i zranigusari...

Pogledajte primijeti Eller. Savreni uvjeti za ivot, aniega osim golih stijena.

Moda je to sluajno odvrati Blake slegnuvi ramenima.

7/29/2019 Sirius 056

10/146

9

Mora postojati neki razlog zbog kojeg taj asteroid nijeplodan. Imam dojam da neto nije u redu.

Pa, to da radimo? zapita Blake kiselo se nasmijeivi. Vi ste komandant. Prema uputama, smijemo aterirati na svakiateroid koji prelazi promjer klase D i uspostaviti karte. Ovaj je klase

C. Hoemo li izai ili neemo?Eller je oklijevao. Ne svia mi se to. Nitko ne poznaje smrtonosne faktore

koji mogu lebdjeti u svemiru. Moda... Da se sluajno ne mislite vratiti izravno na Zemlju?

zapita Blake. Pomislite samo: nitko ne bi znao da smo propustiliovaj komadi stijene. A ja im neu rei, Elleru.

Nije u tome stvar. Imam u vidu nau sigurnost. Vi stalno

navijate za povratak na Zemlju. Eller je promatrao ekran. Kadbismo samo znali... Pa da pustimo van hrke i da vidimo to e biti? Nakon

nekog vremena znat emo vie. ao mi je ak to smo pristali ovdje. Blakeovo je lice

poprimilo preziran izraz.Postajete vrlo oprezni sad kad se blii povratak kui.Eller je neraspoloeno promatrao sive i neplodne stijene i vodu

koja je protjecala. Ima vode, stijena, malo oblaka, jednolikatemperatura. Savreno mjesto za ivot, a nema ga. Stijena je ista iglatka. Neplodna, bez bilja. Spektroskop nita ne pokazuje.

Onda dobro odlui Eller. Otvorite izlaz. Zatrait uod Silv da pusti hrke. Dohvatio je interkom i okrenuo brojlaboratorija. Ispod njih u brodu Silvia Simmons je radila, okruenaretortama i kontrolnim instrumentima. Eller je uspostavio vezu.

Silv?Na ekranu se pojavilo Silvijino lice. Da? Pustite hrke na malu etnju, oko pola sata. S uzicom i

ogrlicom, dakako. Ovaj me asteroid zabrinjava. Moda u okolici imaotrova ili radijacija. Kad se ivotinje vrate, podvrgnite ih pretragama.

U redu, Cris odvratila je Silvia smijui se. Modauzmognemo izai na trenutak da protegnemo noge.

Rezultate testa poaljite mi to prije uzmognete. Eller je

prekinuo vezu i okrenuo se prema Blakeu. Nadam se da stezadovoljni.

7/29/2019 Sirius 056

11/146

10

Blake se slabano nasmijeio. Bit u zadovoljan kad se vratimo na Zemlju. Putovanje pod

vaim vostvom je maksimum to mogu podnijeti. udno je primijeti Eller kako se u toku trinaest

godina slube niste nauili kontrolirati. Ne moete im oprostiti to

vam nisu dodijelili pripadajui oficirski in. Sluajte, Elleru! Stariji sam deset godina od vas! Sluiosam dok ste vi jo bili djeak. Za mene uvijek ostajete krljavac.Idui put...

Cris!Video-ekran se upalio i pokazalo se Silvijino uplaeno lice. Da? Eller je dohvatio interkom. to je? Hrci, Cris... bila sam kod kaveza...Hrci su se ukoili,

obamrli... nepomini. Bojim se... Blake, neka brod uzleti naredi Eller. to? promrmlja Blake. Jesmo li...? Neka brod uzleti! Uinite to! Pourite! Eller je potrao

prema komandnoj ploi. Moramo se izvui odavde!Blake ga je slijedio. Je li neto... poeo je, ali je zautio, kao da je

obeshrabren. Lice mu se ukoilo, eljust mu je olabavila. Polako je

pao na metalni pod kao prazna vrea. Eller ga je zapanjeno gledao.Onda se pribliio komandnoj ploi. Tada vrcne neka iskra podnjegovom glavom, u glavi kao da mu je eksplodiralo, tisue iskara izoiju ga je zaslijepilo. Posrnuo je, pipajui potraio sklopke. Kad sesve u njemu ugasilo, prsti su mu pronali i stisnuli automatskukomandu za uzlijetanje. Zatim se sruio na pod, u mrak i nesvijest.

Brod se dizao u svemir, automatski aparati su uvlaili zrak, alise u brodu nitko nije micao

Eller je napokon otvorio oi i muno se digao. I Harrison Blakeje doao k sebi. Pri tom je jaukao, lice mu je bilo boleljivo uto, oizakrvavljene, na ustima pjena. Promatrao je Crisa Ellera i trljao elodrhtavom rukom.

Izvukli smo se rekao je Eller pomaui mu da se digne.Blake je sjeo. Hvala. Odmahnuo je glavom. to se dogodilo? Ne znam. Idem u laboratorij da vidim to je sa Silv. Da poem s vama? promrmlja Blake.

Sjedite ovdje. Ne preoptereujte srce. Kreite se to jemanje mogue.

7/29/2019 Sirius 056

12/146

11

Blake kimne. Eller je preao kontrolnu kabinu i izaao nahodnik, pa u dizalo. Zaas se naao u laboratoriju. Silvia se naslonilana jedan od radnih stolova, ukoena i nepomina

Silv! povikao je Eller, priao joj, uhvatio je i prodrmao.Bila je ukoena i hladna.

Probudite se!U ormariu s priborom Eller uzme ampulu stimulansa, razbijevrak i stavi Silviji pod nos. Ona zastenje.

Cris? promrmlja slabanim glasom. To ste vi? to...to se dogodilo? Je li sve u redu? Podigla je glavu i zatreptalakapcima. Ba poslije razgovora pribliila sam se stolu iodjednom...

Sve je u redu. Eller se namrtio, razmiljajui. to je

to moglo biti? Radijacija s asteroida? On pogleda na runi sat. Oh! to je? Silvia se uspravi na stolici. to je, Cris? Pa bili smo u nesvijesti puna dva dana primijeti Eller

gledajui na sat i trljajui si bradu. Ali zasad je sve dobro, zar ne? zapita Silvia pokazujui

hrke u kavezima. Gledajte... probudili su se i poeli se vrtjeti ukrug.

Doite ree Eller i uhvati je za ruku. Treba dapoemo gore i da se posavjetujemo, da pogledamo sve instrumente ibrojanike. elim znati to se dogodilo.

Moram priznati odmah je rekao Blake zbunjeno dasam pogrijeio. Nismo se smjeli spustiti.

ini se da je radijacija dola iz sredita asteroida. Ellerje povukao liniju na karti. Ovo pokazuje val koji se stvara pa brzonestaje. Pulsacija u samom asteroidu.

Da nismo uzletjeli primijeti Silvia bili bismo pogoenidrugim valom.

Instrumenti su zabiljeili drugi val etrnaest sati poslijeprvoga. Asteroid zacijelo sadri naslage minerala to emitiraradijacije u odreenim razmacima. Gledajte kako su ti valovi kratki.Poput kozmikih zraka.

Ali ipak toliko razlini da mogu kroz na zatitni omota. Jest. Val nas je udario svom snagom. To objanjavs zato

na asteroidu nema ivota. Nije se mogao razviti.

Cris? Mislite li da bi nam radijacija mogla nakoditi?Jesmo li izvan opasnosti? Ili...

7/29/2019 Sirius 056

13/146

12

Pa nisam ba siguran. Pogledajte. Eller joj pruigrafikon na milimetarskom papiru. Na sustav krvnih ila seoporavio ali nae neuroloke reakcije nisu vie iste. Dolo je domodifikacija.

U kojem smislu?

Ne znam. Nisam neurolog. Mogu zapaziti jasne razlikeizmeu krivulje od prije mjesec dana ili dva, ali ne znam to oneznae.

Mislite li da bi moglo biti neto ozbiljno? Vrijeme e to pokazati. Nai su organizmi bili desetak sati

zahvaeni valom nepoznate radijacije. Ne bih znao rei kakav je njentrajni uinak. Zasad se vrlo dobro osjeam. A vi?

I ja. Kroz okno je pogledala crnu neizmjernost svemira.

Idemo prema Zemlji. Sretna sam zbog toga. Trebalo bi da seodmah podvrgnemo pregledu. Bar su se naa srca izvukla. Nema ugruaka krvi u ilama,

stanice nisu razorene. To me najvie zabrinulo u poetku. Koliko nam je potrebno do Suneva sustava? zapita

Blake. Tjedan dana. Prilino Blake e stisnutih usana. Nadam se da emo

dotle jo biti ivi. Potedjet u vas prekomjerne vjebe napomene Eller. Odmarat emo se ostatak puta. Nadam se da e se na Zemljipopraviti svako oteenje organa.

Mislim da smo se relativno dobro izvukli primijetiSilvia i zijevne. Oh, kako sam pospana! Digla se i odmaklastolicu. Mislim da u odmah u krevet. Slaete li se?

Samo idite odvrati Eller. Da se kartamo malo. Blake?Moram se malo opustiti.

Moe sloi se Blake. Zato ne? I on izvadi snopkarata iz depa. Proi e nam vrijeme.

Igrali su ravnoduno, bez nekog osobitog zanimanja. Blake jebio zbunjen, nezadovoljan to je Eller imao pravo. Eller je pak bioumoran i loe volje. Boljela ga je glava premda je uzeo praak zasmirenje. Skinuo je kacigu i protrljao elo.

Hajde, igrajte promrlja Blake.Pod njihovim su nogama brundali motori. Za tjedan dana ui e

u Sunev sustav. Nisu vidjeli Zemlju vie od godinu dana. Kako

7/29/2019 Sirius 056

14/146

13

izgleda? Je li jo ista?. Velika zelenkasta kugla s prostranimoceanima i majunim otocima...

Zatim e stii u njujorku Svemirsku luku. Bit e to ugodno.Mnotvo Zemljana, dobrih starih djetinjastih Zemljana, to se nebrinu oko onoga to se dogaa u svijetu. Nasmijeio se Blakeu, ali se

tada i namrtio. Blakeova se glava spustila na prsa i oi su mu sezatvarale. Drijemao je. Probudite se. to se dogaa?Blake je neto progunao i uspravio se. Poeo je dijeliti karte,

ali mu je glava ponovo pala na prsa. Oprostite promrmljao je. Podigao je ruku da stavi ulog. I

Eller je posegao u dep da izvadi novac. Kad je podigao pogled,Blake je ve spavao.

Eller se die. Blake je hrkao, diui ravnomjerno. Eller jeugasio svjetlo i uputio se prema vratima. to je to s Blakeom? Nijeobiavao zaspati pri partiji karata.

Eller je uao u svoju kabinu. Bio je umoran, pospan. Skinuo sei pustio toplu vodu. Bit e ugodno lei i zaboraviti sve to sedogodilo, to iznenadno zraenje, muno buenje, strah. Poeo seumivati. U glavi mu je tutnjilo. Stavio je ruke pod vodu.

Zamijetio je to potkraj umivanja i dugo se promatrao bez rijei

dok mu je voda tekla niz ruke. Nije mogao prozboriti ni rijei: noktisu mu otpali.Teko je disao i pogledao se u ogledalo. Proao je rukom kroz

kosu i ona mu je ostajala u rukama u upercima. Kosa i nokti...Zadrhtao je, pokuao se smiriti. Kosa i nokti. Radijacija.

Dakako, bila je to radijacija. Pogledao je ruke. Nokata vie nije bilo.Ni traga od njih. Okretao je ruku i promatrao prste. Vrhovi su biliglatki i tanki. Borio se protiv panike koja ga je obuzimala. Da li se todogodilo samo njemu? A Silviji?

Obukao se i ponovo se pogledao u zrcalo. Gotovo seonesvijestio. Njegova glava... to se to dogodilo? Uhvatio se prstimaza sljepooice. Njegova glava. Neto je polo po zlu. Promatrao seraskolaenih oiju. Bio je gotovo posve elav. Na ramenima su muuperci kose, a glava je sjala elava i ruiasta, bezono ruiasta. Ine samo to. Njegova se glava proirila. Postala je kuglasta. Ui sumu se zgrile, a i nos, nosnice se stanjile. Mijenjao se, a to se svevie pogoravalo. Drhtavom je rukom opipao svoja usta. Zubi su mu

se klimali. Povukao je i nekoliko zuba je ispalo. to je to? Da li on toumire? Dogaa li se to samo njemu? to je s drugima?

7/29/2019 Sirius 056

15/146

14

Brzo je izaao. Disanje mu je bilo bolno i otro. Kao da su muprsa stlaena, guio se. Srce mu je teko lupalo, naprezalo se, nogesu mu poputale. Uao je u dizalo. Iznenada je do njega dopro urlik,glas Blakeov, pun groze i uznemirenosti.

Tu smo ree sam sebi Eller u dizalu. Barem nisam

sam. Harrison Blake ga je gledao zaprepaten i ustraen. Eller nijemogao a da se ne nasmijei. Blake nije pruao lijep prizor onakoelav, ruiaste i sjajne lubanje. I njegova se glava poveala, i on jeostao bez nokata. Pogledao je Ellera. pa sebe. Stajao je krajkontrolnog stola. Njegova je uniforma postala preiroka za njegovosmanjeno tijelo.

No? primijeti Eller. Imat emo sree ako se

izvuemo. Svemirske radijacije imaju udne posljedice. Bio je to lodan za nas kad smo aterirali na taj... Elleru promrmlja Blake to da radimo? Ne moemo

ovako ivjeti. Znam. Eller je stisnuo usne. Bilo mu je teko govoriti

sada kad je ostao bez gotovo svih zuba. Odjednom se osjeao kaonovoroene. Bez zuba, bez kose, bespomoan. Gdje e se zaustavititaj preobraaj?

Ne moemo se ovakvi vratiti napomene Blake. Nemoemo se vratiti na Zemlju. Oh, boe, Elleru! Mi smo udovita!Mutanti. Zatvorit e nas u kavez kao ivotinje. Ljudi...

Uutite. Eller proe prostorijom. Imamo sree tosmo ivi. Sjednite. I Eller mu priblii stolac. Mislim da valjavie tedjeti nae noge.

Obojica su sjela. Blake je duboko uzdahnuo i stalno je trljaosvoje elo.

Nisam ja zabrinut za nas ve za Silviju primijeti Ellernakon nekog vremena. Ona e najvie trpjeti. Pitam se da li dasiemo k njoj ili ne. Ako ne siemo, ona moe...

Zaula se zujalica, upalio se video-ekran iz laboratorija. Cris? zauli su Silvijin panian glas, ali se ona nije

pojavljivala na ekranu. Oito se skrivala. Da? Kako ste? Kako sam? U njezinu se glasu osjetila histerija. Cris,

je li i vas pogodilo? Bojim se i pogledati. Nastala je tiina. Je li

i vas? Ja vas mogu vidjeti, ali vi mene nemojte gledati. Neu da megledate. To je strano. to da uinimo.

7/29/2019 Sirius 056

16/146

15

Ne znam. Blake kae da se nee vratiti na Zemlju u takvomstanju.

Ne, ne moemo se vratiti. Ne moemo! Opet je nastalatiina. Napokon se javio Eller:

Poslije emo odluiti. Zasad to jo ne moramo rijeiti. Ove

promjene u naem organizmu posljedica su radijacija, a mogu biti isamo privremene i nestati s vremenom. Moe nam pomoi ikirurgija. Zasad si nemojmo time razbijati glavu.

Da si ne razbijamo glavu? Ne, dakako. emu si razbijatiglavu zbog tako beznaajne stvari. Cris, zar ne shvaate? Mi smoudovita! elava udovita! Nemamo ni kose, ni zuba, ni nokata.Nae glave...

Shvaam... ostanite dolje u laboratoriju. Blake i ja

razgovarat emo s vama preko videofona. Ne morate se pokazivati.Silvia je duboko uzdahnula. Kako hoete. Vi ste jo komandant. I povue se s

ekrana. No, Blake, osjeate li se dovoljno dobro da

porazgovaramo?Spodoba s kupolom iznad ramena kimne polako ogromnom

elavom lubanjom. Neko krupno Blakeovo tijelo smanjilo se i

pognulo. Ruke su nalikovale na cijevi, prsa su mu bila upala iboleljiva. Eller ga je promatrao. to je? zapita Blake Nita. Samo sam vas gledao. Pa ni vi ne izgledate lijepo. Dakako. Eller sjedne u kut. Srce mu je lupalo, teko je

disao. Jadna Silv. Za nju je to gore nego za nas. Jadna Silv potvrdi Blake. Sve nas treba aliti. Ona

ima pravo, Elleru. Mi smo udovita. Kad se vratimo na Zemlju, ilie nas zatvoriti ili potamaniti. Moda bi najbolja bila brza smrt.udovita, fenomeni, hidrokefali...

Ne, nismo vodoglavci odvrati Eller. Na mozak nijezahvaen. Tome se moemo obradovati. Jo moemo misliti.

U svakom sluaju, sad znamo zato nema ivota naasteroidu ironino e Blake. To je uspjeh nae ekspedicije.Imamo podatak: radijacija, smrtonosna radijacija to unitavaorgansko tkivo. Izaziva mutaciju i preobraaje u razvoju stanice, te

promjene strukture i funkcioniranja organa.Eller ga je promatrao zamiljeno.

7/29/2019 Sirius 056

17/146

16

Ueno govorite, Blake. To je toan opis. Blake podie glavu. Budimo

realistini. Mi smo kancerozne nakaze oprene snanimradijacijama. Nismo vie ljudi, ljudska bia, Mi smo...

to smo?

Ne znam. udno primijeti Eller.Sjetno je promatrao svoje prste. Micao ih je. Bili su dugi i

tanki. Proao je njima po ploi stola. Bili su vrlo osjetljivi. Osjetio jesvaku izboinu, svaku prugu, svaku brazdu.

to radite? zanimalo je Blakea. Znatieljan sam.Eller je stavio prste pred oi. Pogled mu se mutio. Sve je bilo

nejasno i zamagljeno. Pogledao je Blakea. I njegovo su se oi suzilei uduble u glavu bez kose. I Eller odmah pomisli kako poinje gubitivid. Postat e slijepi. Obuzela ga je panika.

Blake! Postajemo slijepi! Postupno nam se kvare oi. Znam odgovorio je Blake. Ali zato? Gubimo i oi. Sue se. Zato? Atrofiraju napomene Blake. Moda. Eller dohvati brodski dnevnik i pisaljku to

ostavlja trag pa napie neto na plou. Sve je slabije vidio, ali prsti sumu postajali sve senzibilniji. Reakcija koe bila je neuobiajena. Je lito kompenzacija?

to mislite o tome? zapita Eller. Neke funkcijegubimo, druge dobivamo.

U rukama? Blake je promotrio svoje ruke. Gubitaknokata omoguava novu upotrebu ruke. Protrljao je prste ouniformu. Osjeam svako vlakno, to prije nisam mogao.

Otpadanje nokata imalo je, dakle, svrhu! Mislite? Pretpostavljali smo da sve to nema smisla. Sluajne

opekline, razaranje tkiva, modifikacije. Pitam se... Eller odloipisaljku na knjigu. Prsti: novi organi za percepciju. Bolji dodir,bolja taktilna reakcija. Ali sve mutniji pogled...

Cris! Silvia je viknula panino i otro. to je? Gubim vid! Ne vidim vie! Ne uznemiravajte se.

Ja... bojim se. Eller prie ekranu.

7/29/2019 Sirius 056

18/146

17

Silv, mislim da gubimo neka osjetila i dobivamo druga,pogledajte svoje prste. Ne zapaate? Opipajte neto.

Nastala je uznemirujua tiina. Imam dojam da mogu razaznati pojedine predmete. Zbog

toga smo izgubili nokte.

to to znai?Eller opipa svoju ispupenu glavu i opipa prstima glatku kou.Iznenada stegne ake.

Silv! Moete li staviti u pogon ureaje s X-zrakama?Moete li se kretati laboratorijem?

Mislim da mogu. Nainite jednu snimku, odmah. im bude gotova

obavijestite me.

Rendgen-snimku? ega? Svoje glave. elim znati kakve je promjene doivio namozak. Mislim da poinjem shvaati.

to? Rei u vam kad vidim snimku. I na Ellerovu se licu

pojavi jedva zamjetan smijeak. Ako imam pravo, mi smo seprevarili u onome to nam se dogodilo.

Kad se na ekranu pojavila snimka, Eller ju je dugo prouavao.

Nejasno je razabirao brazde lubanje jer mu je vid slabio. Silvijina jeruka drhtala. to ste uoili? zapitala je. Imao sam pravo, Blake. Pogledajte ovo, ako moete. Blake

se polako pribliio. to je to? Promatrao je snimku trepui kapcima.

Jedva vidim. Mozak se mnogo promijenio. Pogledajte ovo poveanje

ovdje. Eller je prstom pokazivao obrise lubanje kod ela. tomislite to bi to moglo biti?

Nemam pojma. Nije li to podruje procesa miljenja? Ovdje su smjetene najrazvijenije spoznajne funkcije. I ba

je ovdje dolo do najveeg rasta. I to zakljuujete iz toga? zapita Silvia. Moda je moja pretpostavka pogrena, ali to se podudara.

Odmah sam pomislio na to kad sam vidio da mi otpadaju nokti.Eller je sjeo za kontrolni stol.

Bolje je da ne stojite, Blake. Ne vjerujem da su nam srcatako jaka. Masa naeg tijela se smanjuje, tako da...

7/29/2019 Sirius 056

19/146

18

Ma kakva je ta vaa pretpostavka? Mi smo se razvili. Radijacija s asteroida ubrzala je rasit

stanica, kao rak. Ali u tom mijenjanju ima cilja, ima smisla, Blake.Mi se mijenjamo brzo, prelazimo stoljea u sekundi.

Blake ga je gledao. Uvjeren sam... Mozak se poveava,

smanjuje nam se vid, otpada nam kosa, zubi. Poboljava se opip.Tijelo gubi, ali duh dobiva. Mi razvijamo visoke spoznajnemogunosti, vei percepcijski kapacitet. Na je duh ve ubudunosti. Na duh evoluira.

Evoluira! Blake je polako sjeo. Moda je to i istina. Uvjeren sam. Nainit emo jo snimaka. urim se da bih

vidio promjene unutranjih organa, bubrega, eluca. Pretpostavljamda smo izgubili dio...

Evoluirali! ree Blake. To bi znailo da evolucija nijerezultat sluajnih vanjskih agresija. To implicira i da organizamsadri u sebi vodeu nit svoje evolucije, da je ona teleoloka, da imasvoj cilj, da nije sluajna.

Naa evolucija odvrati Eller najprije je, ini se,unutranji rast i promjena prema jasnim crtama. Bit e zanimljivosaznati koja ih sila vodi,

To baca novo svjetlo na stvari promrmlja Blake.

Znai da, na kraju krajeva, nismo udovita. Mi smo... mismo ljudi budunosti.Eller ga pogleda. Neto udno je titralo u Blakeovu glasu. Jest, moglo bi se tako rei priznao je Eller. Ali na

Zemlji bi nas svejedno smatrali udovitima. I prevarili bi se ree Blake. Jest, rekli bi da smo

udovita... Ali mi to nismo. Za koji milijun godina i ostaloovjeanstvo bit e takvo. Mi smo avangarda naeg vremena, Elleru.

Eller je promatrao golemu ispupenu Blakeovu glavu. Nejasnoje vidio njezine obrise. I kontrolna kabina, premda dobroosvijetljena, ve mu se inila polumranom. Vid mu je znatnooslabio. Zapaao je samo sjene.

Ljudi budunosti spomene Blake. Da, to baca novosvjetlo na stvari. Nervozno se nasmijao. Jo prije nekolikominuta gnuao sam se zbog svojeg stanja. A sada...

to sada? Vie nisam tako siguran.

Kako to mislite?Blake nije odgovorio. Polako je ustao.

7/29/2019 Sirius 056

20/146

19

Kamo ete? zapita Eller.Blake je jedva preao kontrolnu kabinu i pipajui pronaao

vrata. Moram razmisliti o svemu. Ima u tome novih neobinih

elemenata, koje je vrijedno razmotriti. Slaem se, Eller, imate pravo.

Evoluirali smo. Nae spoznajne mogunosti su se znatno poboljale.Kad dobro promislim, mislim da smo dobili. Paljivo je kucnuoprstom po ogromnoj lubanji. Da, mislim da smo prilino dobili.Sjeat emo se toga dana kao velikog dana, Elleru. Uvjeren sam daje vaa pretpostavka ispravna. Kako se proces nastavlja, tako moguosjetiti promjene u svojim pojmovnim sposobnostima. Pojaala sesposobnost percepcije oblika. Mogu pojmiti neke veze...

Dosta! ree Eller. Ja sam jo zapovjednik broda.

Kamo idete? Kamo idem? U svoju kabinu. Moram se odmoriti. Ovotijelo nije osobito adekvatno. Neophodno je zamisliti mala vozila, pai organe, kao na primjer umjetna plua i srce. Uvjeren sam da sustavplua i krvoilja nee dugo izdrati... Ja u vas ipak vidjeti, majoreElleru. Moda se ne bi trebalo sluiti izrazom vidjeti. Slabanose nasmijeio. Neemo se ba osobito vidjeti. Podigao je ruke. Ovo e zamijeniti mnoge stvari. Zatvorio je vrata za sobom.

Eller je uo kako koraa hodnikom oprezno i teturavo. Priaoje video-ekranu. Silv? ujete li? Jeste li sluali na razgovor? Jesam. Znate, dakle, to nam se dogodilo? Znam, Cris. Ja sam gotovo potpuno slijepa. Nita ne vidim.Eller naini grimasu sjetivi se njezinih ivih blistavih oiju. ao mi je, Silv. Radije bih da se to nije dogodilo. Volio bih

da opet budemo isti kao prije. Ne vrijedi... Blake misli da vrijedi. Znam. Sluajte me, Silv. Volio bih da doete u kontrolnu

kabinu. Zabrinut sam za Blakea i volio bih da doete ovamo. Zabrinuti ste? Kako to? On je ponesen nekom idejom. I nije otiao u svoju kabinu

samo da bi se odmarao. Doite i vidjet emo to bi valjalo uiniti.Prije nekoliko minuta ja sam bio za to da se vratimo na Zemlju, alisad mislim da sam promijenio miljenje.

Zato? Zbog Blakea? Valjda ne pretpostavljate da e Blakeii...

7/29/2019 Sirius 056

21/146

20

Porazgovorit emo o tome kad doete. Hodajte pipajui.Moda se i ne smijemo vratiti na Zemlju. Ali volio bih vam izloitisvoje razloge.

Doi u im budem mogla. Budite strpljivi. I, Cris...nemojte me gledati. Neu da me vidite ovakvu.

Neu vas vidjeti odvrati Eller. Dok vi stigneteovamo, neu ni moi vie bogzna to vidjeti.

Silvia je sjela za kontrolni stol. Obukla se u svemirskikombinezon to ga je nala u ormaru laboratorija. Plastino-metalnaodjea skrivala joj je tijelo. Eller je priekao dok se ne sabere.

No? upitno e Silvia. Prije svega treba da skupimo sve oruje koje se nalazi na

brodu. Kad se Blake vrati, objavit u da se ne vraamo na Zemlju.On e se vjerojatno naljutiti. Ako se ne varam, on mnogo dri dotoga da se vrati na Zemlju jer poinje shvaati implikacije tihpromjena.

A vi se ne elite vratiti... Ne elim. Ne smijemo se vratiti. Ondje smo izloeni

opasnosti. Velikoj opasnosti. Blake se zanosi novim mogunostima primijeti Silvia

zamiljeno. Mi smo u prednosti pred drugim ljudima za nekolikomilijuna godina i na se razvoj nastavlja. Blake se eli vratiti na Zemlju, ali ne kao obian ovjek

nego kao ovjek budunosti. Moglo bi nam se uiniti da su Zemljaniidioti, a mi geniji. Ako se evolucija nastavi, oni bi u usporedbi snama bili primati.

Neko su vrijeme utjeli. I u takvim okolnostima ima li to prirodnije nego da im

pomognemo? Jer mi smo pred njima nekoliko milijuna godina.Mogli bismo uiniti mnogo toga za njih ako nam dopuste da ihvodimo, da upravljamo njima.

A budu li se usprotivili, mi emo vjerojatno nai naina dauspostavimo dominaciju nad njima spomene Silvia.

I to bi, naravno, bilo za njihovo dobro. To se razumije. Imatepravo, Cris. Ako se vratimo na Zemlju, prezirat emo ljudski rod.eljet emo da ih vodimo, da ih uimo ivjeti, milom ili silom. Da,iskuenje e biti golemo.

Eller se digao i poao prema ormaru s orujem. Izvadio je iznjega puku visokoga kapaciteta i donio je na stol.

7/29/2019 Sirius 056

22/146

21

Najprije treba unititi ovo oruje. Zatim moramo obojepaziti da Blake ne doe do kontrolne kabine. Ja u prepravitiprogram leta. Udaljit emo se od Suneva sustava i usmjeriti premanekom udaljenijem podruju. To je jedini nain.

Otvorio je puku i izvadio ureaje za paljenje, pa ih zdrobio.

Tada su zauli neku buku i okrenuli se. Blake, to ste vi ree Eller. Ne mogu vas vidjeti, ali... Imate pravo odvrati Blake. Svi smo gotovo slijepi. I

tako, unitili ste puku. Bojim se da nas to nee sprijeiti da sevratimo na Zemlju.

Poite u svoju kabinu - ree Eller. Ja sam zapovjednik,nareujem vam...

Blake se nasmije.

Vi mi nareujete? Vi ste gotovo slijepi, Elleru, ali mislimda ete moi vidjeti... ovo!Neto se podiglo u zrak oko Blakea, kao blijedi oblak. Eller

ustukne dok ga je oblak obavijao. inilo mu se da se razdvaja, da serastae...

Blake je vratio oblak u majuni disk koji je drao u ruci. Ako se sjeate, ja sam bio prvi zahvaen radijacijama. Ja

sam u maloj prednosti pred vama. Ionako bi puke bile

neupotrebljive u usporedbi s onim ime ja raspolaem. Pa sjetite se,sve ovo to je u ovom brodu staro je vie od milijun godina. A ovoto ja drim u ruci...

Gdje ste nali taj kolut? Nigdje. Ja sam ga izumio im sam shvatio da ete pokuati

skrenuti brod. Bilo je to lako. Uskoro ete i vi tako oboje poetiosjeati kako u vama bujaju nove mogunosti. Zasad ste, bojim se, uzaostatku.

Eller i Silvia pokuali su doi do daha. Eller se naslonio naormar, iscrpljen. Gledao je stalno u onaj kolut koji je Blake drao uruci.

Nastavit emo prema Zemlji dodao je Blake. Nita vineete mijenjati u programu leta. Dok stignemo u njujorku zranuluku, veete drukije gledati stvari. Moramo se vratiti, Elleru. To jenaa dunost prema ovjeanstvu.

Dunost? Dunost, dakako. ovjeanstvo nas treba. Mnoge stvari

moemo uiniti za Zemlju. Vidite, ja sam hvatao neke vae misli. Nesve, ali dovoljno da bih doznao to smjerate. Zapazit ete da ve

7/29/2019 Sirius 056

23/146

22

poinjemo naputati govor kao nain komuniciranja. Poinjemo seizravno ukljuivati u...

Ako moete itati moje misli prekine ga Eller tadaznate i zato se ne bismo smjeli vratiti na Zemlju.

Mogu itati vae misli, ali vi se varate. Moramo se vratiti

za njihovo dobro. Blake se blago nasmijeio. Mnogo moemouiniti za njih. Njihova e se znanost promijeniti u naim rukama. Ioni e se promijeniti prema naim odredbama. Izmijenit emoZemlju, uinit emo je jaom... Nas troje emo transformirati ljudskuvrstu, ona e se proiriti preko cijele galaksije. Ojaat emo Zemlju.Ona e dominirati svijetom.

To, dakle, planirate? primijeti Eller. A ako se Zemljausprotivi? to onda?

Moda Zemljani i ne shvate ree Blake. Alinareenja se moraju izvriti, ak ako se i ne shvaa njihov smisao.Vi ste bili zapovjednik brodova pa znate. Za dobro Zemlje i za...

Eller je skoio, ali ga je njegovo krhko i nejako tijelo izdalo.Pao je prije nego to je dospio do Blakea, koji je ustuknuo i opsovao.

Glupane! Hoete li...Kolut je zasjao i plavi je oblak vrcnuo u Ellerovo lice. On je

pao na bok, zatim se stropotao. Silvia se digla i pola prema Blakeu,

polako i udno u svome tekom kombinezonu. Blake se okreneprema njoj podignuta koluta. Podie se oblak, Silvia je zaurlala kadju je oblak obavio.

Blake!Eller je s mukom kleknuo. Silvia se zateturala i pala. Eller je

zgrabio Blakea za ruku i poeo ga natezati. No, osjetio je kako ganaputa snaga, zanio se i udario glavom o pod. Kraj njega jenepomino i mirno leala Silvia.

Udaljite se od mene zagunao je Blake maui kolutom. Zar ne shvaate da vas oboje mogu unititi?

Ubili ste je! vikne Eller. Vaom krivnjom. Vidite li to ste postigli odupiranjem?

Maknite se. Budete li se pribliili, pustit u jo jedan oblak i tada jegotovo i s vama.

Eller se nije maknuo, neprekidno je gledao nepominotijelo. Dobro ree Blake glasom koji se inio kao da dolazi iz

velike daljine. Sad me posluajte. Nastavljamo prema

7/29/2019 Sirius 056

24/146

23

Zemlji. Vi ete voditi brod dok u ja raditi u laboratoriju.itam vam misli, pa u odmah znati budete li namjeravali skrenutiputanju. I ne pomiljajte na to! Ostali smo nas dvojica, to je dovoljnoza ono to valja uraditi. Za nekoliko dana smo u Sunevu sustavu.Treba mnogo toga uiniti... Moete li se dii?

Eller se polako dizao. Dobro ree Blake. Moramo sve briljivo pripremiti.U poetku emo moda imati tekoa sa Zemljanima. Moramo sepripremiti na to. Vjerujem da u u meuvremenu biti u stanjukonstruirati materijal koji nam je potreban. Kad va razvoj dosegnemoju razinu, moi emo raditi zajedno na izradi.

Eller ga je gledao. Mislite da u ii s vama? Opet je pogledao nepomino

Silvijino tijelo kraj sebe. Mislite li da bih poslije svega mogao...? Hajde, hajde, Elleru Blake e nestrpljivo. Iznenaujete me. Ve biste morali gledati stvari pod drukijimkutom. Previe ima razloga.

Tako ete postupati s ljudima? Ovim nainom ete ihspasiti?

Nadoi ete na realistinije ponaanje mirno e Blake. Vidjet ete da emo kao ljudi budunosti...

I zbilja vjerujete u to?Dvojica ljudi su se gledala licem u lice. Izraz sumnje je proaoBlakeovim licem.

Potrebno je, Elleru. Moramo gledati stvari iz novoga kuta.Naravno, i vi ete to uraditi. Skupio je obrve, podigao kolut. Moe li biti sumnje u to?

Eller nije odgovorio. Moda ete me mrziti zamiljeno e Blake. Moda je

vae vienje pomraeno ovim dogaajem. Kolut se njihao. Utom sluaju morao bih se pomiriti s idejom da radim sam. Ako neelite biti sa mnom, moram vas se rijeiti. Njegovi su prsti stiskalikolut. Uinit u to sam, Elleru. Moda je i bolje tako. Prije iliposlije taj je trenutak morao doi. Bolje je za mene da...

Blake je zaurlao.Neki nejasni prozirni lik kao da se odvojio od zida. Polako se

pribliavao kontrolnoj kabini. Iza njega jo jedan lik, pa jo jedan.Bilo ih je pet prikaza. Neznatno su treperile i sjale nekim nejasnim

unutranjim svjetlom. Sve su bile jednake, bez karakteristinih crta.

7/29/2019 Sirius 056

25/146

24

Nasred kontrolne kabine prikaze su se zaustavile. Lebdjele su maloiznad poda, beumno, i kao da su ekale.

Eller ih je gledao, Blake je spustio svoj kolut i bio jenepomian, blijed i zgren, otvorenih usta od uenja. Odjednom uEllerovoj glavi bljesne ideja i on zadre. Od straha. On nije vidio te

likove, bio je gotovo slijep, ali ih je osjeao na nov nain, novimosjetilom. Trudio se da shvati. I odjednom je shvatio. Znao je zato tilikovi nisu jasni, s karakteristinim crtama. Oni su bili energija uistom stanju.

Blake se sabrao. to...? mucao je. Tko....? Tad je uhvatio neku

misao i zautio. Ta je misao ula i u Ellerov duh, gruba i prodorna,hladna, bezlina, daleka i izdvojena: Najprije djevojku.

Dvije se prikaze upute prema Silvijinu nepominom tijelu toje lealo kraj Ellera. Zaustavile su se blizu nje, sjajne i treperave. Odnjih se odvojio svjetlucavi prsten, skoio na djevojino tijelo iobavio je bljetavim svjetlom.

Bit e dovoljno. Druga je misao ula u Ellerov duh nakonnekoliko trenutaka. Prsten se povukao. Sad onoga koji imaoruje.

Jedna se prikaza uputi prema Blakeu. On se pokua povui

prema vratima iza sebe. Tijelo mu je drhtalo od straha. Tko ste vi? zapitao je podigavi kolut. Odakledolazite?

Prikaza se pribliavala. Ne pribliavajte se! vikne Blake. Inae... Bljesnuo je

plamen, plavi je oblak obavio prikazu. Onaje na trenutak zatreperila i upila oblak, zatim nastavila prema

Blakeu. Blakeova eljust se spustila. Povlaio se u hodnik, spotiuise. Prikaza je oklijevala pred vratima, zatim im prila.

Prema Blakeu sukne vatrena kugla iz prve prikaze. Kad sesvjetlo ugasilo, na mjestu gdje je stajao Blake nije bilo niega.

Bilo je jadno javila se misao ali potrebno. Je lidjevojka oivjela?

Jest. Dobro. Tko ste vi? zapita Eller. Je li Silv spaena? Oporavlja se. Prikaze su pole prema Elleru i okruile

ga. Morali smo moda intervenirati prije nego to je bila ranjena,

7/29/2019 Sirius 056

26/146

25

ali smo htjeli priekati dok onaj koji je imao oruje ne zagospodarisituacijom.

Dakle, znate to se dogodilo? Sve smo vidjeli. Tko ste vi? I...odakle dolazite?

Bili smo ovdje... na brodu. Od poetka. MI smo prvi biliozraeni. Naa je transformacija poela prije Blakeove. I morali smoproi dugi put.... Naa je vrsta tek na poetku.

Vaa vrsta? Prva je primila radijacije? Eller seogledavao. Poeo je shvaati! Znai vi ste...

Da glasio je misaoni odgovor. Pogodili ste. Mi smohrci iz laboratorija. ivotinje koje vodite sa sobom radieksperimenata. No, mi vam ne zamjeramo, uvjeravam vas. Mi se i ne

zanimamo osobito za vau vrstu. Osjeamo samo da smo vam dunizato to ste nam pomogli da naemo svoj put, to smo nazreli svojusudbinu u nekoliko trenutaka bolje nego u 50 milijuna godina.Zahvalni smo vam. Mislim da smo vam se ve oduili. Djevojka seoporavlja, Blake je nestao, vi ete nastaviti put na svoj planet.

Vratiti se na Zemlju? Eller se namrti. Ali... Jo nam neto predstoji prije nego to odemo. Raspravljali

smo o tome i sloili se. Vaa e vrsta dosei svoj pogodni stadij

prirodnim putom. Nije prednost u tome da se ubrzaju stvari. Zadobro vae vrste i vas dvoje jo emo neto uiniti prije nego toodemo. Shvatit ete.

Plamena kugla se podie iz prve prikaze i pone kruiti okoEllera, dodirne ga i prijee k Silviji.

Tako je bolje javi se misao. Nema sumnje. Gledali subez rijei preko okna. Prva svijetlea kugla odvojila se od broda ipoletjela u prazninu.

Gledajte! viknula je Silvia.Plamena je kugla jurila sve veom brzinom i udaljavala se od

broda. Druga se kugla odvojila od broda i poletjela svemirom zaprvom. Zatim trea, etvrta i peta. Sve su se izgubile u prostoru. Kadsu nestale, Silvia se sjajnih oiju okrene prema Elleru.

Kamo idu? Tko zna? Vjerojatno daleko. Nekamo u galaksiju. Eller

je pruio ruku i pomilovao Silvijin obraz i kosu. Znate li rekao je da su vae vlasi najljepe u cijelom

svemiru?

7/29/2019 Sirius 056

27/146

26

Svaka nam se kosa sada ini lijepom odvratila je smijuise. ak i vaa, Cris. Smijala se crvenim i toplim usnama.

Eller ju je dugo promatrao. Imali su pravo napokon ree. Pravo?

Bolje je tako. Eller je gledao djevojku, njezinu kosu,tamne oi, poznati vitki stas. Slaem se, nema sumnje.Objavljeno prema dogovoru s GPA Mnchen

7/29/2019 Sirius 056

28/146

27

Damir Mikulii:

Morskazvijezda(filmska pria skraena verzija)

Rezonatori su ekali strpljivou kakvu poznaju samo strojevi.Ubaeni kao sonde u ovaj svemir u asu njegova stvaranja, utrenutku one eksplozije praatoma koji je poput erupcije iknuo izRezonatorova starog svijeta plavei nove prostore i nova vremenamaterijom sastavljenom od novih tipova elementarnih estica,Rezonatori su bili sada ovdje jedina veza izmeu roditeljskog

prauniverzuma i ovog tek izleglog kozmikog jajeta. vorovi nabeskonanoj niti postojanja.

Bivali su sada ovdje u ovome obliku prostorno-vremenskogtrajanja i samo ekali. Da izvre povjeren im zadatak. Oni koji gaizvre. Od golemog broja njih samo e moda poneki pasti na plodnotlo, obaviti zadau i vratiti se u izvorite svih metamorfoza poputparapodijskog pipka koji istrauje okoli i zatim se uvlai u tjelesnumasu.

Vrijeme njima nije znailo nita, milijuni godina prolazili sujednako jednolino i jednako beznaajno jer oni nisu mjerili vrijeme.Rezonatori nisu mjerili ni prostor kojim su lutali nasumce izabranimstazama sluaja.

ira verzija ovog teksta napisana je po narudbi Zagreb filma,a za potrebe filmskog projekta Gosti iz galaksije (radni naslovDom meu zvijezdama) koji se realizira u jugoslavensko-

ehoslovakoj koprodukciji prema ideji i temi Duana Vukotia iMiloa Macoureka.

7/29/2019 Sirius 056

29/146

28

Oni nisu nita mjerili ni ispitivali. Osim jednog.Bili su graeni samo za jednu svrhu.Za rezonanciju.Rezonatori su ekali titraj koji e ih trgnuti iz letargije. Tada

e tvar od koje su graeni ivnuti u sebi zapretenim poljima svogasvijeta i Rezonatori e osjetiti toplinu zadatka zbog kojeg postoje.Oni nee znati zato e upravo taj i taj impuls izazvati buenje unjima i emu slui taj zadatak, jer to stroj pa makar bio savren kaoto su bili savreni Rezonatori ne moe i ne treba da zna. Oni esamo znati to i kako da postupe tada, jer to je znanje bilo utkanoduboko u sve subatomarne veze njihove tvari, tog naoko neuglednogmeteorskog kamenja grube grae i na prvi pogled nepravilna oblika.

Oblika obinog meteorskog stijenja hrapave povrine koja je,

zapravo, bila nezamjetljiv reljef izbrazdan od prvih 7128 harmonikaeksponencijalne funkcije baze prirodnog broja e s amplitudamakao viekratnicima konstante zraenja h.

I. bilo ih je sedam.U unutranjosti, ispod gravitonske opne to je titila

Rezonatore od bilo kakva fizikog prodora ili razbijanja, leao jezaspali mehanizam izvankozmikoga porijekla, mehanizam nikome uovom svemiru dokuiv ni jasan. Rezonatori su samo ekali impuls

kao to sjeme eka toplinu da probudi u njemu sokove ivota koji ekolati silei ga na bubrenje i klijanje. Koje e prirode biti impuls, toRezonatori nisu unaprijed znali.

Jedini osjeaj koliko se kod artefakta o osjeaju i moegovoriti jedini utisak svijesti to im ga je njihov tvorac takosnano utisnuo da su ga stalno bili svjesni ak i u ovom stanjuletargije, bila je za Rezonatore spoznaja da je izvrenje zadatkanekako povezano s povratkom.

Povratkom u svijet gdje postoje njihovi gospodari.Njihov sirenski zov omamljujui e bubnjati u nutrini i nee bitinieg to bi moglo sprijeiti Rezonatore da mu se ne odazovu i nepohrle natrag noeni blaenstvom ispunjavanja zudatka.

Onda kad pone rezonancija...

Gledajui zamiljeno ar cigarete, a znao je tono da mu je todanas peta (svatko je od puaa nauio ovdje taj mali trik da pamtikoju cigaretu pui), Robert sa zadovoljstvom pomisli da mu je za

7/29/2019 Sirius 056

30/146

29

danas do spavanja ostala jo posljednji. esta. Sutra ujutro u kantinie u svome pretincu zajedno s dorukom nai sljedovanje od estcigareta za taj dan, paketi omotan arkocrvenom vrpcom i tekstomSvemirska stanica UN-1.

Dok je promatrao kolutove dima kako se lijeno izduuju na

svome putu prema reetkastom otvoru erkondina na stropuprostorije, Robert pusti mislima da mu odlutaju zajedno s tim dimomu ventilacijski otvor, u onaj splet od bezbroj vodova i cijevi to su seispreplitali u nevidljivoj utrobi goleme stanice. Bilo je dovoljno dasamo zaklopi oi pa da se pred njim redaju konstrukcijski nacrti, sveono to je mjesecima i mjesecima uio duboko u no na Zemlji kadse pripremao za prijemni ispit kojeg je polaganje bila posljednjastepenica u njegovoj karijeri to ju je podredio jednom jedinom cilju:

doi na stanicu. Ovdje, 20.000 kilometara iznad Zemlje, u svemiruod ije ga je ubitane praznine dijelio samo tanak inilo mu seuvijek: pretanak zid ove prostorije, konstruktori stanice omoguilisu mu ipak da se ne mora liiti ni svog omiljelog poroka, puenja,premda je znao koliko im je to dodatnih tekoa zadavalo kao da ih ibez cigaretnog dima nisu imali dovoljno.

Uskoro e sedam. Odlui da se vrati u laboratorij kad mupogled padne na kalendar na kojem je jo jutros pribiljeio: 19h

Renan Tajne oceana. Bio je to novi film stigao posljednjompotom. Jednom je jo na Zemlji gledao jedan Renanov film,Francuzi su u tim podmorskim stvarima ostali nenadmaivinastavljajui tradiciju svog zemljaka Cousteaua iz prolog stoljea.

Dvorana se upravo mraila kad je Robert, gotovo pretravidvjesta metara, koliko je dijelilo njegov 12. segment od 14.,rekreacijskog, meu malobrojnim gledaocima u posljednji tren jouspio prepoznati Nelin karakteristini profil. Sjedne do nje.

Film je bio dokumentaran i prikazivao je neku eksperimentalnupodvodnu stanicu u kojoj je ekipa ronilaca ivjela samo odproizvoda mora i obavljala raznorazna ispitivanja flore i faune.Prizor na platnu prikazivao je ribu, bila je to enka lososa, kakopolae ikru. Nakon nje pojavio se mujak i ispustio oblak mlijei.Robert trkne laktom Nelu.

Ovi nemaju problema s kontracepcijom. Nela ga pogledanapuivi usne.

No da, losose moj. Veeras imamo i mi u biolu oplodnju.Kreemo.

7/29/2019 Sirius 056

31/146

30

Veeras? apne zaueno Robert ogledajui se da vidine smeta li ostalim gledaocima njihovo avrljanje. Jo nevjerujem da ete se upustiti u to, iako itam svakodnevne izvjetaje.To nije u redu, Nela, tu neto nije u redu.

Hajde ne budi staromodna zemaljska baba. Sve je tu u

najboljem redu. Projekt je dobio odobrenje svih tijela Ujedinjenihnaroda. Doi veeras k nama u biol, tono u 11 i 15 putamosveano uterus u pogon. Dobit e aicu, a sad umukni da gledamfilm.

Ali... promuca Robert, no Nela ga mune pod rebra i onzauti.

S ove udaljenosti bila mu je najljepa. Volio je polako prolaziti

pokraj nje da joj prvo promotri lice iz sve otrijeg kuta, sa strane, dajoj uhvati zatim, profil na tamnoj pozadini. Na bokovima su jojtreperila svjetla i Ivanu se naas uini da e se sad evo odgegatinegdje u daljinu i on je vie nee moi dostii i vratiti se u njenotoplo okrilje. No, ona je i dalje posluno i majestetino lebdjela prednjim, njegova najvea ljubav, i znao je da ga ne moe napustiti, da suvezani nevidljivim silama, jer ih oboje dri mona ruka Zemlje okokoje pleu vjeni svadbeni ples.

Lijepa je. I nijema. Uivao je uvijek iznova u toj ludoj, posvebeumnoj jurnjavi njenih oblina, u tom kolosalnom trku mase od dvamilijuna tona, najveeg kotaa zamanjaka ikad sagraenog.

Uinit e jo jedan krug, ovaj put tik uz obod opsega dvakilometra prije nego li krene na mjesto kvara. Metalna cesta, irokatrideset metara, bjesomuno je jurila pod njim brzinom od gotovodvjesta kilometara na sat i on postavi automatskog pilota tako damalen servobrod zadri stalnu udaljenost od oboda. Sad je klizio tik

uz plou na visini od oko pet metara na dovoljno sigurnoj udaljenostida ga ne zahvati neko od konstrukcijskih ispupenja. Ovdje dolje, sunutarnje strane ploe, normalno je ivjelo i radilo 158 stanovnikastanice pripijenih svojom punom teinom uz strop, za njih pod,stanice. Nita nisu osjeali od ove brzine koja je odnosila sad podnjim eline grede i montane ploe u mahnitoj vrtnji napreuimetal titanskim silama koje je on proraunavao godinama.

Tonije, jedanaest godina. Imao je sreu da se odmah po

zavretku studija ukljui u jednu od meunarodnih grupakonstruktora stanice. Jedanaest godina, detalj po detalj tisue ljudi je

7/29/2019 Sirius 056

32/146

31

crtalo, proraunavalo. Zatim jo osam godina proizvodnje i montaestanice. Radilo se paralelno na stotinjak mjesta irom svijeta, gotovosve su zemlje, svaka prema svojim mo gunostima, sudjelovale uvelikoj tehnikoj avanturi koja je nadilazila sve dosadanje. Ivan sasjetom pomisli na svoj nemali prilog svemu tome. Svoj cijeli

dosadanji radni vijek dao je za ovu rotirajuu plou koja sad visimeu zvijezdama kao predstraa Zemlje.Signal radio-veze se upali. Vjerojatno Vili. to je novo, Vili? Prije nekoliko minuta registrirali smo novi udar. K vragu,

to su danas navalili ovi meteori. Kakav promet! Nema ih tjednima,a onda ih bubne nekoliko. Sluaj, cijeli etrnaesti segment ostao jebez energije, ini se da je udarilo negdje u vorite solarnih vodova.

Ja odavde kamerom ne vidim detalje, kutija mi izgleda itava, ali tonita ne znai. Rezervno vorite ima na brodu. Popravi to to prije,pozvani smo veeras u 11 u biol na malu proslavu u povodu onognjihovog ludog eksperimenta.

Ivan nita ne odgovori ve uputi servobrod prema mjestukvara. Oni iz biola htjeli su, dakle, sada ovdje, u svemiru, pravitidjecu. On gotovo nesvjesno okrene glavu prema prozoriu brodakoji je gledao na Zemlju. Plava lopta proarana bijelim formacijama

oblaka i konturama kontinenata. Odavde gledana inila se kaonogometna lopta koju netko dri u ispruenoj ruci. Oni tamo dolje,njih pet milijardi, pravi sada djecu, prave ih onako kako su to ljudiinili od pamtivijeka gonjeni nagonom za odranje vrste. Tisuedjece se upravo ovoga asa zainje dolje na toj plavoj lopti, a danikakav laboratorij zbog toga ne zove na proslavu. Samo buduiroditelji u biolokom mraku najdublje intime svoga bia pale iskrezadovoljstva u ast nesvjesne pobjede nad smrtnosti vrste.

Ova djeca ovdje, koja e se noas zaeti u epruveti biola,nemaju roditelja. Pratvar njihova postanka samo je anonimnirasplodni materijal, muke i enske spolne stanice dopremljene saZemlje od nepoznatih davalaca. Na neki nain roditelji su im cijeloovjeanstvo, ali ta djeca, pomisli Ivan, ipak nee biti njihov dio.

Brod je uskladio brzinu s obodnom brzinom mjesta kvara i onse javi Viliju, premda je znao da ga Vili prati preko argusovskihoiju svojih kamera.

7/29/2019 Sirius 056

33/146

32

Evo ga, ugledao sam ga. Oho, dobio je dobro po glavi Kaoda ga je mitraljirao itav roj metaka, ekaj da vidim, da, ima ihsedam, sedam rupa iste veliine.

Dobro, pusti sad sliku pogodaka, nisi na strelitu. Neka setime zabavljaju astronomi, ako je unutra jo ostao itav poneki

kameni njima na veselje. Zna koliko se raduju svakom meteoruto ga ieprkamo iz oplate. Na njihovu veliku alost, veina se prisudaru potpuno razbije i rastali.

Mehanika ruka na trbuhu broda, voena Ivanovom, podigneoteenu kutiju vorita, a druga je ve istodobno iz spremitasputala na prazno mjesto novu. Kvar je bio otklonjen i Ivan zamoliVilija da mu pristavi aj jer se uskoro vraa u stanicu.

U svojoj kristalininoj memoriji Rezonatori su zabiljeili samopodatak o naglom zaustavljanju. Njihovo putovanje kroz prostorprekinulo se i oni su sada bili u direktnom dodiru s materijom ovoguniverzuma. Na emu i zbog ega su zaustavljeni, to nisu znali.Nebrojeno mnotvo takvih istih, to su nasumce lutali svemirom, bilisu kao cvjetni prah noen vjetrom, natapajui prostor svojomprisutnou i nisu vodili rauna gdje e pasti i hoe li na tom novomtlu sazreti za misiju zbog koje su poslani. Rezonatori su i dalje,

strpljivou stroja, ekali kamo e ih odvesti igra sluaja. Postojalisu samo zato da budu. Da se nau spremni kada i ako zatreba daodigraju ulogu koju su im namijenili njihovi tvorci.

I bilo ih je i dalje na okupu svih sedam. Tono koliko i treba daih bude.

Poslije filma o podmorskom svijetu Robert se uputi u

laboratorij gdje nae svoga suradnika Nboju, jednog od onihskrivenih talenata crnog kontinenta koje je na svjetlo dana izbacilaprava kia stipendija Ujedinjenih naroda plodonosno zalijevajui izfondova za gradnju stanice i najudaljenije kutke Zemlje. Nboja jeitao neku knjigu i odmah ga, bez pozdrava, zapita:

Jesi li uo za veeranji eksperiment u biolu? O, zar i ti sine Brute? Sad e svi moji fiziari otii u

biologe. Moda to i ita neto o homunkulusima? Gotovo da si i pogodio. Genetika. Mijenja profesiju?

7/29/2019 Sirius 056

34/146

33

Ne. Mene problem zanima sa isto etikog stajalita, akoshvaa to mislim pod tim.

A to bi ti? Da ih pita, da ih pita ele li se roditi izepruvete? Uostalom, tko je nas pitao, tebe ili mene elimo li se

roditi. Jednostavno smo se rodili. To ipak nije isto. Mene ljuti drskost biologa, drskost

njihova eksperimenta kojim se na rang nekih kemikalija profaniranajljudskije elementarno pravo ovjeka da ga rodi iva majka, pravoda bude zaet iz ljubavi, mrnje, nehaja, sluaja, nije vano, ali dazatim raste kao embrio i fetus okruen ivotnim sokovima svojemajke. A ne kemikalijama, a ne da bude ovisno o biokemiji,osmotskom tlaku, koncentraciji otopina to e je pripravljati tamo

neki kompjuter, o plastinim cijevima, regulatorima krvotoka,doziranju enzima i stalnoj paski preko monitora. Kao umiranje uok-sobi, a ne nastajanje novog ivota. I... emu, zapravo, sve to?

Ne znam ni ja odgovori Robert. Bit e jednostavnonaa prokleta znanstvena znatielja, to drugo. U nauci, kad se netomoe napraviti, to se i napravi. Moe se eventualno zabranamaodugovlaiti, ali kad-tad netko e ve uiniti kljuni pokus. To jeuvijek tako. No pustimo sad to, to je briga onih u biolu, imamo i mi

svojih problema. ta ima novo posljednjih sati? Ima odgovori Nboja i prui mu sa stola nekolikofotografija tragova kozmikog zraenja. Razvijene su prije polasata. Bile su vani izmeu 18 i 20 sati, tragovi su znai nastali negdjeu to vrijeme. Sedam ih je.

Robert fiukne. Vidi, vidi, pravi kapitalci. Bit e najmanje reda veliine

deset na osamnaestu. to ti misli?

Ne znam. Trebalo bi izraunati, ali ini mi se da je tonajvii nivo energije koji smo uspjeli snimiti dosad. udno je samoda ih se u roju nalo ak sedam.

Prekine ih telefon. Bio je to Kutogava, radio-astronom Sluajte, vas dva mudraca, kronotraka mi je zabiljeila

neto udno u 19 sati 48 minuta 7,4 sekunde, neka smetnja prola jekroz radio-teleskop, a po obliku signala ini se kao da je dola sastranje strane, razumijete, iz pravca stanice. Registrirali smo samo

kratkotrajno kranje i poslije je opet bilo sve u redu, no zanima meipak to je to bilo. Jesu li to zabiljeile vae fotoploe?

7/29/2019 Sirius 056

35/146

34

Robert i Nboja se pogledae. Kae u 19 i 48? To bi odgovaralo ree Robert, a Nboja

zapita: Kuti pogledaj malo bolje taj svoj dijagram. Ima li moda u

finijoj strukturi sedam amplitudnih vraka?

S druge strane linije nakon krae utnje zauje se uzvik inekoliko rijei japanskog.

Tako mi galaktike Nboja, ima ih sedam. Kako si znao?ekajte, stiem odmah k vama, ovo moramo raspraviti.

I raspravljali su puna dva sata, ali diskusija ih nije dovela dorjeenja zagonetke. Oko 11 sati Robert ih ostavi uz plou iaranukredom (zanimljivo da su i na stanici u svim naunim diskusijamajo upotrebljavali te smijene starinske rekvizite plou i kredu),

opere ruke i krene prema biolokom laboratoriju.

, koja ast, dola nam je prva glava fizike u posjet zauje Robert ve na vratima biola Harija koji se uputi prema njemusa aom u ruci. Vodi li te ovamo znatielja za naim umjetnimuterusom ili je posrijedi interes prema kriancima izmeu ljudskihrasa? bockao ga je Hari znajui za njegove simpatije premakreolki Neli.

Da, ovog kozmikog bludnika zanima sve to je u bilokakvoj vezi sa spolnim stanicama pa makar bile i u epruveti uzvikne Nela i cijelo se drutvance nasmije.

Vidim da se dobro zabavljate na moj raun pa u zato jaodmah popiti neto na va raun, da bude jedan-jedan.

Dobro, tata Hari, kad e ve jednom ta oplodnja, treba liugasiti svjetla povie netko iz pozadine u sveopem agoru ismijehu.

Dragi suradnici i prijatelji povie Hari i krene premamonitoru u kutu prostorije. Svi znate zato smo se skupili ovdjena malo slavlje i svi znate kako se rodio ovaj ureaj. Veina je vas isudjelovala u gradnji. Znate i gdje je smjetena, u nultoj komori, usamom srcu stanice, tamo gdje vlada nulta gravitacija kao i usvemirskom prostoru. Odluili smo se za tu lokaciju da nai buduimali svemirci ve od zaetka rastu u besteinskom stanju. Kad jeovjek krenuo u svemir prije osamdeset godina morali su se

astronauti privikavati na stanje bez teine, za njih neprirodno. Miemo sada stvoriti ljude kod kojih e taj proces ii obratno. Oni e se

7/29/2019 Sirius 056

36/146

35

morati postepeno privikavati na ono to je za nas normalno: nateinu.

On zastane jer je u prostoriji vladao muk. Zatim se nasmije inastavi:

No dobro, neu vie filozofirati, sve vi to znate. Da

krenemo. Ja u pustiti na cilj pripremljene spermatozoide... evo on okrene jedno dugme na monitoru. A sada, vama je jasno da nijered da se ja kao mukarac petljam dalje u te enske stvari, pa bihmolio nau laboranticu Veru da odigra ulogu domaice. Ona jenajmlaa meu nama pa...

Sa svih strana uo se smijeh i veseli povici. Ali, prosefore, ja, ovaj, zato ba ja branila se Vera sva

crvena u licu.

Hajde Veruka, ne stidi se, neemo gledati smijao seHari i gotovo je odvue do monitora. Hajde okreni regulatoruterusa.

Ona uini kako joj je reeno i prostorijom se razlijee pljesak. Bravo, mama Veruka uli su se povici i od tada

laborantici Veri osta zauvijek nadimak mama djece iz umjetnoguterusa.

to kae na sve ovo? Robert se okrene i ugleda iza sebe

Vilija iz kontrolnog centra. Nita odvrati on osim da se svi lijepo zabavljamo. Da ti iskreno kaem ja jo ne vjerujem da e se iz tih

staklenki i cijevi poroditi... Zamalo sam rekao: izlei ljudi. Ima li tonovo kod vas?

Nita ovako spektakularno kao to je spolni ivot naihbiologa odvrati Robert i namigne Neli koja im se pribliavala. Evo nam najljepe frankentajnovke koju znam. No, kad ve pita za

fiziku, Vili, dobili smo nekakvu udnu sliku kozmikog zraenjaveeras, ini se u 19 i 48.

U 19 i 48... jesi li siguran? ekaj malo. On izvue izdepa notes. Pazi, tono u 19 sati i 48 minuta sedam zarez etirisekunde prekinut je dovod energije iz solarnih elija segmenta 14.Udar meteora.

Robertu je skoro ispala aa iz ruke. Ne ali se, Vili, s ozbiljnim stvarima opomene ga on.

7/29/2019 Sirius 056

37/146

36

Ma kad ti kaem. Vrijeme je uostalom zabiljeeno udnevniku kontrole i u memoriji kompjutera, ja sam ga samoprepisao. Moe provjeriti.

Ali kakve, ovjee, veze mogu imati meteori s kozmikimzraenjem?

Na to pitanje odgovori ti, ali koincidencija na tonost oddesetinke sekunde ne moe biti sluajna.

ekaj, gdje je tu, do vraga, najblii telefon da javim onimmojim jadnicima uz plou? Ali pazi ako si me nasamario. Oni vedva sata grizu kredu nad tim problemom. On dohvati telefon. Nboja, Robert, sluaj, tu je sa mnom Vili iz kontrolnog. Kae da jeneki meteor udario u ono vrijeme, tono na desetinku sekunde... paznam i ja da je nemogue, ali on tvrdi... U razgovor se umijea

Vili: Meteora ima sedam komada Kae da ih je sedam... manisam pijan Nboja, popio sam samo jednu aicu... dobro, dobro,znam da mi ne vjeruje... Molim? Sedam patuljaka... Sluaj staridrue, pusti sad priu o Snjeguljici, ma nisam se napio... Vili muoduzme slualicu. Ovdje Vili iz kontrolnog centra, sluaj me,Nboja, dosta natezanja, potrai Ivana... da, onog iz energetskog...kod njega su ti meteori, unio ih je u brod i jo ih nije daoastronomima. Okrene se prema Robertu: Ne vjeruje, misli da

smo to smislili kao dobar vic... Sluaj, Nboja. potrai molim teodmah Ivana, njegov broj je 347...

Jedan je bio potpuno bijel i to gotovo bljetee bijele boje,drugi je bio crn, barunasta crnila poput prostora, poput apsolutnocrnog tijela. Preostalih pet imalo je osnovne boje vidljiva spektra,svaki po jednu: crvenu, naranastu, utu, zelenu i plavu. Nedostajalaje samo ljubiasta. Zbog tih boja ovi su jedinstveni meteori uli u

strunu literaturu pod nazivom polikromni sideriti jer im je jedanod glavnih sastojaka bilo eljezo, premda je rendgenska analiza idifrakcijska slika s elektronima pokazala da gotovo i nema elementakoji ne bi bio zastupljen u njima, pa makar i u tragovima. Kakvi su,meutim, to bili minerali ostalo je nerazjanjeno jer se kameniinisu mogli ispitati poznatim metodama.

Nebrojene su se diskusije vodile o tim meteorima, otkako suonoga dana, kad je u biolokom laboratoriju startao eksperiment s

umjetnim uterusom, izvaeni iz oplate stanice. Napisano je bezbrojznanstvenih radova i doktorskih dizertacija o polikromnim

7/29/2019 Sirius 056

38/146

37

sideritima, iznosile su se raznorazne kontradiktorne teorije o njihovuporijeklu, a jedino to je svima bilo jasno jest da ne spadaju ni u todosad poznato u svemiru. Najsmjelije hipoteze smjetale su ih ak usam prapoelak univerzuma, a neki su tvrdili da uope ne potjeu iznaeg svijeta. Dokaz tome su bile injenice da su ostali uzaludni svi

pokuaji mehanikog djelovanja na njih. Oni su se odupirali svimkemikalijama, laserskim zrakama, pa ak je propao i posljednjioajniki pokuaj da ih se jednostavno zdrobi. Nikakva sila nienergija nije ih mogla promijeniti. Na laserske zrake, na primjer,reagirali su tako da su jednostavno svu primljenu energiju odmahisijavali i to u vrlo irokom spektru, a da im se temperatura nijepovisila ni za stupanj. Postali su i ostali jedna od nerjeivihzagonetki znanosti, ptica rugalica svim njenim naporima.

Prolazile su godine i gotovo da i nije bilo tjedna da na stanicune doe poneki strunjak u nadi da e otkriti neto o polikromnimsideritima. S vremenom je ipak gasnuo interes za njih i oni su sverjee naputali vitrinu mineraloke zbirke gdje su pohranjeni zajednos ostalim meteorima, spremljeni za vrijeme kada e se nai netko tkoe odgonetnuti njihovu tajnu.

A taj se netko pojavio mnogo prije negoli je itko od fiziara islutio. A nije ni bio fiziar, ni astronom.

Laborantici Veri bila je 21 godina kad je dola na stanicu.

Pripadala je meu pomono osoblje, jo potrebno svakomlaboratoriju bez obzira na velik broj elektronskih pomagala. Bila jeprimljena zbog izvanredno spretnih ruku, prstiju vjetih kao ukirurga, to je pri pripremi biolokih pokusa na malenim uzorcimabilo i te kako vano. Rukujui laserskim noem u vidnom poljumikroskopa, sva napeta i panje usmjerene prema celularnom

mikrosvijetu koji je pulsirao, ivio po svojim protoplazmatskimzakonima, Vera je nalikovala na maioniara koji, naokonepokretan, izvodi trikove komunicirajui s okolinom, pokretimasamo njemu znanim. Ispod njena mikro-noa mijenjali su se staninikozmosi, eksplodirale su vakuolne zvijezde, bjeale galaktikecitoplazme, a ona je, okom tvorca, prikovanim na okularmikroskopa, kao iz nekog drugog svijeta, motrila te grudiceprotoplazme to su se trzale, jurile ili treperile zato to su ivjele i

htjele ivjeti i dalje. Kad bi se ona umijeala u njihov ivotplamenom otricom svoga noa sijala je smrt, ali i oslobaanje,

7/29/2019 Sirius 056

39/146

38

mijenjala je sluaj u nunost, igru u pravilo, modelirala je budunostrezom sadanjosti, a iza oiljaka od nje zadanih kretale su se staninesudbine novim putovima. Vera bijae bog citoplazme.

Bila je najmlai lan ekipe na stanici. Ta joj je mladost i bilakrivcem za onu alu profesora Harija na dan putanja u pogon

umjetnog uterusa. Netko ju je tada nazvao mamom i nadimak jeostao kao neizbrisiv benigni made, ali ipak drag.

Ona je bila majka svemirske djece iji su fetusi uspjeno rasli.Kako je prolazilo vrijeme sazrijevanja, vrijeme trudnoe, ljudi sujoj se sve ozbiljnije obraali mama Veruka, ak ve i bez onog upoetku primjetnog tona ale, kao da su svi zaboravili porijeklo toganadimka i kao da je i njima samima trebalo da nekog na staniciimenuju majkom budue djece. Vera je prihvatila tu igru i bila je

zadovoljna. ak se i sama poela tako osjeati. U dubini due znalaje da je sve to glupo i da im ona nije majka. Njihova je majka bilarasplodni materijal, dva jajaca i dva spermatozoida, genetska raskoivota ljudske vrste i njene besmrtnosti, a sve to kombinirano sludim, bezobraznim, znalakim, upravljanim, bezosjeajnimkemizmom umjetnog uterusa koji je kroz devet mjeseci sazrijevanjadavao fetusima dozirane enzime, hormone i sve potrebne hranjivesastojke. Prihvaajui sve to kao znanstveni eksperiment, a opet

zadravajui poznatu im etiku, ljudi sa stanice posegnuli su zajedinim i njima najbliskijim simbolom materinstva koji jeantropomorfan i svet.

I zato je Vera morala biti mama.Eksperiment je uspio. Prvi udah djece djevojicu su nazvali

Stela, djeaka Geo bio je propraen kao i kod sve novoroenadi,plaem, tim prirodnim refleksom kojim se dini putovi tek roenogbia iste od tjelesne tekuine da bi preuzeli svoju novu funkciju.

Bio je to prvi djeji pla koji se razlijegao svemirom. Istina, nijeotiao dalje od zidova stanice, no mikrofon instaliran u nultoj komorigdje je bio uterus i gdje su lijenici izveli operaciju odvajanjanovoroenadi od aparature, prenio je pla preko sistema ozvuenjau sve kutke velike stanice, u sve laboratorije, drutvene prostorije,privatne sobe, cijelo osoblje stanice zastalo je na svome poslu,zamukli su razgovori, prekinute rasprave. Gotovo punu minutu nastanici se nije nita drugo ulo osim te praiskonske dernjave koja jenajavljivala da je ljudska vrsta bioloki, a ne samo fiziki, probilaljusku svoje postojbine i prosula svoje sjeme meu zvijezdama.

7/29/2019 Sirius 056

40/146

39

U vitrini mineraloke zbirke Rezonatori su osjetili zrane

vibracije to odjekivahu cijelom stanicom. Bile su to vibracije punenekog naboja koji je odreene sklopove u unutranjosti Rezonatorapostavio na novu razinu. To jo nije bila rezonancija ve samo njennagovjetaj; glavni sistemi jo se nisu budili. Samo su neki kristalipromijenili strukturu postavljajui Rezonatore u stanje jaegsenzibiliteta, jer su negdje u blizini nastala iva bia. Rezonatorinisu bili u stanju registrirati postojea iva bia ve samonovonastala. Zato je moralo biti tako, o tome stroj nije vodiorauna. Tako su htjelt njegovi tvorci. Jedan je relej u njima prvi putotkad postoje Rezonatori, poeo otkucavati vrijeme i mjeriti prostor,otvorile su se latice mikroskopskih senzora na svim spektrima i

Rezonatori su pokrenuli svoja zaspala osjetila. Znali su to i jedalje initi.Da je netko toga asa bio u prostoriji mineraloke zbirke

opazio bi u mraku da je pet kamenia zasjalo naas u pet bojaoslobaajui se energije nastale pri promjeni energetskog nivoa,bijeli kameni ostao je jednako bijel, a crni jednako taman kaoprostor iz kojeg su doli.

ekali su i dalje rezonanciju strpljivou kakvu poznaju samo

strojevi. Rezonancija je, meutim sada bila ostvariva.

Naveer, 31. sijenja 2043. Vera je zapisala u svoj dnevnik:

Dananji sastanak odbora bio je vrlo buran. Djeca imajuosamnaest mjeseci i jo nisu napustila zonu nulte gravitacije gdje suim uredili sobu spuvom podstavljenih zidova da se ne ozlijede.Brzo su nauila kako da se spretnim odgurivanjem doepaju bilo

kojeg mjesta i predmeta u prostoriji. Ponekad, bilo je i smijenihscena jer su djeca bila vjetiji letai od odraslih, pa ih nije bilo lakouhvatiti u prostoru sobe. Hari je ak jednom, bijesan to ne moenikako dohvatiti Gea, predloio da se napravi neka mrea slina onojza lov na leptire, no ja sam ga uspjela odgovoriti od te smijeneideje.

Sastanak je bio buran. lanovi odbora podijelili su se u dvatabora. Jedni su tvrdili da je posljednji as da se djeca postepenoprebace u podruje sile tee, prvo na 0,2 g, koliko je na etvrtojrazini, a zatim dalje, na vie razine. Druga je struja zastupala

7/29/2019 Sirius 056

41/146

40

stajalite da bi prebacivanje djece iz besteinskog stanja, dok im jetek godina i pol, upropastilo cijeli eksperiment. Naime, ne bi se upunoj mjeri iskoristile sve mogunosti za prouavanje djelovanjanulte gravitacije na ljudski organizam, poev od roenja. Prva jestruja, meutim upozoravala da e poslije biti moda prekasno, da bi

djeca mogla postati nekorisni invalidi, prvi takve vrste u povijesti,jer se nikada vie ne bi mogla normalno osjeati u normalnimuvjetima zemaljske gravitacije kad se jednoga dana vrate na Zemlju.

Ili, moda, zlobno je primijetio jedan od najvatrenijih pristalicateinske struje, kolege besteinci namjeravaju ve sada osuditidjecu na vjeno progonstvo sa Zemlji ili, u najmanju ruku, na vjenupokoru pod teretom gravitacije?

Razvila se beskrajna diskusija izmeu genetiara i embriologa

o tome da li su djeca, fizioloki gledano pravi ljudi i da li imaju utijelu naslijeenu spoznaju o postojanju sile tee i potrebu za njom,ili to tek ovjek stjee na Zemlji iskustvom, jer je u majinoj utrobi,premda uronjen u plodnoj vodi ipak pod djelovanjem gravitacije, apogotovo kasnije kad se rodi i doe u dodir s tvrdom podlogom.Embriolozi su tvrdili da se za bilo koji embrio na Zemlji moe reida se razvija u besteinskom stanju, iako ne potpuno, jer ve i unjegovu krvotoku kola krv prema gore, odnosno prema dolje.

Ova djeca sa stanice ni u embrionalnoj fazi, a ni kasnije, nisu joosjetila vertikalizaciju prostora, kako se netko bio izrazio. Ljudinormalno ive u prostoru iji smjerovi nisu ravnopravni ve je stalnoprisutan vektor vertikalne sile kojem je podreena komponentamotorike, a moda dijelom i miljenje. Mi mislimo gravitacijski,rekao je Hari. Kako e se ponaati mozak koji nema osjeaja zaposeban smjer ve su mu svi pravci ravnopravni? (pita Mahdi).Profesor Husein pitao je prisutne da li je tono poznata veza izmeugravitacijskog polja i pritiska na vitalne toke kao to je hipotalamus.Nadalje, postoji li neka anizotropija u smjerovima prolaza elektrinihimpulsa u mozgu s neurona na neuron, a koja anizotropija se neerazviti kod ove djece zbog pomanjkanja vertikalizacije prostora. Zaovjeka sa Zemlje, koji kasnije doe u besteinsko stanje, to nijevano, jer su njegovi neuroni ve ranijim iskustvom formirani pa sesamo prilagouju izotropiji svemira (doktor Heller).

I tako redom, sate i sate. Bilo je trenutaka kad vie nisam imalasnage ni da sluam, a kamoli da biljeim. Bila sam stoga zahvalnaHariju kad je negdje oko 13 sati prekinuo sastanak.

7/29/2019 Sirius 056

42/146

41

Stela i Geo uli su ve u estu godinu ivota kad su jedne

veeri prije odlaska na spavanje zadravali Veru stalno se netodogovarajui oima, sve dok se Geo nije ohrabrio i zapitao je:

Veruka, hoe li nam rei? A to, zlato, to da vam kaem?Stela je legla pri tome na sag i prelazila preko njega dlanovima

kao da neto trai. Pa zna ve. Ono. Zna. Gdje su? Neemo te nikome odati, samo nam reci gdje su. Mi emo

ih samo malo maknuti i opet staviti na mjesto nastavi Geo.Vera ih je gledala, ne shvaajui djecu koja su se valjala po

sobi pipajui dlanovima i oslukujui uhom prislonjenim o pod. Pa kao da ne zna sad e ve nestrpljivo Geo. Pa

magneti. Kakvi magneti, duo? odgovori Vera samo da dobije na

vremenu, iako je ve poela shvaati o emu je rije. Oni zloesti magneti to su ih u sobu stavili zloesti ljudi

pa vie ne moemo letjeti. A ti si dobra, pa nam reci gdje su pa da ihmaknemo.

A tko vam je rekao da su tu magneti? Nitko nam nije rekao, ali mi to znamo. Kako moete znati, ako vam nitko nije rekao? Zapravo, rekao nam je Robert. Ne, on nam nije rekao da su

tu u sobi magneti, on nam je samo danas, kad smo bili kod njega,pokazao magnete. Jedan je veliki privlaio k sebi male.

I jo nam je rekao da ih dri nevidljivom silom. I mi sadaznamo da su i u nau sobu stavili te magnete, kao i u sve druge sobe,

ali nama oni smetaju i ljepe bi nam bilo bez njih. Sad je vrijeme za spavanje. Ugasit u svjetlo i ne elim vieuti ni rijei. U sobi nema nikakvih magneta. Svi mi moramo hodati,imamo teinu jer se stanica vrti i...

A zato se vrti? upadne joj brzo u rije Geo. Neka jezaustave.

Ona se vrti da bi ljudi mogli ovdje normalno ivjeti kao toive na Zemlji odgovori Vera svjesna ipak neloginosti svojih

rijei upuenih djeci koja jo nikad nisu ivjela na Zemlji. Postidi sei zauti.

7/29/2019 Sirius 056

43/146

42

Ja ne vjerujem da Zemlja postoji ree odluno Stela. Veruka, jesi li ti bila na Zemlji?

Dakako da jesam. Tamo sam se i rodila. Zemlja postoji, pavidjeli ste na filmovima.I ume i mora i planine.

Ako ta Zemlja postoji, kako moe biti tako velika da na nju

stanu sve one stvari iz filmova. To bi znailo da je ak vea odstanice.

Pa i jest vea od stanice. Mnogo, mnogo vea. Vea od stanice? S jo vie soba? smijao se Geo. I jo irim hodnikom? djeca su poela pljeskati rukama

jer ih je pomisao na tako veliku Zemlju zabavljala. Stela se poelavaljati po podu smijui se. Znai sve je ono doista istina to smogledali na filmovima?

Pa jasno da je istina. To sve postoji i vi ete kad jo maloodrastete ii na Zemlju.

I letjet emo do Zemlje u raketi? Svakako. Hura, a kada emo ii? Sutra? Ne ba sutra. Kad jo malo odrastete. A kad emo se vratiti sa Zemlje? Brzo?

uli smo da je tamo jo vea teina nego o