SEA, UP Zager, 05.07Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj Izvještaj o...

Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj

Izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu

1

Naručilac: Opština Tivat Obrađivač: CAU Centar za arhitekturu i urbanizam, Podgorica

Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager” u Bijeloj

STRATEŠKA PROCJENA UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

NACRT

Vođa radnog tima: Vuko Strugar, dipl.inž.tehn.

Direktor Predrag Babić, dipl.inž.građ.

Podgorica, jul 2012.g.



2

Predgovor Predsjednik Opštine Herceg Novi je 22. februara 2012. godine na osnovu člana 31. Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Službeni list CG”, broj 51/08), donio Odluku (broj odluke: 01-1-222/12, 22.02.2012.g.) o izradi Urbanističkog projekta za hotelski kompleks „Žager“ i Izmjenu Odluke (01-1-644/12 od 20.06.2012. god), čiji sastavni dio čini i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu. Zakonom o strateškoj procjeni uticaja („Sl. List RCG”, br. 80/05) definisana je obaveza sprovođenje postupka strateške procjene uticaja na životnu sredinu za planove i programe iz oblasti urbanističkog ili prostornog planiranja. Ovaj Izvještaj sadrži rezultate Strateške procjene uticaja na životnu sredinu koja je načinjena za predmetni Urbanistički projekat. Postupak Strateške procjene sproveden je je u skladu s odredbama Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (Sl. List RCG br. 80/05), a sadržaj ovog Izvještaja je u skladu s odredbama člana15. Zakona o strateškoj procjeni na životnu sredinu. Radni tim za Stratešku procjenu je prilikom provođenja postupka procjene usko sarađivao s radnim timom koji je izradio Urbanistički projekat radi međusobne razmjene informacije, podataka i rezultata rada, kako bi elementi Strateške procjene bili ugrađeni u Urbanistički projekat. Saradnja između radnih timova se odvijala redovnom izmjenom informacija putem radnih sastanaka, elektronske pošte i telefonskih razgovora. Strateška procjena uticaja na životnu sredinu je postupak u kojem pored radnog tima za sprovođenje postupka Strateške procjene trebaju učestvovati i zainteresovani organi, institucije i javnost. Shodno rečenom, tokom izvršenja ovog radnog zadatka nastojali smo da budu uključeni u ovaj postupak, posebno kod utvrđivanje sadržaja Izvještaja u odnosu na određivanje:

- Ključnih elemenata Urbanističkog projekta koji zahtjevaju obradu; - Elemenata životne sredina koji bi bili zahvaćeni sprovođenjem ključnih

elemenata Urbanističkog projekta, te određivanju koji od njih bi mogli biti značajni (stoga zahtijevaju daljnu obradu;

- Ciljeva zaštite životne sredine na međunarodnom i nacionalnom nivou koji su značajni za Urbanistički projekat; te

- Razmatranje nacrta Izvještaja strateške procjene. Postupak Strateške procjene uticaja na životnu sredinu sproveden je isključivo na temelju postojećih podataka i dokumenata. Predstavnici radnog tima su posjetili predmetno i susjedna područja i upoznali se sa postojećim stanjem životne sredine. Radni tim za izradu Strateške procjene uticaja na životnu sredinu su sačinjavali: Vuko Strugar, dipl.inž.tehn., Katarina Todorović, dipl.biol., mr Darko Globarević, dipl.inž.tehn. i mr Vladan Drašković, dipl.inž.tehn.



3

S a d r ž a j Predgovor ii Uvod 5 1. Kratak pregled sadržaja i glavnih ciljeva urbanističkog projekta i odnos prema

drugim planovima i programima

7

2. Opis postojećeg stanja životne sredine predmetnog područja

32

3. Identifikacija područja za koja postoji mogućnost da budu izložena značajnom riziku

40

4. Postojeći problemi u pogledu životne sredine u vezi sa urbanističkim projektom

41

5. Opšti i posebni ciljeve zaštite životne sredine ustanovljeni na državnom ili međunarodnom nivou koji su od značaja za urbanistički projekat

41

6. Moguće značajne posljedice po zdravlje ljudi i životnu sredinu

46

7. Mjere predviđene u cilju spriječavanja, smanjenja ili otklanjanja, u najvećoj mogućoj mjeri, bilo kog značajnog negativnog uticaja na zdravlje ljudi i životnu sredinu do koga dovodi realizacija urbanističkog projekta

57

8. Pregled razloga koji su poslužili kao osnova za izbor varijanatnih rješenja koje su uzete u obzir, kao i opis načina procjene, uključujući i eventualne teškoće do kojih je prilikom formulisanja traženih podataka došlo

60

9. Prikaz mogućih značajnih prekograničnih uticaja na životnu sredinu

60

10. Opis predviđenog programa praćenja stanja životne sredine, uključujući i zdravlje ljudi u toku realizacije urbanističkog projekta (monitoring)

61

11. Zaključci do kojih se došlo tokom izrade izvještaja o strateškoj procjeni predstavljene na način razumljiv javnosti

61

Popis literature

63

��

OPŠTA�DOKUMENTACIJA�

IZVJEŠTAJ O STRATEŠKOJ PROCJENI

UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

�



4

UVOD Temeljni osnov za zaštitu životne sredine predstavlju odredba Ustava Republike Crne Gore (član 1.) kojom je Crna Gora proglašena „ekološkom državom“. Time je zaštita panoramske ljepote i biodiverziteta Crne Gore dobila visoki značaj. Na osnovu ovog ustanovljen je sistem zaštićenih područja, od kojih su najznačajnija četiri nacionalna parka i 20 plaža u primorju. Do novembra 2006. godine, Ministarstvo zaštite životne sredine i prostornog planiranja je imalo nadležnost za pitanja životne sredine na državnom nivou. Od novembra 2006. godine je tu ulogu preuzelo novoformirano Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine. Krajem 2008. g. je počela da funkcioniše Agencija za zaštitu životne sredine u sklopu naprijed pomenutog Ministarstva. Nacionalnom strategijom održivog razvoja predviđena je djelotvorna zaštita prirodnih nasleđa i na nivou države su izdvojena 32 područja, među njima i područje Solila, koja bi trebalo zaštititi u skladu s odredbama EU Direktive o staništima. Naime, ova područja će se kandidovati za Emerald zone. Emerald je ekološka mreža sastavljena od Područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (Areas of Special Conservation Interest – ASCI). Ona obuhvata područja od velike ekološke važnosti za ugrožene vrste i tipove staništa koji su zaštićeni prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Program Emerald mreže pokrenuo je Savjet Evrope kao dio svojih aktivnosti u implementaciji Bernske konvencije. Za države kandidate za ulazak u EU projekat Emerald mreža predstavlja pripremu i doprinos implementaciji programa NATURA 2000. NATURA 2000 je ekološka mreža Evropske Unije koja obuhvata područja važna za očuvanje ugroženih vrsta i tipova staništa u skladu sa Direktivom o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) i Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Prostornim planom Crne Gore posebno se ističe potreba zaštite priobalnog područja. U tu svrhu je načinjen i usvojen Prostorni plan posebne namjene za područje morskog dobra Crne Gore, značajni prostorni dokument koji sadrži sve elemente za održivo upravljanje obalnim područjem Crne Gore. Iako postoje dovoljan broj formalno-pravnih akata za postizanje održivog razvoja, u stvarnosti, obalni pojas i njegove prirodne karakteristike, prvenstveno biodiverzitet, flora i fauna, plaže i pejzaž su značajno ugrožene. Ugrožavaju ga nekotrolisana:

- izgradnja stambenih i turističkih kompleksa, - odlaganje u more neprečišćenih otpadnih voda, - odlaganje čvrstog otpada na smetlištima, - uzurpacija obalne linije i neometan pristup moru.



5

Strateška procjena uticaja na životnu sredinu Strateška procjena uticaja na životnu sredinu je jedan od alata koji se koristi u cilju osiguranja održivog razvoja. Ovo je postupak u kojem se razmatraju politike, planovi i programi kako bi se utvrdilo da li će primjena tih politika, planova i programa možda uticati na životnu sredinu, kako bi se još na većem nivou odlučivanja izbjegli negativni uticaji. Postupak Strateške procjene započinje u ranoj fazi izrade politika, planova ili programa dok su idejna rješenja u fazi razrade. Postupak, u pravilu, uključuje analizu mogućih uticaja na životnu sredinu, njihovo prikazivanje u Izvještaju o strateškoj procjeni, te sprovođenje postupka konsultovanja javnosti o načinjenoj Strateškoj procjeni. Nadalje, pri donošenju konačne odluke o prihvaćanju razvojnog dokumenta postupak osigurava da se uzmu u obzir dobivena mišljenja o studiji te da se obavijesti javnost o konačnoj odluci. Procjene u svojoj suštini trebaju biti javne, jer su sastavni dio procesa donošenja razvojnih odluka. Povećavaju transparentnost u postupku odlučivanja i osiguravaju učestvovanju javnosti u samom postupku. Crna Gora je Stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu uvela u postupak odlučivanja Zakonom o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu (Sl. list RCG br. 80/05), koji je načinjen u skladu s odredbama Direktive Evropske Unije 2001/42/EC o procjeni uticaja određenih planova i programa na životnu sredinu. Zakon se primjenjuje od 1. januara 2008. godine. Odredbama člana 5. Zakona o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu RCG propisano je da se postupak Strateške procjene obavezno primjenjuje za planove ili programe iz „urbanističkog ili prostornog planiranja ili korišćenja zemljišta, a koji daju okvir za budući razvoj projekata koji podliježu izradi procjene uticaja na životnu sredinu u skladu sa posebnim zakonom, kao i za one planove i programe koji, s obzirom na područje u kome se realizuju, mogu uticati na žaštićena područja, prirodna staništa i očuvanje divlje flore i faune“. Pet je osnovnih ciljeva Strateške procjene propisano odredbom člana 2. Zakona:

1. Obezbjeđivanje da pitanja životne sredine i zdravlja ljudi budu potpuno uzeta u obzir prilikom razvoja planova ili programa;

2. Uspostavljane jasnih, transparentnih i efikasnih postupaka za stratešku procjenu; 3. Obezbjeđivanje učešća javnosti; 4. Obezbjeđivanje održivog razvoja; 5. Unaprijeđivanje nivoa zaštite zdravlja ljudi i životne sredine.



6

Pregled izrade Urbanističkog projekta Proces izrade Urbanističkog projekta započeo je na osnovu Odluke Predsjednika Opštine Herceg Novi, koja je donijeta 22. februara 2012. godine i izmjene Odluke (01-1-644/12 od 20.06.2012. god). Izrada predmetnog Urbanističkog projekta povjerena je Centru za arhitekturu i urbanizam „CAU”, Bulevar Džordža Vašingtona, Podgorica. Nakon što je s Opštinom Herceg Novi potpisan Ugovor o izradi Urbanističkog projekta formiran je radni tim za izradu Projekta, koji se sastojao od stručnjaka iz firme CAU koji su nosioci ugovorenog posla, te jednog broja konsultanata iz raznih područja i firmi iz Crne Gore, i obavljeno je slijedeće:

- izvršen je obilazak predmetnog područja, izrađena je fotodokumentacija, utvrđeno je stanje na terenu

- Prikupljena je potrebna dokumentacija za izradu i to: - Prostorni plan Crne Gore do 2020. god. - Prostorni plan područja posebne namjene za morsko dobro - Prostorni plan Opštine Herceg Novi (2008.) do 2020. godine - Generalni urbanistički plan opštine Herceg Novi („Sl. list RCG op. pr.“ br.

1/89) sa Izmjenama i dopunana GUP-a u zoni Bijela-Grabi („Sl.list CG op.pr.“ br.7/09).

- Lokalni ekološki akcioni plan - Geodetske i katastarske podloge. - Obavljeni su i konsultativni sastanci s nadležnim organima Crne Gore i

Opštine Herceg Novi.



7

1. KRATAK PREGLED SADRŽAJA I GLAVNIH CILJEVA URBANISTIČKOG

PROJEKTA I ODNOS PREMA DRUGIM PLANOVIMA I PROGRAMIMA Glavni cilj Urbanističkog projekta Izradom urbanističkog projekta dato je rješenje kojim će se definisati uslovi urbanističke regulacije u zoni zahvata, u cilju stvaranja kvalitetnog prostora u funkcionalnom i ambijentalnom smislu i to ne samo u okviru zone zahvata već i na nivou grada Herceg Novog, naročito u njegovom priobalnom dijelu. Glavni cilj predmetnog projekta, je „naći najbolje rješenje kojim će se definisati uslovi urbanističke regulacije u zoni zahvata, u cilju stvaranja kvalitetnog prostora u funkcionalnom i ambijentalnom smislu i to ne samo u okviru zone zahvata već i na nivou grada Herceg Novog. Urbanističkim projektom treba:

- Uraditi širu provjeru urbanizacije ukupnog prostora na nivou urbanističkog koncepta namjene površina i infrastrukturnih sistema saglasno sadržaju i nivou izrade ubanističkog projekta

- Planirati sadržaj koji će biti predmet detaljne razrade uz poštivanje opredjeljenja utvrđenih programskim zadatkom:

− razvoj i izgradnja turističkih kapaciteta mora biti u skladu sa zahtjevima

održivog razvoja, u skladu sa očuvanjem prirodne sredine posebno mora, i zaštite predjela;

− težiti očuvanju prirodnih vrijednosti koji čine glavnu osnovu turizma u opštini, što obuhvata i poštovanje kapaciteta nosivosti odgovarajućih lokacija. Primjenjivati integralno principe zaštite i principe razvoja i izgradnje;

− Kod razvoja i izgradnje turističkih kompleksa, za koje je pored smještajnih kapaciteta potrebno planirati pripadajuće zelenilo, interne komunikacije i sl.; kapacitete maksimalno prilagoditi konfiguraciji terena i slobodnim vizurama ka moru;

− unutar predmetnog prostora planirati uređene terene sa pješačkim stazama i sl., kao i parking prostore odgovarajućih kapaciteta, a u skladu sa potrebama;

− predvidjeti očuvanje autentičnog pejzaža, pažljiv odnos prema postojećoj vegetaciji i njeno uklapanje u rješenja kompleksa.

- Utvrditi pravila uređenja, korišćenja i zaštite prostora odnosno ostvariti plansku

osnovu za izradu projekta a popom i gradnju planiranog turističkog objekta. Master plan razvoja turizma Crne Gore do 2020 god., renovirani tekst iz 2008. god., Strategija razvoja turizma kao sektorska studija Prostornog plana Crne Gore iz 2007. god. kao i Prostorni Plan Opštine Herceg Novi iz 2008. god. predviđaju povećanje kapaciteta i to u sferi visoko kvalitetnog turizma, odnosno turističke sadržaje sa 4 ili 5 zvjezdica.



8

Obuhvat Urbanističkog projekta Područje za koje se izrađuje Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj nalazi se u okviru katastarske opštine Bijela.

Površina zahvata plana je cca 1,72 hektara (17 228 m2). Zahvat plana na kopnu je 8 329 m2 a u moru 8 899 m2. Obuhvat je precizno definiran na grafičkom prilogu UP br. 1b „Topografsko katastarska podloga sa granicom zahvata plana“. Obuhvat plana precizno je definisan slijedećim koordinatama: br. X Y br. X Y

1 6553318.68 4700618.80 2 6553320.56 4700616.46 3 6553325.67 4700610.07 4 6553326.52 4700600.86 5 6553325.98 4700593.02 6 6553332.05 4700583.71 7 6553343.28 4700573.20 8 6553356.30 4700564.82 9 6553367.69 4700557.80 10 6553372.79 4700553.90 11 6553378.18 4700547.64 12 6553377.51 4700547.18 13 6553382.07 4700540.34 14 6553385.39 4700536.75 15 6553397.24 4700546.67 16 6553417.61 4700561.97 17 6553430.28 4700570.91 18 6553443.91 4700580.52 19 6553452.47 4700586.55 20 6553455.28 4700583.20 21 6553482.29 4700551.04 – u moru

22 6553337.29 4700429.25 – u moru 23 6553305.49 4700467.11 24 6553304.14 4700468.72 25 6553313.31 4700476.42 26 6553310.44 4700479.86 27 6553309.90 4700480.79 28 6553309.28 4700481.87 29 6553294.30 4700499.80 30 6553272.30 4700524.65 31 6553269.75 4700526.68 32 6553272.69 4700531.46 33 6553296.29 4700575.99 34 6553305.10 4700589.61 35 6553308.42 4700596.07 36 6553306.77 4700597.14 37 6553308.67 4700600.08 38 6553309.18 4700599.73 39 6553309.25 4700601.25 40 6553309.81 4700602.89 41 6553310.45 4700605.47 42 6553317.06 4700616.61

Prikaz granice obuhvata Urbanističkog projekta je dat na donjem ortografskom snimku:



9

Kontaktna područja Kontaktne zone, što se tiče namjene površina koja je definisana u izmjenama i dopunama GUP-a za zonu Bijela, lokacije Žager su:

- istočna strana - individualno stanovanje (ka brodgradilištu Bijela) - zapadna strana - individualno stanovanje (ka Kumboru) - sjeverna strana - kolektivno stanovanje sa mješovitim centrima (iznad Jadranske

magistrale) - južna strana - more.



10

II Plan Prostorna organizacija

Odabir prostornog rješenja zasniva se kako na zakonodavnom dijelu (propisi i dokumenti šireg područja) tako i na načelima održivog razvoja, pomirenju različitih interesa korisnika, saradnji sa investitorom i jedinicom lokalne uprave, te nadležnim institucijama, unapređenju ekonomije i očuvanju okruženja, prirodne i kulturne baštine. U okviru zaštite prostora posebno pažljivo treba vrjednovati pejzaž očuvanjem postojećih valorizovanih vrijednosti i njihovim oplemenjivanjem. Prihvatajući turizam kao jednu od glavnih ekonomskih aktivnosti, moramo prihvatiti i promjene u prostoru, ali istovremeno donijeti odgovarajuće odluke o temeljnim resursima koji i nadalje moraju zadržati vrijednosti i prepoznatljiva obilježja šireg prostora. Od turističkih djelatnosti planirano je hotel visoke kategorije. Odabrani model prostorne organizacije urbanističkog projekta Hotelski kompleks Žager zasnovan je, prije svega, na smjernicama za razvoj turizma i društvenih djelatnosti zadatih Prostornim planom Opštine Herceg Novi iz 2008god. Pored toga, ovakva prostorna organizacija prati i strategije i pravce razvoja iz: Prostornog Plana Crne Gore, Strategije za razvoj turizma do 2020god, kao i izmjena GUPa Opštine Herceg Novi. Osnovna karakteristika Plana - urbanističkog projekta biće izgradnja turističkog objekta visokokvalitetnog turizma koji će svoju ponudu i aktivnosti bazirati na cjelogodišnjem nivou zahvaljujući lokaciji, komplemantarnim i pratećim sadržajima kao i visokom nivou opremljenosti. Uslovi u pogledu planiranih namjena Osnovne planske smjernice i uslovi u pogledu izgradnje, uređenja i zaštite prostora definisani su kroz dva planska dokumenta višeg reda:

1. „Izmjene i dopune GUP- a Herceg Novi za zonu Bijela- Grabi“ kojim je definisan prostor od 7 222 m2 ( UP 1 i UP 2)

2. „PPPPN Morsko Dobro“ kojim je definisan prostor od 1 107 m2 na kopnu i zahvat mora od 8 899 m2 (UP3 i UP4)



11

Ukupan zahvat plana je 17 228 m2. Detaljna namjena predmetnog prostora je:

• površine za turizam -hotel (T1) -objekat za pružanje usluge ishrane i pića (U)

• površine za pejzažno uređenje -površine javne namjene (PUJ)

• saobraćajne površine • uređeno kupalište

U okviru parcele sa namjenom hotel (T1) planirane su sljedeće namjene:

• osnovni hotelski sadržaji namijenjeni gostima hotela ( smještaj i boravak gostiju) • prateći hotelski sadržaji namijenjeni svim zainteresovanim korisnicima ( sporski

sadržaji, wellness centar, kongresni turizam, kafei, butici, vinoteka...) U okviru parcele sa namjenom uređeno kupalište planirane su sljedeće namjene:

• objekat za pružanje usluge ishrane i pića (U) • plaža sa potrebnom infrastrukturnom opremom ( ležaljke, sucobrani, sanitarni

čvorovi, tuš kabina, kabina za presvlačenje) • pristanište

Osnovni urbanistički parametri: Ovim planom propisani indeksi izgrađenosti i zauzetosti odnose se na dio planskog zahvata koji je van područja PPPPN Morsko dobro, odnosno odnose se na dio zahvata plana čiji je plan višeg reda “Izmjene i dopune GUP-a Herceg Novog u zoni Bijela- Grabi“.

HOTEL indeks izgrađenosti na nivou zahvata plana van zone morskog doba

1.2

indeks zauzetosti na nivou zahvata plana van zone morskog doba

0.3

najveća spratnost objekta četiri nadzemne etaže: (2Su)+P+3najmanji ozelenjeni dio parcele 30%

parking mjesta riješiti na vlastitoj parceli prema kriterijumu

2 sobe 1 PGM



12

pregled ostvarenih kapaciteta: zahvat plana van zone Morskog dobra

7 222 m2

max.razvijena korisna površina objekta 8 666 m2

max. izgrađena površina pod objektombroj ležaja broj smještajnih jedinica BGP objekta po ležaju

2 166 m2120 60 72 m2 ( od 70 m2 do 80 m2)

najveća spratnost objekta najmanji ozelenjeni dio parcele

četiri nadzemne etaže: (2Su)+P+3 2 000 m2

potreban broj PGM 30 PGM (ostvareno 33 GM+13 PM)

Spratnost i površina objekta mogu biti manji od planom iskazanih maksimalnih vrijednosti.

broj turista gustina broj zaposlenih

120166 turist/ ha 40

Izgradnja i arhitektonsko oblikovanje objekata i uređenje partera Izgradnja objekta je uslovljena komunalnom opremljenošću parcele. Arhitektonsko oblikovanje objekta treba uskladiti sa stvarnim potencijalima lokacije. Preporučuje se transponovanje tradicionalnih elemenata i oblika kroz upotrebu savremenih materijala i prostornih koncepata. U cilju racionalnog korišćenja energije treba iskoristiti sve mogućnosti smanjenja korišćenja energije u objektima. Pri izgradnji objekata koristiti savremene termoizolacione materijale, kako bi se smanjila potrošnja energije. Predvidjeti mogućnost korišćenja solarne energije. Pod uređenjem zelenih površina (minimalno 30% slobodnih zelenih površina) podrazumijeva se da se zadrži postojeća kvalitetna vegetacija i parcela ozeleni autohtonim vrstama. Na urbanističkoj parceli obavezno zasaditi drvoredna stabla u pravcu regulacione linije na međusobnom razmaku cca 6m i na 1m od regulacione linije (zaštita od gasova i buke). Nije dozvoljeno ograđivanje parcele. Efekat ograđivanja na pojedinim djelovima postići kombinacijom prirodnog i uređenog zelenila radi formiranja zaštićenih ambijenata. Nije dozvoljeno postavljanje žičanih, zidanih, kamenih, živih i drugih ograda i potpornih zidova kojima bi se sprječavao slobodan prolaz uz more i bujice, koji bi smanjili propusnu moć bujica ili na drugi način ugrozili pomorsko i vodno dobro. Teren oko građevine, potporne zidove, terase i sl. treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanje vode na štetu susjednog zemljišta, odnosno susjednih građevina.



13

Najveća visina potpornog zida ne može biti veća od 2,0m. U slučaju da je potrebno izgraditi potporni zid veće visine, tada je isti potrebno izvesti u terasama, s horizontalnom udaljenošću zidova od minimum 1,5m, a teren svake terase ozeleniti. Idejno rješenje hotelskog kompleksa Žager (Sastavni dio Urbanističkog projketa je Idejno rješenje hotelskog kompleksa)

Slika 2.1. Gabarit objekata hotela po etažama dat u Idejnom rješenju U tabeli u nastavku sa dati osvareni kapaciteti po etažama dati u idejnom rješenju hotela:

kote BRUTO GRAĐEVINSKA POVRŠINA u idejnom

rješenju

KORISNA GRAĐEVINSKA POVRŠINA u

idejnom rješenju PODRUM + SUTEREN etaža u kontaktu sa šetalištem uz more

+2.00

1 683 m2

2 637 m2

PODRUM + SUTEREN etaža sa bazenom koji je u kontaktu sa terenom

+6.00

2 040 m2

1 708 m2

PRIZEMLJE etaža sa recepcijom / prijemna etaža

+10.00

1 723 m2

1 484 m2

SPRAT 1 smještajna etaža

+15.00

1 102 m2

932 m2


+18.00

1 102 m2

932 m2



14


+21.00

1 102 m2

932 m2

kota sljemena krova +24.60

UKUPNO RAZVIJENA POVRŠINA

8 753 m2 8 625 m2 ( max 8 666m2)

Slika 2.2. Gabarit prizemlja objekata hotela u Idejnom rješenju

Ostvarena zauzetost urbanističke parcele u Idejnom rješenju: UKUPNA IZGRAĐENA POVRŠINA POD OBJEKTOM 2 714 m2 povšina terasa/ tremova na terenu ne ulaze u obračun - 342 m2 površina otvorenog bazena =271 m2 (uračunato 20% ukupne površine otvorenog bazena koji je povezan sa terenom)

uobračun ulazi + 54 m2

površina garaža u podrumu ne ulaze u obračun IZGRAĐENA POVRŠINA POD OBJEKTOM koja ulazi u obračun indexa zauzetosti

2 155 m2 ( max 2 166 m2)

Površine iskazane u tabeli 1 i tabeli 2 usklađene su max dozvoljenim površinama koje su definisane planom višeg reda, projektnim zadatkom i ovim planom. Pravila za uređenje prostora i građenje objekata u zahvatu PPPPN Morsko dobro - Pravila za uređenje prostora uređenog kupališta i građenje objekata uslužnih

djelatnosti Prema zakonu o Morskom dobru kupalište je morsko dobro namijenjeno za kupanje i može biti „prirodno, uređeno i izgrađeno”. Plan predviđa izgradnju uređenog kupališta.



15

Obzirom da u zoni zahvata plana nije evidentirana vrijedna prirodna obala planira se proširenje, i danas, izgrađene obale. Postojeća površina obale je 670 m2. Planira se proširenje obale za 1 600 m2. Planirano kupalište/ obala je širine od 5 m do 15m. Plan propisuje obavezu da sve vidne površine obale/ kupališta treba popločati kamenim pločama u betonskoj podlozi, a ivicu hodne površine koja uranja u more predvidjeti od blokova kamena sa zaobljenim rubom. Koristiti krupne, priklesane kamene ploče. Dio uređenog kupalšta planiran je oko pješčana plaža. Posebnu ambijentalnu vrijednost predstavlja kameni zid, odnosno podzida nekadašnje željeznice uz more, koji prilikom izgradnje uređenog kupališta treba zadržati. Sa vodene strane kupališta, prostor uređenog kupališta mora biti vidno ograđen na udaljenosti od 100m od obale, bovama koje su međusobno povezane. U ograđenim prostorima kupališta zabranjeno je prilaziti gliserima, čamcima, jedrilicama, daskama za jedrenje, skuterima i sl.

Optimalan raspored funkcija na uređenom kupalištu ili u njegovom neposrednom zaleđu je sljedeći: - na 1000m2 površine ili 100m dužine uređenog kupališta treba postaviti minimum jedan

sanitarni čvor, dva tuša i kabine za presvlačenje, što znači da na ovom kupalištu treba obezbijediti dva sanitarna čvora, četiri tuša i dvije kabine za presvlačenje

- centralna zona kupališta je definisanim prostorom za postavljanje suncobrana i ležaljki; - zona neposredno uz more (min. 5m) treba da bude slobodna za kretanje, ulazak i izlazak

kupača iz mora; - najmanje 1/3 plaže po dužini i dubini osloboditi od plažnog mobilijara; - shodno planiranom višem standardu kupališta (min 8m2/kupaču) upotrebna površina

između ležaljki mora biti minimum 150 cm, tj. dvije ležaljke i suncobran se moraju smjestiti na minimum 12.5m2 prema funkcionalnoj analizi prikazanoj na šemi ispod:



16

Funkcionalna šema rasporeda ležaljki na kupalištu Uređena kupališta moraju se redovno održavati, a u zavisnosti od nivoa usluga na kupalištu. Na uređenim kupalištu mora biti organizovana spasilačka služba (određeni broj stručno osposobljenih lica, primjeren kapacitetu kupališta), određen broj čamaca za spašavanje i ostala spasilačka oprema prema međunarodnim ILS standardima. Uređena kupališta su ona koja u potpunosti ispunjavaju organizaciono tehničke, infrastrukturne, higijenske i bezbjednosne uslove shodno važećim propisima. Na uređenom kupalištu planiran je objekat za pružanje usluge ishrane i pića (U)/ restoran:

− max bruto građevinska površina objekta je 200 m2 − broj zaposlenih 10 − uz objekat, a uokviru uređenog kupališta, predvidjeti terasu restorana − u okviru objekta planirati „infrastrukturni plažni punkt“ /sanitarije, tuševe i

kabine za presvlačenje/ − maximalna visina objekta je 5 m (Pili P sa galerijom) − objekat uslužne djelatnosti je funkcionalno vezan za hotel / priprema hrane u

hotelu/

- Pravila za uređenje pristaništa Pristanište obezbjeđuje uslov za vez plaovila i obavljanje jednostavnih lučkih operacija (ukrcaj i iskrcaj putnika). Pristaništa raditi u skladu sa propisanim tehničkim rješenjima, uslovima plovidbe i uslovima organa nadležnih za praćenje stanja i zaštitu mora i obale.



17

Ovim planom planirana su pontonska pristaništa u okviru zadate planske zone u moru. Planom je predviđena izgradnja oko 200m pontonskog pristaništa max širine 3 m. Prije izrade glavnog projekta izvršiće se detaljno geodetsko snimanje predmetnih lokacija i ispitati maritimni uslovi, kako bi se oblik i veličina pristaništa prilagodili lokalnim uslovima. Broj privremenih vezova, oblik i materijal od kojeg su napravljena pristaništa, biće dati razradom kroz projektno rješenje, a u saradnji sa nadležinm organima. Prilikom izgradnje pristaništa treba u svemu postupiti prema smjernicama nadležnih resora. Mjere zaštite od elementarnih i drugih nepogoda Zaštita od elementarnih nepogoda Predviđena je zaštita od elementarnih nepogoda, na osnovu Zakona o zaštiti od elementarnih nepogoda (Sl.list RCG br.57/92 i 27/94) i Pravilnika o mjerama zaštite od elementarnih nepogoda (Sl.list RCG br.6/93) i važećih tehničkih normativa i standarda. Objekti su kategorisani u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju objekata visokogradnje u seizmičkim područjima ( Sl. list SFRJ br.31/81, 49/82, 29/83, 2/88 i 52/90). Zaštita od požara Predviđena je zaštita od požara na osnovu važećih zakonskih propisa (Zakon o zaštiti od požara „Sl. list RCG", br. 47/92) i tehničkih normativa (Pravilnik o tehničkim normativima za spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara - „Sl. list SFRJ", br 30/91) sa odgovarajućim brojem uličnih požarnih hidranata. Hotelu je obezbijeđen pristupni put za vatrogasna vozila (objekat je sa tri strane dostupan vatrogasnim kolima_jadranska magistrala, bočna ulica koja povezuje magistralu i šetalište uz more i ulica uz more) u skladu sa Pravilnikom o tehničkim normativima za pristupne puteve, okretnice i uređenje platoa za vatrogasna vozila u blizini objekata povećanog rizika od požara („Sl. list SRJ", br. 8/95). U objektu hotela predvidjeti unutrašnju hidrantska mreža, na osnovu Zakona o zaštiti od požara („Sl. list RCG", br. 47/92) i prema Pravilniku o tehničkim normativima za spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara ( „Sl. list SFRJ", br. 30/91 ). Spoljni požarni hidranti (PH80) raspoređeni su na odgovarajućem međusobnom i rastojanju od objekata, na osnovu Zakona o zaštiti od požara („Sl. list RCG", br. 47/92) i prema Pravilniku o tehničkim normativima za spoljnu i unutrašnju hidrantsku mrežu za gašenje požara („Sl. list SFRJ", br 30/91). Obavezno predvidjeti podjelu objekata na požarne sektore, a pojedine prostorije posebno požarno izdvojiti, u svemu prema propisima. Saobraćaj - Postojeće stanje Granice predmetne zone sa sjeverozapadne i jugoistočne strasu su Jadranska magistrala i lokalni put Baošići-Bijela. Saobraćajnice su u potpunosti izgrađene, kolovoz je sa zastorom od asfalta, postavljena je rasvjeta. Pješački saobraćaj se odvija po bankini magistralnog puta, kao i direktno po lokalnom putu.



18

Unutar same zone postoji zemljana staza za pješake koja povezuje Jadransku magistralu i lokalni put. U zoni nema definisanog prostora za parkiranje putničkih automobila. Javni prevoz putnika organizovan je Jadranskom magistralom. Taksi stajališta u zoni zahvata nema. - Planirano stanje Usled značaja zone i njenog sadržaja, planirano je povezivanje postojećih saobraćajnica novom saobraćajnicom. Planirana saobraćajnica omogućava pristup sadržajima hotela sa vise pozicija: preko platoa, ulaza u službene prostorije, garažu i parking prostor od 5PM. Nova ulica je za dvosmjerni saobraćaj sa dvije kolovozne trake, sa jednostranom pješačkom stazom. Osnovni elementi poprečnih profila saobraćajnice dati su na grafičkom prilogu “saobraćajna infrastuktura ”. Trasu saobraćajnica u situacionom i nivelacionom planu prilagoditi terenu i kotama izvedenih saobraćajnica. Kolovoznu konstrukciju saobraćajnica projektovati s obzirom na očekivano saobraćajno opterećenje. Za mjerodavno vozilo usvojiti teretno dostavno vozilo manje, i povremeno veće nosivosti. Odvodnjavanje saobraćajnih površina rješavati atmosferskom kanalizacijom slobodnim površinskim padom. Planom je ostvareno 33GM u garaži i 13PM na terenu, što daje ukupan broj od 46PGM. Prilikom projektovanja i izvodjenja objekta potrebno je obezbijediti pristup koji mogu da koriste lica sa ograničenim mogućnostima kretanja. U tu svrhu, svuda uz stepenišne prostore projektovati i odgovarajuće rampe sa maksimalnim nagibom 8%. Nivelacije svih pješackih staza i prolaza potrebno je raditi takođe u skladu sa važećim propisima o kretanju invalidnih lica. Energetska infrastruktura Uz poštovanje zahtjeva Programskog zadatka izvršena je procjena vršne snage budućih objekata u zoni zahvata, a zatim razmotren koncept buduće mreže, s obzirom na praktičnu nemogućnost korišćenja postojeće elektroenergetske infrastrukture za napajanje električnom energijom planiranih objekata. Na osnovu procijenjene snage zahvata, urbanističkog rješenja, postojećeg stanja i planirane gradnje objekata, vodeći računa o sigurnosti i fleksibilnosti rada elektroenergetskog sistema, za potrebe snadbijevanja električnom energijom planiranih objekata je predviđena izgradnja nove trafostanice 10/0.4 kV. Kod definisanja potrebne instalisane snage trafostanice računato je sa gubicima od 10% i rezervom u snazi od 10%. Mjere energetske efikasnosti Poboljšanje energetske efikasnosti posebno se odnosi na ugradnju ili primjenu: niskoenergetskih zgrada, unaprijeđenje uređaja za klimatizaciju i pripremu tople vode koriscenjem solarnih panela za zagrijavanje, unaprijeđenje rasvjete upotrebom izvora svjetla sa malom instalisanom snagom(LED, stedne sijalice ili HPS za spoljasnje osvjetljenje), koncepta inteligentnih zgrada (upravljanje potrošnjom energije glavnih potrošaca s jednog centralnog mjesta). Sve nabrojane mogućnosti se u određenoj mjeri mogu koristiti pri izgradnji objekata na području Urbanističkog projekta.



19

Za izveđenje objekata uz navedene energetske mjere potrebno je primjenjivati (uz prethodnu pripremu stručnu i zakonodavnu) Direktivu 2002/91/EC Evropskog parlamenta (Directive 2002/91/EC of the European Parliament and of the Council of 16 December 2002 on the energy performance of buildings (Official Journal L 001,04/01/2003)/ o energetskim svojstvima zgrada, što podrazumijeva obavezu izdavanja certifikata o energetskim svojstvima zgrade, kome rok valjanosti nije duži od 10 god. Korišćenje solarnih kolektora se preporučuje kao mogućnost određene uštede u potrošnji električne energije, pri čemu se mora povesti računa da ne budu u koliziji sa karakterističnom tradicionalnom arhitekturom. Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda Vodosnabdijevanje Snabdijevanje vodom UP Hotelski kompleks “Žagar” u Bijeloj je iz izvorišta Opačica u Zelenici putem direktnog cjevovoda koji se proteže duž priobalja i iz rezervoara Kumbor. Maksimalna dnevna potrošnja za posmatrano područje iznosi 0.96 l/s. Maksimalna satna potrošnja iznosi 2.41 l/s i tu količinu je potrebno dopremiti, i na nju se, raspoređenu po segmentima ovog područja, dimenzioniše distribuciona mreža područja. Područje UPa će se snabdijevati vodom sa distributivnog cjevovoda iz R. Kumbor AC/ PVC 200mm. Odvođenje voda Na području predmetnog UPa duž obalnog puta sa istočne strane postoji kanalizacioni kolektor prečnika 250mm lokalnog karaktera. Kolektor završava podmorskim ispustom prečnika 300mm. Tokom 2012. je planirano da započne izgradnja obalnog kolektora Jošice - Meljine. Izgradnja se bazira na projektnoj dokumentaciji za kolektor sa pripadajućim pumpnim stanicama i potisnim cjevovodima koja je završena u toku 2010 god. Duž obalnog puta je planiran gravitacioni kolektor prečnika 500mm koji sakuplja otpadnu vodu pripadajućeg gravitacionog područja Bijele kao i ovog UPa i odvodi je u planiranu pumpnu stanicu Bijela zapad. Nakon izgradnje ovog kolektora predviđeno je ukidanje potojeće obalne kanalizacije kao i ukidanje podmorskih ispusta koji postoje na ovom zahvatu. Otpadna voda sa područja UPa će se odvesti u obalni kolektor preko niza pumpnih stanica u buduće postrojenje za prečišćenu otpadnu vodu za opšptinu Herceg Novi u Meljinama. Ukoliko se hotelski kompleks realizuje prije završetka i puštanja u funkciju novog kanalizacionog sistema, kao privremeno mjesto priključenja je postojeći kolektor prečnika 250mm na istočnom uglu UPa. Slivno područje koje gravitira predmetnom području se drenira sa dva bujična potoka neposredno uz istočnu granicu naselja i nekih 50tak m niže od zapadne granice područja, zatvorenim kanalom. Dakle, potrebno je planirati odvođenje atmosferske vode sa krovnih i betonskih površina, saobraćajnica i pješačkih staza samo sa površine područja UPa. S obzirom na pad terena, kanalisanje voda se preporučuje kišnim kanalima/ rigolama uz unutrašnje saobraćajnice kompleksa i staze uz odvođenje kanalisane vode more. Voda sa betonskih površina i krovova može da se odvodi u zelene površine radi smanjivanja oticanja (povećanja infiltracije).



20

Pejzaž Lokacija “Žager” se nalazi u opštini Herceg Novi, u naselju Bijela, u dijelu između Jadranske magistrale i puta neposredno uz morsku obalu. Istočna granica parcele je lokalni potok dok se sa zapada nastavlja ovo naselje. Teren se blago spušta prema moru koje se nalazi sa jugoistočne strane lokacije. Ovo je pejzažno veoma atraktivna površina, otvorene vizure prema moru sa svih strana.

- Postojeće stanje Na predmetnoj lokaciji, zapravo na cijeloj površini nije izgrađen ni jedan objekat. Geografski primorski položaj, blizina mora i pedološka struktura tla omogućili su rast i razvoj biljnih kultura koje su karakteristične za suptropske oblasti kao i halofitne vegetacije. Ekspozicija lokacije, kao i potok koji je istočna granica uslovljavaju jače strujanje vazduha sa sjevera te klimatski uslovi ove mikrolokacije sugerišu nešto niže temperature nego u ostalom priobalnom dijelu. Postojeći zeleni fond na lokaciji predstavlja tragove nekadašnje uređene površine: ostaci nasada naranči, pojedinačna stabla maslina, smokava, grupacija palmi i čempresa. Sadašnje stanje zelenila odražava stanje napuštenosti, nebrige za nasade agruma, masline i smokve. Osjećaj napuštenosti uvećavaju pojedinačna osušena stabla kao i to što je cijela površina obrasla korovom i grupacijama samonikle vegetacije od lovora i elemenata makije. Na ovoj površini se nalaze i neka izrazito kvalitetna višedecenijska stabla čempresa, palmi i borova. Na osnovu rezultata pejzažne taksacije kojom se dobijaju podaci o bonitetu dendrološkog materijala, njegovom zdravstvenom stanju i dekorativnosti će se izvršiti uklanjanje ili presadjivanje pojedinih sadnica u dijelu zelenog fond koji je na površinama predviđenim za novi objekat i za pripadajuću infrastrukturu. Sav ostali vrijedni zeleni fond treba zadržati. Na osnovu analize trenutnog stanja zelenila nameće se zaključak da je neophodna valorizacija ovog atraktivnog lokaliteta a u odnosu na namjenu i funkciju. Postojeća vegetacija pokazuje da je u daljem planiranju moguće koristiti visokodekorativne vrste iz asortimana mediteranskih biljaka kao i uklapanje sa postojećim fondom koje je moguće zadržati a koji je označen sa dobrim zdrastveno-estetskim ocjenama. Za potrebe presađivanja radi boljeg komponovanja i funkcije, predlažu se samo sadnice palmi i maslina jer su to biljke koje uz stručno i pravovremeno odrađen postupak relativno dobro podnose presađivanje. Za ostale vrste se ne preporučuje presađivanje zbog njihove starosti, dugog procesa oporavka nakon postupka presađivanja i neisplativosti. Izradom novog projekta ozelenjavanja ovog prostora u zavisnosti od arhitektonskog rješenja objekta kao i uređenja terena, ovaj prostor može da se prevede u veći stepen njegove estetske i funkcionalne vrijednosti. U priloženoj tabeli pejzažne taksacije za ovu lokaciju daje se specifikacija svakog pojedinačnog stabla i ocjena njihovog zdravstveno - estetskog stanja.



21

Tabela 2.1. Taksacija za K.P. 1569, K.O. Bijela

OZN

AK

A N

A

PLA

NU

VRSTA

VISI

NA

( m

)

PRSN

I PR

EČN

IK

(cm

)

STA

RO

ST

(god

.)

ZDR

AVS

TVEN

O ST

AN

JE (1

-5)

ESTE

TSK

I IZ

GLE

D

(1-5

) U

KU

PNA

O

CJE

NA

(1

-5)

NAPOMENA

P1 PHOENIX CANARIENSIS 10 220 60-70 5 5 5






C1 PINUS PINIA 17 210 -60 2 1 1 Predlog za sječu

C2 CUPRESSUS S. Pyramidalis 15 150 -50 4 5 5


C4 CUPRESSUS S. Horisontalis 10 120 -30 2 2 2 Predlog za sječu


C6 CUPRESSUS S. Horisontalis 10 120 -30 1 1 1 Osušeno stablo za uklanjanje










C16 CUPRESSUS S. Horisontalis 10 200 -30 4 4 4






C22 CUPRESSUS S. Pyramidalis 12 150 -30 4 4 4 Osušeno stablo za uklanjanje

C23 CUPRESSUS S. Pyramidalis 15 180 -30 1 1 1 Osušeno stablo za uklanjanje

C24 PINUS HALEPENSIS 20 250 50-70 5 5 5



22

L1 LAURUS NOBILIS 4 20 -10 2 2 2 Predlog za sječu

L2 CITRUS SINENSIS 3 25 -15 2 2 2 Predlog za sječu

L3 CITRUS SINENSIS 3 25 -15 2 2 2 Predlog za sječu

L4 OLEA EUROPAEA 5 35 -20 4 4 4 Predlog za presađivanje

L5 LAURUS NOBILIS-GRUPA 3-5 20-30 -10 2 2 2 Predlog za sječu

L6 FICUS CARICA 3 25 -10 1 1 1 Osušeno stablo za uklanjanje

L7 FICUS CARICA 5 35 -15 2 2 2 Predlog za sječu

L8 FICUS CARICA 4 35 -15 2 2 2 Predlog za sječu

L9 PITTOSPORUM T. - GRUPA 3-5 25-35 -15 4 4 4

L10 QUERCUS SP. 9 90 -20 3 3 3

L11 CITRUS SINENSIS-GRUPA 3-5 25-35 -15 2 2 2 Predlog za sječu

L12 LAURUS NOBILIS - GRUPA 3-5 25-35 -10 2 2 2 Predlog za sječu



23

Slika 2.3. Postojeće stanje zelenog fonda na lokaciji “Žager”

- Planirano stanje

Planom je predviđena izgradnja objekata u službi turizma i to hotelskog kompleksa sa 4 ili više zvjezdica (T1.) Koncept ozelenjavanja usklađen je sa odredbama GUP-a, planiranim urbanističko arhitektonskim rješenjima i utvrđenim normativima za zelene površine ( stepen i nivo ozelenjenosti). Važeći normativi za lokaciju za ovu vrstu namjene su: Hotel sa 4 i više zvjezdica

max.razvijena korisna površina objekta 8 666 m2 max. korisna površina prizemlja objekta 2 166 m2 najmanji ozelenjeni dio parcele 30% ili 2000m2

Prema zakonu o zaštiti prirode prostorno-planskom i projektnom dokumentacijom definiše se očuvanje značajnih i karakterističnih osobina predjela, kao i održavanje bioloških, geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegov karakter.



24

Planirane zelene površine treba da doprinesu estetskom i vizuelnom oplemenjivanju životne srdine na predmetnoj lokaciji, na poboljšanju mikroklimata, smanjenju buke i aerozagađenja, da istaknu I uokvire novoplanirane objekte hotelskog kompleksa. Planirano stanje uređenja zelenih površina mora biti usklađeno sa postojećim stanjem zelenila, uslovima sredine, planiranom namjenom površina i propisanim normativima za iste. Pri planiranju treba izvršiti funkcionalno zoniranje zelenih površina uspostavljajući optimalan odnos između izgađenih I površina pod zelenilom, uz upotrebu biljnih vrsta usaglašenih sa prirodnim uslovima sredine kao i sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima predmetne lokacije. Koncept planiranja zelenila treba da doprinese ukupnom ambijentalnom izgledu prostora. Pod uređenjem zelenih površina (minimalno 30% slobodnih zelenih površina) podrazumijeva se da se zadrži postojeća kvalitetna vegetacija i parcela ozeleni autohtonim i alohtonim vrstama. Opšte smjernice kod izrade ovog plana su:

- Funkcionalno zoniranje slobodnih površina. - Usklađivanje kompozicionog rješenja sa namjenom slobodnih površina. - Izborom adekvatnog biljnog materijala za date uslove sredina, koji zadovoljava

biološke , estetske i funkcionalne zahtjeve - Maksimalno očuvanje autentičnih pejzažno-ambijentalnih vrijednosti lokacije - Maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog i funkcionalnog zelenila u

novoprojektovano rješenje, pogotovo stara i reprezentativna stabla. Na mestima gde nije moguće njihovo uklapanje i zadržavanje planirati njihovo presađivanje, što važi za vrste koje podnose presađivanje

- Zadovoljavanje kriterijuma optimalnog odnosa između izgrađene i zelene površine - Vizuelna i zvučna zaštita pojasa uz magistralu - Upotreba karakterističnih elemenata parterne arhitekture i mobilijara

U okviru UP „Žager” izdvajaju se sljedeće kategorije zelenih površina (njihova kategorizacija je izvršena po namjeni i načinu korišćenja): Zelene površine javnog korišćenja Linearno zelenilo (drvoredi u sklopu kupališne zone) Linearno zelenilo utiče na poboljšanje higijensko-sanitarnih uslova, mikroklimatskih karakteristika i estetskih vrijednosti. Formiranjem drvoreda postiže se zasjena duž pravca kretanja kao i njegovo naglašavanje, on služi kao štit od buke i izduvnih gasova motornih vozila. Izbor vrsta u drvoredu zavisi prevashodno od njegove namjene u okviru planiranih kategorija zelenila (zimzeleni i listopadni lišćari, četinari ili visoke palme). Smjernice za formiranje drvoreda

- Sadnice koje se koriste za formiranje drvoreda moraju da imaju pravilno formiran

habitus i deblo visoko min. 2,5m. Treba takođe voditi računa o visini okolnih objekata, kod niskih objekata koristiti vrste sa nižom i rjeđom krunom.Minimalna visina sadnog



25

materijala kada je u pitanju drveće je 3.5-4m i obim stablana na visini od 1m je min. 30-40cm.

- Otvori u pločnicima za sadna mjesta moraj biti min. 1,0x1,0m. Takođe trebaobezbjediti i zaštitne ograde za sadnice koje se sade u pločnicima,

- Za drvoredne sadnice treba koristiti vrste otporne na uslove sredine i izduvne gasove, takođe i one vrste koje ne daju tvrde I teške plodove i ne luče sokove. Drvoredne sadnice treba da su prilagođene uslovima rasta u uličnim profilima (otpornost na zbijenost tla , vodni kapacitet zemljišta). Ako postoji zahtjev za zasjenom koristiti vrste koje imaju veliki list I gustu široku krošnju.

- Krune susjednih stabala u drvoredima mogu da se dodiruju ali ne smiju da se preklapaju. Dovoljno velikim razmakom među stablima obezbjeđuje se, sem boljih vizura i dobro provjetravanje komunikacije.

- Prilikom formiranja drvoreda na parkinzima trebalo bi osigurati na tri parking mjesta po jedno drvo a kod podužnog parkiranja na jedno parking mjesto jedno drvo. Ovo rastojanje zavisi i od izbora vrste drveća, odnosno optimalne širine krošnje.

- Treba isključiti vrste drveća sa razvijenim površinskim korijenom, kako bi se izbjeglo deformisanje trotoara.

- Minimalna širina trotoara za formiranje drvoreda je 2,80 m. Zaštitni pojas uz magistralu Granicom parcele prema Jadranskoj magistrali preporučuje se sadnja zelenog zaštitnog pojasa koji treba da obuhvati površinu od regulacione do građevinske linije i ima sanitarno-higijensku funkciju tj, da zaštiti planiranu namjenu od izvora buke i aero zagađenja. Zeleni pojas treba da sadrži biljne vrste iz sve tri kategorije (visoko, srednje i nisko). Za njegovo formiranje koristiti kombinaciju raznih vrsta tampon zelenila otpornih na aerozagađenje, insolaciju i dominantan vjetar. Da bi se izbjegla monotonost iskoristiti ikombinovanje masiva ukrasnog žbunja i živica različitih habitusa i boja, kaoi i grupa drvorednih sadnice koje se uklapaju sa postojećim stablašicama na terenu. Zelene površine ograničenog korišćenja Zelene površine turističkih objekata (hotelski kompleks ) GUP propisuje za zelene i slobodne površine u okviru turističkih kompleksa mnogo veće normative koji su uslovljeni kategorijom planiranog hotelskog kompleksa. Sve postojeće zelene površine zadržavaju se kao sastavni i neodvojivi djelovi ambijenta. Zelene površine hotelskih objekata moraju svojim kvalitetom da stvore što primamljiviji ambijent za boravak turista. Ove zelene površine treba da budu oragnizovane tako da gostima omoguće pasivan odmori i šetnju, obezbjede što ljepše vizure i što veći estetski doživljaj prostora. Smjernice za projektovanje zelenih površina u okviru turističkih kompleksa su:

- Izvršiti taksaciju biljnog materijala, kao i procjenu njegovog zdravstvenog stanja i dekorativnosti. Sačuvati i uklopiti svo zdravo, funkcionalno i dekorativno zelenilo.

- Uređenje ovih površina kako u smislu ozelenjavanja, tako i u smislu planiranja ostalih sadržaja (staze, platoi, osvetljenje, mobilijar, hidranti), uključuje obaveznost izrade projekta uređenja terena i pejzažne arhitekture.



26

- Granicom parcele naročito prema saobraćajnicama preporučuje se tampon zelenilo i drvoredi.

- Nije dozvoljeno ograđivanje parcele. Efekat ograđivanja na pojedinim djelovima postići kombinacijom prirodnog i uređenog zelenila radi formiranja zaštićenih ambijenata.

- Planirati vertikalno zelenilo radi povećanja nivoa ozelenjenosti i što potpunijeg estetskog doživljaja prostora. Vertikalno ozelenjavanje sprovesti primjenom pergola, ozelenjavanjem fasada objekta, terasa i ulaznih zona u objekat.

- Kod projektovanja zelenih površina za ovu vrstu namjene koristiti vrste koje se izdvajaju po dekorativnosti sa naglaskom na parterno uređenje. Zbog pretežno estetske funkcije ove kategorije zelenih površina koriste se biljke sa izuzetno dekorativnim svojstvima, različitog kolorita i forme lišća, cvjeća I plodova kao I interesantnim habitusima kod rasta i održavanja. Osim autohtonih biljaka mogu se koristiti i strane vrste kojima odgovara mikroklima datog predjela, ukoliko imaju visokodekorativne osobine. Upotrebljavaju se i hortikulturne forme koje opstaju uz intezivnu njegu. Prostor treba urediti izrazito dekorativno, bez pretrpavanja, soliternom sadnjom drveća i parternim uređenjem, korišćenjem najdekorativnijeg šiblja, perena, cvetnica ili sukulenti, Posebnu pažnju posvetiti formiranu travnjaka.

- Naročito je važan izgled zelene površine na prilazu objektu kao i ozelenjavanje njegove ulazne zone. Na tim površinama predvidjeti visoko dekorativne reprezentativne vrste sa ciljem da se istakne atraktivnost samih objekata ispred kojih se nalaze kao I njihove namjene.

- Posebnu pažnju je potrebno posvetiti osmišljavanju platoa, terasa, skverova i staza. Poželjno je i planiranje vodenih sistema (fontane, česme, vodene površine i sl.)

- Posebnu pažnju posvetiti projektovanju osvjetljenja kao I urbanog mobilijara (klupe, panoi, kante za otpatke …)

- Obavezno predvidjeti hidrantsku mrežu radi zalivanja novoplaniranih zelenih površina.

- Ove zelene površine tretirati kao zelenilo najviše kategorije održavanja i njege tj. zelenilo sa najvećim stepenom održavanja.

- Planirani biljni materijal mora biti zdrav i rasadnički njegovan, stablašice treba da budu minimalne visine od 3-4 m, a obim stabla na visini od 1m minimalno 15-20cm.

- Moguća je soliterna sadnja visokog drveća i palmi. Soliterne stablašice treba da ispune uslov minimalne visine od 4-5m, obim stabla na visini od 1m treba da bude od min. 40-45cm.

- Zbog poboljšanja kvaliteta zemljišta projektovati humusiranje zelenih površina u sloju od min. 30-50cm.Tokom građevinskih radova, površinski sloj zemlje lagerovati i koristiti ga za nasipanje površina predviđenih za ozelenjavanje.

U okviru ove kategorije zelenila izdvajaju se i sljedeće podkategorije: 1) Linearno zelenilo (drvoredi u sklopu kompleksa) 2) Vertikalno ozelenjavanje 3) Krovno zelenilo 1)Linearno zelenilo



27

U sklopu urbanističke parcele ozelenjavanje prilaznih saobraćajnica, pločnika i trotoara, pješačkih i parking prostora sprovodi se linearnom sadnjom drvorednih, sadnica. Obodom parcele drvoredna stabla se sade u pravcu regulacione linije na međusobnom razmaku cca 6m i na 1m od regulacione linije zbog zaštite od gasova i buke.(Uslovi dati pod stavkom I.a.). 2)Vertikalno zelenilo Zelene površine u okviru zahvata ovog UP mogu se proširiti i obogatiti vertikalnimm ozelenjavanjem koje služi za ukrašavanje fasada, terasa i potpornih zidova. Obzirom na pretežno estetsku funkciju ove kategorije zelenih površina, koriste se biljke sa izuzetno dekorativnim svojstvima. 3)Krovno zelenilo Krovno zelenilo podrazumjeva ozelenjavanje betonskih ploča na krovovima objekata, iznad podzemnih garaža i slično. Na objektima sa ravnim krovom poželjno je planirati krovno ozelenjavanje uz neophodnu pripremu izolacione podloge specifične za ovaj vid ozelenjavanja i vodeći računa o izboru sadnog materijala sobzirom na posebne uslove u kojima bi biljke egzistirale. Za ovaj tip ozelenjavanja nephodno je planirati tzv. kade dubine min. 50cm sa propisanom hidroizolacijom I odvodima za površinske vode. Humusni sloj mora biti min. 40-45cm a drenažni sloj-šljunak min. 5-10cm. Vrste koje se planiraju moraju imati plitak i razgranat korjenov sistem. Idejno rješenje hotelskog kompleksa Žager Sastavni dio Urbanističkog projekta Žager je i idejno rješenje hotelskog komleksa. U sklopu idejnog rješenja za ozelenjavanje je, za sve kategorijeje, predviđeno ukupne 2650m2 što zadovoljava propisanu normu od minimalnih 2000m2 za zelene površine. Na urb. parceli UP 2 i pored opšteg uslova o maksimalnom očuvanju kvalitetnog zelenila, izvjestan broj vrijednih stabala mora biti ukonjeno na račun planirane izgradnje. U pitanju su stari četinari (Oznake C2,C3,C13,C11,C16 u planu) koji slabo podnose presađivanjezbog oštećenja korjenovog sistema pa se predlaže nadomještanje novoposađenim stablašicame koje će imati dovoljnu visinu I razgranat habitus (visine min 4-5m) Za četinare C20 i C21 koji ulaze u pješačku zonu predlaže se njihovo zadržavanje ostavljanjem dovoljno velikih otvora u pločniku. Za presađivanje se predlaže stablo masline L4 jer masline odlično podnose izmještanje na novu lokaciju. Sva ostala vrijedna stara stabla iz date tabele taksacije I procjene boniteta treba sačuvati I uklopiti u novoprojektovano ozelenjavanje. U zoni duž obale, koja je uređena kao kolsko- pješački saobraćajnica i javno kupalište, planira se zeleni koridor od drvorednih sadnica, koji treba da čini dio buduće kontinualne pešačke - kolske linije duž čitave obale Morskog dobra. Za tu namjenu potrebno je očuvati postojeće vrijedne masive zelenila. U sklopu bazena arhitekta je predvidio zelenu površinu koju bi trebalo rješiti sadnjom soliterne sadnice dovoljne visine (npr. palme) da to mjesto postane fokalna tačka za sve vizure sa terasa bazena i hotelskih soba. Predlog biljnih vrsta Pored autohtonih biljnih vrsta, prilikom izbora biljnog materijala mogu se koristiti i alohtone biljne vrste visoke dekorativnosti koje se uklapaju u date mikroklimatske uslove.



28

a/Drvoredne sadnice, stablašice i soliteri: Cedrus sp.,Cupressus sp., Acacia sp., Quercus ilex, Pinus pinea, Pinus maritima, Magnolia sp., Olea eurpaea, Cercis siliqastrum, Lagerstroemia indica, Cinnamomum camphora, Eucaliptus sp., Pittosporum tobira, Albizia julibrisin, Agrumi, Melia azedarach, b/Palme,dracene, juke i kaktusi: Chamaerops humilis, Chamaerops excelsa, Cycas revoluta, Phoenix sp., Washingtonia sp., Butia sp., Dracena sp., Cordylina sp., Agava sp.,Yucca sp., Dasylirion sp., ... c/ Žbunje: Polygala myrtifolia, Callistemon sp., Grevillea sp., Nerium oleander, Photinia sp., Camelia sp., Pittosporum sp., Myrtus sp., Teucrium fruticans, Tamarix sp., Arbutus unedo, Aucuba japonica, Hydrangea hortensis, Viburnum tinus, ... d/Penjačice: Bougainvilea sp., Tecoma radicans, Rincospermum jasminoides, Wisteria sinensis, Hedera sp.,... e/ Mediteranske perene Lavandula sp., Rosmarinus sp., Agapantus africanus, Santolina sp., Cineraria maritima... Nabrojane vrste služe samo kao predlog za pojedinačni izbor prilikom detaljnog planskog uređenja prostora - izrade glavnog projekta. Relevantni planovi, politike i strategije Sistem prostornog planiranja u Crnoj Gori zasniva se na hijerarhiji planova, počevši od Prostornog plana Crne Gore pa prema nižim nivoima. Predmetni urbanistički projekat je u direktnoj vezi sa sledećim relevantnim planovima, politikama i strategijama razvoja, usvojenim na državnom, odnosno lokalnom nivou:

1. Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, 2. Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore, 3. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore, 4. Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro, 5. Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i Opštinu Cetinje, 6. Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom, 7. Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, 8. Prostorni plan Opštine Herceg Novi 2008. g. i 9. Generalni urbanistički plan Opštine Herceg Novi 2001. g.

PPCG do 2020.g. je nacionalni plan koji definiše smjernice razvoja države u narednim godinama, polazeći od analiza postojećeg stanja različitih regija (primorske, centralne, sjeverne). Čini nam se važnim iznijeti koncept na kojem Crna Gora temelji svoj budući razvoj i koji se oslanja na održivom razvoju. Prostor Crne Gore je osnova za razvoj cjelokupnog stanovništva države, jačanje suštinske, osmišljene upotrebe prostornih potencijala, kao i očuvanje raznolikosti predjela i biodiverziteta. Regionalne posebnosti su osnova za postizanje lokalnog, regionalnog i međunarodnog identiteta Crne Gore i njenih sastavnih područja. Pozicija Crne Gore u Evropi je oduvijek imala ogroman uticaj na njene prostorne i društveno-ekonomske odnose. Način upotrebe prostora je važan element u određivanju nacionalne kulture.



29

Glavni procesi i faktori koji utiču na prostorni razvoj su globalizacija, evropske integracije, tržišna ekonomija, brz razvoj informacione tehnologije, trendovi urbanizacije, demografske promjene, promjene klime i veća opšta ekološka svijest među stanovništvom. Sagledavanje različitih procesa i činjenica, te organizovanje prostornog razvoja u smislu dugoročnih zahtjeva je moguće jedino ako se slijedi opredjeljenje za održivi razvoj. Vizija ekonomskog razvoja, zasnovana na potrebi da se ubrza ekonomski rast i finalizuje proces tranzicije u pravcu tržišne ekonomije (uz podsticanje inovacija i produktivnosti, jačanje preduzetništva, sprečavanje odliva kvalitetnog kadra sa dobrim izgledima za budućnost, ali, u isto vrijeme, vođenju računa o ispunjavanju zahtjeva održivosti kroz integraciju politike o životnoj sredini i ekonomske politike i kroz ublažavanje efekata ekonomskog rasta na životnu sredinu; Socijalna vizija, koja obuhvata smanjenje siromaštva i zaštitu najosjetljivijih grupacija stanovništva, kao i obezbjeđivanje pravednije raspodjele dobrobiti ekonomskog razvoja u svim segmentima društva; Vizija životne sredine, odnosno neophodnost da se zaštiti životna sredina i održivo upravljanje prirodnim resursima, uz istovremenu stimulaciju sadejstva razvoja i zaštite životne sredine, imajući na umu pravo budućih generacija na kvalitetan život; Etička vizija, koja obuhvata unapređenje upravljanja/administracije kroz izgradnju kapaciteta među svim akterima (centralna vlast, lokalne vlasti, privatni sektor i civilno društvo) i prelaz sa centralizovanog procesa donošenja odluka na pregovore, saradnju, koordinirane aktivnosti i decentralizaciju, kao i implementaciju principa jedinstva i solidarnosti, i poštovanja ljudskih prava kroz reafirmaciju prava na razvoj u zdravom i pravednom okruženju. Vizija kulture, odnosno, neophodnost da se zaštite kulturne raznolikosti i identitet, uz istovremneno jačanje kohezije cjelokupnog društva. Na osnovu ovih vizija definisano je pet opštih ciljeva u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja: 1. Ubrzan ekonomski rast i razvoj i smanjenje regionalnih razvojnih razlika; 2. Smanjenje siromaštva; obezbjeđivanje ravnopravnosti u pristupu uslugama i resursima; 3. Obezbjeđivanje efikasne kontrole i smanjenja zagađenosti, kao i održivo upravljanje

prirodnim resursima; 4. Unapređenje sistema upravljanja i učešća javnosti; angažovanje svih aktera, ne

zaboravljajući izgradnju kapaciteta na svim nivoima; 5. Očuvanje kulturne raznolikosti i identiteta. Vizija i opšti ciljevi održivog razvoja u Crnoj Gori su tretirani kao vodeće opredjeljenje u pripremi Prostornog plana. Formulacija opštih i sektorskih specifičnih principa, ciljeva i smjernica, kao i teritorijalnih odredbi za prostorni razvoj Crne Gore uvijek odražavaju navedene zahtjeve održivog razvoja. Ekonomija i infrastruktura igraju prvorazrednu ulogu u razvoju svake nacije, s toga se smatra prikladnim navođenje djelova iz PPCG kojima su definisani principi i ciljevi za svaku tematiku direktno vezanu za Studiju lokacije u izradi. Ekonomski razvoj Strateški pravci razvoja ekonomije Crne Gore su definisani u raznim dokumentima Vlade Crne Gore, prije svega u sektorskim politikama u kojima se, kao glavni cilj razvoja, definiše održivi ekonomski rast, uključujući preovladavajući uticaj privatnog sektora. Perspektiva



30

budućeg društvenog i ekonomskog razvoja Crne Gore leži u široj primjeni onih principa koji su dominantni u Evropskoj uniji, tj. konkurentnost zasnovana na znanju, inovacijama i preduzetništvu. U tom smislu, određena, više indirektna, uloga treba da se očekuje od države, dok se na tradicionalnu Vladinu politiku podsticanja (kroz razne stimulacije, oslobađanje od poreza, razne mjere zaštite) treba manje oslanjati. Principi ekonomskog razvoja su: 1.Korišćenje komparativnih prednosti područja na kojem su locirane; 2.Primjena odgovarajuće tehnologije i procesa proizvodnje kako bi se negativni uticaji na

životnu okolinu sveli na minimum (zagađenje vazduha, zagađenje zemljišta, zagađenje vode, buka, saobraćaj);

3.Definisanje postupaka za prekid djelatnosti i priprema prostora za upotrebu nakon završetka te djelatnosti;

4.Zaštita životne okoline, biodiverziteta i predjela; 5.Konsolidacija sa principima i kriterijumima održivog razvoja. Turizam Principi 1.Produžavanje turističke sezone širenjem turističke ponude i poboljšanjem smještajnih

kapaciteta, kako bi se odgovorilo potrebama tokom godine; 2.Promovisanje raznih segmenata turističke ponude u skladu sa međunarodnim

standardima, kako bi Crna Gora postala destinacija privlačna raznim ciljnim grupama; 3.Poboljšano i prošireno povezivanje turističkog sektora sa ostalim relevantnim privrednim

sektorima, kao što su poljoprivreda, usluge i prevoz; 4.Svaki aspekat razvoja turizma treba da teži očuvanju prirodnih vrijednosti koji čine glavnu

osnovu za turizam u Crnoj Gori, što obuhvata poštovanje arhitektonskih struktura, kao i kapaciteta nosivosti odgovarajućih područja;

5.Poboljšanje i razvoj dodatnih smještajnih kapaciteta treba da se fokusira na sledeće kriterijume: a) revitalizacija postojećih zgrada, b) praćenje principa savremene arhitekture turističkih objekata i sistema, usklađene sa

postojećim naseljskim strukturama imajući u vidu tradicionalno, urbano i prirodno okruženje,

c) koncentrisanje razvoja u postojećim naseljima, kako bi se izbjeglo nepotrebno zauzimanje zemljišta i da bi se povećala efikasnost komunalne infrastrukture i usluga (vodosnabdijevanje, kanalizacioni sistem, snabdijevanje električnom energijom, upravljanje otpadom).

Ciljevi 1.Razvijati turizam srednjeg i visokog standarda je prioritet u odnosu na turističke kapacitete

nižeg standarda; Objašnjenje: U skladu sa Master planom za razvoj turizma, strateški cilj jeste da se uvećaju kapaciteti hotelskih kreveta visokog standarda na 50 000 smještajnih jedinica do 2010. godine, a da se do 2020. godine ova cifra udvostruči, kako bi se ostvario ekonomski



31

potencijal turističkog sektora. Uvećanje broja hotelskih kreveta visokog standarda mora biti praćeno smanjenjem broja hotelskih i apartmanskih kreveta nižeg standarda koji i dalje čine veliki dio smještajnih kapaciteta. Treba očekivati da će se ukupan broj kreveta smanjiti, dok će se prihod po krevetu uvećati. Broj kreveta koji je predložen Master planom za razvoj turizma mora se posmatrati kao mogući maksimum; realizacija stvarne izgradnje i proširenja zavisi od stvarnih kapaciteta nosivosti odgovarajućih oblasti (prirodni resursi, vodosnabdijevanje, tretman otpadnih voda, tretman otpada itd.), kao i od rezulata procjena očekivanih uticaja na životnu sredinu. 2.U planinskim područjima zimski turizam će se razvijati u skladu sa kapacitetima nosivosti

određenih područja i u skladu sa principima i ciljevima održivog razvoja; 3.U ruralnim područjima, adekvatni vidovi turizma poput agroturizma, avanturističkog

turizma, ekstremnih sportova i sl. razvijaće se u skladu sa kapacitetima nosivosti određenog područja i u skladu sa principima i ciljevima održivog razvoja;

4.Na odgovarajućim lokacijama, razvijaće se zdravstveni i wellness turizam u skladu sa kapacitetima nosivosti određenog područja i u skladu sa principima i ciljevima održivog razvoja;

5.Svi zahtjevi za investiranje u veće turističke objekte moraju biti dopunjeni procjenama očekivanih uticaja na životnu sredinu, procjenom efekata regionalne ekonomije, procjenom seizimičkog rizika i procjenom socijalnog uticaja;

6.U zaštićenim ili oblastima predviđenim da budu zaštićene, investiranje u nove, dodatne ili u proširenje postojećih turističkih objekata (hotela, marina, skijaške infrastrukture itd.) može se sprovesti jedino na osnovu prostorno-planske i urbanističke dokumentacije i programa upravljanja koji su iz njih proistekli.

Objašnjenje: Za sada, ne postoje pouzdane i čvrste osnove za razvoj zaštićenih ili oblasti predviđenih da budu zaštićene, koja pruža jasne smjernice za pojedine oblasti. Ovo obuhvata i odredbe za ekološku i društvenu nosivost kapaciteta, posebno imajući u vidu zahtjeve razvoja po sektorima. Uslovi za zaštitu i unapređenje životne sredine Unapređenje životne sredine U cilju racionalnog korišćenja energije treba iskoristiti sve mogućnosti smanjenja korišćenja energije. Pri izgradnji koristiti savremene termoizolacione materijale , kao bi se smanjila potrošnja toplotne energije

predvidjeti mogućnost korišćenja solarne energije kao sistem protiv pretjerane insolacije koristiti održive sisteme (zaštitu škurama, građevinskim elementima, zelenilom i dr.) kako bi se smanjila potrošnja energije za vještačku klimatizaciju

drvoredima smanjiti uticaj vjetra i obezbijediti neophodni zaštitu u ljetnjim mjesecima inkorporiranjem zelenih masa u strukturu objekata omogućiti korisnicima prostora kontakt sa prirodom

predvidjeti zelenu tampon zonu između saobraćajnica i građevinskih struktura, odlaganje smeća i otpada vršiti u okviru organizacije komunalne djelatnosti.



32

2. OPIS POSTOJEĆEG STANJA ŽIVOTNE SREDINE PREDMETNOG PODRUČJA I NJENOG MOGUĆEG RAZVOJA, UKOLIKO SE PLAN ILI PROGRAM NE REALIZUJE

2.1 Prirodne karakteristike Projekcije turističkih (hotelskih) smeštajnih kapaciteta date u Masterplanu ukazuju da 2020. godine turistička ponuda Crne Gore treba da se sastoji iz kvalitetno izgrađenih i savremenim standardima prilagođenih hotelskih objekata. Herceg Novi u turističkim aktivnostima Crne Gore ostvarivao je visok stepen učešća djelujući sa nekoliko drugih opština, prije svega sa Budvom kao vodećim turističkim područjem Crne Gore. Prethodno strateško opredeljenje budućeg razvoja i kvalitativnog mijenjanja strukture ponude turizma Crne Gore biće moguće ostvariti jedino ukoliko u njemu Herceg Novi sa svojim turističkim resursima i potencijalima bude učestvovao. Ona nisu mala i zanemariva, već značajna i za Crnu Goru opredjeljujuća. Jedostavnije rečeno u prethodnoj projekciji smeštajnih kapacieta i ostvarenih prihoda sigurno je da će Herceg Novi učestvovati sa petinom, ako ne i više. Orijentaciono na području Herceg Novog krajem 2020. godine bi trebalo da funkcioniše 2000 hotelskih kreveta sa pet zvezdica, 8000 kreveta sa četiri zvezdice, 20.000 ležaja u apartmanima 10.000 ležaja u privatnim sobama itd. Prihod od turističke djelatnosti, zadržavajući iste relacije, trebao bi da pomenute godine na području Herceg Novog iznosi 250 miliona eura. Projekcije, međutim, moguće je prihvatiti kao uslovne i orijentacione kao kvantificirane ciljeve kojima treba težiti. Kao što je već ranije navedeno, predmetna lokacija se nalazi na crnogorskom primorju na području Opštine Herceg Novi. Površina zahvata plana je:

1. „Izmjene i dopune GUP- a Herceg Novi za zonu Bijela- Grabi“ kojim je definisan prostor od 7222 m2 ( UP 1 i UP 2)

2. „PPPPN Morsko Dobro“ kojim je definisan prostor od 1107 m2 na kopnu i zahvat mora od 8899 m2 (UP3 i UP4).

Računajući na dobru putnu mrežu, blizinu aerodroma u Tivtu i Dubrovniku, povoljne prirodne karakteristike lokacija ima povoljne uslove za razvoj turizma. Geološko-tektonske odlike Teren Opštine Herceg-Novi je vrlo komplikovane geološke grane, pa je to jedno od najsloženijih područja u jugoistočnom dijelu Dinarida. Zastupljene su naslage vrlo promjenljivog litološkog sastava, a njihov je strukturni položaj intenzivno poremećen tektonskim pokretima. Regionalno posmatrano, područje pripada geotehničkoj jedinici Budva - Bar („Cukali Zona“) Na ovom području razvijeni su raznovrsni sedimenti Trijasa, Jure, Krede, Tercijara i kvartarnih tvorevina, a dio terena pokriven je antropogenim naslagama. Seizmološke karakteristike Efekti zemljotresa iz 1979. g. definisali su svojim posledicama i pojavama seizmičke karakteristike ovog područja.



33

Zona zahvata spada u zonu umjerenog potencijala seizmičke nestabilnosti. Na posmatranom zahvatu izdvojene su tri mikroseizmičke zona: B3,C1,C2. Teren je uslovno stabilan što znači da je u prirodnim uslovima stabilan, ali pri izvođenju inženjerskih radova ili pri izrazitoj promjeni prirodnih faktora, može postati nestabilan. Nosivost terena je uglavnom određena kroz sljedeće kategorije: - Nosivost 12 - 20 N/cm², vezana je uglavnom za grupu poluvezanih naslaga u čijem sastavu prevladavaju pjeskovita glina, odlomci i blokovi krečnjaka. - Nosivost 7 N/cm² zabilježena je u pjeskovitim sedimentima proluvijalnih konusa u kojima su u priobalnom dijelu bile registrovane pojave likvifakcije. U zaključku, treba imati na umu da su sve ove vrijednosti date načelno jer se nosivost terena mora eksperimentalno utvrditi za samu lokaciju prilikom projektovanja objekata kroz izradu geomehaničkog elaborata. Geomorfološke karakteristike Područje Kumbora, Baošića i Bijele obuhvata usku priobalnu zonu nagiba do 10°. Obala je neznatno razuđena a zatečena morfologija je uglavnom izmijenjena gradnjom. Visinska razlika terena na lokaciji je 9 m od 1.5 do 10.5 mnv. Ekspozicija terena je vrlo povoljna jer je lokacija cijelom dužinom izložena jugo istočnoj strani. Klimatske prilike Karakteristka Crnogorskog područja je da ima umjerenu klimu s blagom zimom i ne prevrućim ljetom. Minimalna temperatura vazduha u zimskim mjesecima iznosi 5oC, dok u ljetnim mjesecima ta temperatura ima vrijednost od 20oC. Maksimalne mjesečne temperature u ljetnim mjesecima imaju vrijednost od oko 35oC, a u zimskim mjesecima 11-13oC. Najniža srednja mjesečna temperatura u Herceg Novom je u januaru mjesecu, i iznosi 8° - 9°C, a najviša srednja mjesečna temperatura je u avgustu sa 24° - 25°C. U Herceg-Novom ima prosječno godišnje:

Temperatura Prosječan broj dana godišnje

Iznad 30 oC 33 Iznad 25 oC 105 Ispod 0 oC 3.3

Na području Herceg Novog, kao i na cijelom primorju, osim Bokokotorskog zaliva, dominantni su vjetrovi iz smjera sjeveroistoka i jugozapada. U zavisnosti od distribucije vazdušnog pritiska koji je niži u toku ljetnjeg perioda a znatno viši u zimskom periodu, na području Herceg Novog se javlja nekoliko vrsta vjetrova. Bura je hladan i suv sjeverni vjetar koji duva u zimskom periodu iz pravca sjeveroistoka. Jugo je vlažan vjetar, duva u toku hladnijeg dijela godine iz pravca jugoistoka. Od svih ostalih vjetrova, može se izdvojiti sjeverozapadni vjetar. U toplijem dijelu godine javlja se, za ovo područje veoma karakterističan vjetar - maestral koji duva na kopno iz pravca zapad - jugozapad.



34

Hidrogeološke i hidrografske karakteristike Na prostoru zahvata plana mogu se izdvojiti tri hidrogeološka kompleksa: kompleks karbonatnih stijena pukotinske i kavernozne poroznosti, kompleks vodonepropusnih stijena - flišni sedimenti, kompleks interglanuralne poroznosti -nevezane stijene- kvartar. Kompleks karbonatnih stijena pukotinske i kavernozne poroznosti Kako je kontakt karbonatnih stijena i fliša u kontaktnom području hipsometrijski relativno visok, to su glavni pravci podzemnih voda usmjereni prema uvalama Zelenike i Morinja, au ovom dijelu terena se javljaju kao sekundarni tokovi u periodima visokih nivoa podzemnjih voda.U periodima značajnih vodenih taloga u slivnom području, ovdje se javljaju izvori na kontaktu flišne serije i karbonatnih stijena. U tom slučaju vode koje se javljaju kao lokalni povremeni tokovi ili procjeđivanja, manji izvori i pištevine mogu značajnije da utiču na inženjersko geološke karakteristike terna. Kompleks vodonepropusnih stijena - flišni sedimenti U osnovi terena na ovoj lokaciji leže flišne naslage koje predstavljaju izolator od podzemne vodeobzirom da je učešće laporaca i laporovitog materijala u flišnoj seriji preko 80%. Kompleks interglanuralne poroznosti -nevezane stijene- kvartar Kvartarni materijal u dijelu terena koji je ravan ili neznatnog nagiba ima funkciju rezervoara gdje se formira izdan zbijenog tipa. U priobalnoj zoni se javlja posebna izdan koja ima dvojako prihranjivanje. Od podzemnih voda iz viših djelova terena sa jedne i iz mora sa druge strane. U ovoj zoni je ta pojava značajna zbog pojave zaslanjenosti voda i njihove agresivnosti na građavinski materijal. Pedološke karakteristike Obalno područje Opštine Herceg-Novi, dio je padine Bokokotorskog zaliva, gdje je današnji nivo mora usporio odnos erodiranog materijala prema svojoj prirodnoj erozionoj bazi (dno doline), pa su stvoreni veliki naplavinski nanosi u Kutskom i Sutorinskom polju veoma povoljni kao poljoprivredno zemljište. Od obale ka planini nalaze se različiti tipovi zemljišta: mediteranska crvenica (tera rosa), planinske crvenice tipa Buavica, plitka skeletna crvenica, odnosno Buavica, dok u depresijama taloženje materijala sa viših terena je uslovila stvaranje srednje dubokog i dubokog zemljišta. Oko naselja duž priobalnog pojasa Opštine Herceg-Novi, stvorena su smeđa antropogena zemljišta na terasama koje je uglavnom izgradila ljudska ruka. Radom rijeka i bujičnih potoka duž priobalnog dijela, stvorena su mlađa, genetski nerazvijena zemljišta, duvijum i aluvijalno-deluvijalna zemljišta. Aluvijalno -deluvijalno zemljište je lošije plodnosti, obično pripada III i IV bonitetnoj klasi. U odnosu na aluvijume, koji su pretežno pjeskovitog i pjeskovito -ilovastoog sastava, aluvijalno -deluvijalno zemljište je obično teže, tj ilovasto ili ilovasto-glinovito. Na potpuno ravnom zemljištu drenaža zemljišta je slaba, a uslovljena je težim sastavom zemljišta i bliskom podzemnom vodom. Predmetna lokacija obzirom da je u priobalnom dijelu izgrađuju antropogena zemljišta a padine i padinske strane malog brda, sjeverno od predmetne lokacije, erodirana zemljišta. Pejzažne i ambijentalne specifičnosti i tretman prirodnih vrijednosti Zahvat plana spada u mješoviti pejzaž u antropogeno znatnije izmijenjenoj sredini. Intezivan proces urbanizacije glavni je nosilac degradacije pejzaža.



35

U pogledu ugroženosti mora, ovaj dio zaliva je naročito pod uticajem zagađenja s kopna i to zbog brojnih direktnih ispusta kanalizacije bez prethodnog tretmana. Posledice ovakvog stanja su povremene pojave cvjetanja mora kao i prekoracenja dozvoljenog kvaliteta vode za kupanje. Tome treba dodati i povremena zagadenja iz Jadranskog brodogradilišta Bijela. Trajno rješenje moguće je samo odvodnjom otpadnih voda cijelog Zaliva u otvoreno more. Osim zagađenja od saobracaja na ovom podrucju nema drugih znacajnijih zagadivaca vazduha. Buka se posebno javlja uz glavne saobraćajnice i povremeno je intenzivna na podrucju zahvata plana obzirom da sadašnja magistrala služi i lokalnom i tranzitnom soabraćaju. Flora Čitav pojas morskog dobra Republike Crne Gore pripada provinciji eumediteranske zone zimzelene vegetacije sveze Quercion ilicis. Izvorno, ovu svezu sačinjavaju šumske sastojina sa karkterističnim prisusutvom česvine, odnosno njihova degradirana, žbunovita varijanta - makija. U priobalnom pojasu postoji duga tradicija uzgajanja ukrasnih biljaka domaćeg i stranog porijekla. Ukrasne biljke uzgajaju se na razne načine: u parkovima i drugim javnim zelenim površnama, privatnim vrtovima i stanovima. Pogodnost blage mediteranske klime, kao i tradicionalno duga pomorska povezanost s dalekim zemljama omogućili su da se u primorju danas nalazi oko 170 udomaćenih egzotičnih biljnih vrsta. Geografski primorski položaj, blizina mora i pedološka struktura tla omogućili su rast i razvoj biljnih kultura koje su karakteristične za suptropske oblasti kao i halofitne vegetacije. Ekspozicija lokacije, kao i potok koji je istočna granica uslovljavaju jače strujanje vazduha sa sjevera te klimatski uslovi ove mikrolokacije sugerišu nešto niže temperature nego u ostalom priobalnom dijelu. Postojeći zeleni fond na lokaciji predstavlja tragove nekadašnje uređene površine: ostaci nasada naranči, pojedinačna stabla maslina, smokava, grupacija palmi i čempresa. Sadašnje stanje zelenila odražava stanje napuštenosti, nebrige za nasade agruma, masline i smokve. Osjećaj napuštenosti uvećavaju pojedinačna osušena stabla kao i to što je cijela površina obrasla korovom i grupacijama samonikle vegetacije od lovora i elemenata makije. Na ovoj površini se nalaze i neka izrazito kvalitetna višedecenijska stabla čempresa, palmi i borova. Fauna Insekti: Opšta karakteristika faune insekata u globalnim i lokalnim razmjerama je izuzetna brojnost vrsta, u odnosu na druge grupe živog svijeta, i za jako mali broj vrsta je moguće odrediti njihov status ugroženosti. U Opštini Herceg Novi postoje dva karakteristična tipa biocenoze: eumediteranske vegetacije sa malo reliktnih vrsta insekata, s obzirom da su one naseljene tek nakon perioda posljednje glacijacije i submediteransku koja ima jedan broj endemičnih vrsta, sačuvanih u lokalnim refugijuma od ledenog doba. Apis mellifera – medonosna pčela pored oprašivačke funkcije ima i veliku ulogu u proizvodnji meda koji je i hrana i lijek. Insekti koji su štetni mogu direktno da ugrožavaju čovjeka, domestifikovane životinje, biljne kulture kao i korisne insekte. Phlebotomuss pappataci - papadac, vrsta komarca naročito rasprostranjenog na ovom području prenosi jednu vrstu protozoe, izazivača oboljenja lišmanioza pasa a i ljudi.Šumski mrav (Formica rufa L.) se često uzima kao dobar indikator stanja ekosistema, uopšte.



36

Na ovom području su prisutne vrste od međunarodnog značaja iz porodica: Orthoptera (Empusa fasciata Brulle, Poecilimon elegans Br., Pholidoptera femorata Krauss.), Coleoptera (Blattochaeta montenegrina Jeannel, Langelandia gjonovici Reitter, Scarodytes savinensis Zimmermann) i Lepidoptera (Papilio alexanor Esper.- sredozemni lastin repak, Parnassius mnemosyne L.) Vodozemci: Od vodozemaca česti su: zelena krastača (Bufo viridis) i gatalinka (Hyla arborea) koja je međunarodno zaštićena vrsta. Svako zagađenje a naročito pesticidi iz poljoprivrede i povećanje pH-vrijednosti staništa su fatalni za ove životinje. I vodozemci i gmizavci često stradaju na drumovima od automobila. Gmizavci: Od gmizavaca na ovom području mogu se naći: evropska kornjača (Emys orbicularis), kraška gušterica (Podarcis melisellenis), oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala), veliki zelembać (Lacerta trilineata) dug oko tridesetak centimetara, glavor (Ophisaurus apodus) i poskok (Vipera ammodytes) dugi do metar, te najveći gmizavac na ovom području - kravosas (Elaphe quatuorlineata), zmija koja može narasti preko dva metra dužine, a koja prema vjerovanju pije mlijeko kravama. Oko vodenih površina česta je bjelouška (Natrix natrix), a u ljudskoj blizini redovno je prisutan kućni macaklin-tarantela (Hemidactylus turcicus) za koga se često misli da je otrovan. Inače.područje juga Crne Gore smatra se vrlo reprezentativnim i sa maksimalnom biološkom raznovrsnošću za vodozemce i gmizavce. Ptice: Zbog blage klime na hercegnovskom području se nalazi veliki broj stanarica i gnjezdarica. Zahvaljujući svom geografskom položaju i povoljnim ekološkim uslovima, područje Herceg Novog predstavlja značajan koridor (epops) i gardelin (Carudelis carudelis) (koji obitava po poljima) pticama selicama koje putuju iz srednje i sjeveroistočne Evrope prema Africi. Naravno, na obali imamo nekoliko vrsta galebova (Larus cachinans-srebrnasti galeb, ima “živu” koloniju na ostrvu Mamula), a morski vranci (Phalacrocorax aristotelis i Phalacrocorax carbo) su dosta rijeđi. Vrabac (Passer domesticus) je ubjedljivo najčešća ptica gradske sredine, a lastavice (Hirundo rustica) se gnjezde po starim zidinama. U šumarcima i makiji su česti: drozdovi (Turididae), sjenice (Paridae), kraljići (Regulidae), grmuše (Sylvidae) i veoma ukrasni pupavac (Upupa). Ekološke karakteristike priobalnog mora Vode Crnogorskog kontinentalnog šelfa pripadaju zoni intezivne izmjene vodenih masa između Jadranskog i Jonskog mora. Tako ulaz slane i tople Jonske površinske vode prevladava u površinskom i srednjem sloju, dok izlaz hladnije i manje slane Jadranska vode preovladava u prizemnom sloju. Stoga je dominantno strujanje u površinskom sloju u smjeru NW, posebno tokom toplijeg dijela godine. Brzina površinskog strujanja kreće se između 0,2 i 0,5 ms-1. Temperatura u površinskom sloju se kreće između 13oC i 27oC, dok u prizemnim slojevima nikada ne pada ispod 12-13oC. Zasićenje kiseonikom kreće se između 80 i 112%. Stanje kvaliteta priobalnog mora Iako se u obalno more ispuštaju cjelokupne količine neprečišćenih urbanih otpadnih voda, sanitarni kvalitet mora na javnim plažama je poslednjih godina je zadovoljavao sanitarne uslove. U Opštini Herceg Novi, kvalitet morske vode (izvor informacija: JP Morsko Dobro) mjeri se na 17 lokacija, od čega su 4 na otvorenom moru. Opšti kvalitet morske vode I klase bio je na 5 lokacija (Dobreč, Mirište, Njivice, kupalište hotela „Topla“ i Ćorovića plaža). Kvalitet



37

morske vode II klase, prema mjerodavnoj vrijednosti, bio je na lokacijama: Kamenari, Bijela, Baošići, Kumbor, Zelenika, Meljine, plaža hotela „Plaža“, Yahting klub, plaža RVI, plaža kod Vile Galeb i Žanjice. Obje klase su pogodne za kupanje i rekreacju na moru. Lokacija u Đenovićima je, prema izračunatoj mjerodavnoj vrijednosti prelazila granice II klase. Takođe, treba posebno istaći pojavu tropske alge Caulerpa racemosa, koja je tridesetih godina prošlog vijeka dospjela u Mediteran. Njeno naglo širenje zabilježeno je 90-tih godina, a za ovu algu je kerakterističan brzi rast na svim tipovima medija, pa svojim gustim „naseljima“ sprečava prodor svjetlosti neophodne za ostale korisne alge i biljni svijet, čime se izaziva njihovo uginuće. Osim toga, ova opasna alga, kako ističu stručnjaci Instituta za biologiju mora, ispušta u vodu štetne alkaloide, koji izazivaju uginuće svih drugih organizama u okolini, čime u velikoj mjeri utiču na smanjenje biodiverziteta mora. Na našim prostorima veoma malo indusrijske vode tretira se prije ispuštanja u površinske vode ili u javnu kanalizacionu mrežu. Čak i u ovim slučajevima efikasnost cijelog procesa nije garantovana i rijetko se provjerava. Industrijske otpadne vode često su bogate toksičnim materijama organskog i neorganskog porijekla. Zbog navedenog, treba istaći da je samo zaštićen Bokokotorski zaliv osnova daljeg razvoja turizma i cjelokupnog Herceg Novog. Kvalitet vazduha Permanentno praćenje kvaliteta vazduha u Crnoj Gori vrši se u skladu sa zakonskim ovlašćenjima na osnovu Zakona o zaštiti vazduha i podzakonskih akata. Program kontrole kvaliteta vazduha vršen je u skladu sa Zakonom o zaštiti vazduha (“Sl. list CG“, br. 25/10). Kontrola kvaliteta vazduha vrši se radi utvrđivanja nivoa zagađenosti vazduha i ocjene uticaja zagađenog vazduha na zdravlje ljudi, životnu sredinu i klimu, kako bi se preduzele potrebne mjere u cilju zaštite životne sredine, zdravlja ljudi i materijalnih dobara. Kontrola kvaliteta vazduha vrši se mjerenjem nivoa zagađenosti vazduha osnovnim i specifičnim zagađujućim materijama porijeklom iz stacionarnih izvora (ložišta, industrija) i saobraćaja i upoređivanjem izmjerenih vrijednosti sa dozvoljenim koncentracijama štetnih materija u vazduhu. Na području Herceg Novog nema većih zagađivača vazduha. Lokalno zagađenje potiče u najvećoj mjeri od grijanja bilo privrednih i zdravstvenih objekata, bilo domaćinstava, dok su hotelski kapaciteti zagadjivači samo u koliko rade u sezoni grijanja. Praćenje kvaliteta vazduha na području Herceg-Novog vrše JU Centar za ekotoksikološka ispitivanja Crne Gore (u okviru godišnjih Programa kontrole kvaliteta vazduha Crne Gore, za Bar, Budvu, Kotor, Tivtu, Ulcinj i Herceg Novi) i Republički hidrometeorološki zavod (na meteorološkim stanicama Kotor, Budva i Bar), a sve prema Programu koji sprovodi Agencija za zaštitu životne sredine. Emisija zagađujućih materija u atmosferu grada Herceg Novog iz stacionarnih izvora je u posljednje vrijeme relativno niska zahvaljujući nepovoljnoj privrednoj situaciji, a ne mjerama za zaštitu kvaliteta vazduha. U ovakvoj situaciji dolaze do izražaja ostali izvori zagađivanja, sa manjim obimom emisije. U prvom redu, tu je značajan veliki porast gustine i dinamike drumskog saobraćaja. Uticaj ovog linijskog izvora je lokalizovan na relativno usku zonu oko saobraćajnica, ali je u urbanim sredinama znatno veći, naročito u određeno doba dana ili sezone, ili pri specifičnim stanjima atmosfere.



38

Utvrđivanje zagađenosti vazduha od izduvnih gasova iz motornih vozila na saobraćajnicama vrši se mjerenjem sadržaja azotdioksida, ugljenmonoksida, olova, formaldehida i ugljovodonika. Najveći uticaj kamiona na životnu sredinu odnosi se na emisiju izduvnih gasova. Sa druge strane, nivo emisije izduvnih gasova povezan je sa potrošnjom goriva, kvalitetom goriva, načinom sagorijevanja i naknadnom obradom izduvnih gasova. S obzirom da se opština Herceg Novi nalazi na nižoj nadmorskoj visini smanjena je koncentracija polutanata u izduvnim gasovima motornih vozila, osim azotovih oksida. Prema podacima MUP-a Herceg Novi, broj vozila u gradu kreće se od 12 do 15 hiljada, a njihova starost je oko 15 godina. Ostale osobine, kao što su broj vozila koja koriste dizel gorivo, broj vozila koja koriste bezolovni benzin kao goriva, opšti podaci sa tehničkog pregleda svih vozila nisu dostupni iz razloga što isti nisu sistematizovani. U zimskoj sezoni do izražaja dolazi loženje kao izvor zagađivanja, bilo iz pojedinačnih ložišta, kao centralno grijanje naselja ili industrijskih objekata. Zbog povoljnih klimatskih uslova u opštini Herceg-Novi (srednja temperatura vazduha iznad 18oC prisutna je više od 160 dana) potreba za zagrijavanjem stambenih i poslovnih prostora je dosta manja u odnosu na ostale opštine Crne Gore, i na osnovu toga potrošnja goriva za tu svrhu je dosta smanjena. Sistematsko mjerenje imisije osnovnih zagađujućih materija u prizemnom sloju vazduha vrši se svakodnevno u 24-časovnim uzorcima vazduha. Srednje i maksimalne mjesečne vrijednosti osnovnih zagađujućih materija, odnosno Csr.,Cmax. i C 95 vrijednosti sadržaja sumpor dioksida, ukupnih azotnih oksida i dima i čađi u H.Novom tokom prethodnih godina (izvor: Agencija za zaštitu životne sredine i Ministarstvo zaštite životne sredine 2005-2010.g: Izvještaji o stanju životne sredine u Crnoj Gori).god.bile su niže od propisanih normi. Maksimalna vrijednost taložnih materija bila je iznad GVZd. Maksimalne vrijednosti prizemnog ozona u ljetnjim mjesecima su prelazile GVZd. Ukupne lebdeće čestice, sadržaj teških metala u njima i u taložnim materijama u svim mjerenjima je bio ispod GVZd. Sadržaj PAH-s predstavljen i kao Csr. i Cmax.bio je iznad GVZd. Na osnovu dobijenih podataka, kvalitet vazduha u Herceg Novom može se ocijeniti kao veoma dobar. Buka Pravilnikom o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini (Sl. List CG, 60/11.g.) normativno je regulisan nivo buke u naseljenim mjestima prema zonama naselja i to takve da nivo buke ne smije prelaziti dopuštene vrijednosti za određenu zonu naselja. U konkretnom slučaju predmetno područje svrstano je u:



39

Tabela 3. Granični nivoi buke u otvorenim boravišnim prostorina za pojedine zone prema odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima nivoa buke u životnoj sredini (Sl. List CG, 60/11.g.).

Red.broj

Zona Najviši dozvoljeni nivoi

spoljne buke LAeq u dBA

Dan Veče Noć

6c Zona pod jakim uticajem buke koja potiče od drumskog saobraćaja 60 60 55

Sistematski podaci o buci na predmetnom području ne postoje. Zaštićeni objekti prirode i vegetacija Po osnovu domicilnog zakonodavsta Izdvajanje i stavljanje pod zaštitu pojedinih objekata prirode izvršeno je na osnovu Zakona o zaštiti prirode (Sl. List CG br. 51/08). U skladu sa Zakonom utvrđenom kategorizacijom, na području Crnogorskog primorja su pod zaštitu stavljeni sledeći objekti (u okviru kategorije spomenici prirode): - Hortikulturni objekti - Park nekadašnjeg hotela „Boka“ (1,2 ha). - Biljne zajednice -Munika (Pinus heldraichii), na Orjenu (300 ha). - Medveđa lijeska (Corylus colurna), na Orjenu. - Primjerci i skupine biljnog svijeta - Hrast česvina ili crnika (Quercus ilex) na Savini i brdu

Ilinici kod Herceg Novog. - Rijetke i ugrožene vrste- Colchcum hungaricum Janka - kaćunak, zastupljen u Herceg-

Novom. Riješenjem Republičkog zavoda Crne Gore (Sl.list SRCG 36/82) na području cijele države zaštićene su 52 biljne vrste, 314 životinjskih vrsta i cijeli red slijepih miševa. Objekti kulturne baštine Dominantna ambijentalna istorijsko graditeljska cjelina lako uočljiva i prepoznatljiva je srednjevjekovna tvrđava sa gradskim jezgrom Herceg Novog koju karakteriše ansambl kula povezanih zidinama i razuđena urbana matrica sa reprezentativnim sakralnim i brojnim profanim građevinama. Dijelovi fortifikacije predstavljaju prepoznatljive simbole grada kao što je Kanli kula, Forte mare Sahat kula i Španjola. Na teritoriji opštine Herceg Novi registrovano je ukupno 47 spomenika kulture, i to: I kategorije

1. Manastir Savina, Savinska dubrava; dva kilometra istočno od starog jezgra Herceg Novog, nalazi se manastir Savina. Izgradnja Manastira je započeta u XV vijeku. Po svojim stilskim karakteristikama najstariji djelovi manastirskog kompleksa pripadaju gotici, mala crkva, a velika manastirska crkva građena krajem XVIII vijeka predstavlja reprezentativni primjer crkvene arhitekture epohe baroka.

II kategorije

1. Sakralni kompleks sa Njegoševom školom, Topla 2. Crkva Sv. Trojice, Kuti



40

3. Crkva Sv. Tome, Kuti 4. Crkva Sv. Sergeja i Vakha, Podi 5. Crkva Sv. Stefana, Sušćepan 6. Crkva Sv. Neđelje, Jošica 7. Crkva Riza Bogorodice, Bijela 8. Crkva Sv. Petke, Mukovi, poluostrvo Luštica 9. Manastirski komplek, ostrvo Žanjice 10. Crkva Sv. Trifuna, Klinci, Luštica 11. Kompleks Crkve Av. Tome, Trebesin 12. Staro gradsko jezgro Herceg Novog 13. Zidine starog hercegnovskog Grada 14. Kanli Kula, Herceg Novi 15. Tvrđava Forte Mare, Herceg Novi 16. Tvrđava Španjola, Herceg Novi 17. Utvrđenje Mamula, ostrvo Lastavica,

zatim 29 objekata treće kategorije, te ukupno 63 sakralna objekta graditeljskog nasljeđa, vojnih objekata ili drugih grupacija i kompleksa koji nisu registrovani kao spomenici kulture. Zaštićeni objekti prirode Rješenjem Republičkog Zavoda za zaštitu prirode broj 01-299 od 28.04.1965. godine „Utvrđuje se da Park Hotela Boka“ u Herceg Novom ima svojstvo zaštićenog objekta prirode kao Botaničko-hortikulturni objekat. 2.2 Mogući razvoj stanja u životnoj sredini na predmetnom području ukoliko se ne

realizuje Urbanistički projekat U slučaju da ne dođe do realizacije predmetnog urbanističkog projekta, ukoliko ne dođe do „divlje“ gradnje, neće se promijeniti postojeće stanje životne sredine. 3. IDENTIFIKACIJA PODRUČJA ZA KOJA POSTOJI MOGUĆNOST DA

BUDU IZLOŽENA ZNAČAJNOM RIZIKU Primjena Urbanističkog projekta će prvenstveno imati uticaj na samu lokaciju, te na susjedno područje. Karakteristike okoline lokacije Okolinu lokacije karakteriše stambeno-poslovno sa svim svojim osobinama. Pejzaž koji dominira područjem je pejzaž gradskih osobina, tj. antropogeni pejzaž naselja i apartmanskih sadržaja, da bi iznad njih u pozadini dominirali obronci brda prekriveni rijetkom stalno zelenom vegetacijom tipa makije. More u području, prema podacima o sanitarnom kvalitetu mora na javnim plažama je podobno za kupanje. Međutim, ti isti podaci pokazuju da more onečišćuju otpadne vode, što upozorava da povećano onečišćenje može prerasti u zagađenje i onemogućiti more za kupanje i rekreaciju.



41

4. POSTOJEĆI PROBLEMI U POGLEDU ŽIVOTNE SREDINE U VEZI SA URBANISTIČKIM PROJEKTOM

Poseban problem u obalnom području predstavlja razriješavanje konflikata koji se javljaju uslijed težnji da se realizuju projekti koji nose kratkoročni profit, nasuprot dugoročnoj valorizaciji kroz zaštitu i očuvanje prirodnog ambijenta. Uzimajući u obzir sadržaj i glavne ciljeve Urbanističkog projekta, te karakteristike i sadašnje stanje u predmetnom i susjednom prostoru, identifikovana su slijedeća sporna pitanja životne sredine koja je trebalo ocijeniti u postupku Strateške procjene uticaja na životnu sredinu:

- Biološka raznolikost, flora i fauna, zaštićena područja, - Kvalitet obalnog mora, - Zelene površine, - Pejzaži, - Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja.

5. OPŠTI I POSEBNI CILJEVE ZAŠTITE ŽIVOTNE SREDINE

USTANOVLJENI NA DRŽAVNOM ILI MEĐUNARODNOM NIVOU KOJI SU OD ZNAČAJA ZA URBANISTIČKI PROJEKAT

Republika Crna Gore ima osnovne akte, kao što su Ustav, Strategija održivog razvoja, Zakon o zaštiti životne sredine, koji omogućuju da se zaštiti životna sredina i integrišu ekološki faktori u cilju postizanja održivog razvoja. Međutim, postojeći sistem za upravljanje životnom sredinom je nedovoljan za ispunjenje svih obaveza koje proizlaze iz zakonskih obaveza. Iako u Crnoj Gori postoji dugo iskustvo u planiranju namjene prostora, postupak izrade i donošenja prostornih planova je imao niz slabosti. Rezultat toga su izraženi negativni trendovi u upravljanju prostorom, koji se prvenstveno manifestuju kroz promjenu namjene prostora, neplansku ili nelegalnu (divlju) izgradnju, i nekontrolisanu urbanizaciju. Ovim se ugrožavaju i devastiraju najvrijedniji resursi Crne Gore, kao što je pomorsko dobro. Pored toga ugrožavaju se ili trajno narušavaju prirodne vrijednosti i pejzažne cjeline koji čine nasljeđe Crne Gore i njeno jedinstveno obilježje kao ekološke države. Istovremeno slabi kvalitet življenja, posebno u velikim gradovima i obalnom području, usled pretrpanosti naselja, kao i zastarjelosti i nedostupnosti infrastrukture. Posljednjh 15-tak godina, poseban je pritisak načinjen u obalnom području i to od strane turizma, pomorske privrede i eksploatacije mineralnih sirovina. Ove su aktivnosti uglavnom neodrživo eksploatisale neobnovljive prirodne resurse (prije svega prostor i pejzažne vrijednosti). Stoga se može opravdano reći da je prostor na obali, kao jedinstvena i specifična vrijednost Crne Gore, u velikoj mjeri „potrošen”, budući da je pretrpio izmjenu prirodnih i pejzažnih vrijednosti. Jedan od uzroka za ovakvo stanje je i rascjepkanost nadležnosti između pojedinih institucija, koju prati i preklapanje nadležnosti. Stoga je nužno uspostaviti integralni sistem upravljanja obalnim područjem.



42

5.1 Način određivanja Opšti i posebni ciljevi zaštite životne sredine ustanovljeni na državnom nivou, koji su od značaja za Urbanističke projekte, su određeni na osnovu sledećih relevantnih dokumenata usvojenim na državnom i opštinskom nivou:

- Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, - Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore, - Strategija regionalnog razvoja Crne Gore, - Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro, - Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i Opštinu Cetinje, - Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom, - Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, - Prostorni plan Opštine Herceg Novi i - Generalni urbanistički plan Opštine Herceg Novi.

Za određivanje ciljeva zaštite životne sredine ustanovljene na međunarodnom nivou, koji su od značaja za Urbanistički projekat, korišćeni su dolje navedeni relevantni međunarodni dokumenti koje je usvojila Skupština Republike Crne Gore. Njihovom ratifikacijom Republika je Crna Gora preuzela obavezu sprovođenja njihovih odredbi:

1. Konvencija o bioraznolikosti, 2. Okvirna Konvencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, 3. Kyoto protokol Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, 4. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, 5. Montrealski protokol o materijama koje oštećuju ozonski sloj, i 6. Konvencija o globalnoj zaštiti od dezertifikacije.

5.2 Opšti ciljevi zaštite životne sredine Uzimajući u obzir gore navedene dokumente određeni su sledeći opšti ciljevi zaštite životne sredine od značaja za Urbanistički projekat:

- Biološka raznolikost, flora i fauna - Zaštita biodiverziteta kao cjeline, a posebno komponenti specijskog

biodiverziteta koji imaju konzervacijsku vrijednost, - Zaštita postojećih zaštićenih područja i proglašenje novih.

- Kvalitet priobalnog mora - Održati postojeći kvalitet priobalnog mora sprječavanjem daljeg zagađenja

mora otpadnim vodama i sprovođenje integrisanog upravljanja obalnim područjem.

- Zelene površine - Očuvati postojeću mediteransku vegetaciju, - Uspostaviti optimalni odnos između izgrađenih i slobodnih javnih površina.

- Pejzaži - Očuvati i unaprijediti vrijedne prirodne i istorijske pejzaže i specifičnosti unutar

njih. - Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja

- sprovoditi zdrav način života,



43

- zaštititi i unaprijediti kvalitet življenja, - smanjiti buku i vibracije, - ograničiti zagađenje vazduha na nivo koji ne oštećuje prirodne sisteme i ne

ugrožava ljudsko zdravlje, - osigurati održivo upravljanje čvrstim otpadom, - osigurati snadbijevanje s dovoljnim količinama pitke vode, - prikupiti, obraditi i na odgovarajući način odložiti sve komunalne otpadne vode, - povećati mogućnost rekreacije u otvorenim i zatvorenim prostorima, - osigurati normalno odvijanje saobraćaja za vrijeme sezone i potreban broj

parking mjesta. 5.3 Posebni ciljevi zaštite životne sredine Na osnovu gore navedenih opštih ciljeva zaštite životne sredine i određenih mjera zaštite, uzimajući u obzir sadašnje stanje u prostoru utvrđeni su slijedeći posebni ciljevi zaštite životne sredine, indikatori, te ciljani rezultati po pojedinim područjima/elementima životne sredine. Primjenom usvojenih indikatora uzimajući u obzir ciljane rezultate načinjene su i procjene značajnosti uticaja na životnu sredinu sprovođenja Urbanističkog projekta ovog lokaliteta.



Tabela 5.1. Opšti ciljevi, indikatori i ciljani rezultati koji se žele postići primjenom Urbanističkog projekta Područje/element Opšti cilj Indikator Ciljani rezultat Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja

- Zaštita biodiverziteta kao cjeline, a posebno komponenti specijskog biodiverziteta koji imaju konzervacijsku vrijednost,

- Zaštita postojećih zaštićenih područja i proglašenje novih.

- broj i veličina uništenih staništa na kopnu i moru

- broj i veličina zaštićenih površina

- ispunjenje ciljeva nacionalnog plana o zaštiti bioraznolikosti

- broj ugroženih vrsta

- očuvane zaštićene biljne i životinjske vrste, - očuvana zaštićena područja

Kvalitet priobalnog mora

- spriječiti zagađenje obalnog mora do nivoa koji neće ugroziti prirodne osobine i onemogućiti njegovo korištenje u skladu s namjenom

- udovoljavanje sanitarnim kriterijima za kvalitetu mora za kupanje i uzgoj morskih organizama

- kvalitet mora zadovoljava kriterijim za njegovu namjenu

Zelene površine (vegetacija)

- Očuvati postojeću mediteransku vegetacju

- Uspostaviti optimalni odnos između izgrađenih i slobodnih zelenih površina

- izvještaj o stanju vegetacije,

- odnos između novoizgrađenih i zelenih površina,

- sačuvati postojeće zelene površine i stvorene nove s biljnim vrstama karakterističnim za predmetno područje i lokalne klimatske uslove, a veličinom usklađene s brojem korisnika

- veličina zelenih površina minimalno 25 % od novoizgrađenih površina

Pejzaži - Očuvati i unaprijediti vrijedne prirodne i istorijske pejzaže i specifičnosti unutar njih.

- Izvještaj o pejzažu - pejzaž očuvan unutar svojih prirodnih karakteristika



Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja

- sprovoditi zdrav način života - zaštititi i unaprijediti kvalitet

življenja, - ograničiti zagađenje

vazduha na nivo koji neće štetiti prirodnim ekosistemima i ljudskom zdravlju

- smanjiti buku i vibracije - snabdjeti sve objekte pitkom

vodom, - prikupiti, obraditi i na

odgovajući način odložiti komunalne otpadne vode,

- osigurati održivo upravljanje čvrstim otpadom,

- povećati mogućnost rekreacije u otvorenim i zatvorenim prostorima

- osigurati normalno odvijanje saobraćaja za vrijeme sezone i potreban broj parking mjesta

- broj stanovnika, - kvalitet vazduha u

granicama propisanih vrijednosti,

- jačina buke u granicama propisanih vrijednosti,

- izvještaj o vodosnabdjevanju područja,

- izvještaj o odvođenju komunalnih otpadnih voda,

- izvještaj o održivom upravljanju čvrstim otpadom,

- broj i kapacitet mjesta za rekreaciju,

- izvještaji o saobraćajnim tokovima

- broj parking mjesta

- intenzitet buke unutar propisanih granica - kvalitet vazduha u granicama propisanih

vrijednosti, - svi objekti snabdjeveni pitkom vodom, - sve količine komunalnih otpadnih voda,

prikupljene, obrađenje do odgovarajućeg stepena i ispuštene na pogodno mjesto,

- osigurani uslovi za odvojeno prikupljanje čvrstog otpada koji će se reciklirati,

- saobraćaj se odvija bez zastoja, - broj parking mjesta 1-1,2/1stambenoj

jedinici, 50/100 soba, 0,3/gledaocu



46

6. MOGUĆE ZNAČAJNE POSLJEDICE PO ZDRAVLJE LJUDI I

ŽIVOTNU SREDINU 6.1. Metodologija, kriterijumi i indikatori Prvi korak u prepoznavanju mogućih uticaja primjene Urbanističkog projekta je bio utvrđivanje rezultata sprovođenja ključnih elementa UP, te područja u kojem će doći do značajnijih promjena. Drugim riječima utvrđeno je do kakvih će promjena doći u odnosu na sadašnje stanje usled promjene turističkih kapaciteta i kvaliteta. Nakon što je to utvrđeno identifikovani su mogući uticaji koje utvrđene promjene mogu imati na životnu sredinu korišćenjem dolje navedenih kriterijuma. Uticaji su opisani kvalitativno na osnovu ekspertske procjene. Jednom identifikovani mogući uticaji su zatim vrednovani da bi se utvrdio njihov značaj. Vrednovanje je načinjeno primjenom indikatora koji su ranije utvrđeni iz postavljenih ciljeva Urbanističkog projekta i na nivou države prihvaćenih ciljeva zaštite životne sredine. Za određivanje značaja uticaja na životnu sredinu korišćena je slijedeća kvalitativna skala:

++ vrlo pozitivan uticaj + pozitivan uticaj 0 uticaja nema, ili je neznatan - negativan uticaj -- vrlo negativan uticaj

Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišćeni su ovi kriterijumi:

- da li predloženo rješenje smanjuje broj vrsta (t.j. bioraznolikost); - da li utiče na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki

osjetljiva područja. Smanjenje broj vrsta (t.j. smanjenje bioraznolikostii) Kao što je već navedeno, obalni pojas Crne Gore karakteriše bogatstvo i različitost biljnih i žvotinjskih vrsta, što mu daje određenu specifičnost i vrijednost. Zagađenje mora, izgradnja obale, nekontrolisani i prekomjerni ulov morskih organizama, uništenje područja s prirodnom vegetacijom usled neplanske i neodgovarajuće izgradnje, zagađenje zemljišta i vazduha, nekontrolisana i prekomjerna upotreba raznih vrsta pesticida, nekontrolisani lov kopnenih organiizama mogu dovesti do nestanka pojedinih biljnih i životinjskih vrsta, što dovodi do smanjenja biodiverziteta u određenom području. U priobalnom pojasu postoji duga tradicija uzgajanja ukrasnih biljaka domaćeg i stranog porijekla. Ukrasne biljke uzgajaju se na razne načine: u parkovima i drugim javnim zelenim površinama, privatnim vrtovima i stanovima. Pogodnost blage mediteranske klime, kao i tradicionalno duga pomorska povezanost s dalekim zemljama omogućili su da se u primorju danas nalazi oko 170 odomaćenih egzotičnih biljnih vrsta.



47

Izlaskom na teren, u cilju izrade ove Strateške procjene uticaja na životnu sredinu, konstatovano je da je prostor nenjegovan i neodržavan. U cilju adekvatnog sagledavanja kvaliteta zelenog fonda, na svim površinama je izvršena detaljna analiza postojećeg zelenila. Analiza je obuhvatila: popis, premjer (dendrometrijske karakteristike) i vrijednovanje drvenastih vrsta. Za svaku individuu je utvrđena: visina, prsni prečnik, vitalnost i dekorativnost. Na osnovu dobijenih podataka, urađena je kategorizacija stabala i date su odgovarajuće preporuke u smislu njihovog očuvanja odnosno uklanjanja sa predmetnih površina (uklanja se, presađuje se). U skladu sa navedenim, prostor urbanističkog projekta je ozelenjen različitim biljnim vrstama koje će se prenijeti na za to pogodno mjesto, a zatim ponovo usaditi na ovu lokaciju nakon završenja izgradnje projekta, u skladu sa uređenjem terena kako je to navedeno u UP. Ovaj uticaj je ocjenjen kao negativan. Uticaj na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja Različite aktivnosti, koje su gore navedene, mogu uticati na zaštićene ili ugrožene vrste, ili njihova staništa ili ekološki osjetljiva područja. Na lokaciji Urbanističkog projekta nema zaštićenih ili ugroženih vrsta (niti njihovih staništa). Ovaj uticaj je ocjenjen kao neznatan. Kvalitet priobalnog mora Za ocjenu uticaja na ovaj segment životne sredine korišćeni su sledeći kriterijumi:

- Da li predložena rješenja utiču na smanjene kvaliteta priobalnog mora? - Da li dolazi do ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora?

Uticaj na kvalitet priobalnog mora Kvalitet priobalnog mora prvenstveno ima estetski karakter i ogleda se u providnosti i boji mora, koja varira od prirodno svjetlo plave do svjetlo zelene. Unošenjem raznih materija u more, kvalitet mora se smanjuje, što se manifestuje smanjenjem providnosti mora i promjenom boje u zeleno-smeđu do žuto-smeđe. Do smanjenja providnosti i promjene boje dolazi usled prisustva povećane koncentracije suspendovanih čestica (žive ili nežive prirode). Zagađenje mora naftom i naftnim derivatima ima specifičan vizuelni efekat, koji zavisi o vrsti frakcije nafte i debljini sloja zagađenja. Površina mora u slučaju zagađenja težom frakcije (mazut) uz deblji sloj ima tamno smeđu boju, dok u slučaju lakih frakcija (benzin) i tanki površinski sloj površinom mora se prelijevaju boje duge. Predmetni urbanistički projekat, uziajući u obzir njegove karakteristike, ne može dovesti do negativnog uticaja na kvalitet mora. Ovaj uticaj je ocjenjen kao neznatan.



48

Ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora Da bi se priobalno more moglo koristiti za određenu namjenu mora zadovoljavati minimalno postavljene kriterijume kvaliteta, da korisnik ne bi trpio štetu usljed njegovog korišćenja. More u širem području predmetne lokacije se koristi za kupanje i rekreaciju, kao i za uzgoj morskih organizama. Na kvalitet mora prvenstveno utiče ispuštanje neprečišćenih gradskih otpadnih voda. Ako kvalitet mora usled zagađenja ne zadovoljava postavljene kriterijume za određenu namjenu, tada nije moguće ni njegovo korišćenje za tu namjenu. Predmetni Urbanistički projekat predviđa priključak na kanalizacionu mrežu grada, te će stoga postojati uticaj na kvalitet mora. Ovaj uticaj ocijenjen je kao neznatan. Zelene površine Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišćen je sledeći kriterijum:

- da li predloženo rješenje utiče na povećanje ili smanjenje zelenih površina? Uticaj na povećanje ili smanjenje zelenih površina Planiranim zahvatom će se smanjiti postojeće zelene površine, što se ocjenjuje kao negativan uticaj. Takođe, neophodno je istaći da će se usled boljeg održavanja zelenih površina, koje će biti zadržane nakon izgradnje objekta predviđenog ovim UP, stvoriti pozitivni uticaji. Pejzaž Za ocjenu uticaja na ovu komponentu životne sredine korišćeni su sledeći kriterijumi:

- Da li predložena rješenja utiču na panoramsku vrijednost pejzaža? - Da li vizuelno ometaju postojeće građevine i prirodne znamenitosti?

Narušavanje panoramske vrijednosti pejzaža Pejzaž obalnog područja je veoma specifičan i ima posebnu ulogu u određivanju ljepote Crnogorskog primorja, naroćito u području Bokokotorskog zaliva. Narušavanje panoramske vrijednosti prirodnog pejzaža izgradnjom objekata generalno se označava kao negativan uticaj. Vizuelno ometanje postojećih građevina i prirodnih znamenitosti Vizuelno ometanje postojećih građevina i prirodnih znamenitosti može nastati izgradnjom objekata blizu postojećih stambenih zgrada ili prirodnih znamenitosti. Novonastali objekti mogu zaklanjati pogled postojećim stambenim zgradama prema moru ili prirodnim znamenitostima, ili mogu zaklanjati pogled prema prirodnim znamenitostima s javnih površina. Obzirom da je Urbanističkim projektom o ovom vođeno računa, ovaj uticaj se može ocjeniti kao neznatan. Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja Za ocjenu uticaja na ovaj segment životne sredine korišćeni su sledeći kriterijumi:

- Da li predložena riješenja povećavaju ili smanjuju postojeći nivo buke u stambenim zonama?

- Da li predložena rješenja utiču na emisiju materija koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja životne sredine?



49

- Da li predložena riješenja poboljšavaju vodosnabdijevanje u području? - Da li predložena riješenja poboljšavaju odvođenje otpadnih voda u području? - Da li predložena riješenja povećavaju ili smanjuju probleme saobraćaju? - Da li predložena rješenja smanjuju ili povećavaju slobodan pristup moru i

omogućuju neometanu šetnju duž obale? - Da li predložena riješenja povećavaju ili smanjuju rekreativna područja?

Povećavanje ili smanjenje postojećeg nivoa buke u stambenim zonama Izvori buke mogu biti različiti. U ovoj studiji razmatrana je buka izazvana saobraćajem. Buka ima značajan negativan uticaj na kvalitet življenja i na ljudsko zdravlje. Stoga je povećanje nivoa buke u stambenim zonama ocijenjeno kao negativan uticaj, a smanjenje kao pozitivan uticaj. Emisija materija koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja životne sredine Korišćenje fosilnih goriva za zagrijavanje stambenih objekata, motori s unutrašnjim sagorijevanjem u prevoznim sredstvima, te različiti industrijski procesi uzrokuju emisije u vazduh pojedinih materija, kao što su SO2, ugljovodonici ili čvrste čestice. Ove materija štetno djeluju na ljudsko zdravlje i mogu izazvati bolesti respiratornog sistema. Isto tako, štetno mogu djelovati na vegetaciju u datom području. Ovi uticaji ocijenjeni su kao negativni. Poboljšanje vodosnabdijevanja u području Generalno se može konstatovati da je infrastruktura za vodosnadbijevanje zastarjela i neadekvatno održavana, te da zbog toga dolazi do velikih gubitaka vode u sistemu. U špicu turističke sezone nema dovoljnih količina vode za piće. Sve to utiče na kvalitet življenja u predmetnom području. Poboljšanje uslova za vodosnadbijevanje, izgradnjom nove mreže, je ocijenjeno kao pozitivan uticaj, dok je povećanje potrošnje bez izgradnje odgovorajućeg sistema za vodosnadbijevanje ocijenjeno kao negativan uticaj.

Poboljšanje odvođenja otpadnih voda u području Tretiranje i odlaganje otpadnih voda je neadekvatno u cijelom obalnom području. Mali se dio otpadnih voda prikuplja na odgovarajući način, obrađuje i ispušta u more podmorskim ispustima potrebne dužine. Većina se neobrađenih otpadnih voda ispušta u more kratkim ispustima. Značajan dio se odlaže u propusne septičke jame iz kojih se procjeđuju u more. Poboljšanje odvođenja je ocijenjeno kao pozitivan uticaj. Odvojeno prikupljanje čvrstog otpada koji će se reciklirati Jedan od elemenata održivog razvoja je smanjenje količine čvrstog otpada i njegovo recikliranje. Da bi se uspješno mogao reciklirati potrebno ga je odvajati pri odlaganju. Za to je potrebno osigurati i materijalne uslove (prostor i opremu). Odvojenim prikupljanjem i recikliranjem smanjuje se i zagađenje tla.



50

Osiguranje uslova za odvojeno prikupljanje je ocijenjeno kao pozitivan uticaj. Povećanje ili smanjenje problema u saobraćaju Povećanjem broja stanovnika i/ili korisnika određenog područja povećava se i broj vozila u određenom području, što može dovesti do gužvi na postojećim saobraćajnicama i parkiralištma. Ovaj uticaj je ocjenjen negativan. Izgradnjom novih i rekonstukcijom postojećih saobraćajnica i parkinga, postojeće saobraćajne gužve se mogu smanjiti. Ovakav uticaj je ocijenjen kao pozitivan. Nesmetan prilaz obali i slobodna šetnja duž obale More i morska obala je javno dobro, koje ne može postati privatno vlasništvo. U pravilu pristup obali treba biti dostupan bez ograničenja, kao što treba biti i omogućeno nesmetano kretanje uzduž obale. Samo u specifičnim slučajevima, koji su određeni zakonom i drugim propisima, pristup obali može biti ograničen kao i onemogućeno kretanje duž obale. Šetnja duž obale predstavlja vid rekreacije koji dobrinosi boljoj fizčkoj kondiciji i poboljšava zdravstveno stanje osoba. Smanjenje slobodnom pristupu obali i onemogućivanje kretanja duž obale su ocjenjeni kao negativni uticaji. Nasuprot tome, povećanje broja nesmetanih pristupa obali i povećanje dužina staza uz obalu su ocjenjeni kao pozitivni uticaji. Povećanje broja korisnika plaža Povećanje broja korisnika (kupača) plaže se ocjenjuje kao negativan uticaj, dok se njihovo smanjenje ocjenjuje kao pozitivan uticaj. Povećanje ili smanjenje broja i veličine rekreativnih područja Rekreacija je jedan od ključnih elemenata za održavanje tjelesne aktivnosti i doprinosi boljem zdravstvenom stanju ljudske populacije. Povećanje broja i veličine rekreativnih područja (staze za šetnju, trim staze, igrališta, sportske dvorane, mini golf, plaže, staze za bicikliste, itd.) su ocjenjeni kao pozitivni uticaj, dok su njihovo smanjenje ocjenjeni kao negativni uticaj. 6.2 Ocjena održivosti Crna Gora je jedna od prvih država koja se je deklarisala za održivi razvoj. Definisano je to u Ustavu, a potvrđeno i u Nacionalnoj strategiji održivog razvoja, kao i u Zakonu o zaštiti životne sredine. Održivi je razvoj je takav razvoj koji ostvaruje sklad između ekonomskih, ekoloških i socijalnih elemenata. Drugim riječima, to je takav razvoj koji ne iscrpljuje prirodne resurse, nego ih koristi samo u mjeri koja obezbjeđuje da ostanu na raspolaganju i budućim generacijama. Ovakav razvoj čuva kulturnu raznovrsnost i identitet, a pritom stimuliše sklad društva i prirode. Ocjena o tome da li primjena Urbanističkog projekta u cjelini nudi mogućnosti za održivi razvoj načinjena je primjenom slijedećih kriterijuma iz oblasti društvenih odnosa, ekonomije i životne sredine:



51

1. je li lokalna zajednica imala mogućnost uključenja u postupak izrade Studije lokacje?

2. na koji će način primjena Urbanističkog projekta uticati na postojeća mjesta za odmor i rekreaciju?

3. u kojoj će mjeri primjena Urbanističkog projekta lokalnoj zajednici omogućiti ili poboljšati pristup javnim servisima?

4. koliko će primjena studije omogućti razvoj biciklistčkih i pješačkih staza do i unutar predmetnog područja?

5. koliko će planirani razvoj otvoriti novih radnih mjesta za lokalnu zajednicu? 6. da li će biti zaštićeni arheološki spomenici i objekti od kulturnog značaja? 7. jesu li uzeti u obzir sadašnji i planirani efekti klimatskih promjena? 8. koliko će planirani razvoj oplemeniti pejzaž? 9. jeli će planirana primjena Urbanističkog projekta zaštititi plaže? 10. koliko je pri oblikovanju objekata vođeno računa o efikasnom korištenju

energije? 11. kako su korišćeni principi pasivne sunčeve energje? 12. jesu li predviđena mjesta za odvojeno prikupljanje čvrstog otpada koji će se

reciklirati? 13. kako se planira minimalno ispuštanje otpadnh voda? 14. kako se planira minimalno onečišćenje vazduha? 15. kako se planira minimalna buka? 16. kako se planira osigurati upotreba lokalnih materijala u konstrukciji objekata? 17. da li će razvoj imati pozitivni ekološki efekat?

6.3 Uticaji na područje Predmetno područje Mogući uticaji na životnu sredinu realizacije Urbanističkog projekta na predmetno područje su prikazani u sledećoj tabeli. Nakon tabele slijedi objašnjenje za svaki od uticaja. Kriterijum uticaja Značaj

uticaja 1. Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Smanjenje broj vrsta (t.j. smanjenje bioraznolikostii) - Uticaj na zaštićene ili ugrožene vrste ili njihova staništa, ili ekološki osjetljiva područja

0

2. Kvaliteta priobalnog mora Uticaj na kvalitetu priobalnog mora 0 Ograničenja u planiranoj namjeni priobalnog mora 0 3. Zelene površine Uticaj na povećanje ili smanjenje zelenih površina 0 4. Pejzaž Narušavanje panoramske vrijednosti pejzaža + Vizuelno ometanje postojećih građevina i prirodnih znamenitosti 0 5. Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja



52

Povećanje ili smanjenje postojeće nivoa buke u stambenim zonama 0 Emisija materija koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja životne sredine

0

Vodosnabdijevanje u području 0 Odvođenje otpadnih voda u području + Održivo upravljanje čvrstim otpadom + Problemi u saobraćaju - Povećanje broja korisnika plaža 0 Povećanje ili smanjenje rekreativnih područja + Bioraznolikost, flora i fauna, i zaštićena područja Izgradnja planiranog projekta neće uticati na bioraznolikost, floru i faunu na samoj lokaciji izgradnje, jer će na području zahvata u najvećem dijelu biti izmještena prirodna vegetacija koja u njoj obitava. Ova vegetacija će se na lokaciju vratiti po završetku projekta. Ovaj uticaj je uz uslov strogog pridržavanja iz Elaborata „Analiza zelenila“ sveden na namjanju moguću mjeru, ireverzbilan je i umjereno negativnog uticaja. Kako nema zaštićenih vrsta, tako nema ni uticaja na njih. Kvalitet priobalnog mora Na predmetnom lokalitetu nema mora. Zelene površine Kao što je gore navedeno, izgradnja planiranog kompleksa će dovesti do privremenog izmještanja cjelokupne prirodne vegetacije na predmetnom prostoru. Uticaj je negativan, privremenog karaktera, i ograničen na predmetnu lokaciju. Negativan će uticaj ublažiti povratkom izmještene vegetacije na lokaciju nakon izgradnje projekta, te će generalno biti neznatan. Pejzaži Izgradnjom planiranog projekta dijelom će se narušiti panoramske vrijednosti pejzaža. Ovaj je uticaj ocjenjen kao neznatan, trajnog je karaktera i stalan. Izgrađeni objekti neće vizualno sakrivati prirodne ili druge znamenitosti. Ljudsko zdravlje i kvalitet življenja Predložena riješenja neće imati značajnijeg uticaja na nivo buke u gradskoj zoni, kao ni na emitovanje materija koje bi mogle uticati na ljudsko zdravlje, ili voditi do pogoršanja stanja životne sredine. Predložena rješenja će imati blago pozitivan uticaj na odvođenje otpadnih voda u predmetnom području. Obzirom da je predviđeno odvojeno prikupljanje čvrstog otpada, uticaj je ocijenjen kao pozitivan.



53

Predložena rješenja neće značajnije uticati na lokalni saobraćajni promet, zbog relativno malog broja predviđenh korisnika projekta. Unutar projekta je planiran dovoljan broj parkirnih mjesta za korisnike, tako da vozila neće biti parkirana uzduž lokalne saobraćajnice. Predložena riješenja će povećati mogućnost za rekreaciju, što je ocijenjeno pozitivno.



6.4 Ocjena održivosti Primjenom kriterijuma navedenih u poglavlju 6.1 načinjena je sledeća ocjena održivosti primjene Urbanističkog projekta: Ocjena održivosti primjene Urbanističkog projekta Kriterijum Komentar Ocjena

1. Da li je vlasnik prostora imao mogućnost da se uključi u postupak izrade Urbanističkog projekta?

U anketi vlasnika prostora evidentiran je zahtjev za izgradnjom hotela na ovom području.

+

2. Na koji će način primjena urbanističkog projekta uticati na postojeća mjesta za odmor i rekreaciju?

Planirani sadržaj urbanističkog projekta će pozitivno uticati na postojeće plaže, jer će gosti hotela vrlo vjerojatno manje koristiti lokalnu plažu, obzirom da će novoprojektovani hotel imati bazen i prateće centre za rekreaciju.

+

3. U kojoj će mjeri primjena Urbanističkog projekta lokalnoj zajednici omogućiti ili poboljšati pristup javnim servisima?

Predmetni urbanistički projekat neće značajnije uticati na javne servise.

0

4. Koliko će primjena projekta omogućiti razvoj biciklističkih i pješačkih staza do i unutar predmetnog područja?

Primjena Urbanističkog projekta ne planira izgradnju biciklističkih i pješačkih staza unutar predmetnog područja.

-

5. Koliko će planirani razvoj otvoriti novih radnih mjesta za lokalnu zajednicu?

Pretpostavljeni broj zaposlenih u maksimalnoj popunjenosti kapaciteta bio bi oko 80, što je izuzetno značajan broj.

++

6. Da li će biti zaštićeni arheološki spomenici i objekti od kulturnog značaja?

Na bližem predmetnom području ne nalaze se zaštićeni arheološki spomenici i objekti od kulturnog značaja. Međutim, u Studiji je propisan postupak koji treba zaštititi moguće arheološke nalaze u slučaju da budu otkriveni tokom izvođenja radova. U

+



širem okruženju Urbanističkog projekta oni postoje. 7. Jeli su uzeti u obzir sadašnji i

planirani efekti klimatskih promjena?

Klimatski efekti, obzirom na karakter Projekta, nisu uzeti u obzir kod izrade Urbanističkog projekta. 0

8. Koliko će planirani razvoj oplemeniti pejzaž?

Gledajući sveukukupno područje, pejzaž će biti izmjenjen, ali ne u negativnom kontekstu. -

9. Da li će planirana primjena Urbanističkog projekta imati uticaj na plaže?

Obzirom na jedan od sadržaja objekta, bazen, možemo očekivati da će ga gosti hotela koristiti, te se neće ostvariti značajniji uticaj na plaže.

0

10. Koliko je pri oblikovanju objekata vođeno računa o efikasnom korištenju energije?

Pri oblikovanju hotela, značajna stavka je bila racionalna upotreba energije. ++

11. Kako su korišteni principi pasivne sunčeve energje? Preporučeno je. +

12. Je li predviđena upotreba obnovljivih izvora energije? Da. ++

13. Jesu li predviđena mjesta za odvojeno prikupljanje čvrstog otpada koji će se reciklirati?

Da. +

14. Kako, i da li se planira minimalno ispuštanje otpadnih voda (moguće ponovno korištenje)?

Nije planirano moguće ponovno korišćenje pročišćenih otpadnih voda. --

15. Kako se planira osigurati minimalno onečišćenje vazduha?

Nije razmatrano, a obzirom na karakter projekta to nije ni potrebno. 0

16. Kako je planirana zaštita od buke?

Sadnjom zelenila i izborom materijala sa visokom zvučnom izolacijom. -

17. Kako se planira osigurati upotreba lokalnih materijala u Propisana je upotreba lokalnog materijala.

++



konstrukciji objekata?

18. Da li primjena Urbanističkog projekta ima pozitivan ekološki efekt?

U cjelini gledano, primjena Urbanističkog projekta ima neznatan uticaj na životnu sredinu, obzirom da će se izmjestiti zelenilo i vratiti nakon izgradnje objekta, dok će se oštećeno ukloniti sa lokacije. Navedeno su pozitivni efekti, koje poništava zauzimanje zelene površine usled izgradnje objekta.

0



57

7. MJERE PREDVIĐENE U CILJU SPRIJEČAVANJA, SMANJENJA ILI OTKLANJANJA, U NAJVEĆOJ MOGUĆOJ MJERI, BILO KOG ZNAČAJNOG NEGATIVNOG UTICAJA NA ZDRAVLJE LJUDI I ŽIVOTNU SREDINU DO KOGA DOVODI REALIZACIJA URBANISTIČKOG PROJEKTA

Da bi se spriječili, smanjili ili otklonili, u najvećoj mogućoj mjeri, značajni negativni uticaji na zdravlje ljudi i životnu sredinu do kojeg dolazi realizacija UP predlažu se sledeće mjere: Mjere tokom izrade idejnih i glavnih projekata

a) osigurati da idejni, odnosno glavni projekat, bude urađen u skladu s odredbama UP.

Mjere pri izdavanju građevinske dozvole

a) radi sprečavanja pogoršanja segmenata životne sredine, dozvolu za gradnju objekata izdati tek onda kada se pruže dokazi da je sva potrebna i planirana infrastruktura (vodosnabdjevanje, odvođenje voda, saobraćaj) riješena, ili da ća biti riješena do stavljanja objekata u funkciju.

Mjere tokom izgradnje planiranih objekata

a) redovnim praćenjem postupka građenja objekata osigurati da se objekat i prateća infrastruktura gradi u skladu s UP i zadatim uslovima izgradnje.

b) Radi zaštite mogućih arheoloških nalazišta, prilikom izvođenja građevinskih ili zemljanih radova bilo koje vrste potrebno je osigurati arheološki nadzor, a ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na nalazište ili nalaze arheološkog značenja, prema članu 69. Zakona o zaštiti spomenika kulture (Sl. list RCG, br. 47/91, 27/94), pravno ili fizičko lice koje neposredno izvodi radove, dužno je prekinuti radove i o nalazu bez odgađanja obavijestiti nadležno tijelo radi utvrđivanja daljeg postupka.

Mjere pri izdavanju upotrebne dozvole

a) dozvolu za rad izdati tek onda kada se utvrdi da su zadovoljeni svi zadani uslovi za gradnju objekta, naročito oni koji se odnose na infrastrukturu.

Opis mjera za ublažavanje značajnih uticaja na životnu sredinu tokom faza građenja i korišćenja objekata U ovoj fazi planiranja izgradnje predloženih turističkih i drugih pratećih objekata i u korelaciji sa raspoloživim podacima, moguće je predložiti okvirne mjere ublažavanja uticaja, za koje se ne može dati kvantifikaciona mjera u egzaktnom smislu, zbog nepostojanja redovnog praćenja elemenata životne sredine.



58

Mjere za ublažavanje socijalnih uticaja (stanovništvo i naseljenost) i uticaja na ekonomiju i turizam Učešće javnosti u odlučivanju o lokacijama i namjeni prostora je važan korak u procesu planiranja korišćenja prostora. Za svaki pojedinačni građevinski objekat / projekat treba obezbjediti redovne sastanke i konsultacije sa glavnim korisnicima i zainteresovanim stranama, kao i zakonom definisane javne rasprave. Neophodno je, prije početka izgradnje, jasno definisati prostor za izgradnju objekata uključujući i prateće pomoćne objekte i pristupne puteve, kako bi se izbjeglo produženje radova na objektima tokom građevinske sezone koja je vremenski ograničena. Takođe je neophodno zakonskim mjerama i raspoloživim instrumentima spriječiti dalju neplansku izgradnju. Mjere za ublažavanje uticaja na ambijentalnu buku U fazi građenja objekata, koristiti tehnički ispravnu građevinsku mehanizaciju. Aktivnosti sprovoditi u predviđenim radnim satima, bez produžavanja, da se ne bi uznemirilo lokalno stanovništvo. U fazi korišćenja objekata, ne predlažu se dodatne mjere, osim onih koje su navedene u ranijim poglavljima. Mjere za ublažavanje uticaja na infrastrukturu Neophodno je obezbjediti što brže projektovanje i sinhronizovanu izgradnju objekata. Mjere za ublažavanje uticaja na pejzaž U fazi građenja, otpad ne gomilati na lokaciji gradnje, već bez rasipanja, utovariti na transportna sredstva i odvesti na odlagalište. Intervencije u prostoru trebaju što manje odudarati od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju, te što manje dovoditi do vizuelne degradacije. Lokacije gradnje objekata treba da budu ograđene materijalima i tehnikama koje neće uticati na izgled i vizure okolnih prirodnih predjela. Mjere za ublažavanje uticaja na na floru i faunu U fazi građenja ukloniti sav otpadni materijal od uklonjene vegetacije i šiblja, te obezbijediti tokom radova monitoring. Za izvođenje radova izabrati mehanizaciju i transportna sredstva koja će zahtijevati što manje proširenje postojećih puteva. Pri sječi vegetacije makije, kako za potrebe energetskih vodova, tako i za građevinske objekte i drugu infrastrukturu, umjesto potpunog krčenja / sječe primjenjivati slektivnu - prebirnu sječu žbunova i stabala. U hortikulturnom uređenju pojedinačnih ili grupnih objekata treba da budu zastupljene autohtone vrste što će se detaljno razraditi u okviru Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu tih objekata. Neophodne su i redovne administartivne mjere (učešće ekološke inspekcije). Tokom izgradnje objekata treba preduzeti mjere za smanjenje buke kako bi se spriječili poremećaja aktivnosti životinja (reprodukcija, migriranje, gniježđenje i podizanja mladih, naročito kod ptica); sprovesti mjere u cilju zaštite postojeće vegetacije u vidu presađivanja, kao i ozelenjavanja novih površina autohtonim sadnim materijalom kako je to prethodno navedeno. U fazi eksploatacije objekata treba preduzeti mjere za sprečavanje generisanje otpada, nehotično ili namjerno ubijanje životinja i uništavanje njihovih razvojnih oblika (na pr. jaja ptica), nehotično ili namjerno uništavanje biljnih vrsta sječom, branjem i sl. Mjere za ublažavanje uticaja na pedološke karakteristike Neophodno je pripremiti projekat pripremnih radova koji će biti u saglasnosti sa uslovima koje izdaje nadležni organ, kao i u slučaju korišćenja materijala za izgradnju sa okolnih lokaliteta, čiji uslovi treba da budu određeni u glavnim projektima planiranih objekata.



59

U fazi građenja, eventualno nastali otpad, bez rasipanja, utovariti na transportna sredstva i odmah odvesti na odlagalište ili za to propisano mjesto uz adekvatno zbrinjavanje istog. Nije dozvoljeno odlaganje materijala u korito ili na obale vodotoka. Pridržavati se dobre radne/građevinske prakse i planiranja. Za izvođenje radova izabrati mehanizaciju i transportna sredstva koja će minimalno uticati na degradaciju zemljišta. Građevinsku mehanizaciju održavati redovno, te prepoznati potencijalna mjesta curenja i odmah izvršiti njihova saniranja. Zabraniti mijenjanje ulja i dosipanje goriva na lokalitetu, već to provoditi na najbližoj benzinskoj pumpi. Preporučuje se korištenje ekološki prihvatljivi lubrikanata (EPL), umjesto štetnih lubrikanata (ulja i maziva) proizvedenih od mineralnih ulja. Ovo posebno naglašavamo jer je štetno djelovanje mineralnih ulja kumulativno ukoliko dođe na slobodni prostor. Bilo koji dio zemljišta kontaminiran sa prosutim uljem ili gorivom izvođač radova treba posuti piljevinom, te ukloniti i odložiti na odobreno odlagalište. U slučaju incidenta (izlivanje ili curenje goriva ili ulja) hitno intervenisati u skladu sa pripremljenim planom mjera i aktivnosti u ovakvim slučajevima, kako na kopnu, tako i na moru. Tokom faze korišćenja objekata, generisani otpad je neophodno prikupljati na za to unaprijed određenim lokacijama i omogućiti stanovništvu (i turistima) da na raspolaganju imaju adekvatnu infrastrukturu. Otpad se ne smije odlagati na okolno zemljište. Potrebno je opremiti područje korpama za otpad i kontejnerima koji će se redovno prazniti i održavati. Neophodne su i redovne administartivne mjere (učešće komunalne i ekološke inspekcije). Mjere za ublažavanje uticaja na vazduh Tokom faze građenja, na ispusnim cijevima svih mašina i vozila sa dizel-motorima obezbijediti da imaju filtere za odvajanje čađi. Redovnim (planskim periodičnim) i vanrednim tehničkim pregledima mašina i vozila osigurati maksimalnu ispravnost i funkcionalnost sistema sagorijevanja pogonskog goriva, koristiti (i redovito kontrolisati) gorivo - sa garantiranim standardom kvaliteta. Tokom izvođenja radova vršiti polijevanje vodom zemljišta na eventualnim lokacijama gdje može doći do veće emisije prašine. Tokom faze korištenja objekata, bez obzira na ograničenja za obavljanje saobraćaja u naselju, povećaće se broj vozila, samim tim i emisije u vazduh. Neophodno je sprovesti raspoložive mjere zabrane saobraćaja u određenim djelovima naselja. Mjere za ublažavanje uticaja na vode U fazi građenja objekata potrebno je sprovoditi sljedeće mjere:

- Prije puštanja u rad i ne kasnije od okončanja faze građenja planiranih građevinskih objekata, obezbijediti izgradnju kanalizacionog sistema u zoni zahvata Plana.

- Usvajanje dobre građevinske prakse da bi se izbjegao negativan uticaj na podzemne, površinske vode i more.

- Planom izvođenja građevinskih radova, te detaljnom razradom tehnoloških postupaka treba potpuno predvidjeti mjere planskog i sigurnog prikupljanja svih nepotrebnih materija (otpadaka), njihovog transporta i odlaganja na najbližu deponiju. Projekat treba da sadrži: - Granice gradilišta, koje trebaju biti postavljene uvažavajući, pored

tehničkih kriterijuma za organizacijom gradilišta, potrebu zaštite osjetljivih područja od pojave erozije, izbacanja otpadnog i zemljanog materijala, curenje/izlivanje ulja i slično.



60

- Najpogodnije lokacije za smještaj radionica/baza za mehanizaciju, te ako ima potrebe za skladišta goriva i maziva za građevinske mašine.

- Plan hitnih intervencija u slučaju akcidenata. - U svim varijantama tehnologije izvođenja radova održati stabilnim/prirodnim

hidrološki režim površinskih i podzemnih voda, u prvom redu sprečavanjem isticanja vode/isušivanja.

- U najvećoj mogućoj mjeri sačuvati biljni pokrivač, odnosno ostaviti buffer zone formirane od biljnog pokrivača između planiranih pristupnih puteva i mora.

- Uspostaviti kontinuirani nadzor tokom izvođenja radova uz prisustvo specijaliste za zaštitu životne sredine.

- Sve površine gradilišta i ostale zona privremenog uticaja potrebno je nakon završetka građevinskih radova sanirati u skladu sa Planom sanacije, odnosno, zavisno o budućem korištenju prostora dovesti u prvobitno stanje.

Neophodne mjere koje se moraju sprovoditi u fazi korišćenja objekata uključuju:

- Opremanje planiranih objekata odgovarajućim hortikulturnim sadržajima sa autohtonim vrstama,

- Kako se očekuje značajno povećanje broja korisnika u planiranim objektima, potrebno je obezbijediti adekvatne kante za otpatke između objekata u cilju sprječavanja odlaganja i/ili bacanja otpadaka direktno na zemljište.

- Budući korisnici planiranih objekata obavezni su da štedljivo koriste energiju i prirodne resurse.

8. PREGLED RAZLOGA KOJI SU POSLUŽILI KAO OSNOVA ZA

IZBOR VARIJANATNIH RJEŠENJA Urbanistički projekat je nije ponudio varijantna rješenja. Tokom izrade predmetne Strateške procjene uticaja na životnu sredinu za Urbanistički projekta radni tim je naišao na slijedeće teškoće, koje su prvenstveno rezultat činjenice što Urbanistički projekat pokriva veoma malo područje:

1. Nepostojanje podataka o životnoj sredini za predmetno područje, 2. Predmetno područje je veoma malo i primjerenija je izrada Procjene

uticaja na životnu sredinu nego Strateške procjene.

9. PRIKAZ MOGUĆIH ZNAČAJNIH PREKOGRANIČNIH UTICAJA NA ŽIVOTNU SREDINU

Analizom identificiranih mogućih uticaja na životnu sredinu i utvrđivanjem njihove veličine i značajnosti, kao i dometa, utvrđeno je da njihov uticaj neće prelaziti državne granice. Stoga nema ni potrebe sprovesti konsultacije sa susjednim državama.



61

10. OPIS PREDVIĐENOG PROGRAMA PRAĆENJA STANJA ŽIVOTNE SREDINE

Osnovna mjera koju treba sprovoesti u toku realizacije urbanističkog projekta je pridržavanje navoda iz Elaborata „Analiza zelenila-pejzažna taksacija“. Kako što je više puta istaknuto, najveći uzročnik postojećih problema u životnoj sredini u cijelom Crnogorskom primorju, pa i u predmetnom prostoru, je neplanirana i bespravna izgradnja. Bespravna gradnja generiše čitav niz problema, uništava zelene površine, narušava pejzaž, doprinosi zagađenju mora, itd. Kako je područje geografski veoma malo, nema posebnih i specifičnih aktivnosti koje bi ugrožavale životnu sredinu. Sigurno je da je neophodno vršiti monitoring ispuštanja otpadnih voda i tretmana čvrstog komunalnog otpada. Precizan monitoring je obavezno propisati u fazi izrade Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu koji će se raditi na osnovu Idejnog, odnosno Glavnog projekta. 11. ZAKLJUČCI DO KOJIH SE DOŠLO TOKOM IZRADE IZVJEŠTAJA

O STRATEŠKOJ PROCJENI PREDSTAVLJENE NA NAČIN RAZUMLJIV JAVNOSTI

Cilj izrade Strateške procjene uticaja na životnu sredinu UP Pržno I (SPU UP) je bio sagledavanje mogućih značajnih negativnih uticaja planskih rješenja na kvalitet životne sredine i propisivanje odgovarajućih mjera za njihovo smanjenje, odnosno dovođenje u prihvatljive okvire (granice) definisane zakonskom regulativom. Da bi se postavljeni cilj mogao ostvariti, potrebno je bilo sagledati postojeće stanje životne sredine i planom predviđene aktivnosti. Primjenjena metodologija u SPU je saglasna sa zahtjevima koji su definisani u okviru Zakona o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. U ovom dokumentu, akcenat je stavljen na analizu svih planskih rešenja i prepoznavanje onih koja će u određenoj meri ugroziti kvalitet elemenata životne sredine u fazi realizacije plana. U tom kontekstu, analizirani su mogući uticaji planiranih aktivnosti na osnovne komponente životne sredine - vazduh, vodu, biodiverzitet, pejzaž i zemljište na osnovu čega su definisane planske mere zaštite životne sredine koje će potencijalna zagađenja i degradaciju životne sredine dovesti na nivo prihvatljivosti. Na osnovu postavljenih indikatora za ocjenu stanja životne sredine, izvršeno je ekspertsko vrednovanje planskih rešenja. Vrednujući uticaje Plana na životnu sredinu konstatovano je da će predloženi obim zahvata i intervencija u predmetnom prostoru imati više negativnih uticaje na životnu sredinu, naročito na vode, vazduh, pedološke karakteristike područja koje tretira Plan, njegov biodiverzitet i pejzažne vrijednosti, kako zbog izgradnje novih objekata sa neophodnom infrastrukturom, tako i zbog njihovog iskorišćavanja. Najznačajniji uticaji se mogu očekivati na floru i faunu ovog predjela. Negativni uticaji koje je moguće očekivati realizacijom planskih rješenja su ipak ograničenog intenziteta i prostornih razmjera. Da bi se ovakvi uticaji sveli u okvire koji neće opteretiti ukupni kapacitet prostora, potrebno je sprovoditi mjere za sprečavanje i ograničavanje negativnih uticaja na životnu sredinu koje su utvrđene u ovoj SPU.



62

U toku izrade Plana i SPU, na osnovu izvedene procjene i analize poznatih faktora značajnih za uticaj predloženog koncepta izgradnje objekata na životnu sredinu, konstatovano je da će predloženi projekat imati određene negativne uticaje na životnu sredinu radi čega se planiranim konceptom prostorne (re)distribucije tih objekata datim u Planu i kasnijim efiksnim projektovanjem pojedinačnih objekata i pravilnim iskorišćavanjem smanjuje i/ili eminišu negativni uticaji na životnu sredinu na prihvatljivi nivo. Za smanjenje i eliminisanje negativnih uticaja na životnu sredinu od izgradnje planiranih objekata i obavljanja predloženih aktivnosti primjenjivaće se (i) mjere zaštite životne sredine propisane ovom SPU, zatim (ii) monitoring i utvrđivanje „postojećeg stanja“ životne sredine, kao i (iii) sprovođenje odgovarajućih procedura prije početka gradnje objekata (obezbjeđenje ekološke i drugih sagalasnosti) i (iv) inspekcijska kontrola u toku iskorišćavanja tih objekata i obavljanja planiranih aktivnosti. Svakako, kroz dalje nivoe projektovanje je potrebno izvršiti izradu pratećih dokumenata u oblasti zaštite životne sredine (utvrđivanje postojećeg stanja životne sredine, izrada Elaborata o procjeni uticaja projekta na životnu sredinu) i na taj način osigurati zaštitu životne sredine, odnosno omogućiti održivi razvoj ovog prostora.



63

POPIS LITERATURE

1. Prostorni plan Crne Gore do 2020. godine, 2. Nacionalna strategija održivog razvoja Crne Gore, 3. Strategija regionalnog razvoja Crne Gore, 4. Prostorni plan područja posebne namjene za Morsko dobro, 5. Prostorni plan opštine Herceg Novi, 6. Generalnim urbanističkim planom Opštine Herceg Novi 2001god., 7. Strateški master plan za otpadne vode za Crnogorsko primorje i opštinu

Cetinje, 8. Strateški master plan za upravljanje čvrstim otpadom, 9. Strategija razvoja turizma Crne Gore do 2020. godine, 10. Konvencija o bioraznolikosti, 11. Okvirna Konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, 12. Kyoto protokol Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim

promjenama, 13. Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, 14. Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski sloj, 15. Konvencija o globalnoj zaštiti od dezertifikacije, 16. Skrivanić, A. i Z. Vucak, 1983. Doprinos oceanologiji otvorenih voda

crnogorske obale. Studia Marina, 13/14: 223 – 231, 17. Zore - Armanda, M. et al., 1991. Hydrographic properties of the Adriatic

Sea in the period from 1971 through 1983. Acta Adriat., 32(1): 547p. 18. Prostorni plan posebne namjene za područje morskog dobra Crne

Gore. Prirodne karakteristike morskog dobra. Ministarstvo uređenje prostora Republike Crne Gore. Podgorica, 1999.

19. Prostorni plan posebne namjene za područje morskog dobra Crne Gore. Ministarstvo za ekonomski razvoj Republike Crne Gore, Podgorica, 2007.

20. Monitoring stanja životne sredine u Crnoj Gori, (2005. - 20107.g), Ministarstvo turizma i zaštite životne sredine Crne Gore,

21. LEAP Herceg Novog, 22. FAO Fishery Country Profle. http://www.fao.org/fi/fcp/fcp.asp

SEA, UP Zager, 05.07Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj Izvještaj o...

Documents

Transcript of SEA, UP Zager, 05.07Urbanistički projekat za hotelski kompleks „Žager“ u Bijeloj Izvještaj o...