SADRÆAJ CONTENTS - Srce

ISSN 1849-0700ISSN 1330-0083CODEN HMCAE7

Hrvatsko meteoroloπko druπtvoCroatian Meteorological Society

HRVATSKI METEOROLO©KI »ASOPISCROATIAN METEOROLOGICAL JOURNAL

51 Hrv. meteor. Ëasopis Vol. 51 p. 1-72 ZAGREB 2016

SADRÆAJCONTENTS

Izvorni znanstveni radOriginal scientific paper

Kuraži, D., Karakteristike zrna tuče u sjeverozapadnom dijelu HrvatskePočakal, D. Hail characteristics in the northwest part of Croatia 3

Prethodno priopćenjePreliminary contribution

Zoldoš, M., Fog event climatology for Zagreb AirportJurković, J. Klimatologija događaja magle na zračnoj luci Zagreb 13


Ančić, B., Vidimo li klimatske promjene u Hrvatskoj? Istraživanje stavovaPuđak, J., o nekim od aspekata klimatskih promjena u hrvatskom društvuDomazet, M. Do we see climate change in Croatia? Research of attitudes

on some of the aspects of climate change in Croatian society 27

Prethodno priopćenjePreliminary contribution

Podraščanin, Z. Offline coupling and verification of the Unified EMEP model and WorkETA model"Offline" povezivanje unificiranog EMEP modela i WorkETA modela 47

Stručni radProfessional paper

Sokol Jurković, R. Water balance components during recent floods in CroatiaKomponente vodne ravnoteže tijekom recentnih poplava u Hrvatskoj 61

Hrv. meteor. Ëasopis Vol. 51 p. 1-72 ZAGREB 2016

HMC_51_Naslovnica.qxp_Naslovnica50 10/10/16 17:35


Hrvatski meteoroloπki Ëasopis � Croatian Meteorological Journal, 51, 2016., 27∑45

VIDIMO LI KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ?ISTRAŽIVANJE STAVOVA O NEKIM OD ASPEKATA

KLIMATSKIH PROMJENA U HRVATSKOM DRUŠTVU

Do we see climate change in Croatia?Research of attitudes on some of the aspects

of climate change in Croatian society

BRANKO ANČIĆ1), JELENA PUĐAK2), MLADEN DOMAZET3)

1)Institut za društvena istraživanja u Zagrebu - Centar za istraživanje društvenih nejednakosti i održivosti

2)Institut društvenih znanosti Ivo Pilar3)Institut za političku ekologiju

Primljeno 10. lipnja 2016., u konačnom obliku 28. kolovoza 2016.Received 10 June 2016, in final form 10 August 2016

SAŽETAK: U radu se iznose opravdanja za društveno-humanistička istraživanja klimatskihpromjena u Hrvatskoj te pregledavaju dosadašnje spoznaje i izlaže analiza recentno dostupnihpodataka. Ovime autori nastoje ne samo otvoriti dijalog na temu klimatskih promjena međuprirodnim i društvenim znanostima u Hrvatskoj, nego takav dijalog zagovarati i pregledommeđunarodne literature i primjerom analize podataka prikupljenih u Hrvatskoj. Nakon pre-gleda koncepta antropocena i njegove povezanosti s globalnim klimatskim promjenama,opravdava se važnost istraživanja stavova građana vezanih za opasnost od klimatskih promje-na i relevantnih društvenih strategija. Zatim se sumiraju nalazi najznačajnijih prethodnih istra-živanja stavova građana u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Rezultati istraživanja posebno pred-stavljenog u ovom radu na tragu su odgovora vide li, i u kojoj mjeri hrvatski građani percipira-ju klimatske promjene. Kroz kvantitativni metodološki pristup analizira se kako građani ocje-njuju ozbiljnost klimatskog problema, njegovu opasnost po stabilnost okoliša, natjecanje s go-spodarskim razvojem te učinkovitost politike Europske unije i Hrvatske u borbi protiv klimat-skih promjena. Zatim se ispituje koji su socio-kulturni faktori povezani sa spremnošću građanana materijalno odricanje i usvajanje pro-okolišnih obrazaca ponašanja. U konačnici se izvodepreporuke za daljnja istraživanja, interdisciplinarno razumijevanje kompleksne problematike ijavno-obrazovnu ulogu znanstvene zajednice. Zbog uočene važnosti utjecaja ekonomske nesi-gurnosti na spremnost za demokratsko djelovanje u borbi protiv klimatskih promjena, inter-disciplinarno razumijevanje klimatske problematike dobiva još više na važnosti.

Ključne riječi: klimatske promjene, antropocen, Hrvatska, stavovi, javna percepcija, društveneznanosti

ABSTRACT: The paper presents the justification for social science and humanities researchconcerning climate change in Croatia, as well as a review of previous findings and analysis ofrecently collected data. Through this paper the authors seek not only to open a dialogue on thetopic of climate change between the natural and social sciences in Croatia, but to justify the ur-gency of such a dialogues based on the review of international literature and analysis of surveydata collected in Croatia. After reviewing the concept of the Anthropocene and its connectionwith global climate change, further justification is given of the importance of research into atti-tudes of citizens concerning climate change and mitigating social strategies. An overview ofthe most relevant findings of previous research into these attitudes of citizens in Croatia andthe European Union is then presented. The latest findings analyses in this paper focus on

1 Kontakt autor - [email protected]

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 7

UVOD

Nakon 12 000 godina trajanja holocena, u ko-lovozu ove (2016.) godine na međunarodnomgeološkom kongresu2 koji će se održati u Juž-noafričkoj Republici, predložit će se formalnousvajanje pojma antropocen, pojma koji bitrebao označiti geološko razdoblje u kojemuljudi imaju presudan utjecaj na stanje, dinami-ku i budućnost planetarnog sustava Zemlje.Koncept antropocena nam ukazuje kako sumnogi značajni geološki uvjeti i procesi stubo-kom promijenjeni zbog utjecaja ljudi na Zem-lju. Antropocen je široko korišteni konceptkojeg su osmislili Paul Crutzen i Eugen Stoer-mer (Crutzen & Stoermer 2000), a koji ozna-čava antropogene promjene poput erozije i se-dimentnih nanosa povezanih s različitim an-tropogenim procesima kao što su kolonizacija,poljoprivreda, globalno zagrijavanje i urbani-zacija; kemijske promjene u kompoziciji at-mosfere, oceana i tla, pri čemu dolazi do zna-čajnih perturbacija u ciklusima elemenata po-put ugljika, dušika, fosfora različitih metala;okolišne promjene koje uključuju globalno za-grijavanje i acidifikaciju oceana, ali i gubitkerazličitih biljnih i životinjskih vrsta Johan Ro-ckström et al., 2009).

Evidentne antropogene promjene upravo za-zivaju da istražujemo na koji im način ljudskodjelovanje i postojanje na planeti doprinosi,ali i na koji način te promjene utječu na ljud-sko postojanje i društvene sustave na planeti. Idok su otvaranje i javna promocija novogzvučnog pojma ne samo podigli interes javno-sti za dugotrajno međudjelovanje dominantnekulture i prirodnog okoliša, nego i omogućili

dijalog između humanističkih, društvenih i pri-rodnih znanstvenih disciplina o ulozi Čovjekau kreiranju različitih inačica Prirode na plane-ti; javlja se i kritika da razumijevanje proble-ma suvremene okolišne krize iz perspektivetehnoloških nuspojava homogenog čovječan-stva prikriva njezine djelatne uzroke (Moore2014; Moore 2016). Takva kritika poziva da urazgovor, pa i terminološka određenja, uklju-čimo sveobuhvatno razumijevanje društvenihprocesa koja antropogena međudjelovanja sne-ljudskom živom i neživom prirodom stva-raju ili iz njih nastaju. Uz geološke uvjete naplaneti u danom vremenu, takav razgovoruključivao bi i nejednakosti u pristupu resursi-ma i tehnološkom potencijalu, kulturalne aspi-racije uklopljene u određeni društveni meta-bolizam te stavove i posljedična ponašanjarazličitih društvenih skupina na planeti. Upra-vo doprinosom sustavnog ocrtavanja jednogdijela tih stavova i ponašanja bavit ćemo se uovoj analizi.

Klimatske promjene posljednjih su desetljećapostale jedna od najozbiljnijih posljedica glo-balne okolišne krize i jedna od najvećih prijet-nji životu kakvog poznajemo. Iako klimatskepromjene potječu iz prirode, kao prijetnja svo-je uzroke imaju u modernoj društvenoj orga-nizaciji: ekonomskom, političkom i kulturnomsustavu koji se iz najrazvijenijih zemalja širiostatkom svijeta (Stiglitz 2002; Barry 2012).Od 80-ih godina prošlog stoljeća prikuplja sesve više dokaza da ljudsko društvo utječe naglobalni okoliš: da globalna temperatura rastete da se kao posljedica toga klima na planetumijenja. Globalno zagrijavanje ima dugoročne

28 Hrvatski meteoroloπki Ëasopis � Croatian Meteorological Journal, 51, 2016

whether and to what extent Croatian citizens perceive (‘see’) climate change as a phenomenonwith important social implications. Through quantitative methodological approach, the au-thors analyse the extent to which Croatian citizens assess the seriousness of the climate prob-lem, its threat to the stability of the natural environment, its antagonism with economic devel-opment and the effectiveness of EU and Croatian policies in combating climate change. Fur-ther on, we explore what socio-cultural factors are connected with the willingness of citizensfor material sacrifice and adoption of pro-environmental behaviour patterns. Finally recom-mendations are made for further research, interdisciplinary understanding of complex issuesand the educational role of the scientific community. Due to significance of impact of econom-ic insecurity on the potential for democratic support for climate change mitigation recorded inthis analysis, interdisciplinary understanding of climate issues is even more important.

Key words: climate change, the Anthropocene, Croatia, attitudes, public perception, social sci-ences

2 http://www.35igc.org/

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 28

kumulativne uzroke u čitavoj povijesti moder-nog društva i njegovog odnosa prema prirodi,koji je ignoriran sve dok posljedice nisu posta-le očite. Najveći utjecaj na promjenu klime izljudskih izvora ima spaljivanje fosilnih gorivakroz bazične industrijske procese, praćenostoljetnom automobilskom kulturom, suvre-menom poljoprivrednom proizvodnjom i de-forestizacijom. Međunarodni panel za klimat-ske promjene u svom posljednjem izvješću ukojem se sa („gotovo punom“) sigurnošću po-tvrđuje da ljudske djelatnosti dominantnouzrokuju globalno zagrijavanje, također upo-zorava da se porast temperature mora ograni-čiti unutar 2 °C, granice koju će čovječanstvomoći izdržati i na koju će se moći adaptirati(IPCC 2014).

Međutim emisije nastavljaju rasti iz godine ugodinu, a učinkovit međunarodni dogovor,kojim bi se države svijeta obvezale smanjitisvoje emisije, nije postignut. Postaje sve jasni-je da će, nastavi li se po starom (eng. bussine-ss-as-usual), temperatura porasti i do 4 °C većdo 2060., a zbog smanjene sposobnosti šuma ioceana da upiju višak CO2. Ovakva katastrofi-čna predviđanja bilo je nemoguće čuti prijedeset godina. Danas, kako znanost o klimi na-preduje, ona su postala uobičajena, dio main-streama. Koncepti točke bez povratka i ka-skadnih pozitivnih povratnih petlji postali surašireni u znanstvenom diskursu. Potreba zarazumijevanjem globalnog zagrijavanja i kli-matskih promjena generira vrlo visok stupanjkompleksnosti problema za one koji fenome-ne žele razumjeti. Ta kompleksnost uključuje idruštvo i društvene odnose, stoga ni društveneznanosti ne mogu ostati ravnodušne na pro-mjene koje se realno manifestiraju u društvu,kao ni na promjene u javnom, znanstvenom,političkom diskursu.

Pri tome je važno naglasiti ulogu društvenihstavova u podršci za demokratski zaokret kodrživosti i podržavanje učinkovitih mjera iz-bjegavanja katastrofalnih predviđanja poslje-dica klimatskih promjena u ovom i sljedećemstoljeću. Dok su tehnički aspekti takve meta-boličke transformacije možda i relativno do-stižni unutar kratkog vremenskog perioda(Parry et al. 2008; Parry et al. 2009), bez pri-kladne društvene podrške (bilježene i javnoiskazanim stavovima) ona bi zahtijevala razi-nu forsirane reorganizacije i redistribucije ko-

ja bi sama po sebi bila odricanje od historijskipostignutih društvenih i političkih institucija(Bowerman et al. 2011). Suvremena ljudskadruštva u takvom slučaju mogla bi se s pravompitati je li izbjegavanje katastrofe vrijedno ta-kve transformacije. S druge strane, demokrat-ska podrška za klimatsko-mitigacijske i meta-boličko-transformativne strategije treba iodređeno razumijevanje važnosti i komple-ksnosti globalnog problema klimatskih pro-mjena i spremnost na razumijevanje priklad-nog djelovanja (Urry 2011; Hedlund-de Witt2012).

Upravo su promjene koje su se zbivale u zna-nosti postavile klimatske promjene kao politi-čki problem. Znanost o klimi tako je postalapokretač tema koje se stalno nalaze na politi-čkom dnevnom redu, te su izvor političkihpregovora i sukoba. Istraživanja geofizičkihprocesa antropogenog globalnog zagrijavanjajoš uvijek napreduju, pa se može pretpostavitikako će u budućnosti još više pridonijeti razu-mijevaju tog fenomena. No goruća pitanja tičuse političkih, ekonomskih i društvenih struktu-ra, odnosa između ljudskih djelovanja i uvjere-nja, i prirodnih procesa i društvenih posljedi-ca. Klimatske promjene stoga nisu isključivookolišni problem, već su povezane sa sve širimspektrom društvenih i političkih pitanja, a pri-je svega s pitanjem održivosti postojećeg tipaponašanja suvremenog čovjeka prema plane-tu, odnosno pitanjima njegova opstanka.

Posljednja tri desetljeća geofizičke znanostisve više postižu suglasje oko dosega mogućih irapidnih promjena globalne klime te utjecajaglobalne ljudske aktivnosti na takve promje-ne. Nekoliko proteklih stoljeća pak, a posebi-ce u prošlom, uspostavljeni su razni „sustavivisokih emisija” u industrijskim društvima.Društvene promjene koje su se dogodile izaz-vale su pojavu stilova života koji podupiru su-stave visokih emisija, rast populacije te u ko-načnici i visoke emisije stakleničkih plinova.Posebno se ističe važnost međusobno uvjetu-jućih interesa koji osnažuju velike sustave ba-zirane na upotrebi fosilnih goriva, poputproizvodnje i potrošnje energije, transporta,suburbanih naselja, konzumerizma i dr. Kakobismo riješili probleme društva visokih emisi-ja, potrebna je korjenita analiza i artikulacijasocioloških karakteristika ekonomije, društve-ne organizacije te kolektivnih stavova/ponaša-

29B. Ančić, J. Puđak, M. Domazet: Vidimo li klimatske promjene u Hrvatskoj?Istraživanje stavova o nekim od aspekata klimatskih promjena u hrvatskom društvu

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 29

nja. Prelazak na društvo niskih emisija nijejednostavan jer uključuje preokret većine su-stava 'zacementiranih' u dvadesetom stoljeću.Taj preokret također nailazi na otpor susta-vnih interesa (kojima odgovora status quo),dugoročnih međuovisnih sustava, promjenuviše sustava simultano te teškoću organizacijei ujedinjavanja globalne politike. Promjena odstrane vladajućih elita pretpostavlja uloguznanosti, politike, medija i javnosti u stvaranjuokvira koji će povezati kompleksne društveneposljedice s promjenama klime3.

Socijalna teorija zasigurno ima ulogu u razu-mijevanju i rješavanju problema klimatskihpromjena, pa stoga Ulrich Beck predlaže so-ciologiju klimatskih promjena (Beck, 2010.).Svaka (prirodoznanstvena) analiza i objašnje-nje fenomena suvremenih klimatskih promje-na implicira određeno razumijevanje načinana koji društvo, koje tim promjenama dopri-nosi ili ih trpi, funkcionira ili načina na koji bitrebalo funkcionirati. Ljudsko ponašanje imasredišnju ulogu u formiranju klimatske buduć-nosti. Sociološki aspekti stoga nisu nešto iz-vanjsko klimatskim promjenama, oni se nala-ze kako u uzrocima, tako i u posljedicama kli-matskih promjena. Razumijevanje sociologij-skih aspekata klimatskih promjena nužno jekako bismo razumjeli epohu u koju ulazimo tešto sve stavljamo na kocku. Za modernu zna-nost, određenje promjena u globalnoj klimiuzrokovanih ljudskim aktivnostima zahtijeva-lo je izniman diskurzivni i tehnološki skup in-tervencija. Unatoč kompleksnosti znanosti oklimi, tema globalnog zagrijavanja postala jejedna od ključnih tema u javnom životu, naglobalnim političkim događanjima i predmetintenzivnih diplomatskih pregovaranja kakobi život kakav poznajemo bio „održan”.

Zbog raspršenosti uzroka i posljedica klimat-skih promjena u vremenu i prostoru kauzalnoobjašnjavanje problema postoji samo u znan-stvenom tumačenju klimatskih promjena. Ta-kođer, modeliranje budućih promjena u klimi,praćenje i bilježenje podataka globalnih kli-matskih trendova, isključivo ovise o znanstve-nom razumijevanju. Takvo oslanjanje na

znanstveno posredovanje dovodi do „pozna-nstvenjenja” tog konkretnog problema okoli-ša, jer je identificiran i konstruiran primarnokroz znanstvenu metodu. Istodobno se zbivarecipročan proces u kojem znanost o klimi bi-va ispolitizirana, a znanstveni diskurs uvučenu političke konstrukcije i mjere. Kada znanostbiva uvučena u političku arenu, dolazi do svo-jevrsne „demokratizacije” znanstvenih teza,prilikom koje se one dovode u pitanje od stra-ne laika, posebice s obzirom na opseg potre-bne akcije (Bulkeley 2001). Potonje možeimati znatan utjecaj na formiranje javnog mni-jenja, što uzvratno utječe na formiranje više ilimanje ambicioznih javnih politika.

Klimatske promjene ne predstavljaju samopresedan ljudskog utjecaja na globalni okolišnego i presedan političkog konsenzusa potreb-nog da bi se zaustavio porast globalne tempe-rature (odnosno ispuštanje stakleničkih plino-va), a posljedice klimatskih promjena ublažile.Međunarodni politički odgovor na klimatskepromjene ogleda se u Protokolu iz Kyota i po-kušajima uspostave novog sporazuma koji ćega naslijediti. Budući da ni Protokol iz Kyotani međunarodni pregovori koji su uslijedili ni-su polučili željene rezultate, sve više sociologarazmatra mogućnosti više ili manje alternativ-nih političko-pravnih instrumenata koji bi po-služili kao model stvaranja nove, učinkoviteglobalne politike klimatskih promjena. Poku-šaji inovacije okvira novog sporazuma uklju-čuju kritike i analize tržišnih mehanizama, re-gulatornog pristupa, decentralizacije i demo-kratizacije odlučivanja, načine povezivanja he-terogenih politika ili pak novu univerzalnu po-litiku koju će provoditi „elita” međunarodnezajednice. Postizanje sporazuma koji će bitinov politički okvir međunarodnoj zajedniciuvelike otežava iznimna kompleksnost politi-ke klimatskih promjena, koja se u ovom sluča-ju ne odnosi samo na pojedine industrijskeprocese (kao primjerice u slučaju Montreal-skog protokola4), nego na sve aspekte ljud-skog djelovanja. Pritom, boreći se za vlastiteinterese, uspješnost postizanja međunarodnogsporazuma u konačnici ovisi o političkoj voljizemalja članica da sudjeluju u takvom spora-


3 (Iz predavanja The Importance of Putting Society into Climate Change na konferenciji „How to put ‘society’ into Climate change”, British Sociological Associa-tion, 8. veljače 2010. http://sociology.leeds.ac.uk/sites/climateandsociety/)

4 Montrealski protokol je sporazum o obustavi proizvodnje i korištenja kemijskih tvari koje utječu na stanjivanje ozonskog omotača. Sporazum je potpisan 1988.godine, a stupio je na snagu odmah s ciljem potpune obustave proizvodnje određenih plinova (halona, freona i drugih kloroflourougljika) do 1996. godine. Neraz-vijenim zemljama dana je mogućnost odgode provedbe odrednica protokola, a dogovoren je i iznos pomoći. Rezultati protokola mogli su se vidjeti odmah nakonstupanja na snagu: zabilježen je pad proizvodnje tih plinova i procjenjuje se kako će se ozon obnoviti do 2050. godine.

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 30

zumu i da se prije svega dogovore o potrebisklapanja novog sporazuma, što se do sadarazmatralo tek kao mogućnost s vremenskomodgodom. Dakle dok znanstvenici rade na to-me da rasvijetle antropogene klimatske pro-mjene, neki svjetski vođe koriste taj uzak pro-stor nesigurnosti kako bi opstruirali nastojanjada se klimatske promjene ublaže. Tako utjecajaktera koji posjeduju moć, na formiranje zna-nja i javnog mnijenja premještaju znanost oklimi u političku arenu (Lahsen 2007). Sastan-ci „na vrhu“ o klimi, osobito oni održani odvremena summita u Kopenhagenu 2009. godi-ne, podupiru tezu da je znanost o klimi krajnjeispolitizirana i da je predmet politike i srazainteresa na međunarodnoj šahovskoj ploči.(Puđak, 2014.).

Kada promatramo nacionalnu učinkovitostklimatske politike, ne bismo se trebali fokusi-rati samo na učinak vlade i gospodarstva. Ulo-ga društvenih pokreta, šire javnosti i medijatakođer je važna; zajedno ovi akteri tvore “ja-vnu sferu” koja je izvor ideja i pritiska na vla-de po pitanju klimatske politike. Jedan od raz-loga zašto primjerice Njemačka ima učinkovi-tu politiku zaštite okoliša (ne samo klime) jesti činjenica da javnost u Njemačkoj još od '70-ih godina5 preferira 'zelenu' energiju. Javnasfera u tom slučaju tako generira radikalnekritike okolišne politike, ali i ideje ekološkemodernizacije te je faktor koji mora biti ura-čunat u izborne kalkulacije stranaka koje pre-tendiraju na vlast6 (Dryzek et al. 2013).

Upravo zato je potrebno ukazati na važnostistraživanja stavova. Stavove možemo defini-rati kao "relativno čvrstu organizaciju vjero-vanja, osjećaja i tendencija u ponašanju s obzi-rom na društveno značajne grupe, događaje ilisimbole" (Hogg & Vaughan 2005, p.150). Je-dna od temeljnih pretpostavki odnosa stavovai ponašanja je konzistentnost, odnosno očeki-vanje da se ponašanje pojedinca podudara snjegovim/njezinim stavovima. Ova pretpo-stavka se temelji na očekivanju da se ljudi uvi-jek ponašaju racionalno te da odluke o djelo-vanju temelje na vlastitim uvjerenjima. Među-tim stavovi nisu uvijek prediktori ponašanja.

Kognitivne i afektivne komponente stavovanisu uvijek nužno izražene u ponašanju. Važ-nost, odnosno personalna relevantnost stavo-va, povezana je sa osobnim interesima i dru-štvenom identifikacijom. Ukoliko je stav po-vezan sa snažnim osobnim interesom, onda ćeon za osobu biti iznimno važan te će za poslje-dicu imati snažan utjecaj na ponašanje te oso-be7 (Eagly & Chaiken 1993). Imajući na umunavedeno, istraživanja stavova građana mogubiti koristan alat za stvaranje učinkovite kli-matske politike, otkrivajući donosiocima odlu-ka razinu informiranosti šire javnosti, prefe-rencijalna ponašanja te u konačnici spremnostna provođenje konkretnih mjera predviđenihjavnim politikama.

PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Dobra klima za promjene - Istraživanja javnogmnijenja vezana uz temu klimatskih promjenau Hrvatskoj su malobrojna. Prvo istraživanjepod naslovom Dobra klima za promjene pro-vedeno na nacionalno reprezentativnom uzor-ku provela je organizacija UNDP Hrvatska2008. godine (Landau et al. 2008). Istraživa-njem su obuhvaćena pitanja informiranosti ja-vnosti o globalnom zagrijavanju i klimatskimpromjenama, zabrinutost, procjenu uloga rele-vantnih aktera u društvu te spremnost na dje-lovanje s ciljem smanjenja emisija stakleničkihplinova. U navedenom istraživanju stanovni-štvo Hrvatske pokazuju vrlo pozitivan stavprema zaštiti okoliša, s malim brojem ispitani-ka (<2%) koji zaštitu okoliša smatraju “nevaž-nom”. U usporedbi sa zemljama članicamaEU27 po pitanju zabrinutosti za okoliš Hrvat-ska bi zauzela deseto mjesto (European Com-mission 2008). Po pitanju spola, dobi ili regijeiz koje ispitanici dolaze nema bitne razlike uodgovorima što ne iznenađuje uzmemo li uobzir visok stupanj zabrinutosti za okoliš. Stu-panj obrazovanja, s druge strane, pokazuje sekao dobar pokazatelj zabrinutosti za okoliš sviše od četiri petine ispitanika sa sveučilišnomdiplomom koji smatraju zaštitu okoliša oso-bno važnom. Kako se stupanj obrazovanjasmanjuje, pada i stupanj zabrinutosti za okoliš. U istraživanju koje je proveo UNDP, također


5 '70-e godine 20. stoljeća koincidiraju sa jačanjem ekoloških pokreta u razvijenim zemljama svijeta, pa tako i u Njemačkoj.6 Od nedavno, svjedočimo istom trendu u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje je čak i Konzervativna stranka (koja je ekonomski zapravo neo-liberalno orijentirana)

promovirala 'zelene' ideje. 7 Russell H. Fazio predlaže alternativnu teoriju: MODE (Motivation and Opportunity as Determinants). Prema ovoj teoriji, ako se radi o činu namjere, pojedinci

moraju biti motivirani da svoje stavove reflektiraju kroz ponašanja. Drugim riječima, kod automatskog djelovanja pojedinac mora biti motiviran kako ne bi dono-sio prosudbe koje nisu u korelaciji s njegovim stavovima te također imati priliku za refleksiju vlastitih stavova i ponašanja (Chaiken 1999, pp.104-110).

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 31

veliki postotak građana smatra klimatske pro-mjene “vrlo ozbiljnim problemom”. Ovakavstav odgovara istraživanju Europske komisije,budući da je 54% ispitanika u Hrvatskoj nave-lo globalno zatopljenje kao “najozbiljniji pro-blem pred kojim se trenutačno nalazi svijet ucjelini” (prosjek EU-a iznosio je 62%) (Euro-pean Commission, 2008.). Međutim, unatočvisokom stupnju zabrinutosti zbog klimatskihpromjena, manje od dvije trećine Hrvata vje-ruje da će klimatske promjene imati izravnogutjecaja na njih osobno. Taj je broj znatno ma-nji nego što bismo mogli očekivati s obziromda se 96% ispitanika složilo da klimatske pro-mjene predstavljaju problem ili vrlo ozbiljanproblem. Nema bitne razlike između dobnihskupina po pitanju učinka klimatskih promje-na na osobnoj razini, međutim postoji razlikau opsegu učinka. Starija populacija pokazujeviši stupanj zabrinutosti od mlađe8.

Općenito gledajući, građani Hrvatske izraža-vaju visok stupanj potpore politici smanjenjaemisija stakleničkih plinova i vjeruju da trebaučiniti više po tom pitanju. Gotovo polovicaispitanika smatrala je da Hrvatska u vrijemeistraživanja (2008.) čini manje od zemalja čla-nica EU-a i drugih razvijenih zemalja kako bismanjila emisije stakleničkih plinova. Velikbroj ispitanika smatrao je da bi u budućnostiHrvatska trebala činiti više ili otprilike isto ko-liko i druge zemlje članice EU-a. Građani suse također izjasnili kako industrija i proizvo-đači snose najviše odgovornosti za emisije sta-kleničkih plinova, dok odmah iza njih dolazepojedinačni potrošači, pri čemu odgovornostza smanjenje emisija primarno treba snositiVlada. Visok postotak ispitanika u UNDP-ovom istraživanju izjasnio se da se u svakod-nevnom životu već ponaša na ekološki prihva-tljiv način s ciljem smanjivanja klimatskih pro-mjena. Najraširenije aktivnosti bile su manjapotrošnja energije, manja potrošnja vode i ma-nja upotreba automobila ili vožnja na učinko-vitiji način. Ukupno gledajući, većina stano-vnika izrazila je spremnost za djelovanje u bu-dućnosti, sa svega 0,4% ispitanika koji nisuspremni promijeniti svoje ponašanje. Više od75% ispitanika izrazilo je spremnost poduzetisve radnje sugerirane istraživanjem9.

Special Eurobarometar 409 - Climate Change -U istraživanju Europske komisije na temu kli-matskih promjena, provedenom u zimu 2013.godine, klimatske promjene su među hrvat-skim građanima na trećem mjestu najvažnijihproblema (odmah iza društvenih nejednakostii ekonomskog razvoja). Sa 16% ispitanika kojiupravo klimatske promjene smatraju najvaž-nijim problemom s kojim se svijet suočava,Hrvatska se smjestila u europski prosjek. Uistom istraživanju građani Hrvatske klimatskepromjene smatraju vrlo ozbiljnim problemom,s prosječnim odgovorom 7,4 na skali od 1 do10, čime se također uklapaju u prosjek Europ-ske unije. Prema istraživanju Eurobarometra,građani Hrvatske smatraju da su nacionalnevlade najodgovornije za smanjenje emisija sta-kleničkih plinova (ovo smatra čak 39% građa-na dok je prosjek za EU 48%), (da je privatnisektor odgovoran smatra 36% građana, dok jeprosjek za EU 41%), tek 15 % njih smatra daje odgovornost na pojedincima (prosjek zaEU 25%). Također većina građana (55%) od-govara kako osobno ne poduzimaju ništa kakobi smanjili emisije stakleničkih plinova, među-tim visok udio građana Hrvatske izjavio je ka-ko reciklira otpad (46%), kupuje lokalnoproizvedenu hranu (40%) te koristi javni pri-jevoz (24%). Čak 84% građana Hrvatske pre-poznaje da učinkovita klimatska politika možedoprinijeti razvoju gospodarstva, dok čak 92%građana smatra kako Vlada treba postaviti ja-sne ciljeve povećanja proizvodnje energije izobnovljivih izvora do 2030 (European Com-mission 2014).

Jasno je iz pregleda istraživanja provedenih uHrvatskoj kako hrvatski građani imaju odre-đene stavove o klimatskim promjenama te ka-ko pokazuju određenu razinu informiranosti izabrinutosti oko klimatskih promjena, no istotako je evidentno kako ne postoje kontinuira-na istraživanja o javnim percepcijama klimat-skih promjena u hrvatskom društvu. Načini nakoje pojedinci, politike i društva u cjelini rea-giraju na klimatske promjene u mnogočemuovise o javnoj percepciji uzroka, posljedica iširih implikacija klimatskih promjena. Primje-rice, u posljednjih desetak godina primjetno jekako u nekim društvima raste skepticizam


8 Ovakvo stanje autori istraživanja objašnjavaju višim stupnjem zabrinutosti starijih Hrvata za zdravlje. Također navode kako u hrvatskim medijima do tada fizičkiučinci klimatske varijabilnosti nisu prikazani kao posljedica klimatskih promjena, pa smatraju kako u svijesti javnosti u Hrvatskoj, njihova povezanost nije uspo-stavljena.

9 Naravno treba imati na umu opću tendenciju u društvenim istraživanjima da ispitanici odgovaraju na način koji je društveno prihvatljiv te da ekološki prihvatljivistavovi ne vode nužno do ekološki prihvatljivog ponašanja.

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 32

prema klimatskim promjenama, što se možepripisati različitim faktorima, kao što su zamors temom klimatskih promjena (climate fati-gue), pogrešne medijske reprezentacije, glo-balna financijska kriza ili pak društveno zagu-šenje rizika kojeg stvaraju klimatske promjene(Capstick et al. 2015). Kada govorimo o tomešto utječe na javne percepcije klimatskih pro-mjena teško je razmrsiti individualne i struk-turalne faktore, no ono što utječe na ljudskodjelovanje u javnoj i privatnoj sferi jest pre-poznavanje realnosti klimatskih promjena,stupanj zabrinutosti s njihovim utjecajem teuvjerenja o osobnoj i šire društvenoj odgovor-nosti spram klimatskih promjena (Tobler et al.2102; Capstick et al. 2015).

Stoga je cilj ovog rada prikazati stavove građa-na Hrvatske o klimatskim promjenama i tokroz procjenu koliko Hrvatska čini u borbiprotiv klimatskih promjena, koliko čini Eu-ropska unija te hoće li Hrvatska činiti više sobzirom da je postala članica Europske unije.Nadalje, prikazat će se u kojoj mjeri građaniHrvatske procjenjuju klimatske promjene oz-biljnim problemom, prepoznaju li da je porasttemperature uzrokovan klimatskim promjena-ma opasan po okoliš te smatraju li da treba da-ti prioritet zadržavanju postojećeg klimatskogstanja pred gospodarskim razvojem. Istraživa-na stavovska dimenzija o prepoznavanju tem-peraturnog porasta uzrokovanog klimatskimpromjenama opasnim po okoliš, dublje će seanalizirati s obzirom na razinu zabrinutostioko okolišnih problema, spremnosti na mate-rijalno odricanje s ciljem zaštite okoliša te in-dividualnim pro-okolišnim ponašanjem.

METODOLOGIJA I ISTRAŽIVAČKI NACRT

S obzirom na gore spomenuti istraživački cilj,u ovom radu koristili smo kvantitativni meto-dološki pristup i to na temelju podataka priku-pljenih u dvije vremenske točke. Provedena sudva kvantitativna istraživanja na nacionalno-reprezentativnim uzorcima odrasle populacije(iznad 18 godina) metodom ankete. Terenskirad se obavio u sklopu međunarodnog istraži-vanja International Social Survey Programme(ISSP). ISSP je jedan od najstarijih kontinui-ranih međunarodnih istraživačkih programa u

kojem sudjeluje 47 zemalja svijeta u kojemu sesvake godine provodi istraživački modul naodređenu temu iz područja društvenih znano-sti, poput religije, uloge vlasti, sporta i slobod-nog vremena, socijalnih nejednakosti, radnihorijentacija, okoliša, nacionalnog identiteta,obitelji, rodnih uloga i sl. Prvo istraživanje ukojem su prikupljeni podaci bilo je u sklopuISSP modula Okoliš iz 2011. godine (lipanj).Drugo istraživanje10 provedeno je 2013. godi-ne (tijekom listopada i studenog), pri čemu suneka od pitanja iz modula Okoliš replicirana iu 2013. godini kako bi se omogućila kompara-cija kroz koju se može dobiti uvid u društvenupromjenu, pogotovo u kontekstu ulaska Hr-vatske u Europsku uniju.

Uzorkovanja

U sklopu ISSP istraživanja podaci u oba mo-dula su prikupljeni na isti način i to metodomankete na troetapnom stratificiranom slučaj-nom uzorku ispitanika starijih od 18 godina.Uzorkovanje je obuhvaćalo razinu naselja, ku-ćanstava i individualnu razinu. Prva etapa od-nosi se na selekciju naselja kao primarnih jedi-nica uzorka te se temelji na metodi probabilityproportionate to size. Na temelju popisa nase-lja iz Državnog zavoda za statistiku (u moduluOkoliš koristio se popis iz 2001. godine, dok seu istraživanju provedenom 2013. za potrebeovoj projekta koristio popis iz 2011. godine),te je svako naselje iz popisa imalo jednaku vje-rojatnost da se nađe u uzorku proporcionalnosvojoj veličini populacije. Izbor naselja teme-ljio se na slučajnom odabiru i to na način da susva naselja abecedno poredana, a njihove po-pulacije su zbrojene. Svakoj populaciji dodije-ljen je slučajno odabrani broj. Izabrana su onanaselja čiji su brojevi slučajno odabrani. Unu-tar svakog naselja korištena je random startingpoints metoda. Ukupno je bilo 120 početnihtočaka pri čemu je kod svake točke trebalopronaći 10 ispitanika. Druga etapa odnosila sena odabir kućanstava i to random walk meto-dom. Anketari su imali točno određen smjerkretanja, pri čemu su mogli anketirati ispitani-ke nakon svakog šestog kućnog broja. Ukoli-ko se nije ostvario kontakt na određenom kuć-nom broju tek nakon pete posjete anketari sumogli odustati od tog kućanstva. U trećoj eta-pi ispitanik/ica je odabran/na prema ključu za-


10 Istraživanje iz 2013. godine u kojemu se nalaze pitanja o klimatskim promjenama financirano je u sklopu projekta CLICK - Povećanje razumijevanja klimatsko-energetske politike Europske unije i njenog utjecaja na svakodnevni život (nositelj projekta Društvo za oblikovanje održivog razvoja).

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 33

dnjeg rođendana. U uzorku u sklopu modulaOkoliš broj ispitanika je bio 1201 dok je uistraživanju provedenom 2013. godine za po-trebe taj broj bio 1000. U prvom modulu pro-sječna dob ispitanika je 45,8, pri čemu je 43%muškaraca i 57% žena. U drugom moduluprosječna dob ispitanika je 47,5, od čega je47,5% muškaraca i 52,5% žena.

Mjerni instrumenti

Za potrebe analize u ovom radu korišteno jeviše pojedinačnih indikatora te su konstruiranii određeni indeksi. Mjerni instrumenti koji sukorišteni su prikazani u tablici 1 i 2.

Uz ove mjere u analizi su korištene i mjere ko-je pružaju uvid u socio-demografske i socio-strukturne elemente koji mogu biti povezanisa stavovima o klimatskim promjenama - dob,rezidencijalni status (urbano-ruralno dihoto-mija), razina obrazovanja (bez formalnog

obrazovanja, primarna razina, sekundarna ra-zina i tercijarna razina) te cjelokupni prihodikućanstva.

KLIMATSKE PROMJENE U HRVATSKOJ

Neposredno prije primjene anketnog upitnikau ovom istraživanju 1. radna grupa Međuvla-dinog panela za klimatske promjene (IPCC)objavila je posljednje izvješće u kojem gotovo1000 suradnika iz geofizičkih znanosti sa 'go-tovo potpunom' sigurnošću tvrdi da prolazimoradikalnu promjenu globalnih klimatskihuvjeta uzrokovanu utjecajem ljudskog ekolo-škog otiska na okoliš (Stocker et al. 2013). I uHrvatskoj je posljednjih godina bilo sve višeriječi o ekstremnim vremenskim pojavama,dosad nezapaženim promjenama u okolišu, a iposljednje je izviješće IPCC-a popraćeno umedijima. U kontekstu istraživanja javnogmnijenja o određenim pojavama općenito, avezano za klimatske promjene specifično, va-


Tablica 1. Mjerni instrumenti - pojedinačni indikatori

Table 1. Measurement instruments - single-item indicators

INDIKATORI S POJEDINAČNIM TVRDNJAMA O KLIMATSKIM PROMJENAMA

SKALE

Klimatske promjenekao ozbiljan problem

U posljednje vrijeme se često govori o klimatskim promjenama. Po Vama, u ovomtrenutku, koliko su klimatske promjene ozbiljan problem?

Skala od deset stupnjeva:1=To uopće nije ozbiljan problem10= To je izrazito ozbiljan problem

Borba protiv klimatskih promjena

Neke zemlje u borbi protiv klimatskih promjena čine više od drugih zemalja.Općenito, mislite li da Hrvatska u borbi protiv klimatskih promjena čini…

1=Više nego dovoljno2=Otprilike koliko treba3=Ili premalo

A koliko čini Europska unija…

Prema Vašem mišljenju, hoće li Hrvatskačiniti više u borbi protiv klimatskih promjenazato što je postala članica Europske unije…

1=Činiti će isto kao i do sada2=Činiti će više nego do sada3=Činiti će manje nego do sada

Klimatske prom-jene i gospodarskirazvoj

Zadržavanje sadašnjih klimatskih uvjetatrebalo bi u svakom trenutku imati prioritetpred gospodarskim razvojem

1=u potpunosti se slažem2=slažem se3=niti se slažem niti se ne slažem4=ne slažem se5=u potpunosti se ne slažem

Opasnost porastatemperature zaokoliš

Općenito, mislite li da je porast tempera-ture u svijetu uzrokovan klimatskim promjenama…

1=izrazito opasan po okoliš2=vrlo opasan3=donekle opasan4=ne baš opasan5=uopće nije opasan po okoliš

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 34


Tablica 2. Mjerni instrumenti - kompozitni indikatori

Table 2. Measurement instruments - composite indicators

a Skala: 1 = “u potpunosti se slažem”; 2=”slažem se”; 3=”niti se slažem niti se ne slažem”; 4=”ne slažem se”;5 = “u potpunosti se ne slažem”

b Skala: 1 = “vrlo spremni”; 2=”prilično spremni”; 3=”niti spremni niti nespremni”; 4=”prilično nespremni”;5 = “vrlo nespremni”

c Skala: 1 = “nikad”; 2 = “ponekad”; 3 = “često”, 4 = “uvijek”

INDEKSI STAVOVA OOKOLIŠU

TVRDNJE

Indeks stavova o zabrinutosti i aktivacije zbog okoliša (ISZAO)

“U kojoj mjeri se slažete ili ne slažete sa sljedećim tvrdnjama?”a

Koeficijent pouzdanosti (Cronbachov alpha) 0,739

(a)“Ima važnijih stvari u životu od zaštite okoliša”

(b)“Mnoge tvrdnje o opasnostima po okoliš su pretjerane”

Raspon varijacija indeksa od 5 do 25

(c)“Osobi poput mene teško je napraviti nešto značajno za zaštituokoliša”

(d)“ Nema svrhe da činim što mogu za okoliš ako i drugi to ne čine”

(e)“Teško mi je znati je li moj način života koristan ili štetan za okoliš”

Indeks stavova o materijalnomodricanju (ISMO)

“ U kojoj mjeri biste, s ciljem zaštite okoliša, bili spremni činitisljedeće: ”b


(a) “Plaćati mnogo više cijene s ciljem zaštite okoliša ”

(b) „Plaćati puno veće poreze s ciljem zaštite okoliša”


(c) “Prihvatiti smanjenje vašeg životnog standarda s ciljem zaštiteokoliša“

Indeks pro-okolišnog ponašanja(IPOP)

“Koliko često…”c


(a) “se trudite odvojiti za recikliranje staklo, metal, plastiku, novine ilinešto drugo”

(b) “se trudite kupiti voće i povrće uzgojeno bez pesticida i kemikalija”


(c) “odustajete od vožnje automobilom zbog zaštite okoliša”

(d) “smanjujete potrošnju energenta ili goriva koje koristite u do-maćinstvu zbog zaštite okoliša ”

(e) “odlučite štedjeti vodu ili je više puta upotrijebiti zbog zaštiteokoliša”

(f) “svjesno izbjegavate kupovati određene proizvode zbog zaštiteokoliša”

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 35


Grafikon 1. Indikator „Klimatske promjene kao ozbiljan problem“ (2013. godina) - postotne vrijednosti odgovora

Chart 1. Indicator "Climate change as a serious problem" (2013) - percentages of responses

Grafikon 2. Indikator „Klimatske promjene kao ozbiljan problem“ (2013. godina*) - aritmetičke sredine od-govora po zemljama

Chart 2. Indicator "Climate change as a serious problem" (2013) - mean values of the response by country

*2013. godina za Hrvatsku dok je za ostale zemlje 2011. godina

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 36

žno je dobiti uvid u općenitu procjenu ozbilj-nosti klimatskih promjena. Stoga kako bi sedobio uvid u percepciju ozbiljnosti klimatskihpromjena korišten je indikator iz istraživanjaEurobarometer Climate Change iz 2011. godi-ne. Na skali od 1 do 10, pri čemu 1 označavaodgovor „to uopće nije ozbiljan problem“,dok 10 označava odgovor „to je izrazito ozbi-ljan problem“, ispitanici su trebali procijenitikoliko su klimatske probleme ozbiljan pro-blem. Postotne vrijednosti prikazane su u gra-fikonu 1, dok je usporedba Hrvatske s ostalimčlanicama Europske unije prikazana u grafi-konu 2 u kojemu su prikazane vrijednosti arit-metičkih sredina za svaku od članica.

Ako se uzme u obzir da na skali od 1 do 10 vri-jednosti 5 i 6 predstavljaju srednje vrijednostikoje označavaju neutralnost između opcija ukojima se prepoznaje ili ne prepoznaje ozbilj-nost klimatskih promjena kao problema, ondaje evidentno kako većina ispitanika u Hrvat-skoj prepoznaje klimatske promjene kao ozbi-ljan problem. Gledano kumulativno, oko 70%ispitanika u određenoj mjeri prepoznaje kli-matske promjene kao ozbiljan problem, nodistribucija odgovora pokazuje kako samo18% ispitanika ih prepoznaje kao izrazito oz-biljan problem. Kako bi se dobila bolja slika otome kako hrvatski građani prepoznaju ozbilj-

nost problema klimatskih promjena napravlje-na je i komparacija između zemalja EU na te-melju provedenog istraživanja 2011. godine.Vrijednosti upućuju na određene razlike, iakose na temelju srednje vrijednosti čini da te raz-like nisu velike. Srednja vrijednost na razinisvih zemalja Europske unije je 7,4 pri čemu jenajniža vrijednost u Estoniji (6,1) dok je najvi-ša vrijednost u Cipru (8,9).

Raspon vrijednosti pokazuje kako u svimzemljama EU građani prepoznaju klimatskepromjene kao ozbiljan problem u određenojmjeri. Građani Hrvatske se u tom poretku na-laze među zemljama koje u nešto manjoj mjeriprocjenjuju klimatske promjene kao ozbiljanproblem, odnosno nalaze se ispod prosjekaEU. Prijašnje analize odnosa između domina-ntne paradigme društvenog razvoja i očekiva-nja od znanosti i tehnologije da pomaknu pri-rodna ograničenja, uključujući klimatske pro-mjene, pokazuju da postoje razlike u pristupi-ma središnje regije europskog kontinenta teatlantskog prstena i Skandinavije. Dok potonjiočekuju da tržišna ekonomija odredi znan-stvene prioritete i pruži znanstveno-tehnolo-ške kapacitete, u središnjoj, južnoj i istočnojEuropi tu ulogu ima politička zajednica uobli-čena u državu. A upravo u tim europskim regi-jama je i zabrinutost oko razvojne putanje eu-


Grafikon 3. Indikatori „Borba protiv klimatskih promjena“ (2013. godina) - postotne vrijednosti odgovora

Chart 3. Indicators "Combating climate change" (2013) - percentages of responses

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 37

ropskih zemalja i ublažavanja klimatskih pro-mjena veća nego u navedenim tržišno orijenti-ranim zemljama (Domazet et al. 2014; BrajdićVuković 2014).

U kontekstu važnosti problema klimatskihpromjena značajna je uloga država u borbiprotiv klimatskih promjena. Stoga su ispitanicibili upitani da procijene koliko Hrvatska i Eu-ropska unija čine u borbi protiv klimatskihpromjena (prikazano u Grafikonu 3). Ispitani-ci su mogli odgovoriti „više nego dovoljno“,„otprilike koliko treba“, „ili premalo“ te „nemogu odabrati“.

Što se tiče procjene o borbi Hrvatske protiv kli-matskih promjena građani u najvećoj mjerismatraju kako Hrvatska čini premalo (skoro60% građana). Tek oko 26% misli kako činikoliko treba dok izrazito nizak postotak ljudismatra da čini više nego dovoljno. Ukoliko seto usporedi s procjenom zalaganja EU u borbiprotiv klimatskih promjena, prema kojoj većinaispitanika smatra da EU čini otprilike kolikotreba, jasno je kako građani smatraju da Hrvat-ska nema aktivnu ulogu u globalnoj borbi pro-tiv klimatskih promjena. Tim više je ta kritikaočita ukoliko se pogleda u Grafikonu 4 kakograđani Hrvatske procjenjuju činjenicu što je

Hrvatska postala punopravna članica EU ukontekstu borbe protiv klimatskih promjena.

Skoro 50% građana smatra kako će Hrvatskačiniti isto kao i do sada u borbi protiv klimat-skih promjena usprkos tome što je postala dioUnije za koju građani u većoj mjeri procjenju-ju da čini otprilike koliko treba u toj istoj bor-bi. Ako se uzme u obzir da većina smatra kakoHrvatska čini premalo, jasno je kako se niti neočekuju veće promjene u budućnosti bez obzi-ra na punopravno članstvo u EU. I prethodnaistraživanja u Hrvatskoj pokazuju da ključnidionici smatraju politiku smanjenja emisijastakleničkih plinova manjkavom i neučinkovi-tom (Puđak 2014). I na razini službene drža-vne politike loša klimatska politika može biti iindikator neprepoznavanja, ali i nerazumije-vanja važnosti klimatskih promjena, koje se iztog razloga nalaze nisko na listi prioriteta pro-blema koje treba riješiti. U tom pogledu po-trebno je zagovaranje klimatske i energetskepolitike u skladu s EU ciljevima, ne samo me-đu građanima odvojenim jazom razlika u pro-speritetu od političkih i ekonomskih elita, ne-go i među samim tim elitama.

U kreiranju različitih politika koje se odnose nasmanjenje klimatskih promjena važnu ulogu uz


Grafikon 4. Indikator „Borba protiv klimatskih promjena“ (2013. godina) - postotne vrijednosti odgovora

Chart 4. Indicator "Combating climate change" (2013) - percentages of responses

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 38


Tablica 3. Indikator „Opasnost porasta temperature za okoliš“ (2011. godina) - postotne vrijednosti, aritme-tičke sredine i standardne devijacije odgovora

Table 3. Indicator “Danger of the temperature rise for the environment"(2011) - percentages of responses,mean values and standard deviations of responses

Općenito, mislite li daje porast temperature u svijetu uzrokovanklimatskim promjenama

(1) uopće nijeopasan po

okoliš

(2) ne bašopasan

(3) donek-le opasan

(4) vrlo

opasan

(5) izrazito

opasan pookoliš

M sd N

Čile 0,1% 1,7% 9,6% 37,7% 51,0% 4,38 0,734 1401

Turska 0,8% 4,0% 13,2% 35,8% 46,1% 4,22 0,882 1580

Meksiko 2,0% 4,6% 12,7% 36,7% 43,9% 4,16 0,953 1569

Japan 0,9% 2,7% 17,4% 39,4% 39,6% 4,14 0,859 1256

Tajvan 0,5% 1,8% 16,2% 47,1% 34,3% 4,13 0,779 2186

Argentina 0,3% 1,4% 18,2% 52,6% 27,6% 4,06 0,73 1096

Filipini 1,3% 5,5% 22,1% 31,3% 39,8% 4,03 0,977 1192

Hrvatska 0,4% 5,5% 22,4% 36,0% 35,7% 4,01 0,915 1191

Španjolska 1,1% 3,2% 19,3% 47,0% 29,5% 4,01 0,844 2413

Bugarska 0,6% 5,2% 23,3% 40,8% 30,0% 3,94 0,892 953

Njemačka 1,3% 5,7% 22,4% 40,5% 30,0% 3,92 0,93 1323

Južna Koreja 0,9% 3,6% 27,0% 41,5% 27,0% 3,9 0,87 1539

Rusija 1,7% 7,4% 25,6% 33,6% 31,8% 3,86 1,001 1505

Južnoafrička Republika

2,6% 10,7% 21,0% 29,7% 36,0% 3,86 1,1 3375

Slovačka 1,0% 5,6% 27,8% 39,8% 25,8% 3,84 0,906 1090

Austrija 1,7% 8,2% 24,5% 39,8% 25,9% 3,8 0,97 969

Izrael 1,1% 7,2% 29,7% 36,4% 25,7% 3,78 0,944 1118

Slovenija 1,3% 5,1% 27,8% 46,2% 19,7% 3,78 0,862 1027

Kanada 2,0% 11,1% 26,5% 31,1% 29,3% 3,74 1,06 943

Litva 1,5% 8,4% 30,1% 40,7% 19,3% 3,68 0,931 970

Švicarska 0,8% 5,9% 33,8% 44,4% 15,2% 3,67 0,829 1191

Francuska 1,5% 10,8% 37,8% 29,6% 20,3% 3,56 0,98 2127

Finska 2,4% 16,2% 30,1% 30,8% 20,5% 3,51 1,064 1145

Švedska 2,5% 13,4% 33,6% 31,8% 18,8% 3,51 1,021 1086

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 39

državu imaju i ostali društveno-politički akteri,no kreiranje tih politika mora imati utemeljenjeu različitim empirijskim nalazima, bilo da se ra-di o nalazima koji proizlaze iz prirodnih znano-sti bilo iz društveno-humanističkih.

U Tablici 3 prikazane su postotne vrijednostiodgovora na pitanje u kojoj mjeri ispitanici pre-poznaju porast temperature uzrokovan klimat-skim promjenama opasnim po okoliš. Zbogkomparacije prikazane su i vrijednosti za svezemlje koje su sudjelovale u ISSP modulu Oko-liš. Komparacija s ostalim zemljama daje namuvid u kojoj mjeri građani Hrvatske prepoznajuokolišne opasnosti porasta temperature, pa jeshodno tome vidljivo kako se Hrvatska nalazi ujednoj trećini društava u kojim najveći dio po-pulacije prepoznaje da je porast temperatureuzrokovan klimatskim promjenama izrazito ivrlo opasan po okoliš. Komparativno proma-trajući u većini od 34 zemlje prikazane popula-cije smatraju da je ova pojava vrlo i izrazitoopasna za okoliš, dok u nekoliko zemalja, po-put SAD-a, Velike Britanije, Norveške, Belgi-je, Latvije i Novog Zelanda u prosjeku smatra-ju da se radi o donekle opasnoj pojavi po oko-liš. Razlike među zemljama mogu ovisiti o većspomenutim faktorima u uvodu ovoga rada, oduopće češće izloženosti porasti temperature ividljivih okolišnih promjena, do medijske za-stupljenosti i reprezentacije tema vezanih zaklimatske promjene. Nedostatak u ovakvo po-

stavljenom pitanju jest taj da ne znamo u kojojmjeri ispitanici mogu prepoznati/znati kojekonkretne okolišne posljedice ima porast tem-perature uzrokovan klimatskim promjenama.Vidljivo je iz drugih istraživanja kako ispitanicikada im se ponudi popis okolišnih, ali i društve-nih posljedica klimatskih promjena, u većoj ihmjeri prepoznaju nego kada sami moraju nave-sti te posljedice (Whitmarsh 2009; Dunlap 1998;Bostrom et al. 1994; Norton & Leaman 2004;Kempton 1997). Upravo stoga je važno da se i uHrvatskoj provode istraživanja u kojima bi sedetaljnije ispitalo prepoznavanje uzroka i po-sljedica klimatskih promjena.

Ispitanici su bili upitani slažu li se s tvrdnjomda bi zaštita postojećeg klimatskog stanja tre-bala imati prioritet pred gospodarskim razvo-jem. Iako se veliki dio ispitanika složio s ovomtvrdnjom (40,3%), značajan je udio onih kojihipak ne misle da bi zaštita postojećeg klimat-skog stanja trebala imati prioritet pred gospo-darskim razvojem. Zanimljivo je kako se sko-ro 40% ispitanika niti slaže niti ne slaže s tomtvrdnjom. Moguće je da upravo taj udio građa-na može „prevagnuti“ u općem društvenomstavu ovisno o socio-ekonomskoj situaciji. Pri-jašnje analize pokazale su kako se smanjujeudio „neodlučnih“ u korist onih koji dajuprednost ekonomskom rastu pred očuvanjemokoliša (Ančić & Domazet 2013). U tom kon-tekstu se socio-ekonomska kriza može poka-


Općenito, mislite li daje porast temperature u svijetu uzrokovanklimatskim promjenama

(1) uopće nijeopasan po

okoliš

(2) ne bašopasan

(3) donek-le opasan

(4) vrlo

opasan

(5) izrazito

opasan pookoliš

M sd N

Danska 1,6% 15,6% 34,6% 28,0% 20,3% 3,5 1,03 1160

Češka 2,4% 13,6% 32,0% 35,8% 16,1% 3,49 0,996 1347

Velika Britanija 2,3% 11,3% 39,2% 29,5% 17,7% 3,49 0,984 859

Novi Zeland 4,3% 15,2% 33,8% 24,6% 22,1% 3,45 1,12 1090

SAD 7,1% 13,9% 30,6% 27,3% 21,1% 3,42 1,169 1332

Belgija 2,4% 13,4% 43,0% 26,5% 14,7% 3,38 0,971 1042

Latvija 3,8% 16,4% 37,0% 26,7% 16,1% 3,35 1,051 932

Norveška 3,2% 19,1% 36,7% 28,4% 12,6% 3,28 1,014 1291

Prosjek 1,8% 8,2% 25,8% 36,0% 28,2% 3,81 0,995

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 40

zati kao važan faktor u općim pro-ekološkimvrijednostima.

U istraživanjima javne percepcije klimatskihpromjena potrebno je sustavno i interdiscipli-narno istraživati socio-strukturne i socio-eko-nomske faktore koji su povezani s formira-njem stavova o klimatskim promjenama, notakođer je važno istraživati u kojoj mjeri mogustavovi i razina informiranosti o klimatskim

promjenama biti povezani s onim obrascimaponašanja koji mogu doprinijeti u borbi protivklimatskih promjena. U IPCC-i izvještaju senaglašava kako ograničavanje klimatskih pro-mjena zahtijeva supstantivno i održivo sma-njenje emisije stakleničkih plinova (Stocker etal. 2013), pri čemu takav mitigacijski poduhvatpodrazumijeva širok raspon različitih scenari-ja. Upravo zbog toga rastu i društveno-huma-nistička istraživanja u kojima se nastoji otkriti


Grafikon 5. Indikator „Klimatske promjene i gospodarski razvoj“ (2011. godina) - postotne vrijednosti odgovora

Chart 5. Indicator "Climate change and economic development" (2011) - percentages of responses

Tablica 4. Linearna regresijska analiza

Table 4. Linear regression analysis

ISMO IPOP

Beta. p Beta. p

Dob -0,055 0,175 0,127 0,002

Prihodi po članu kućanstva 0,09 0,03 -0,04 0,344

Rezidencijalni status 0,019 0,633 -0,007 0,858

Obrazovanje 0,047 0,274 0,065 0,131

ISZAO 0,225 0,000 0,265 0,001

Opasnost porasta temperature za okoliš 0,098 0,021 0,287 0,001

F-omjer 11,137 24,672

F-p. 0,001 0,001

R2 0,319 0,488

Korigirani R2 0,102 0,238

N 1201 1201

HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 41

koja su okolišno značajna ponašanja i životnistilovi na razini pojedinaca i kućanstava kojidoprinose tom mitigacijskom poduhvatu(Whitmarsh & O�Neill 2010; Capstick et al.2014).

Zbog toga nas u ovom radu dodatno zanimakoji socio-strukturni faktori mogu oblikovatispremnost pojedinaca na materijalno odrica-nje u svrhu zaštite okoliša, a koji pro-okolišnoponašanje. Uz te nas faktore zanima u kojojmjeri osobna zabrinutost i aktivacija zbogokoliša, te prepoznavanje opasnosti porastatemperature uzrokovano klimatskim promje-nama za okoliš, oblikuju individualnu sprem-nost na materijalno odricanje i pro-okolišneobrasce ponašanja. Dakle, u Tablici 4 su pri-kazani rezultati linearne regresijske analize ukojoj su zavisne, odnosno kriterijske varijableindeks stavova o materijalnom odricanju(ISMO) i indeks pro-okolišnog ponašanja(IPOP). Nezavisne, odnosno prediktorske va-rijable koje predstavljaju socio-strukturne va-rijable su dob, prihodi po članu kućanstva, re-zidencijalni status (urbano-ruralno) i stupanjobrazovanja. Na razini stavova korištene sudodatne dvije prediktorske varijable - indeksstavova o zabrinutosti i aktivacije zbog okoliša(ISZAO) te procjena u kojoj mjeri je porasttemperature uzrokovan klimatskim promjena-ma opasan po okoliš.

Individualna spremnost za materijalno odrica-nje, odnosno za plaćanje viših cijena i porezate smanjivanja osobnog životnog standarda sciljem zaštite okoliša očekivano može ovisiti omaterijalnim/financijskim predispozicijamaispitanika, što se u analizi i pokazuje. Ukolikose radi o kućanstvu u kojem su viši financijskiprihodi po ukućaninu, onda će postojati i ne-što veća spremnost za materijalno odricanje.Ostali socio-strukturni prediktori ne pokazujustatistički značajnu povezanost s ovim inde-ksom, dakle bez obzira na dob ispitanika, rezi-dencijalni urbano-ruralni status ili razinuobrazovanja, spremnost na materijalno odri-canje ne pokazuje razlike. No ono što se poka-zuje statistički značajnim, i to u većoj mjeri ne-go prihodi, su zapravo stavovi. Ukoliko je oso-ba više zabrinuta i spremna se aktivirati okozaštite okoliša bit će spremnija i više se mate-rijalno odricati zbog istog cilja. Ovdje je za-nimljivo upravo to što je i stav prema klimat-skim promjenama statistički značajan, pa će

tako osobe koje prepoznaju okolišne opasno-sti porasta temperature uzrokovane klimat-skim promjenama biti spremnije i na materi-jalno odricanje, odnosno na plaćanje većih ci-jena i poreza te na smanjivanje osobnog život-nog standarda radi zaštite okoliša.Pro-okolišni obrasci ponašanja kao što su reci-kliranje, kupovanje voća i povrća bez pestici-da, odustajanje od vožnje automobilom, sma-njivanje kućanske potrošnje energenata, šte-dnja vode ili pak izbjegavanje kupovanjaodređenih proizvoda, a sve sa svrhom zaštiteokoliša, pokazuju se povezani s dobi ispitani-ka. Stariji ispitanici su u nešto većoj mjeriskloniji činiti sve navedeno kako bi svojim po-našanjem doprinijeli zaštiti okoliša. Ostali so-cio-strukturni prediktori ne pokazuju se stati-stički značajnim. No i ovdje se upravo osobnistavovi pokazuju značajnim, pri čemu se upra-vo osobna procjena okolišne opasnosti pora-sta temperature uzrokovane klimatskim pro-mjenama pokazuje kao najrobusniji prediktors najvećim beta ponderom u ovom modelu.Osobe zabrinutije zbog okolišnih opasnosti ćesame češće djelovati u cilju zaštite okoliša. Topogotovo vrijedi ako su i same svjesne okoli-šnih opasnosti zbog klimatskih promjena.Važno je istaknuti kako je u prvom modeluobjašnjeno 31,9% (R2), odnosno 10,2% (Kori-girani R2) varijance, dok je u drugom modeluobjašnjeno 48,8% (R2), odnosno 23,8% (Kori-girani R2) varijance. U kontekstu društvenihznanosti radi se o modelu koji osrednje pred-viđa, no kako u društvenim istraživanjima po-stotak objašnjene varijance rijetko prelazi50% možemo iskazati određeno zadovoljstvos ovim modelima. Naime, ljudsko ponašanje jedaleko teže predvidjeti nego fizikalne procese,pa stoga objašnjene varijance u modelima da-ju za pravo zaključiti kako su važni osobni sta-vovi o zabrinutosti zbog okoliša, te procjenaopasnosti porasta temperature uzrokovaneklimatskim promjenama. Oni su važni jer mo-gu pridonijeti osobnoj spremnosti na materi-jalno odricanje zbog zaštite okoliša i na obra-sce ponašanja usmjerene očuvanju okoliša.

Ovakva analiza pokazuje koliko je važnasvjesnost o klimatskim promjenama te da in-formiranost o štetnosti koje klimatske promje-ne nose, može doprinijeti i osobnom angažma-nu i zaštiti okoliša.


HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 42

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

I prošla istraživanja sumirana u uvodnom dije-lu teksta, i istraživanje predstavljeno ovdje, po-kazuju da građani Hrvatske vide klimatskepromjene kao globalnu pojavu, u prirodoslov-nom i društveno-znanstvenom smislu. Iakoprosječna ocjena ozbiljnosti klimatskih pro-mjena kao globalnog problema u slučaju hrvat-skih građana leži ispod europskog prosjeka, ja-sno je da gotovo 70% njih drži klimatske pro-mjene ozbiljnim problemom. S obzirom da supodaci za Hrvatsku prikupljeni 2013.g., a zaostale europske zemlje 2011.g., moguće je da bii hrvatski prosjek bio nešto viši prije nego jedugotrajna ekonomska kriza i sustavno okreta-nje leđa globalnim problemima umanjila prio-ritet zabrinutosti za sveobuhvatni, vrlo kom-pleksni i višestoljetni proces kao što su klimat-ske promjene. Na to nam ukazuje i kompara-tivni položaj srednje vrijednosti procjene hr-vatskih građana o tome koliko je porast tem-perature uzrokovan klimatskim promjenamaopasan po okoliš, iz ISSP terenskog istraživa-nja provedenog 2011.g. Prema tom rangiranjuHrvatska je u samom vrhu među preko 30 ze-malja svijeta po ocjeni da je navedeni porasttemperature opasan po stabilnost okoliša.

Ipak, i ovo i prijašnja istraživanja sumirana uanalizi pokazuju da je raskorak između pro-cjene opasnosti geofizičkog procesa po okoliš idruštvene prihvaćenosti ozbiljnosti tog pro-blema, posredovan nizom društveno-kultural-nih čimbenika, od kojih ekonomska stabilnostii sigurnost prihoda ima vrlo važnu ulogu. Su-stavno obrazloženje povezanosti uzroka kli-matskih promjena, njihovih posljedica na dru-štvo i ekonomiju te društveno određene eko-nomske aktivnosti i svakodnevnog doprinosagrađana tim aktivnostima, poželjno bi smanji-lo jaz između zabrinutosti za promjene u oko-lišu i percepcije vlastite i društvene samo-re-produkcije. U tom svjetlu su posebno važninalazi ovog istraživanja koji pokazuju da je za-brinutost zbog utjecaja porasta temperaturena okoliš jedan od najsnažnijih prediktora in-dividualnog pro-okolišnog ponašanja, dok jeza materijalna odricanja radi okolišne stabil-nosti ipak najvažnija razina prosperiteta ku-ćanstva. Reklo bi se da klimatske promjene uHrvatskoj vidimo, ali su nam zasjenjene po-grešno odvojenim ekonomskim prioritetimate se čine izvan dometa djelovanja naših gra-đana.

Bez sumnje, kod globalnog problema tako ve-likog konceptualnog i prostornog opsega kaošto su klimatske promjene, može se očekivatida je većina građana Hrvatske svjesna ulogenaše zemlje na regionalnoj i globalnoj pozor-nici. U tom svjetlu tumačimo procjenu građa-na da Europska unija uglavnom čini kolikotreba u borbi protiv klimatskih promjena, aliistovremeno većina građana ocjenjuje da Hr-vatska čini premalo. Određeni defetizam, kojise očituje u većinskoj procjeni da će i pristupa-njem Europskoj uniji Hrvatska nastaviti činitipremalo, poražavajući je i za demokratske na-pore izbjegavanja najgorih posljedica te su-stavnog globalnog ublažavanja klimatskihpromjena, i za potencijal prikladne društveneaktivacije među hrvatskim građanima na tre-nutno najozbiljnijem aspektu globalne okoli-šne krize. Uz dodatna i šire obuhvatna istraži-vanja stavova i ponašanja hrvatskih građanarelevantnih za globalno demokratsko mitiga-cijsko i adaptacijsko djelovanje, poželjno jeveć danas produbiti popularno razumijevanjeklimatske problematike te njezine poveznicesa društvenim strukturama koje svakodnevnoodražavamo i reproduciramo. Kao globalnorazvijenu i europsku zemlju Hrvatsku i njezinegrađane društveno preslagivanje potrebno zaodrživije društvo neće zaobići, ali na građani-ma i njihovim znanstvenim i političkim elita-ma je do koje mjere će se njihov glas u takvompreslagivanju čuti.

Ovo i prethodna istraživanja pokazuju dapretpostavke za razumno sudjelovanje hrvat-skih građana u takvom povijesnom preokretupostoje, ali da rapidno erodiraju pod ekonom-skom nesigurnošću i sve većom nejednakošćuu pristupu prirodnoj osnovi. Ako je znanost,prvenstveno prirodne znanosti, dovela pitanjaantropocena i klimatskih promjena na dnevnired globalnih društveno-političkih rasprava,slično bi bilo poželjno postići i u Hrvatskoj,kako bi 'javna sfera' razumjela presedan ljud-skog utjecaja na okoliš te ekstenzije političkogkonsenzusa da se taj utjecaj promijeni. Jer akou konačnici, kao znanstvenici, znamo kolika jevažnost klimatskih promjena za sve ljude naplaneti, onda trebamo pomoći razviti takvestavove kao važne za što više naših sugrađana,a kako bi oni u konačnici imali snažan utjecaj ina njihovo ponašanje i odluke. Klimatske pro-mjene u Hrvatskoj vidimo, ali moramo ih i bo-lje razumjeti - dublje (kako njihov utjecaj na


HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 43

okoliš utječe i na svakodnevicu) i šire (kakoone proizlaze i geološko-kulturalne 'svakod-nevice' koju nazivamo antropocenom).

LITERATURA:

Ančić, B., Domazet, M., 2013: Trenutne cijenei radna mjesta ili zajednička budućnost?,Zagreb. DOOR.

Barry, J., 2012: The Politics of Actually Exi-sting Unsustainability: Human Flourishingin a Climate-Changed, Carbon ConstrainedWorld, Oxford University Press.

Beck, U., 2010: Climate for Change, or Howto Create a Green Modernity?, Theory Cul-ture & Society, 2010. Vol.23(2-3), pp. 254-266, Sage, London

Bostrom, A. et al., 1994: What do peopleknow about Climate Change. Society forRisk Analysis, 14(6).

Bowerman, N.H. a et al., 2011: Cumulativecarbon emissions, emissions floors andshort-term rates of warming: implicationsfor policy. Philosophical transactions. SeriesA, Mathematical, physical, and engineeringsciences, 369(1934), pp.45-66.

Brajdić Vuković, M., 2014: The sustainabilitypotential of the knowledge society: Empiri-cal study. In M. Domazet, D. Marinović Je-rolimov, eds. Sustainability Perspectivesfrom the European Semi- periphery. Za-greb: Institut za društvena istraživanja uZagrebu; Heinrich B�ll Stiftung-Hrvatska.

Bulkeley, H., 2001: Governing climate change:the politics of risk society? Transactions ofthe Institute of British Geographers, 26(4),pp.430-447.

Capstick, S. et al., 2015: International trends inpublic perceptions of climate change overthe past quarter century. Wiley Interdiscipli-nary Reviews: Climate Change, 6(1), pp.35-61.

Capstick, S. et al., 2014: Prospects for radicalemissions reduction through behavior andlifestyle change. Carbon Management, 5(4),pp.429-445.

Chaiken, S., 1999: Dual-process Theories inSocial Psychology, New York: GuilfordPress.

Crutzen, P.J., Stoermer, E.F., 2000: The Ant-hropocene: an epoch of our making. GlobalChange Newsletter, pp.12-15.

Domazet, M., Ančić, B., Brajdić Vuković, M.,2014: Prosperity and environmental sacrifi-ce in Europe: Importance of income for su-stainability-orientation. In M. Domazet, D.Marinović Jerolimov, eds. SustainabilityPerspectives from the European Semi- pe-riphery. Zagreb: Institut za društvena istra-živanja u Zagrebu; Heinrich B�ll Stiftung-Hrvatska, pp. 145-172.

Dryzek, S.J., Norgaard, B.R., Schlosberg, D.,2013: Climate Challenged Society, Oxford:Oxford University Press.

Dunlap, R.E., 1998: Lay perceptions of globalrisk: Public views of global warming incross-national context. International Socio-logy, 13(4), pp.473-498.

Eagly, H.A., Chaiken, S., 1993: The psycholo-gy of attitudes, Fort Worth, TX: Harcourt,Brace, & Jovanovich.

European Commission, 2014: Climate change.Special Eurobarometer 409.

European Commission, 2008: Europeans’ atti-tudes towards climate change. Change,322(September), p.145.

Hedlund-de Witt, A., 2012: Exploring worl-dviews and their relationships to sustaina-ble lifestyles: towards a new conceptual andmethodological approach. Ecological Eco-nomics, 84, pp.74-83.

Hogg, A.M., Vaughan, M.G., 2005: SocialPsychology (4th edition), London: Prentice-Hall.

IPCC, 2014. Climate Change 2014: SynthesisReport. Contribution of Working Groups I,II and III to the Fifth Assessment Report ofthe Intergovernmental Panel on ClimateChange,

Kempton, W., 1997: How the Public ViewsClimate Change. Environment: Science andPolicy for Sustainable Development,39(April 2013), pp.12-21.

Lahsen, M., 2007: Anthropology and theTrouble of Risk Society. Anthropology Ne-ws, 48(9), pp.9-10.


HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 44

Landau, S., Legro, S., Vlašić, S., 2008: Dobraklima za promjene. Klimatske promjene injihove posljedice na društvo i gospodar-stvo u Hrvatskoj, UNDP Hrvatska.

Moore, J.W., 2014: The End of Cheap Nature,or, How I learned to Stop Worryingabout’the’Environment and Love the Crisisof Capitalism. In Structures of the WorldPolitical Economy and the Future of GlobalConflict and Cooperation. pp. 285-314.

Moore, J.W., 2016: The Rise of Cheap Nature.In J. W. Moore, ed. Anthropocene or Capi-talocene? Nature, History, and the Crisis ofCapitalism. Oakland: PM Press/Kairos, pp.78-115.

Norton, A., Leaman, J., 2004: The Day AfterTomorrow: Public Opinion on ClimateChange. Mori Social Research Institute,(May), p.11.

Parry, M. et al., 2008: Squaring up to reality.Nature Reports Climate Change,458(0806), pp.68-71.

Parry, M., Lowe, J., Hansson, C., 2009: Overs-hoot, adapt and recover. Nature, 458(30),pp.1102-1103.

Puđak, J. (a) 2014: Are we ready for climatepolicy? - A qualitative study on the state ofclimate change policy in Croatia. In M. Do-mazet, D. Marinović Jerolimov, eds. Sustai-nability Perspectives from the EuropeanSemi- periphery. Zagreb: Institut za dru-štvena istraživanja u Zagrebu ; HeinrichB�ll Stiftung, pp. 295-326.

Puđak, J. (b) 2014: Koga briga za klimu? K so-ciologiji klimatskih promjena, Institut dru-štvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Rockström, J. et al., 2009a: A safe operatingspace for humanity. Nature, 461, pp.472-475.

Rockström, J. et al., 2009b: Planetary bounda-ries: Exploring the safe operating space forhumanity. Ecology and Society, 14(2),pp.472-475.

Stiglitz, J., 2002: Globalization and Its Discon-tents, London: Penguin Books.

Stocker, T.F. et al., 2013: The Physical ScienceBasis. Contribution of Working Group I tothe Fifth Assessment Report of the Intergo-vernmental Panel on Climate Change V. B.and P. M. M. Stocker, T.F., D. Qin, G.-K.Plattner, M. Tignor, S.K. Allen, J. Bo-schung, A. Nauels, Y. Xia, ed., CambridgeUniversity Press.

Tobler, C., Visschers, H.M.V., Siegrist, M.,2102: Addressing climate change: Determi-nants of consumers’ willingness to act andto support policy measures. Journal of En-vironmental Psychology, 32(3), pp.197-207.

Urry, J., 2011: Climate Change and Society,Cambridge: Polity Press.

Whitmarsh, L., 2009: What’s in a name? Com-monalities and differences in public under-standing of “climate change” and “globalwarming.” Public Understanding of Science,18(4), pp.401-420.

Whitmarsh, L., O�Neill, S., 2010: Green iden-tity, green living? The role of pro-environ-mental self-identity in determining consi-stency across diverse pro-environmentalbehaviours. Journal of Environmental Psyc-hology, 30(3), pp.305-314.


HMC_51.qxp_HMC-51 18/10/16 08:09 Page 45

SADRÆAJ CONTENTS - Srce

Documents

Transcript of SADRÆAJ CONTENTS - Srce