Rich Text Editodobermanr File

7/22/2019 Rich Text Editodobermanr File

1/20

DOBERMAN

Sadraj

Povijest pasmine...........................................................................................

Standard

Je li doberman pas za vas?

Raznolikost boja

Albinizam

Istorija pasmine

Uzgoj dobermana poinje u drugoj polovici 19. stoljea. U to vrijeme rasni psi bili su pravarijetkost. Nije bilo planskog uzgoja, a panja se posveivala iskljuivo radnim

sposobnostima pasa. U Apoldi ( gradi u Njemakoj ), prvog vikenda u mjesecu odravan jesajam pasa. Lokalni uzgajiva uvarskih pasa, g. Karl Friedrich Louis Dobermann idejni jezaetnik pasmine te je u njegovu ast i dobila ime. Rije pin dodana je 1949. godine. Ne znase tono da li je bio poreznik ili je bio zaduen za hvatanje pasa lutalica ( moda i oboje )no cilj mu je bio uzgojiti snanog i izdrljivog psa, otrog i " vrstog " karaktera. U tu svrhu jekoristio sve pse koji su imali poeljan karakter ( izgled tada nije bio u prvom planu ). Koristio je


2/20

i " mesarske pse " ( pretke dananjih rottweilera ) te ovarske pse. Vrlo brzo se pasmina ustalila ipostala poznata po svojoj otrini i upotrebljivosti. Koristili su ih kao uvare, pse za borbu, ak iza lov na visoku divlja. Poetkom 20. stoljea poela ih je koristiti policija i tada je krenulanjihova planetarna popularnost.

Dobermani su tada bili uglavnom crni sa utim paleom.Zanimljivo je da su kupirani od prvog dana, a pokuaj da seuzgoje psi priroeno kratkog repa je propao. Prema nekim

podacima kriali su ih sa pinevima, greyhaundima, gordonseterima, manchester terijerima te beauceronima ( s kojim idanas imaju velikih slinosti ), a sve s ciljem poboljanja nekihod karakteristika pasmine ( npr. manchester terijer je ubaen uuzgoj da bi poboljao boju palea i kutovanost nogu).

Prvi standard pasmine je napisan 1899. godine. Nakon smrtigospodina Dobermanna brigu o razvoju pasmine preuzeli su gosp. Tischler i gosp. Goller koji jeosnovao prvi klub uzgajivaa dobermana. On je utemeljio izgled i karakteristike pasmine, te gamoemo smatrati zaslunim za razvoj pasmine kakvu imamo danas.

Srednje velik, snaan i miiav pas kojeg odlikuju elegantno kretanje, brzina i temperament.Glava je klinasta, plitka i jako mrava. Kupirane ui nosi uspravno. Telo je u naelu kvadratno,pri emu taj pojam u odnosu na elegantne telesne linije nije previe precizan. Kretanje jeelastino - hoda kao da je na opruzi. To je pas meane krvi nemakih pineva, tirinkih ovara,nemakog ptiara, rotvajlera, engleskog hrta i manesterskog terijera. Dlaka je kratka, tvrda igusta, crne, tamno smee, plave il i peane boje sa smeim, otro odreenim pegama.

enka dobermana je do grebena visoka oko 63-68 centimetara i teka 32 do 36 kilograma, dokje za mujake standard visina do grebena lea 71 do 75 cm (tolerancija +2 cm) a teina 41kg. Doberman se razvija do druge godine ivota, ali sa strogom obukom treba poeti ve u10 do 12. mjesecu ivota. Posebno je omiljen zbog svoje nepokolebljive vernosti gospodaru inepotkupljivosti. Poznat je po opreznosti i zato ga se ljudi boje. Ponekad ga prati glas da je to

pas koji teko ui. To je greka jer je doberman izuzetno inteligentan, lagano ui i voli raditi paga je lako odgojiti i kolovati. Mujak i enka razlukuju se po naravi. enka je mirna,osjetljiva, privrena obitelji, nepovjerljiva prema strancima. Mujak je, naprotiv, estok,vrlo inteligentan, esto agresivan, pa mu je potrebna energina ruka gospodara.Preporuujemo rad na poligonu za pse. Obrambeni posao prihvata ozbiljno i dobro laje. Telesno

je tvrd, duevno osetljiv. Kada mu se dogodi neto neprijatno, vie je dana nesretan i alostan.Velik je prijatelj dece. Potrebno mu je mnogo kretanja. Kratka dlaka omoguuje jednostavnunegu. Zdrav je i bez obzira na veliinu kod njega se rijetko kada razvije displazija. Kae se dane postoje zli dobremani, ve samo loi gospodari. Zima na otvorenom se ne preporuuje

StandardZEMLJA PORIJEKLA: Njemaka

UPORABA: Pas za pratnju i zatitu, slubeni pas, sa radnim ispitom.

FCI KLASIFIKACIJA: FCI grupa 2 -pineri inauceri ( sekcija 1., s radnim ispitom ).

OPI IZGLED: srednje velik, snaan imiiav.Tijelo kvadratino, posebno kod

mujaka. Duina tijela ne smije premaitivisinu za vie od 5% kod mujaka i 10% kodenke. Masa tijela je poeljna, ali proporcijemoraju ostati skladne, elegantne.


3/20

TEMPERAMENT: Stabilne i vrste naravi,temperamentan, inteligentan. Lagano se koluje.Plaljivi i nervozni psi su nepoeljni.

GLAVA: Snana i proporcionalna tijelu. Gledanoodozgo glava tvori tupi klin. Nadoni lukovi su dobro izraeni, ali ne izboeni. Stop je blagoizraen. Miii glave dobro razvijeni. Lubanja i njuka u pravilnom omjeru ( minimalnaduina gubice je jednaka duini lubanje ). Nosnice dobro razvijene, kod crnih pasa crne,

kod smeih pasa smee boje. Njuka mora biti snana, sa jakom donjom eljusti. Usnicenapete i priljubljene uz vilice, usta vrsto zatvorena. Zubalo kompletno, karasto, dobrorazvijeno. Oko je bademastog oblika, tamno, kod smeih pasa moe biti neto svjetlije. Ui suvisoko nasaene. Ako je uho kupirano mora biti srazmjerno veliini glave. Prirodno uho jesrednje veliine, priljubljeno uz glavu.

VRAT: Dug i elegantan, suh i miiav. Noen je uspravno. Greka je viak koe ( fanon ),kratak ili " labui " vrat.

TIJELO: Greben dobro izraen ( posebno kodmujaka ). Lea kratka, vrsta, miiava,

dobre irine. Slabine iroke, miiave. enkasmije biti neto dua u slabinskom dijelu. Sapisu blago zaobljene, iroke i miiave, nisu niravne ni kose. Prsa moraju biti proporcionalnaveliini tijela. Dubina prsnog koa iznosi 50%visine psa. Rebra blago zaobljena. Predprsjeizrazito razvijeno. Donja linija tijela od toke prsnekosti prema stranjem dijelu izrazito uvuena.

Openito gledano, tijelo mora biti skladno,proporcionalno, kod enki trup moe biti neto

dui. Rep je visoko nasaen, kupira se na dva kraljeka. U zemljama gdje je kupiranjezabranjeno rep se ostavlja u prirodnom obliku i mora biti noen iznad lea.

UDOVI: Prednje noge su ravne, okomite na tlo i snane. Lopatice su priljubljene uz prsa, kosopoloene prema leima, prekrivene snanim miiima. Nadlaktica je dugaka,miiava, pod kutem od 105-110. Lakat je priljubljen tijelu, ne izbacuje se. Podlaktica jesnana i ravna, duine u skladu s veliinom tijela. Doaplje je snanih kostiju, gledano odnaprijed mora biti ravno. Sa strane gledano, poloeno blago ukoso, najvie 10. Zglobdoaplja je snaan. ape su kratke i vrste, prsti vrsto stisnuti i kratki ( tzv. maje ape ).Nokti su kratki, crne boje. Stranje noge su ravne i paralelne. Prekrivene su dobro razvijenimmiijem. Bedra su dugaka i iroka, dobro zatvorenog kuta kuka, kosina u odnosu na

horizontalu iznosi 80- 85. Koljeno je snanog zgloba, kut izmeu bedra i potkoljenice iznosi130. Potkoljenica je srednje duine. Skoni zglob je srednje snaan i paralelan u stavu.Kut izmeu potkoljenice i doaplja iznosi oko 140. Doaplje je kratko i okomito na tlo.

KRETANJE: mora biti elastino, energino i izdanog iskoraka. Stranje noge daju tijelusnaan potisak. Prednja noga jedne strane i zadnja noga druge strane tijela kreu seistovremeno. Lea moraju ostati vrsta. Doberman je kasa, a pravilno kretanje je od velikevanosti za radnu sposobnosti psa.

DLAKA: kratka, vrsta i gusta. Koa i dlaka dobro pigmentirane ovisno o boji psa. Boja crna ilismea s jasno izraenim paleom.

VISINA I TEINA: visina mujaka u grebenu iznosi 68-72 cm, teina 40-45 kg. visinaenke u grebenu iznosi 63-68 cm, teina 32-35 kg.

GREKE: Opi izgled: Nedovoljno izraene osobine spola. Nedostatak supstance; lagan,


4/20

teak, visokonog, teke kosti.

Glava: Prejaka, preuska, prekratka, preduga, previe ili premalo izraen stop, prejaka eonabrazda, slaba donja vilica, okrugle ili bademaste oi, svijetle oi, prejaki obrazi,neprilijeue usne, otvorene ili previe duboke oi, previsoko ili prenisko usaene ui,otvoren kut usana (vale).

Vrat: Neto krai, prekratak, viak koe na grlu, podbradak, jelenji vrat, predug

(neharmonian).Tijelo: Nedovoljno vrsta lea, padajue sapi, ulegnuta, sedlasta lea, aranasta lea,premalo ili previe zaobljena rebra, nedovoljna dubina grudi kao i prevelika irina, predugalea, nedostatak predgrudi, previsoko ili prenisko usaen rep, nedovoljno ili previe uvuentrbuh.

Noge: Otvoreni ili zatvoreni kutevi prednjih ili zadnjih nogu, labavi laktovi, od standardaodstupajue bedre, poloaj kostiju i zglobova, uski ili iroki prsti. Kravlji, bavast, uski stavzadnjih nogu, otvorene ili meke ape, zakrljali prsti, svijetli nokti.

Odlakanost: Presvijetli, neto ogranieni, neisti palei, pretamna maska, velika crna mrlja nanogama, gotovo nevidljiva ili prevelika oznaka na grudima. Duga, meka i dlaka bez sjaja.Valovitta dlaka, kao i nedovoljno odlakana mjesta i neodlakana mjesta. Vee kovre dlake,posebno na tijelu, vidljiva podlaka.

Narav: Nedostajua sigurnost, prevelika temperamentnost, preotar, agresivan, premala i liprevelika razdraljivost.

Veliina: Odstupajua veliina od standarda do 2 cm je prihvatljiva.

Kretanje: Klimavo, sitan i nesiguran Hod.

DISKVALIFIKACIJSKE MANE:

Izraeno odstupanje od spolnih osobina.

Oi: ute (grabljiviine), razliito obojene oi.

Zubalo: Predgrizajue, podgrizajue ili klijetasto zubalo i nedostatak zuba.

Testisi: Nerazvijena dva testisa u monjama.

Odlakanost: Bijele oznake, izraena duga i valovita dlaka, izraeno svijetla dlaka, veaneodlakana mjesta.

Narav: Plaljivi, nervozni i preagresivni psi.

Veliina: Odstupanje vie od 2 cm, na gore ili na dolje, od standardom propisane norme.

OSNOVNE OPE KARAKTERISTIKE DOBERMANA:

TEMPERAMENT - od srednjeg ka visokom

HRABROST - u mirnoj situaciji - vrlo visoka


5/20

HRABROST - u borbenoj situaciji - vrlo visoka

POSLUNOST - srednje do visoka

VRSTINA - srednje do visoka

TJELESNA OTPORNOST - srednje do visoka

PSIHIKA OTPORNOST - srednje do visoka

NE PLAI SE PUCNJA IZ PITOLJA

HEDIGEROVA KRITIKA DISTANCA - vrlo smanjena

OBRAMBENI IMPULS - vrlo visok

BORBENI IMPULS - visok ili vrlo visok

AGRESIVNOST - slaba

IMPULS ZA PRACENJE TRAGOVA - srednje visok, vrlo visok

IMPULS ZA TRAENJE - srednje visok do vrlo visok

IMPULS ZA DONOENJE - srednje visok

STRAARSKI IMPULS - nizak ili odsutan

LOVAKE SPOSOBNOSTI - niske, odsutne

NEPOELJNE OSOBINE - nervoza, strah, nizak temperament, slaba konekcija sa vlasnikom

Savjet:

Nedajte se previe impresionirati ogromnim prsima i predprsjem! I to je van standarda; istaljudska fikcija, a radno oteavajua okolnost; preveliki prsni ko uope nije poeljan, kaoni odve izraena prsna kost koja nema nikakvu anatomsku vrijednost...

Ljepota dobermana je u njegovoj grai koja u niemu nije pretjerana. Enormni prsni koevi iprejaka kutovanost nisu opisani u standardu kao vrline.


6/20

O naravi

O naravi dobermana vodi se puno rasprava. Tipiandoberman je izrazito temperamentan pas, pun energije,velike inteligencije. Ameriki strunjaci za kolovanjepasa svrstali su ga na visoko peto mjesto kao jednu odnajinteligentnijih pasmina pasa. Dobro odgojen isocijaliziran pas je ponos svakog vlasnika. Doberman jespecifian po tome toje vrlo tankoutan tj. osjetljiv napromjene u okolini. Brzo ui i brzo primjeuje promjene uokolini. Zato je bitno da tene odrasta u okolini razumnih istaloenih ljudi. Njegov temperament se neezadovoljiti skakutanjem u dvoritu i u skuenom prostoru.On mora vidjeti, istraiti, doivjeti... Ako ga u tomeograniimo postat e nervozan i frustriran.

Lako se prilagoava na suivot s drugim kunim ljubimcima, bez obzira na vrstu. Problemise mogu javiti jedino uz druge jednako dominantne pse. Prirodno je doberman vrst i otar pas,

ne smijemo zaboraviti da je njegova primarna funkcija uvanje vlasnikove imovine.Naalost, posljedica masovnog uzgoja esto su netipini, plaljivi i nervozni psi. Odgovorniuzgajivai zato provjeravaju narav svojih pasa ( polaganjem radnih ispita po IPO programu ).

TEST: JE LI DOBERMAN PAS ZA VAS?

Jeste li spremni dijeliti svoj ivotni prostor sa psom? Doberman nije pogodan zadranje vani, u " boksu " ili, jo gore, na lancu.Imate li volje svakodnevno provesti minimalno 1,5 sati u etnji sa svojim ljubimcem?Jeste li svjesni da odrasli doberman tei oko 40 kg i kao takav zahtijeva velike koliinehrane?Znate li da je za obostran ugodan suivot s dobermanom neophodno kolovanje ( sobzirom na veliinu i temperament )?Doberman je jako suptilan pas. Nestrpljive i nervozne osobe nisu pogodni draocidobermana.

Ako ste vlasnik velikog broja pasa, razmislite o njihovoj naravi prije nego nabavljatedobermana kako kasnije ne bi dolazilo do sukoba, pogotovo kod jedinki istog spola.

Nedavno mi je poznanik ( koji je i sam bio vlasnik dobermana ) rekao: "Jednom doberman,uvijek doberman!"Siguran sam u to!

Raznolikost boja

Razlog koji me potaknuo da se osvrnem na boje jestda veina ljudi ( kad se spomene pasminadoberman ) u glavi ima sliku crnog psa. Mnogo putasam se nala u situaciji ( sa svojim smeim psima )da me pitaju npr. hoe li pocrniti kad odraste, ili to


7/20

ne valja s psom, izgleda kao doberman, ali imaudnu boju.

Crni psi su najei, no istina je punointeresantnija. Postoje etiri boje kod dobermana:crna ( black ), smea ( red ), plava ( blue ) i izabel (fawn ). Zanimljivo je da je prvi uzgojni pas g.Dobermanna bila Schnuppe, mijesive boje. Prvi

standard za dobermane napisan je 1899.g. Plavi ismei dobermani su u standard dodani 1901.g.,samo dvije godine nakon prvog standarda. Izabel dobermani su dodani 1912.g. i od tada su sveboje uzgajane i izlagane ravnopravno. Sve do 80-ih godina prolog stoljea plavi psi su imalivelikog uspjeha na izlobama.

Tada je FCI ( meunarodna kinoloka federacija ) zabranila uzgoj plavih i izabel pasa. Razlogtome je poveana sklonost alopeciji. To je bolest koe uslijed koje dolazi do oteenjadlanog pokrova, dlaka otpada ( najee na leima ), sui se i puca, koa je masna,prhutava, esto puna pritia, neugodnog mirisa. U poetku su ju ak zvali "sindrom plavogdobermana", no pojavila se i kod drugih pasmina ( irski setter, plavi jazavar, plavi vippet... ) Isti

problemi se javljaju i kod izabel pasa.

Danas se u Europi uzgajaju crni i smei psi. Oblikom su potpuno identini i na izlobama secjenjuju ravnopravno.

AKC ( amerika kinoloka organizacija ) i dalje dozvoljava uzgoj svih boja dobermana.

Albinizam

Albinizam je odsutnost normalne obojanosti tj. melanina ( pigmenta). Posljedica je mutacijemelanosoma, stanice koja stvara melanin. Javlja se kod svih sisavaca, a genetiki gledano

javlja se fenotipski jedino kod homozigotnih ivotinja.

Prvi albino doberman registriran je u Americi 1976. g. Naravno, vrlo je vjerojatno sa su se takvi

psi raali i prije.

Zanimljivo je da albino dobermani ustvari nisupotpuno bijeli, njihovo krzno je, u pravilu kremboje, jedino su podruja oko gubice i na


8/20

nogama ( tzv. pale ) bijele boje. Koa im jeruiasta, bez pigmenta ili djelominopigmentirana, isto tako i njuka, a oi suuglavnom plave boje.

Naalost, albinizam ima negativne posljedicena cijeli organizam. Neki oblici albinizma utjeuna imunoloki sistem, jetru, anemiju... a neki ak

i na neuroloko stanje psa i njegovo ponaanje.Albino psi su nepredvidivog ponaanja, vansvog teritorija su nesigurni i izrazito plaljivi.

Razlog tome je, najvjerojatnije, lo vid to je uzrok nesnalaenja u prostoru. Osjetljivi su nasunevu svjetlost ( fotosenzibilnost ), a javljaju se i drugi problemi sa vidom. Koa im je sklonairitacijama i alergijskim reakcijama, opekotinama od sunca, a rak koe se javlja kod veinepasa. ivotni vijek im je izrazito kratak.

Neki ljudi smatraju da je zabavno uzgajati " bijele " dobermane.JE LI TO ETIKI?

UPOZNAVANJE UZGOJA

Kod veine kuja prvo tjeranje javlja se u dobi od 7-12 mjeseci. Kuja se u prosijeku tjera dvaputa godinje u pravilnim razmacima od est mjeseci. Pri tjeranju stidnica nabubri i otvrdne,pojavi se crveni iscjedak. Nakon nekog vremena- devet ili deset dana od prvih simptomatjeranja- stidnica omeka, iscjedak se smanji i gotovo nestane, poprima blijedo-ukastuboju. Tada je kuja zrela i doputa pripust, to obino traje dva do tri dana. Veina kuja se pariod 11 do 13 dana.

U prvoj polovini skotnosti na kuji gotovo nema nikakvih vanjskih promjena, a apetit je uglavnom

normalan. Poetkom druge polovine trbuh poinje rasti i naglo se poveava apetit kuje. Usedmom tjednu dolazi do nabreknua mlijenih lijezda, da bi u zadnjem tjednu dolo dopojave mlijeka. U zadnjem tjednu moemo vidjeti i lagano pomicanje plodova u maternici, utom periodu poeljno je mjeriti temperaturu kuji , i kada ona padne za 1C u roku od 24hmoemo oekivati okot. Ishrani skotne kuje trebamo posvetiti posebnu panju, hrana ne


9/20

treba biti koliinski puno obilnija, no mora biti kvalitetnija i bogatija bjelanevinama, vitaminimaA,D i E, kalcijem i fosforom. U drugoj polovici skotnosti dobro je redovitu ishranu nadopuniti imlijenim obrokom u koji smo umijeali jedan umanjak. U toku prve polovice graviditeta kujubi trebalo tretirati protiv crijevnih nametnika, nadalje gravidnu kuju trebamo pravovremenovitaminizirati kako bi stvorili u njenom organizmu depo vitamina koje e koristiti i plodovitijekom svog intra uterinog razvitka. Takoer u prvoj polovini graviditeta kuju bi trebalo docijepitiprotiv parvovirusa i teneaka ime poveavamo odreeni imunitet novoroene tenadi.

Parenje se dozvoljava enkama i mujacima sa navrenih 18 mjeseci ivota. Isti morajubiti ocijenjeni najmanje sa vrlo dobar, za lovake pse je vano da imaju poloen ispituroenih osobina. enkama je dozvoljeno jedno leglo u toku godine. Kinoloki savez vodievidencije o prijavi parenja i prijavi legla, te rodovne knjige za pasmine.

Kada se enka pone tjerati, mujaka ( rasplodnjaka) bira vlasnik kuje u dogovoru s voomuzgoja za dotinu pasminu, prilikom parenja vlasnici mujaka i enke potpisuju potvrdu oparenju, a to je privatno pravna isprava kojom se potvruje da je parenje plemenjaka i enkestvarno izvreno. Prijavu legla uzgajivai su duni podnijeti svojoj kinolokoj organizacijinajkasnije tri dana od dana otenjenja, uz prijave legla moraju se priloiti i fotokopijerodovnika oba roditelja. Ovime omoguujemo da nakon upisa legla u rodovnu knjigu dobijemo

rodovnike koji su pravne isprave kojima se dokazuje istokrvno porijeklo i pasminskapripadnost odreenog teneta. Imena tencima daju uzgajivai, ali tenci iz istog legla morajuimati ime na isto poetno slovo. Rodovnu knjigu sainjavaju kopije rodovnika pasa koji suprethodno uvedeni u evidenciju legla. Prilikom upisa svaki pas dobiva broj upisa (HR ili nekedruge drave) koji postaje sastavni dio njegova imena. Uvoenjem u uzgoj uvezenih pasazahtijeva prethodnu nostrifikaciju ili izjednaavanje rodovnika. Tada se inostranom rodovnikuupisuje broj nove rodovne knjige u koju se prilae njegova kopija.

Kuja nosi 59-65 dana, sam okot zapoinje trudovima, a normalno raanje traje do 8 sati.Dobermani se obino kote tee, pa se kontrakcije pojaavaju inekcijama. Nije rijetkost dakoenje potraje i 24 sata. Kuja sama pregrize pupkovinu, skida i pojede posteljicu, te oblie

tene. Oblizavanjem se potie refleks disanja. Nakon ovoga uzmite tene objema rukama,prstom mu otvorite usta i laganim potezima protresite dva-tri puta. Naime ovo je jako bitno, jer timpostupkom izbacujete iz dinih puteva plodnu vodu ukoliko je ima. Poslije tene obriite suhimpekirom i postavite na majinu sisu da posisa majin kolostrum, meni iz prakse nakon ovogadobro se pokazalo dati svakom tenetu Imunoboost. tene ostavite i kuji pomozite sasljedeim. tenad kasnije instinktivno pronalazi put do majine sise. Moda ete imatineko koje je sitnije i prvih par sati nije sposobno samo sisati, u tom sluaju morati e te gahraniti boicom mlijeka u prahu i ponovo mu dati Imunoboost dok ne ojaa. Kujama obino nijepotrebna pomo, no ipak se kod prvog okota najee mora pomoi naroito kodprerezivanja pupkovine. Jako je vano da tokom koenja i nakon njega, taj dan, kuji mjeritekonstantno svaki sat temperaturu! Uvjerite se da je enka izbacila sve posteljice i plodove van

i na najmanju sumnju odvedite je na ultra zvuk ili rendgen. Dobermani su skloni, posebnoukoliko imaju dui okot od normalnog, dobiti temperaturu i upalu maternice. Preporuampozvati veterinara! U praksi se za ovo najboljim pokazao antibiotik Veteflok. Kuju deset danaposlije koenja odvesti veterinaru na pregled. Iskreno vam savjetujem da ukoliko nemateiskustva sa koenjem ne pokuavate to izvesti sami. Naime, ta avantura bi vas mogla kotatismrti cijelog legla tenaca ali i same enke pa vam preporuujem da vam neko tko imaiskustva pomogne. Sa ovime se ne igrajte i nemojte misliti da je lako!

Uzgajivaem se smatra aktivan lan kinoloke organizacije koji je vlasnik istokrvne enkeodreene pasmine koju upotrebljava za uzgoj istokrvne tenadi.

Voom uzgoja smatra se osoba koja je aktivni lan kinoloke organizacije i koja je strunoosposobljena da usmjerava uzgoj u skladu sa propisanim pravilima. Poeljno je da voauzgoja bude kinoloki sudac i iskusni uzgajiva.


10/20

Svaki uzgajiva trebao bi znati:

Parenje nejednakih partnera: npr. parenje dvaju pasa razliitih u grai ramena, kod takvogsluaja bilo bi krivo spariti kuju koja je preduga i prevelika sa mujakom koji je kratak i nabit,tenci bi mogli naslijediti predugo tijelo na prekratkim nogama. Zbog takvih situacija pravilo jeizbjegavati prekomjernosti. Genetski gledano takvo parenje nejednakih ivotinja pojaavaheterozigote i smanjuje slinost izmeu roditelja i potomaka.

Parenje jednakih partnera: kod takvog parenja pojaava se homozigotnost tj. slinost izmeupotomaka i roditelja se poveava.

Ukriavanje: pod ovim pojmom podrazumijevamo parenje ivotinja koje nisu u srodstvu, aod kojih jedna il i obje ostaju u linijskom uzgoju. Veina uzgajivaa e se ovom metodomkoristiti kada se suoe sa problemima parenja u srodstvu. Izabrati e ivotinju koja nije usrodstvu kako bi ispravili nedostatak koji se pojavio, a to znai da e naeti homozigote.

Parenje u srodstvu: ovom metodom se kod ivotinja postie da se isti gen za neko svojstvopojavljuje duplo. to se vie ivotinja koristi za parenje u srodstvu to ona postaje viehomozigotnom. No potrebno je naglasiti da se ovom metodom stvaraju i defekti. Parenje u

srodstvu dovodi do ispoljavanja samo onih gena koji su ve postojali. Najei defekti ianomalije koji se pojavljuju dolaze od recesivnih gena, ti se defekti i anomalije lako izdvajaju izpopulacije. Sa parenjem u srodstvu pojaavamo rizik na recesivne gene koji u genetskommaterijalu spremno ekaju da se ispolje.

METODE UZGOJA

LINE BREEDING INLINE ( linijski uzgoj)

Kod linijskog uzgoja uzgajiva cilja na direktno ili indirektno postizanje eljene krvi i osobina ,i to putem sparivanja potomaka onog psa ije ga osobine zanimaju. Uzgajivaev odabir trebabiti vrlo strog ukoliko eli uspjeti. Sparuju se psi koji imaju odreene kvalitetne osobine, sasrodnim psima koji imaju istovrsne odline osobine. Cil j postupka jest da se te osobineunaprijede i uvrste. Obino se sparuju psi koji vuku porijeklo od istog rasplodnjaka, a razliitih

enki, i obrnuto. Kao primjer moe se navesti sparivanje unuka s babom, djeda s unukom,neaka s tetkom, neake s ujakom, te polubrata i polusestre. Ipak, o tim vezama trebarazmiljati samo ukoliko su psi iz para kojeg se namjerava spojiti dobri primjerci sami po sebi,ukoliko pokazuju naglaenu slinost, i ukoliko su vrsti i zdravi primjerci pasmine.

Kod ovog sustava, koji se u biti i ne razlikuje od in-breedinga, jedan predak pojavit e sedvaput u zadnje tri generacije, ali ne i u prve dvije. Termin linijski uzgoj esto se proiruje da biobuhvatio rodovnice u kojima se jedan predak pojavljuje dvaput u zadnjih pet generacija. Kodkoritenja ove metode posebnu skrb treba posvetiti tome da nepoeljne osobine (recesivne)ne izbiju na povrinu, i da se ne uvrste. Ove recesivne osobine e se pojaviti im im seprui prilika, a onda ete dobiti atavizme ili povratak na raniji tip. Upravo to je ono protiv

ega se borite. Jednom, kad se ovom metodom utemelji isti soj, ne moe se mnogo uinitina njegovom unapreenju sve dok uzgajiva koristi samo svoje ivotinje. U tom stadijumudro je potraiti i uvesti novu krv. Tu lei odreena opasnost, pe je potrebna detaljnaanaliza rasplodnih odlika odabranog psa. Pametnije je koristiti rasplodnjaka ija je vrijednost nauzgojnom podruju ve jasna i neosporno utvrena, nego nekakvog psa koji moda ljepe

izgleda ali se nije dokazao. Uzgajivai se esto zalijeu, pa ovakve pse koriste jer im sesviaju ili jer nisu skupi. Neprovjereni mladac takvog kalibra esto u trenutku uniti ono to jeuzgajiva stvarao cijelog ivota. Nije teko utvrditi to je neki rasplodnjak postigao u svojojkarijeri; izlobeni rezultati dovoljno govore. Uspjeni uzgajivai, u pravilu i najuspjenijiizla ai, zna u oloa svako mu aka unutar asmine, i to na osnovu kvalitete i us eha


11/20

njegovih potomaka.

Ne postoje dva identina psa, pa makar i sline genetske strukture. Nije mi namjera zalaziti upodruje genetike jer je to specijalizirano podruje koje ima vlastite knjige i strunjake. Ipak,onima koji ele proitati dobru knjigu o uzgoju savjetujem da uzmu All about dog breeding forquality and soundness ( Pelham 1978.), autorice Jean Gould. to uzgajiva dublje zalazi u ovajpredmet to se genetika vie namee. Dobri rezultati, nedvojbeno, mogu se dobitiprouavanjem tog poneto opskurnog predmeta. Kad se uoe lagane varijacije unutar iste

linije, to se ponekad moe pripisati okolini. Takve varijacije su prema tome steene, a nenaslijeene. Da spomenemo neke; iskrivljene kosti, raireni prsti, izbaeni laktovi, kravlji stav,nedostatno snana graa itd. Sve je to rezultat loe okoline i nepravilnog lijeenja. Takvemane se ne moraju obavezno prenositi na potomstvo, pod uvjetom da su steene za vrijemerazvoja. One ne moraju utjecati na uobiajeni postupak selekcije. Na drugoj strani psi kojipokazuju efekte neeljenih mutacija moraju biti odmah uklonjeni iz daljnjeg uzgoja jer mogusamo tetiti. Nepoeljne odlike bilo koje vrste moraju biti iskorijenjene im ih se primijeti.Jedine ivotinje koje smijete zadrati su one koje dobro odgovaraju konceptu linije koja jekrajnji cilj.

IN-BREEDING (incest)

Ovaj pojam odnosi se iskljuivo na sparivanje srodnih pasa s ciljem da se uvrste odreenepoeljne karakteristike, koje ve postoje u odreenoj mjeri. Kao primjer in-breedinga

moe se navesti sparivanje oca i keri, majke i sina, brata i sestre. Takva metoda uzgoja jesamo za vjetije i iskusnije uzgajivae. Ona sadri, kao praksa, mnoge opasnosti i zamke, jerosim uvrivanja i cementiranja dobrih odlika, to potpuno isto moe uiniti i s loimodlikama. Neke od tih loih odlika mogu kod roditelja i njihovih predaka biti potpuno prikrivene ( ivjerojatno nepoznate uzgajivau). In-breeding moe prouzroiti kriptorhizam ili monorhidizamkod narednih generacija. Beskorisno je nadati se iemu osim neuspjehu ukoliko se za in-breeding koriste psi koji su sluajno ispali dobri, ili osrednji psi. ivotinje koje se koristeMORAJU biti visoke ope kvalitete i bez ikakve mane u najirem smislu. Ukoliko takavmaterijal nije dostupan uzgajiva treba usmjeriti svoje napore na stvaranje pojedinanih,

vrstih, prvoklasnih jedinki, i to uporabom selekcije i linijskog uzgoja.

Meutim, nemojte pomisliti da in-breeding ima samo loe strane, te da predstavlja isti hazardza uzgajivaa. Ako su odabrane ivotinje dobre, vrste i zdrave i ne nose abnormalne faktore,onda se uzgoj u ovom obliku moe sa sigurnou provoditi kroz vie generacija.Meutim,postoji jedno dobro pravilo koje treba slijediti. Ono kae da svaki lan nastalogpotomstva, a kojem manjka oblik, tipinost i temperament, MORA biti izdvojen iz uzgoja. Ako tone napravite onda od in-breedinga nema koristi. Za uspjeh je potrebno ukloniti loe i osrednje, aostaviti dobre pse. Zapamtite, sto due odravate defekt, ili ga previate, to e vamdue trebati da ga uklonite, ako to uope i bude mogue bez razbijanja linije. Zapaateda je najui oblik in-breedinga sparivanje brata i sestre. Sparivanje oca i keri, te majke isina odmah je iza toga. itav sustav in-breedinga u osnovi je fascinantna metoda, ali je samoza eksperte, nikako za poetnike i neiskusne.

OUT-CROSSING (uzgoj izvan srodstva)

To je sparivanje ivotinja koje ni na koji nain nisu u srodstvu i nemaju zajednikih predaka.Postupak se koristi da se unesu eljene odlike. Ovim sustavom to se moe postii. Ali, isto


12/20

tako lako se moe dogoditi da se unesu i brojne manje poeljne odlike koje se nalaze kodjednog ili oba roditelja. Openito uzgoj izvan srodstva daje neujednaeno leglo, pa seprieljkivane odlike ne moraju pojaviti u prvoj generaciji. ee se pojavljuju tek u drugojgeneraciji potomstva sparenog para, tj. kod unuadi. Previe ljudi misli da uzgoj izvan srodstva,tj. uvoenje nove krvi u afirmiranu liniju ima maginu sposobnost unapreivanja, okrepljivanja,pa ak i stvaranja neeg senzacionalnog unutar linije. To je pogreno- ne samo da jenemogue pomou out-crossinga eliminirati neku greku unutar jedne generacije, ve se imane na koje se dotad nije mislilo mogu pojaviti. To znai da svaki pas koji e se koristiti za

out-cross mora biti genetski ist i takve nasljedne strukture da omoguava ispravljanje greakakoje su nastale uslijed uzgoja u srodstvu. Onaj pas koji je sposoban vriti korekciju i tako vie ilimanje ispravljati mane, bolji je izbor za out-cross od rasplodnjaka krvne linije koja tek zamaskiragreku, i koji tako moe kod potomstva izbaciti na povrinu one nepoeljne mane koje nisudotad bile zamijeene.

UZGOJ

Svaki ljubitelj odreene pasmine trebao bi eljeti doprinositi njenom stalnom napretku.Uzgajanje pasa je fascinantan hobi koji zna izjedati ali esto se pokae korisnim. Stoga cilj

svakog ljubitelja neke pasmine mora biti uzgoj istokrvnih pasa koji po izgledu odgovaraju, toje vie mogue, standardu te pasmine.

Vrlo malo vlasnika pasa razumije ili vodi brigu o genetici. Sasvim je sigurno da se previe ljudine moe pohvaliti poznavanjem tog predmeta. Oni koji to mogu, spoznali su da je nemogueprocijeniti uzgojni potencijal nekog psa samo na osnovi njegovog izlgeda. Isto tako, nemogue

je procijeniti potencijal samo na osnovu rodovnika. S druge strane, treba priznati da su pojedinipsi obdareni izrazitom tipinou i daju dojam latentne muevnosti, poleta i snage. Takvi psisu esto dobro rjeenje kod uzgoja i zasluuju vie od kratkog promiljanja pri planiranjuparenja.

Uzgajiva ustvari ima samo dva jasna imbenika u radu- jedan je izgled, a drugi rodovnica, injihovo paljivo procjenjivanje i analiziranje nezamjenjiv je temelj kod svakog pokuajaunaprjeivanja uzgoja. Uzgajiva MORA znati kako itati rodovnicu. Psi imaju mane ( nepostoji savren pas!), neke od njih su ozbiljne i prenose se, a druge su od manjeg znaenja i uuzgoju se lako eliminiraju. Meutim, ozbiljne mane zahtijevaju mnogo usmjereniji napad da bise sprijeilo njihovo pojavljivanje kod potomostva. Upravo tu razumno oitavanje rodovnica igraulogu. Idealno bi bilo poznavati sve jedinke iz rodovnica pasa koji e se spariti. Naalost,nije uvijek mogue dokopati se takvih specijaliziranih podataka. esto se mnogo vrijednihpodataka moe dobiti od uzgajivaa koji su due vremena unutar pasmine, i ijepamenje s pouzdanjem see do prolih izlobi. Mudar je onaj uzgajiva koji vodinekakav oblik kartoteke o svakom mujaku i enki, a u kojem su osim imena pribiljeene i

dobre i loe osobine. Ovaj savjet se ne odnosi samo na fizike osobine psa, ve i na njegovkarakter i nagone. Na osnovu takvih podataka vlasniku mujaka moe odmah postati jasnozato njegov pas loe nosi ui, a vlasnik kujice e primjerice shvatiti zato njegova enkanosi rep neto nie nego to propisuje standard. Uzgajiva moe primijetiti greku koja se urodovnici ponavlja dvaput, ili ak triput. Treba oekivati da e on, ukoliko primijeti greku urodovnici mujaka, a koja se nalazi i u rodovnici enke odmah odustati od ideje da ih spari.Ukoliko ne poslua ovaj savjet samo e pojaati takve mane pri uzgoju potomstva. Moda jeovaj primjer previe openit, ali dobro slui da pokae princip po kojem se prouavajurodovnice, te kako se usklauje odabir ivotinja pravilnog izgleda pri pokuajima da se stvoridobar pas.

Ukoliko se eli unaprijediti nekakav uzgoj najbitnije je da se sve detaljno proui i paljivopostupa. Kad se pripremaju rodovnice za prouavanje treba ii unatrag najmanje petgeneracija. Sa zabil jekama koje ete upisati uz svako ime te rodovnice vaa kartoteka eprofunkcionirati i pokazati vjerojatnu uzgojnu vrijednost pruavanih ivotinja. Ustvari,prouavanjem izgleda psa otkrit ete vizualne mane, prouavanjem rodovnice otkrit ete


13/20

skrivene mane koje nosi. Meusobna povezanost otkrivenih injenica je neophodan vodi kodplaniranja uzgojnog programa.

Kad se jednom obavee i donese odluka o uzgoju vano je da se odabere ona vrsta koja jeu skladu s osobnim i smjetajnim parametrima. Ako je prebivalite u gradu odgovarat emalena vrsta psa, zbog oiglednih razloga. U toplijim podrujima zasigurno nee biti pametnouzgajati bernardinca. Seosko podruje s dosta prostora omoguava uzgoj radnih pasa ili pasaveih pasmina. Mora se postii kvaliteta ivota pasmine i ista ne smije odudarati od

osobnosti i naina ivota samog uzgajivaa. Poeti se baviti uzgojem nije nimalo lako! Zaodgovarajuu vrstu psa s kojim se eli krenuti u uzgoj pravilna informiranost je kljuna.Danas zahvaljujui internetu relevantne informacije su lako dostupne, no kod poetnika naovom podruju, savjet dobrog i iskusnog uzgajivaa iste pasmine je preporuljiv. Znanjepostanka vrste, genetike, zdravlja i jo ponekih osnova vezanih uz izabranu uzgojnu jedinkutreba nadopuniti savjesnou njegovanja prvotne namjene ( radni pas treba zadrati odlikeradnog psa) i zdunim poznavanjem samog standarda. Standard uzeti srcem, jer on je cil jsvakog odgovornog uzgoja. Svaka odluka budueg uzgajivaa treba ii u smjeru odgovorana pitanje : Da li e se kombinacijom odreenog mujaka i enke dobiti tence koje e

jo vie i bolje zadovoljiti propisani standard ? Dobrano i pomno istraivanje, te pravilnokombiniranje parnjaka iziskivat e mnogo truda, volje i odricanja. Preporuka bi bila to vie

razgovora s iskusnim uzgajivaima, temeljito prouavanje rodovnika, kompletni pregledizdravstvenih kartona svake jedinke, kakva dobra knjiga o uzgoju i standardu vrste kao tivo zalaku no, te svakako nai vremena da se posjeti to vei broj izlobi. Na izlobama,osim poznanstava i iskustva, potrebno je stei osjeaj za ovu specijalnu ulogu, iz prve rukeshvatiti ozbiljnost uzgoja i izlaganja. Spoznati tko je tko u uzgajivakom svijetu, tko serespektira, i kakve anse novopeeni uzgajiva ima da se nau tu. Obratiti pozornost nasudaku praksu i uvidjeti to suci trae od pojedine vrste. Sve ovo dosta tvrdo zvui, no bezovoga nema napretka, a niti kotiranja na uzgojnoj listi. Uzgoj je veoma teak posao i treba gashvatiti kao doprinos u ouvanju i poboljanju vrste! Uzgajiva kao takav ne mora da budekonformist tj. ne mora imati samo jednu odreenu liniju pasa il i odreeni izgled unutar vrste.Fizike i psihike odlike kojima uzgajiva tei donosi se u skladu s vlastitim miljenjem

koristei ve propisani standard vrste kao osnovnu smjernicu. Uz jasne ciljeve nuno je uneku ruku razviti uzgajivaku filozofiju, sposobnost da se ona obrani, argumentira injenicama ida se od nje ne odstupa. Jednom kad se zagazi u ove vode postaje jasno da nije sve takoruiasto kako se ini, svaki uzgajiva je potencijalna meta i razilaenja u odreenimstavovima su dio stvarnosti. Na uzgajivau je da se dri svoga i da bude spreman u svakomtrenutku vlastita uvjerenja vrsto i odrivo opravdati.

Izdaci i ulaganja

Da bi se poluio uspjeh i rezultiralo najboljim, uzgajiva mora i pruiti najbolje. To zahtjevamnoga ulaganja, a trokovi mogu biti i enormni! Svaki pas zahtjeva optimalan smjetaj, zdravu i

kvalitetnu ishranu i pravilan odabir veterinarske njege. Danas nije lako nai veterinaradostupnog 24 sata, kojem nee smetati buenje i u tri po noi, koji e za bilo kakavproblem imati strpljenja i ljubavi za uzgajivaa i za pse, razumijevanja, ako se kojim sluajempremai budet pa treba plaati na odgodu. Tu su trokovi telefona i puta pri ugovaranjuparnjaka, oglasi, reklame, osiguranja, zatim trokovi vezani za gradnju, opremu, grijanje irasvjetu kotilice, razne lanarine, poevi od kinolokih do klupskih, trokovi prijenosavlasnitva, ugovori, te trokovi odravanja svega toga, itd. uglavnom lista je itekakopodugaka. Ovo su vane injenice od kojih se ne smije bjeati i na koje treba bitispreman.

Ulaenje u sve ove problematike, trajalo bi predugo, no treba se barem osvrnuti na potrebitezdravstvene preglede koje uzgajiva mora proi sa svojim psima. Prilikom dodjeljivanjauzgojne dozvole, obino se trae samo nalazi kukova, ali svaki savjestan uzgajiva enainiti kompletan pregled psa. Bolesti kao katar oiju, glaukom, su nasljedne bolesti i svakiparnjak treba imati izvren pregled oiju i ist nalaz. Nasljedni faktor se stavlja i na bolesti srca,taj pregled je jedan od vanijih. Funkcija titnjae se utvruje krvnim testom, tu je i DNA


14/20

analiza, te obavezni testovi na mogue spolno prenosive bolesti, na brucelozu, Stackerovsarkom (CTVC), leptospirozu, psei herpes virus i slino. Kod kuja treba nainiti pregledabdomena i vaginalni pregled kako bi se utvrdilo da je rodnica prohodna i da nema priroenihanomalija koje bi oteavale tenjenje obavezan bris i mikrobioloka pretraga (npr. otkrivanjeeventualne patogene bakterije koja obitava u poroajnom kanalu), te antibiogram. Uz dobruishranu, ienje od parazita i obaveznu vakcinaciju, sve ovo je itekako relevantno kad sekree u uzgoj. Meu bakterije koje mogu uzrokovati uginue cijelog legla i loe posljedice zakuju, spadaju : Brucella canis, B.suis, B.abortus, E.Coli, streptokoke, salmonela,

kampilobakterija. Trokovi su znaajni i posao nije nimalo lak. Parnjaci moraju biti kompletnofiziki i psihiki zdravi da bi se sa sigurnou poelo baviti uzgojem. Svaka vrsta psa sasobom nosi i predpozicije na odreene bolesti, otklanjanje svake sumnje trait eodgovarajue preglede i za to.

Biranje parnjaka

Kree se od utvrivanja i zadovoljavanja kvaliteta koje parnjak mora imati da bi budue leglobilo blie standardu. Problem je kompleksan, zahtjeva struno znanje i iskustvo da bi senapravio pomak. Svaki uzgajiva mora poznavati vlastitog psa u tanine, primjera radi :posjeduje se enka s manjom glavom nego propisuje standard, trait e se mujak s

veom glavom, ako su lea enke lagano ulegnuta, usklaivat e se s mujakom ijasu lea snana i ravna. Pravi uzgajiva nikad nee pomisliti da ima savrenog psa, bezikakvih mana. Ako kojim sluajem vlada takvo miljenje treba se zaustaviti i dobro promisliti.Svaki pas ima neku manu, bez obzira koliko ampionata ima iza sebe i na uzgajivau je dapomno proui i pronae to moe popraviti i pribliiti standardu. Postizanje ovog se neostvaruje kroz jedno ili dva legla, to je dug i mukotrpan posao i mora biti kao takav i prihvaen,u suprotnom je bolje da se odustane od ideje bavljenja uzgojem. Lake, bre i mudrije jepoeti s najboljom kvalitetom koja se moe nai, to je kvalitetniji parnjak, kvalitetniji e bitii uzgoj. Primjer : ako je potreban mujak, trait e se onog koji e genetiki poboljatirodovnik, poboljati mane i nedostatke koji su prisutni kod enke, temperament i psihikeznaajke moraju odgovarati i treba proi sve genetike testove. Izbor prikladnih parnjaka je

velik, nikad ne prihvaati prvog koji naie, potrebno je uzeti vremena i odvagati sve za i protiv.Pravi uzgajiva takoer se nee limitirati samo zbog udaljenosti, ako se odgovarajuiparnjak nalazi na drugom kraju zemlje ili u inostranstvu ii e se za tim. Umjetna oplodnja jedanas esta praksa, ne ograniava uzgajivaa zbog udaljenosti i otvara ire polje prilikompregleda rodovnika. Uvijek treba teiti da parnjak pobolja izglede na osnovu vlastitog psa, smilju na standard i kako uzgoj to vie pribliiti istom. Jednom kad se parnjak izabere, kreuprotokolarne radnje, od kontaktiranja i ugovaranja cijene, do pisanog ugovora koji e osiguratipravilna uzgojna prava. Svaki detalj koji se smatra vanim dobro je napismeno staviti uugovoru. Cijene koje se koriste za rasplod su znaajne, zavisne o dogovoru, variraju pozemljama i od vrste do vrste.

Temperament psa

Jedna od tri vitalne stvari ako ne i najvanija, je kvaliteta temperamenta psa. Faktortemperamenta je itekako povezan s genetikom i nasljedan je! Plaljiv, podvojen ili agresivan pas

e producirati leglo s istim karakteristikama, mala je vjerojatnost da e rezultirati drugaije, tj.da e od takvog psa nadoi leglo koje je dobroudno, pouzdano i umjereno. Prije nego sezapone s uzgojem treba biti na istu s tim da li se posjeduje uzgojnog psa! Samo zato to jepas registriran pri kinolokom savezu ne znai da je podoban za uzgoj s ovim se nikako nesmije voditi! Ignoriranjem faktora temperamenta nanosi se velika teta cijeloj vrsti! Osobnost psamora biti onakva kakva je standardom propisana, znai nikad plaljiva ili agresivna! S ovimetreba postupati savjesno i ako postoji nedoumica najbolje je ne ii s takvim psom u uzgoj. Na

alost, danas smo svi svjedoci este eutanizacije pasa poradi odbojne osobnosti iporemeaja u temperamentu. Poetna krivnja lei upravo na neodgovornim lanimuzgajivaima ako se takvima uope mogu nazvati ( preprodavai, farme pasa, uzgajivaivoeni jedino novanom dobiti i sl.). Uzgoj treba shvatiti ozbiljno jer i najmanja greka moesnositi posljedice! elite uzgajati, postati uzgajiva. promislite dvaput ovo nije posao za


15/20

svakoga!

Uspostavljanje uzgoja, gledanje njegovog rasta i poveanja pasije obitelji je neto predivno.Mogunost promatranja kako zacrtani ciljevi postepeno doseu svoj vrhunac kroz paljivo,dosljedno planiranje, nagradit e svakog pravog uzgajivaa vie nego bilo koja novana dobit.

Ljubav, ouvanje i poboljanje vrste je na prvom mjestu ! Sve drugo je sporedna stvar i ukonanici nije ni vrijedno spomena.

UMJETNO OSJEMENJIVANJE

Umjetno osjemenjivanje pasa postala je rutinska metoda kako u svijetu, tako i kod nas. Iakopostoji ve dugo, rijetko koji vlasnik pasa odluuje se za ovu metodu, a i mnoga drutvauzgajivaa pasa ju ne podupiru.

Umjetno osjemenjivanje kuja najee se primjenjuje u sluajevima kada:

-odgovarajui partner visokovrijednih kuja ne moe obaviti koitus

-su partneri meusobno vrlo udaljeni (najee razliite drave), a vlasnik eli osjemenitikuju iz uzgojnih razloga.

Oduzimanje ejakulata

Postoji nekoliko naina uzimanja ejakulata od pasa kao npr. s pomou umjetne vagine,elektroejakulacijom. Svaka od ovih metoda ima poneki nedostatak u svom nainu primjene pase najee ejakulat psa uzima manualnom fiksacijom penisa ili njegovom masaom, asjeme se hvata u sterilnu staklenu osudicu (spermohvata).

Psi velikih pasmina znatno bolje reagiraju na masau penisa od malih pasmina. Pas ejakulirafrakcionarno.

Njegov ejakulat sadri tri frakcije. Prva frakcija gotovo i ne sadri spermije, malog jevolumena, a koji put i izostane. Druga je frakcijabjeliasta, a njezino izluivanje tAraje okominutu. Trea frakcija sastoji se od prozirne tekuine iz prostate i najveeg je volumena,moe dosei i do 30 ml. Njezino izluivanje traje od 5 pa ak do 30 minuta.

Smatra se da za umjetno osjemenjivanje ne treba upotrebljavati treu frakciju ejakulata. Sjemepasa najee se primjenjuje nerazrjeeno, iako postoje razrjeivai za konzerviranje utekuem stanju.

U zadnje vrijeme s uspjehom se radi i na dubokom smrzavanju sperme koja omoguujeviekratno koritenje ejakulataminimalno dva puta ili da tu spermu transportiramo avionom navee udaljenosti. Najuspjeniji u ovome sa velikom dozom profesionalizma je klinika ilaboratorij ANI-REP Dr. Ferenz Szasz Budimpeta tel. 36-1-205-3511.

Optimalno vrijeme osjemenjivanja

Optimalno vrijeme za osjemenjivanje kuje dosta je teko za odrediti. Nije dovoljno samo brojati

dane od poetka kucanja, nego treba pratiti i promjene na spolnim organima te vladanje kuje.

Kako prepoznati znakove?


16/20

-stidnica se povea otvrdne, te se javlja krvavi iscjedak iz rodnice (proestrus)

-stidnica postaje meka, smanjuje se edem i prestaje krvavi iscjedak iz rodnice (estrus)

Proestrus u kuje traje 9 dana nakon ega slijedi ovulacija. Ovulacija je spontana. Fazesazrijevanja jajnih stanica traju izmeu 48 i 60 sati. Jajne stanice ostaju sposobne za oplodnjunakon toga jo 2 do 3 dana, stoga vremensko razdoblje u kojem se moe dogoditi oplodnjanazivamo period oplodnje.

S obzirom da psea sperma moe ostati sposobna za oplodnju unutar spolnih organanajmanje 6 dana, mogue je da umjetno osjemenjivanje obavimo prije perioda oplodnje i darezultira uspjehom.

Iako postoje odreene pasminske razlike, optimalno vrijeme kada bi kuje trebalo umjetnoosjemeniti je izmeu 10-og i 14-og dana od poetka proestrusa.

Osjemenjivanje plotkinja

Osjemenjivanje se vri pomou trcaljke u kojoj je doza najmanje 100 milijuna spermija, jer otome ovisi uspjeh osjemenjivanja, ali i broj tenaca u leglu.

Sjeme treba aplicirati u maternicu, intrauterino. Nakon osjemenjivanja kuje, treba joj podiistranje noge u zrak na nekoliko minuta da sprjeimo gubitak sperme koja bi se mogla izlitiunazad.

Neki preporuuju, da se nakon osjemenjivanja u stidnicu kuje stavi prst ili dva u cilju poticanjapoveane pokretljivosti spolnih organa enke, to se inae zbiva prirodnim parenjem za

vrijeme kopulatornog spoja.

Nasljedna sposobnost dueg preivljavanja sperme pojedinih pasa u spolnim organimaenke vaan je imbenik plodnosti.

to dobivamo umjetnim osjemenjivanjem?

-sprijeavamo irenje spolnih zaraznih bolesti

-usporedno s primjenom umjetnog osjemenjivanja razvija se i suzbijanje steriliteta jer se prilikompregleda prije samog osjemenjivanja u kuje utvruje zdrastveno stanje njezinih spolnih organapa se ona, ako je sve u redu osjemenjuje, a ako nije prema potrebi lijei

-rasplodnjaci od kojih se uzima ejakulat pod stalnom su veterinarskom kntrolom, pa se za tajpostupak upotrebljavaju samo potpuno zdrave ivotinje.

PRIMJER IRENJA DCM-a U UZGOJU DANANJEG DOBERMANA

DCM iliti dilatativna kardio-miopatija bolest je jo uvijek nedovoljno istraena i o principunasljeivanja ne zna se puno. Da li se prenosi jednim ili sa vie gena, dominantno ili recesivno,da li je vezana uz spolne kromosome?

Najloija varijanta po uzgajivae bila bi da se bolest prenosi poligenski.


17/20

To bi znailo da bi za manifestaciju bolesti pas trebao naslijediti vie gena u kombinaciji, tj. akoje poligenska struktura tada je itava populacija ugroena i njezina je pojava posvenepredvidiva! Slini poremeaji postoje i u drugih pasmina, ali svaka pasmina ima neke svojespecifinosti. No, rezultat je isti prerana smrt!

Dakle, to nam ostaje ako nemamo injenice sa obdukcije i genetski test koji bi uope mogaodokazati prisutnosti smrtonosnog DCM-a?

Metoda analize pedigrea je primjenjiva za svaku bolest, jednostavna je i posve besplatna.Problem DCM-a del Citone pasa i svima koji su ih u svome uzgoju koristili ?!

Kao prvo, moemo govoriti o sluajevima iznenadne smrti koje su najvjerovatnije uzrokovaneDCM-om. Tequila del Citone i Alfa Adelante oboje su umrli mladi i iznenada. Takoe, i Astor delCitone i Ariele d'Amour del Citone nisu poivjeli dugo. Ta injenica je uzrokovala silnerasprave, jer su naime svi navedeni psi, intenzivno koriteni u uzgoju u posljednjih 10-takgodina. Rije je o jednoj vrlo uticajnoj uzgajivanici i sasvim je logino da je predmetzanimanja iroke dobermnske javnosti! Uzgajiva Dr.Pezzano, nikada nije javno napisao da li jeuraena obdukcija i utvren uzrok smrti (DCM). tovie, u to doba (kad je umrla Tequila)

pekuliralo se raznim uzrocima. Nakon smrti Tequilinog sina Alfe Adelante del Citone postalo jeizvjeno da to nije sluajnost i da se najvjerovatnije radi o problemima sa srcem. Tada u javnostdospijevaju informacije o isto tako iznenadnim smrtima Mie v. Norden stam, njezine kerkeChendra Novalis te sinova Bombastica von den Hanseaten i Amstrong von den Hanseaten, svisa dominantnim utjecajem Ebo v. Groote Maat-a! Takoer, i Tequila Mali del Citone dobivena je3-3 na Eba. Analizom pedigrea moe se utvrditi nepobitna povezanost preuranjenih smrti uliniji pasa koji potiu od Ebo v.Groote Maat-a i gotovo je sigurno da se radi o DCM.u, jer nemaniti jedne bolesti koja bi uzrokovala trenutnu smrt. Postoje bolesti koje bi mogle uzrokovatitrenutnu smrt, ali je njihova pojava u pseem svijetu u vrlo malom postotku. to se tienegativniih iskustava uzgajivaa iji je uzgoj pogoen sa DCM, nemojte oekivati da e toobjaviti na sva zvona! Takve e stvari veina uzgajivaa pokuati sakriti. Skrivaju se i puno

manje bitne stvari, jer svaka negativna stvar u javnosti ima indirektan utjecaj na rejting i prodajutenadi dotinog uzgajivaa, parnjaka, njegove enke i svih u tom krugu oko bolesnog psa.Dakle, neko preveliko potenje ne treba oekivati i nekakve javne ispovjesti ljudi kojima se todogodilo. To je naalost tako i nema veze sa niim do ljudskim karakterom i sebinou!Smatram da bi trebalo prevazii osobne interese i dati takve podatke o preuranjenoj smrti uneku relevantnu instituciju il i pak barem bazu podataka tako da bi analiza pedigrea mogla bititonija. Na taj nain bi se sprijeilo irenje traeva. Zbog tako mutne i sloene situacijepoelo se smatrati sve del Citone pse problematinim i da ih sve treba izbjegavati! Sa drugestrane, posoji jedan krug uzgajivaa koji se na injenicu Teqiline i Alfine problematine smrtiuope ne obaziru nego prave inceste na te pse. Dakle, situacija se polarizirala na pristalice iprotivnike del Citone pasa,a prava istina je da su del Citone psi svakako donijeli i pozitivnih i

negativnih stvari u pasminu, no DCM nije ekskluzivno vezana uz njih.

Ono to je ispravno jest da ako se ve ispostavi da je neki pas umro iznenada i po pretpostavciod DCM-a, tog psa niako ne bi trebali ponavljati linijski nego raditi out-crosseve u nadi da e seproblem izbjei. Sve do sada je upuivalo da je Gino Gomez zdrav pas. Obzirom da neznamo kako se bolest nasljeuje, ne moemo biti sigurni da l i ima posve zdrave gene itakve daje potomcima, no ako je bolest recesivnog tipa, ne moemo biti sigurni, jer nemamodovoljan broj podataka o eventualnim smrtima Ginovih potomaka?! Po onome to znamo,izgleda da Gino Gomez del Citone nije prenosio dalje DCM i da je bio veliki sretnik jer je produktincestnog parenja na problematinu krv i kao takav bio je u velikom riziku. O tome su trebalimisliti svi oni koji su ga parili na sreu dok je bio mlad, a ipak se znalo da je iz problematinelinije. Bilo je zabrinjavajue da toliki broj odgajivaa ide upariti kuju sa Ginom, a zna se da sumu dupla baba Tequila,otac Astor del Citone, tetka Arielle dAmour del Citone i ujak Alfa sasvimsigurno umrli zbog srca. To je bila igra ruskog ruleta i na sreu po sve je ispalo da je Ginook...ali u pitanju nije bilo neko inteligentno promiljanje nego ista srea, a to je pojam nakojem se uzgoj jedne pasmine sigurno ne bi trebao zasnivati.


18/20

DCM se danas moe nai u svim krvnim linijama!

Izlobe

Ocene na izlobama su potrebne psima sa pedigreom, prevashodno da bi pas, kada dobijetenad, oni imali papire. Naravno, i majka tenaca treba da bude ocenjena. Sve ostalo (CAC,R.CAC,BOB, BOG itd.) je stvar izbora i angaovanja vlasnika. Da bi psa izveo na izlobumora se uraditi sledece: Naci u "ZOV-u" prijavu za izlobu na koju eli da ide, popuni je,poalje je u predvienom roku i nazove telefonom da vidi da li je stigla.

ta je "Ring"?Ring je ograeni deo terena gde izlaete svog psa. Obino se u ringu u kome se ocenjujeva pas, nalaze i rase koje spadaju u istu FCI grupu kao i va ljubimac (u ovom sluaju je to VIIIFCI grupa).

U RING-u morate svog psa da prikaete u najboljem svetlu, da istaknete njegove kvalitete, ali ida prikrijete mane.

ZubaloPrvo to trebate da nauite svo sa od trenutka kada doe kod vas e da dozvoli vama kao i


19/20

nekom vaem prijatelju da mu pogleda zube, bez reanja. Ne sme pokazivati bilo kakve znakeagresivnosti, koje bi mogle da ga dovedu do diskvalifikacije. Obzirom da je re o jednoj odnajplemenitijih i najpitomojih rasa, to nee biti nikakav problem.Kako to izvesti? Psu se spoje rukom gornja i donja vil ica, tako da se njegovi zubi dodiruju,odnosno preklapaju i tada mu se podignu usne da bi se zubi pokazali. Najbolje bi bilo da se pasnalazi u sedeem poloaju, da ga vi zakoraite i da vi pokaete njegove zube, osim ako tosudija sam ne uradi.Zubalo (kako se to u kinologij i struno zove), treba da bude makazasto.

Tranje ili ring dresuraOd malena treba psa navikavati na etnju povocem sa leve strane. Ring dresura je najbitnijimomenat na izlobi i ona pokazuje karakter vaeg psa, odnosno da li ste vi njegov voa ili jeon va. Naite neku istinu u parku il i na nekoj livadi (ne mora da bude travnat teren) gde etevebati. Krenite brzim hodom i psom sa leve strane da se kreete u krug koji otprilike imaprenik 5-6 metara. Brzina vaeg hoda neka bude prilagoena psu. Labrador ne treba da tri uringu kao npr. Dobermani ili bokseri, ve da hoda bre. Sudija e vam rei da napravitekrug ili dva, to ete vi i uraditi. Ovo je deo kada se gleda poslunost vaeg psa. Nemojte serazoarati ako va mladi pas napravi neku nepredvidivu greku, sudije uglavnom toleriu takvoponaanje mladih pasa, ali ne i zrelih.

StavDelovae jako komplikovano, ali u sutini nije tako. Stav je zavrni deo izlobe koji moepokazati sve prednosti, ali i mane vaeg psa.Prvo to tene od tri meseca treba da naui je da stoji mirno na neku vau komandu (npr. STOJ).Najbolje bi bilo da naete neto to njemu privlai panju (komad mesa, igraka ili netodrugo) i to drati iznad njegove glave, ne bi li on sa panjom pratio pomenuti predmet. Pas

e sigurno pokuati da skoi i dohvati igraku, ali mu vi to ne dozvolite. Postavite koleno uvekkada pokua da skoi i ne dozvolite mu da on upravlja vama. Koleno treba da predstavljaprepreku i posle nekoliko vebanja sam e shvatiti da to vie ne ini. Pas e pokuati i dasedne, jer mu neete dozvoliti da dohvati igraku, ali uz odseno NE! ga podignite u stojeipoloaj.Svakodnevno, po 5-10 minuta vebajte sa psom stav, ne vie, jer bi mu ova igra brzo dosadila.Ono to je jako bitno, jeste da psa nagradite uvek kada izvri eljenu komandu, ali i da neviete, ako to odmah ne uspe. Takav efekat nee dovesti do eljenog rezultata. Ako neto neuradi kako treba, ignoriite ga, nemojte ga sluajno nagraivati.

Ponasanje na izlozbiNa izlobe idete da biste pokazali vaeg psa, ali i da bi ste upoznali druge ljude i razmenilisvoja iskustva sa njima. Nemojte burno reagovati na ocene sudija i komentare publike. Nikadane okreite lea sudiji u ringu i ne priajte dok vam se obraa. Ako va pas dobije neku od

titula, sudija e vam prii i estitati, tako ete znati da ste vi pobedil i. Morate imatipotovanja prema sudijama, kao i oni prema vama. Trudite se da na izlobe dolazite bar jedansat ranije, ne bi li se odmorili od puta, proetali i upoznali vaeg psa sa okolinom, oeljali ga ipripremili za nastup.Nemojte psa hraniti pre izlobe jer e, onako sit manje sluati vae komande. Na izlobune kreite bez iste vode za psa, jer ne znate da li mesto na kome se odrava izloba imapijau vodu. U sluaju vruina, psu e trebati dosta tenosti i hladovine koju moetenai, ako doete ranije i saekate va red za ulazak u ring.Zvuae mnogima , verovatno pomalo smeno, ali treba voditi rauna i o vaoj garderobi. Akonpr. izlaete crnog labradora, trebalo bi da nosite odeu svetlijih tonova, ne bi ste li istaklinjegovu lepotu i obrnuto, ako imate utog labradora.

Izlobeni povodac je jako bitan. Nemojte kupovati povodac samo zato to se vama dopada.Boja povodca neka se slae sa bojom dlake vaeg psa. Crni Labrador neka ima crni povodac,uti moe imati be, beli i uti povodac, a braon Labrador neki u boji svoje dlake. Tokaem iz razloga to sve ove, za vas moda sitnice, deluju jako profesionalno i reprezentujui vas i vaeg psa.


20/20

Za kraj, nemojte se razoarati prvim neuspehom vaeg psa, pokuajte ponovo. Moda togdana pas nije bio u najboljoj kondiciji ili jednostavno nije bio raspoloen za guvu. Ako i neuspe kao izlobeni pas, nemojte ga kriviti, on je na prvom mestu va prijatelj koji vas nikadanee izneveriti.

Rich Text Editodobermanr File

Documents

Transcript of Rich Text Editodobermanr File