REVIZIJA NOVAK KONDIC

8/8/2019 REVIZIJA NOVAK KONDIC

1/25

:

: .

Definicija revizije ISA 200 kaè:"Ciq revizije FI je da omogu}i revizoru da izrazi mi{qewe da li su

FI pripremqeni, u svim bitnim aspektima, u skladu sa utvr|enim pravilima i propisima

finansijskog izvje{tavawa. Fraze koje se koriste za izraàvawe mi{qewa revizora su:

- daju istinit i fer prikaz ili

- da na fer na~in prikazuju sve bitne elemente

Ova definicija zanemaruje reviziju poslovawa i uskla|enosti.

ME\UNARODNA REVIZIJA

Revizor (kompetencija, fin.ra~unov.,stru~wak-dokazi-FI)

Preduze}e (redovno poslovawe, trajnost poslovawa, za{tita od prevare, na~in

upravqawa, istinitost baze podataka, adekvatna kontrola, uticaj proiz.na okolinu,

informacije za menaxment i dr.)

STANDARDI

Revizor obez. kredibilitet FI,

Spoqwi korisnici FI i standardi

Lokalni standardi

Moderne internacionalne korporacije i FI

Investicije u raznim zemqama

ME\UNARODNI RAÛNOVODSTVENI STANDARDI

Investitori i FI

Komitet za me|unarodne ra~unovodstvene standarde (International AccoountingStandards Committee - IASC) vr{i harmonizaciju MRS

Metod op{te saglasnosti i prihvatawa MRS u cijelom svijetu

ME\UNARODNI STANDARDI REVIZIJE

Konzistentna i visoko kvalitetna revizija kao potreba multinac.korp.

Istovjetnost rev.standarda u razli~itim zemqama - mi{qewe revizora garantuje

vjerodostojnost FI.

Zemqe u razvoju i podsticaj za razvoj

MSR postoje od osnivawa Me|unarodnog saveza ra~unovo|q (International

Federation of Accountants-IFAC) 1977.

IFAC radi na postizawu na~ela:- tehni~ka,

- eti~ka,

- obrazovna, za cjelokupnu ra~.prof.

IAPC-International Auditing Practices Committee

Komitet za me|unarodne revizorske standarde izdaje izjave za revizorske

funkcije i atestirawe MSR_ISA-a

^lanstvo u IFAC-u (1.200.000 ra~unovo|a ili nacionalne org.)

Me|unarodna revizija, primjenom MSR promovi{e me|unarodnu reviziju {irom

svijeta.

Op{ti principi revizije FI

Finansijski izvje{taji su:


2/25

Bilans stawa

Bilans uspjeha,

Izvje{taj o gotovinskim tokovima i

Napomene/note.

ISA 200 isti~e op{te principe kojima se treba rukovoditi revizor, a to su:nezavisnost, integritet, objektivnost, stru~nost, du`na pa`wa, povjerqivost,

prof.pona{awe i poznavawe teh. stand.

Revizor treba da planira i vr{i reviziju sa dozom stru~nog skepticizma,

priznavaju}i da mogu postojati okolnosti koje mogu prouzrokovati da FI budu zna~ajno

pogre{ni.

Revizija treba da obezbijedi razumno uvjeravawe da su FI u cjelini

vjerodostojni, odnosno da nisu pogre{no iskazani.

Ograni~ewa: uzorkovawe, inherentna ograni~ewa, sistem kontrola, dokazi-

uvjerewa.

Odgovornost za FI (uprava)VRSTE REVIZIJE

Postoje tri osnovna tipa revizije:

Revizija finansijskog izvje{taja

Revizija poslovawa i

Revizija uskla|enosti

VRSTE REVIZORA

Postoje dvije osnovne vrste revizora:

Interni revizori i

Nezavisni revizori (Ovla{}eni revizori se nazivaju: Ovla{}ene javne ra~unovo|e

- Certified Public Accountantants-CPA.

Postoje i druga~ija zvawa u raznim zemqama.

STANDARDNI MODEL POSTUPKA REVIZIJE

Ovaj model se sastoji iz 4 faze:

Prihvatawe klijenta,

Planirawe ,

Ispitivawe dokaza i

Zakqu~ivawe revizije i izdavawe mi{qewa (izvje{taja).

1. FAZA - PRIHVATWE KLIJENTA

Postoje}i i novi klijenti, Preispitivawe rada sa postoje}im klijentom,

Ispitivawe " -business background-a"

Procjena biografije klijenta,

Odabir osobqa za reviziju,

Usluge drugih profesionalaca.

2. FAZA - PLANIRAWE

Rev.firma mora svoj rad planirati,

Nakon saznawa o op{tim uslovima poslovawa i vr{ewa kontrole vr{i se

planirawe.


3/25

Drugi dio procesa planirawe sastoji se od utvr|ivawa nivoa rizika anga`mana i

nivoa zna~ajnosti.

Nakon navedenog revizor izra|uje program revizije.

Strukture interne kontrole

3. FAZA-ISPITIVAWE I DOKAZI Du`na pa`wa,

Nezavisnost,

Povjerqivost

Testovi kontrola /uskla|enosti ili salasnosti/,

Testovi kontrole /zasnovani na oslawawu na internu kontrolu/

Dokazni testovi /bilansne pozicije i transakcije i zna~ajni koeficijenti i trendovi,

neuobi~ajene fluktuacije pojedinih stavki/

Komponente interne kontrole

kontrolno okru`ewe,

procjena rizika,

postupci kontrole, informacije i komunikacija i

nadgledawe.

4.FAZA - PROCJENA I MI[QEWE

Na bazi prikupqenih dokaza revizor zasniva mi{qewe o FI.

Analiza obuhvata:

da li su primjewivane va`e}e ra~.politike,

da li su fin.informacije uskla|ene sa relev.pravilima i zakonima,

da li su prikazi FI-a u saglasnosti sa saznawima revizora i

da li je objavqivawe svih zna~ajnih pitawa adekvatno u odnosu na zahtjeve

prezentacije podataka

Me|unarodne revizorske firme

Sada "Velika ~etvorka:

Deloitte & Touche;

Ernst & Young;

KPMG i

Pricewaterhouse-Coopers.

Pad Arthur Andersen & Co.

[ema tipi~ne revizorske firme

Organizacije koje uti~u na reviziju

Me|unarodna federacija ra~unovo|a IFAC propisuje MSR (ISA). Komitet za me|unarodne ra~unovodstvene standarde (IASC).

Evropska unija i druge organizacije (Komisija za hartije od vrijednosti -

International Organization of Securities Commissions - IOSCO).

MSR (ISA-e) propisuje Me|unarodna federacija ra~unovo|a (IFAC), preko

Komiteta za me|unarodne standarde revizije (IAPC).

Komitet za MSR (IAPC) je stalni komitet Vije}a IFAC-a koji propisuje Me|

unarodne standarde revizije.

Komitet za MSR (IAPC) ima ciqeve da:


4/25

Formuli{e i publikuje ra~unovodstvene standarde i wihove primjene i

po{tovawa u cijelom svijetu i

Radi na op{tem poboq{awu i harmonizaciji propisa, ra~unovodstvenih standarda

i postupaka vezanih za prezentaciju FI-a.

Evropska unija EU osnovana je 1970.godine i izdala je ~itav niz ra~unovodstvenih standarda za

~lanicew EZ.

EK ostvaruje svoje zakonske ciqeve pomo}u:

Direktivama, koje moraju biti ugra|ene u zakone zemaqa ~lanica i

Propisima, koji postaju zakoni u cijeloj EU, bez procedure usvajawa od strane

zemaqa ~lanica.

Osma direktiva EU propisuju minimum zahtjeva koji se moraju ispuniti u

ra~unovodstvenoj profesiji.

TR@I[TE REVIZIJSKIH USLUGA

Istorijat revizije-vezan je za istor.ra~unovodstva /Mesopotamija, Gr~ka, Egipat i

Rim/- Krajem sredweg vijeka javqa se ideja maksimirawa profita /pojava dvojnog

kwig.u Italiji/;

- Dv.kwigovodstvo nije bilo dovoqno /revizija/;

- 1780.ind.revolucija u Velikoj Britaniji;

- 1853.u Edinburgu je osnovano Dru{tvo ra~unovo|a (The Society of Accauntants

in England and Wales)- to je dràvni institut prete~a institutima zapadnih zemaqa.

Teorije ponude i potra`we rev.usluga

Teoriju ponude i potra`we rev.usluga obja{wava nekoliko teorija:

-Teorija policajca /aritmeti~ka ta~nost, odgovornost revizora i otkrivawe i

objelodawivawe prevare/;

- imala je utemeqewe sve do 40-tih godina pro{log vijeka.

Teorija davawa kredibiliteta

Primarna f-ija je davawe kredibiliteta FI.

Uprava koristi revidovane FI da bi pove}ala povjerewe principala;

Me|utim, revid.FI nije primarni

osnov za investitore;

-Postoji tvrdwa da rev.FI je potvrda date izjave menaxmenta;

-Ipak revizor ne moè preuzeti dio f-ije dokazivawa pouzdanosti i ta~nosti FI-a.

Teorija umjerenih garancija

Ova teorija daje zna~aj dodatnom ulagawu od strane svih zna~ajnih u~esnika.

Za to svaki akcionar mora biti uvjeren da dobija adekvatan dio dobiti;

Revizor se smatra kao posrednik izme|u razli~itih interesnih grupa.

Ni ova teorija ne moè objasniti sve atribute funkcije davawa mi{qewa o

ta~nosti FI-a.

Kvazisudska teorija

Revizor se gleda kao sudija u procesu distribucije FI-a.

Po{to:

Mi{ljewe revizora nije javno dostupno;

Revizija ne garantuje konzistentnost i eliminaciju presedana;
mailto:TR@I%5BTEmailto:TR@I%5BTE


5/25


6/25

coso izvje{taj

Tradvej komisija (Committe of Sponsoring Organisations of the Treadway

Commission COSO) je objavila izvje{taj koji zahtijeva:

- harmonizaciju definicija koje se odnose na internu kontrolu;

- pomagawe upravi pri procjeni kvaliteta interne kontrole;- omogu}avawe upravi da svoju internu kontrolu poredi sa modernom kontrolom;

- nalaèwe metoda izvje{tavawa vawskih korisnika o adekvatnosti interne

kontrole.

COSO defini{e internu kontrolu kao proces ustanovqen i sprovo|en od strane

upravnog odbora preduze}a, uprave i drugog osobqa, a ciq mu je da obezbijedi razumno

uvjerewe vezano za postizawe ciqeva u sqede}im kategorijama: efikasnost i uspje{nost

poslovawa, pouzdanost fin. izvje{tavawa, saglasnost sa postoje}im zakonima i

propisima i za{tita imovine od neovla{}enog prisvajawa, kori{}ewa ili otu|ewa.

O~ekivawa od revizije

Korisnici FI-a su: primaoci usluga revizije-upravni odbori i

Tre}a strana (akcionari, bankari, kreditori, zaposleni, kupci i druge grupe)

O~ekivawa od revizora su sqede}a:

- davawe mi{qewa o istinitosti i pouzdanosti FI-a;

- davawe mi{qewa o sposobnosti kompanije da nastavi da redovno posluje (MSR

570);

3. davawe mi{qewa o sistemu interne kontrole kompanije (MSR 400);

4. davawe mi{qewa o pojavi prevare (MSR 240) i

5. davawe mi{qewa o pojavi nezakonitih radwi (MSR 250).

Zakonska odgovornost prema tre}oj strani

Tre}a strana ima o~ekivawa od revizora koja ~esto nisu ispuwena. Postavqaju se

pitawa:

- Ko moè da se àli na revizora?

- Ko moè da povede sudsku parnicu protiv revizora?

Izme|u klijenta i revizora postoji Ugovor. Klijent moè da tuì revizora zbog

neispuwavawa obaveza iz Ugovora.

Postavqa se dilema {ta je sa korisnicima FI-a koji nisu tre}a strana?

Sve revizorske firme imaju neku vrstu disciplinskog suda.

Svako moè da uloì àlbu na rad revizora, bez obzira na povezanost srevizorom.

Ako se utvrdi odgovornost revizora sankcije mogu biti:

nov~ana kazna;

opomena (usmena ili pismena);

suspenzija i

doìvotna zabrana rada u struci.

KODEKS ETIKE

3. Etika za prof.ra~unovo|e

Etika predstavqa skup moralnih principa, pravila pona{awa ili vrijednosti.

3.1. Eti~ki standardi s me|unarodnog stanovi{ta

3.2. Osnovi etike i smjernice primjewive na sve ra~unovo|e


7/25

3.3. Osnovni principi i smjernice za prof.ra~.

-integritet,

-objektivnost.

-profesionalna kompletnost.

-povjerqivost,

-profesionalno pona{awe.

-tehni~ki standardi.

4. Rje{avawe eti~kih sukoba

5. Propisi vezani za nezavisnost u razli~itim zemqama

Nezavisnost

Finansijsko u~e{}e ili zaposlenost kod klijenta

Usluge klijentima revizije, li~ne i porodi~ne veze.

Finansijska veza s klijentom moè biti u obliku:- direktnog fin.udjela u kompaniji klijenta;

- indirektnog zna~ajnog fin.udjela nastalog kao rezultat administrirawa prava

upravqawa bilo kakvom stvari ili novcem, ili nepokretnom imovinom s finansijskim

udjelom u kompaniji klijenta;

- zajmova datih ili uzetih od klijenta ili bilo kojeg direktora ili ve}eg akcionara u

komp.klijenta;

6.Odgovornost prema klijentima

Ilustracija-Faktori koji ja~aju ili umawuju nezavisnost

---------------------------------------------------------------------

Faktori koji ja~aju nezavisnost revizora se postiù, ako:

-se revizor imenuje sistemom rotirawa svakih par godina kako bi se izbjeglo preveliko

zbliàvawe s klijentom;

-naknada za reviziju od jednog klijenta nije zna~ajna u odnosu na revizorov ukupan

prihod od izvr{enih profesionalnih usluga,

-se kvalitete procesa revizije nadgleda od nekog izvan samog procesa,

-je revizor dovoqno obu~en i stru~an da moè da se nosi sa tehni~kim ambijentom

klijenta.

- finansijskih udjela u mje{ovitim ulagawima klijenta ;

- finansijskih udjela u preduze}e koje nije klijent, ali je s klijentom u odnosu

davawa ili primawa ulagawa ili primaoca investicija.

Investitor je dru{tvo majka, glavni partner ili fiz.lice ili dru{tvo koje ima sposobnost da

vr{i zna~ajan uticaj na onoga u koga investira.

Primalac ulagawa je zavisno preduze}e ili poslovan subjekat na koga investitor ima

zna~ajan uticaj.

Usluge klijentima revizije, li~ne i porodi~ne veze.

Naknada, robe i usluge.

Vlasni{tvo nad kapitalom javne revizorske prakse.


8/25

-revizor ograni~i davawe drugih usluga klijent. osim usluga rvizije (savjetovawe

menaxmenta, poresko savjetovawe, softveri za kwigovodstvo i sl.) i-revizor ne}e biti zna~ajno ekonomski ugroèn gubqewem jednog klijenta.

Faktori koji umawuju nezavisnost:

- revizor je akcionar ili ima direktan finansijski udio u kompaniji klijenta,

- revizor ima indirektan zna~ajni fin.udio u kompaniji klijenta,

- revizor ima date ili uzete zajmove od kompanije klijenta ili bilo kog direktora ili

ve}eg akcionara u kompaniji klijenta po povoqnim uslovima,

-revizor ima fin.udio u preduze}u koje nije klijent, ali je sa klijentom u odnosu davawa

ili primawa ulagawa ili primaoca investicija,-revizor ima fin.udjela u zajedni~kim poduhvatima sa klijentom,

-revizor ima rodbinski odnos s nekim iz uprave kompanije klijenta,

-revizor je u partnerskom odnosu s nekim od {efova kompanije klijenta,

-revizor je zaposlen od strane uprave ili djeluje kao dio uprave u kompaniji klijenta ili s

wenom povezanom kompanijom,

-revizor je zaposlio radenika u kompaniji klijenta,

- naknade koje je klijent duàn da isplati revizoru ostanu neispla}ene u duèm

vremenskom periodu,

- profesionalne usluge su ponu|ene ili izvr{ene klijentu na bazi potencijalne

naknade,

- revizor prihvata robu ili usluge ili neprimjerenu pa`wu od kompanije klijenta,

- kapital revizorske prakse nije u potpunosti u vlasni{tvu profesionalnih ra~unovo|

a u javnoj praksi.

Odnosi s drugim profesionalnim ra~unovo|ama

Odnos izme|u dolaze}eg i postoje}eg revizora }e se razmatrati prilikom prihvatawa

klijenta.

Reklamirawe i traèwe poslaReklamirawe i nu|ewe usluga (ako je dozvoqeno) treba da bude pristojno, po{teno,

istinito i u granicama dobrog ukusa.

Reklamirawe aktivnosti koje nisu dozvoqene su aktivnosti koje:

-stvaraju la`na, obmawuju}a ili neopravdana o~ekivawapovoqnih rezultata;

Ilustracija- Pitawa vezana za reklamirawe i aktivnosti nespojive sa profesijom

-------------------------------------------------------------------

Reklamne aktivnosti koje nisu dozvoqene ra~unovo|ama su one koje:

- stvaraju la`na, obmawuju}a ili neopravdana o~ekivawa povoqnih rezultata;

- impliciraju sposobnost da se uti~e na sud, regulatora i dr.;


9/25

- sadrè izjave samohvale koje su neprovjerqive ~iwenicama;

- vr{e pore|ewa s drugim javnim ra~unovo|ama u javnoj praksi;

- sadrè pismena svjedo~ewa ili izjave;

- sadrè druge izjave o ~iwenicama ili uvjerewima, koje bi mogle navesti

razumnu osobu da pogre{no razumije ili bude obmanuta;

- sadrè neopravdane tvrdwe da je neko stru~wak ili specijalista za odre|enu

ra~unovodstvenu oblast.

Nespojive aktiv. s praksom prof.javnog ra~.su:

- bilo kakav posao, zanimawe ili aktivnost koja naru{ava ili bi mogla naru{iti

integritet, objektivnost ili nezavisnost ili dobru reputaciju profesije.

- istovremeno angaòvawe na nekom drugom poslu, zanimawu ili aktivnostima

koje nisu povezane s profesionalnim uslugama, a ~iji je efekat spre~avawe ra~unovo|e

da obavqa javnu praksu u skladu s eti~kim principima.

Novac klijenata

Novac klijenta je bilo koji iznos, ukqu~uju}i mjenice, promisorne note, dokumenta koja

daju pravo pretvarawa istih u novac (obveznice na donosioca) i sl.

Nov~ani iznosi klijenta , ako se sumwa da su ste~eni na nelegalan na~in, revizor ih ne

treba primati i dràti.

U nekim zemqama zakon ne dozvoqava da prof.ra~unovo|a moè takve nov~ane iznose

dràti u posjedu.

Vje`be

Kako bi vi definisali etiku?

Kakva je razlika u shvatawu etike s me|unarodnog aspekta?

Koji problemi postoje kod odràvawa nezavisnosti revizora?

Kakve poklone moè da prima revizor?

Za{to je potrebno da ra~unovo|e (revizori) imaju kodeks profesionalne

etike?

Da li se prof.etika razlikuje u razl.zemqama?

UVOD U PROCES REVIZIJE

4. Ciqevi u~ewa

Revizija se obavqa kao proces. On se sastoji iz ~etiri faze:1. prihvatawe klijenta.

2. planirawe,

3. ispitivawe, dokazivawe i procjena i

4. izraàvawe mi{qewa.

4.1. Op{ti ciq revizije

Ilustracija: Od trì{ta do procesa revizije

----------------------------------------------------------------

Predmet: Fin.izvje{taji bazirani na izjavama

uprave


10/25


11/25

klijenta ili nastavku saradwe sa postoje}im

klijentom, kao i vrstu i broj potrebnog

osobqa.

Postupci: 1.Procijeniti biografiju klijenta i

razloge za rviziju;2. Stupiti u kontakt sa prethodnim

revizorom;

3. Utvrditi p[otrebu za drugim profesionalcima;

4. Pripremiti prijedlog za klijenta;

5. Pribaviti ugovor-pismo o angaòvawu i

6. Odabrati radno osobqe koje }e obaviti reviziju.

Faza 2: Planirawe revizije

Ciq Odrediti obim i tip dokaza i ispitivawakoja su neophodni da bi revizor stekao

uvjerewe da ne postoje zna~ajno pogre{ne

tvrdwe u finansijskim izvje{tajima.

Postupci:

1.Dobiti informacije o pro{lom poslovawu kompanije i okolnostima, op{tim i

pojedina~nim (spec.privr.grana);

2. Istraìti podatke vezane za zakonodavstvo;

3. Izvesti po~etne analiti~ke postupke;

4. Izvesti postupke radi sticawa saznawa o int.kontroli;

5. Na osnovu dokaza, procijeniti rizik i utvrditi zna~ajnost i

6. Pripremiti program revizije.

Faza 3: Testirawe i provo|ewe dokaznih postupaka

Ciq: Testirawe radi utvr|ivawa dokaza koji podràvaju interne kontrole, istinitost i

objektivnost finansijskih izvje{taja.

Postupci:

Testovi kontrola;

Dokazni testovi transakcija;

Analiti~ki postupci

4. Testovi detaqa salda;

5. Dobijawe pravne dokumentacije;

6. Dobijawe pisanih izjava uprave u kojima se ona izja{wava o finansijskim

izvje{tajima;

7. Kona~no prikupqawe dokaza i traèwe neevidentiranih obaveza.

Faza 4: Procjena i izvje{tavawe

Ciq: Dovr{iti postupak revizije i izdati mi{qewe


12/25

Postupci:

Izvr{iti ukupno op{te ispitivawe;

Izvesti postupke radi utvr|ivawa naknadnih doga|aja;

Izvr{iti op{te ispitivawe fin.izvje{taja i drugih materijala i izvje{taja;

Izvesti postupke zakqu~ivawa; Pripremiti bitna pitawa za partnere;

Podnijeti izvje{taj upravnom odboru i

Pripremiti izvje{taj o reviziji fin.izvje{taja.

PRIHVATAWE KLIJENTA

1. Prihvatawe klijenta: prvi korak u reviziji

Standardni model - prihvatawe klijenta

-------------------------------------------------------------

Ciq: Donijeti odluku o prihvatawu klijenta i obratno.Donijeti odluku o prihvatawunovog ili nastavak sa postoje}im klijentom, te vrsti i broju potrebnih izvr{ilaca.

Postupci: 1. Procijeniti biografiju klijenta i razloge za reviziju. 2. Komunikacija sa

preth.revizorom. 3. Utvrditi potrebu za drugim profesionalcima. 4. Pripremiti pismo o

angaòvawu za klijenta.

5. Pribaviti potpisano pismo o angaòvawu i

6. Odabrati radno o sobqe koje }e izvesti reviziju.

------------------------------------------------------------------

2. Poznavawe klijentovog poslovawa: --- . prethodna iskustva sa kl.ili djel.

. razgovor sa direktorima, {efovima,

. Razgovor sa int.kontr.-izvje{taji,

. Razgovor sa ugl.qudima van preduze}a,

. Publikacije,

. zakonodavstvo

Izvor informacija : uprava i slu`benici klijenta

Teme:

.promjene u upravi, org.strukturi i akt.klijenta,

.postoje}i propisi koji se odn.na kl.,.teku}e poslovawe,

.postoje}e ili potenc.fin.pote{ko}e,

.postojawe povezanih strana,

.nove ili zatvorene prost.ili ma{ine

.skore ili nedavne tehn.promjene, asortiman proizvoda, distributivne metode,

.izmjena ra~.sistema i sistema interne kontrole.

3. Istraìvawa vezana za novog klijenta:

.prethodni fin.izvje{taji klijenta,

.izvje{taji akcionara,


13/25

.dostupni dr`.fin.izvje{taji,

.integritet klijenta i menazmenta

.revizorski izvje{taji klij.i grane i sl.

4. Prethodni revizor

.Kodeks etike - veza sa novim revizorom,

.izmjena revizora novim revizorom-razgovor sa ra~unovo|om je obavezan,

.ISA 510 sugeri{e da revizor dobije :

a.po~etni bilans,

b.zakq.salda preth.godine,

b.dokaze o primjeni ra~.politika,

v.radna dokumentacija preth.revizora

5. Postoje}i klijenti

Sukob u vezi obima revizije i naknade, te vremenskog per.naplate ugroàva nezavisnost

revizora, posebno ako se sve obaveze ne plate prije nove revizije.

Cukob regulatora i klijenta moè dovesti i revizora do spora.

Veza rizika i profita.

Nerije{eni sporovi izme|u revizora i klijenta (nezavisnost).

Pokretawe sudskog spora protiv revizora od strane klijenta.

U slu~aju angaòvawa, revizor aùrira i ponovo procjewuje prethodno sakupqene

informacije.

Revizor mora da izvede postupke da bi se utvrdile zna~ajne promjene od pro{le

revizije (prethodni sukob oko obima rev. mi{qewa i naknade, postojawe sudskog spora

izme|u revizora i klijenta).

6. Kori{}ewe profesionalaca u reviziji- me|.standardi nalaù proceduru za taj slu~aj.

Kori{}ewe usluga drugog revizora

Ako se drugi revizor koristi u drugoj zemqi, revizor koji je odgovoran za izvje{taj je

glavni revizor.

Glavni revizor je odgovoran za rad drugog revizora.

Glavni revizor treba da dobije pisanu izjavu od drugog revizora u kojoj ovaj potvr|uje daje saglasan sa ra~.i rev.stand.i zahtjevima izvje{tavawa.

Usluge eksperta ili specijalisteRevizorski dokaz se obezbje|uje provjerom rada eksperta.

U izdavawu mi{qewa revizor nikada ne pomiwe rad eksperta, izuzev kada se radi o

modifikovanom izvje{taju.

Revizor procjewuje profesionalnost eksperta.

Pisane instrukcije za eksperta su obavezne prema ISA.

7. Uslovi angoòvawa revizora

ISA 210 reguli{e uslove angaòvawa.


14/25

Dogovorom se defini{e ciq, obim i izvje{taj revizije, ko to treba da uradi i koliko to

ko{ta.

Dogovoreni uslovi se moraju navesti u rev.pismu o angaòvawu ili ugovoru.

Ako se dogodi da anga`man nije mogu}e nastaviti revizor, revizor se povla~i iz revizije

ili da obavijesti NO, akcionare.Ako je ang.prihva}en, utvr|uje se naknada

Planirawe revizije

Planirawe je druga faza modela procesa revizije.

Postupci planirawa su:

Pribavqawe informacije o uslovima poslovawa firme, kao i privrednoj grani;

Izvo|ewe po~etnih analiti~kih postupaka;

Izvo|ewe postupaka radi sticawa znawa o internoj kontroli;

Utvr|ivawe zna~ajnosti;

Procjena rizika i

Izrada programa revizije

Elementi za razmatrawe radi upoznavawa firme

Op{ti ekonomski faktori:

-op{ti nivo ek.aktivnosti,

-kamatne stope,

-inflacija,

-dràvna politika (monetarna, poreska, trgovinske restrikcije i dr.)

-kursevi stranih valuta.

1. Privredna grana

-Trì{te i konkurencija,

-Cikli~ne ili sezonske aktivnosti,

-Promjena proizvodne tehnologije,

-Poslovni rizik (pad tra`we, vi{ak kapaciteta i sl.),

-Statisti~ki pokazateqi o poslovawu,

-Zakonski okvir,

-Izvori i tro{kovi snabdijevawa energijom,

-Oblik organizacije

Poslovni subjekt-uprava i vlasni{tvo-struktura firme: privatno, javno ili dràvno,

-vlasnici i povezane strane (lokalne, strane, ugled, iskustvo i sl.),

-struktura kapitala,

-organizaciona struktura,

-filozofija i strate{ki planovi uprave,

-kupovina, pripajawe, spajawe - skore ili nedavne,

-izvori i metode finansirawa;

upravni odbor,

-operativni menaxment,

-funkcije interne revizije (postojawe, kvalitet),


15/25

-stav prema op{tim uslovima provo|ewa interne kontrole,

-poslovawe firme (proizvodi, dobavqa~i, trì{te, rashodi, zaposlenost,istraìvawe i

razvoj,

-finansijska uspje{nost poslovawa,

-uslovi izvje{tavawa (spo`wi pritisci),-zakonodavstvo.

Povezane strane

ISA 550 koristi definiciju povezanih strana. On kaè:

"Strane se smatraju povezanim ako jedna strana ima sposobnost da kontroli{e drugu

stranu, ili da vr{i zna~ajan uticaj na drugu stranu pri dono{ewu finansijskih i poslovnih

odluka."

Ameri~ki revizorski standard 45 defini{e povezane strane kao:

"Kompanije, ve}inske vlasnike klijentove kompanije, ili bilo koju drugu stranu s kojom

je klijent povezan, pri ~emu jedna od strana moè uticati na vo|ewe poslovne politikedruge strane".

Poslovna transakcija izme|u povezanih strana je prenos resursa ili obaveza izme|u

povezanih strana, bez obzira da li je zara~unata cijena ili nije.

Revizor mora da zna za povezane strane, po{to Me|.rev. standardi zahtijevaju

objavqivawe.

2. Preliminarni analiti~ki postupci

ISA 520 kaè da revizor treba da primijeni analiti~ke postupke u fazama planirawa i

sveukupnog op{teg ispitivawa revizije.

U fazi planirawa revizije, analiti~ki postupci obuhvataju podatke teku}eg perioda.

3. Tipi~ni analiti~ki postupci u fazi planirawa su:

-upore|ivawe pokazateqa firme sa granom,

-upore|ivawe izdataka za rashode opravki ili odràvawa sa istim preth.godine.

Dokazni testovi

Revizija je sistemati~an proces objektivnog dobijawa i procjene dokaza vezanih za

izjave o ekonomskim aktivnostima i doga|ajima.

Sistemati~an proces prikupqawa tih dokaza po~iwe procjenom klijenta i kulminira

kori{}ewem dokaznih postupaka.

Dokumentacija i dokazi revizora su informacije koje revizor koristi da bi doniozakqu~ke na kojima se zasniva mi{qewe revizora. To su izvorni dokumenti i

ra~.evidencije koji ~ine osnov fin.izvje{taja, kao i drugih informacija.

Ako se otkriju zna~ajne oscilacije, revizor trba da prilagodi postupke planiarawa kako

bi dobio adekvatna obja{wewa i odgovaraju}e ~iweni~ne dokaze.

Isa 400 kaè: "Revizor trba da stekne zadovoQavaju}a saznawa i da se upozna sa

ra~unovodstvenim i sistemima interne kontrole, kako bi mogao napraviti plan revizije

koji }e biti efikasan"

Sistem interne kontrole sadrì:

-Uslove obavqawa int.kontrole (kontrolno okruèwe, pona{awe. shvatawe i posupci

uprave i sl.)


16/25

-Kontrolni postupci - one postupke i politike koje je uprava ustanovila radi postizawa

ciqeva firme (izvje{tavawe, uskla|ivawe izvoda otvorenih stavki, provjera mat.ta~nosti

evidencija, kontrola aplikacija, odobravawe i kontrola dokumenata, pore|ewe rezultatabrojawa gotovine, hart.od vrij. i stawa evidencija, upore|ivawe fin.rezultata sa

fin.planom i sl.)

4. Planirawe zna~ajnosti

Komitet za me|.ra~.standarde zna~ajnost defini{e: "Informacija je zna~ajna ako weno

izostavqawe ili pogre{no iskazivawe moè uticati na ekonomske odluke wenih korisnika

donijete na osnovu fin.izvje{taja."

Zna~ajnost i wena veza sa rizikom postoji:

1.Pouzdanost neke izjave za snovane na nekom uzorku (u reviziji je odre|ena rvizijskim

rizikom),

2.Preciznosti te izjave (u reviziji odre|ene zna~ajno{}u) i3.Koli~ina dokaza koji treba da budu sakupqeni da bi se dala ta izjava.

Promjena jedne od ove tri stavke ima implikacije na jednu od druge dvije.

Ilustracija - Inverzan odnos zna~ajnosti i revizijskog rizika

Visok

Zna~ajnost

Nizak Visok

Revizijski rizik

5.Procjena revizijskog rizika

ISA 400 defini{e rev.rizik:

Revizijski rizik je rizik da }e revizor dati neodgovaraju}e revizorsko mi{qewe kada je

finansijski izvje{taj zna~ajno pogre{no iskazan.

Revizijski rizik ima tri komponente:

- inherentni rizik,

- kontrolni rizik i

- rizik detekcije. (Ilustracija na str.177).

Okolnosti koje zahtijevaju posebnu pa`wu

U procesu analize rizika COSO izvje{taj zahtijeva da se obrati posebna pa`wa prilikom

analize rizika. Te okolnoati su:

-Promijeweno radno okruèwe (regulatorne ili ekonomske);

-Novo radno osobqe;

-Novi ili inovirani informacioni sistem;

-Brzi rast (gubqewe kontrole-raspad sistema);

-Nove proizvodne linije (neadekvatnost kontrole);

-Restrukturisawe preduze}a (smawewe osobqa i inkopatibil.funkcija);

-Poslovne aktivnosti u inostranstvu (konmtrolno okruèwe zavise od kulture i obi~aja).


17/25

6.Priprema memoranduma o planu revizije

Posledwa aktivnost u procesu planirawa je priprema memoranduma o planu revizije i

priprema programa revizije.

Memorandum o planu revizije sadrì: Podatke i informacije u kojoj su opisane struktura firme klijenta, djelatnost,

organizacija;

Ciqevi revizije (rev. za akcionare, dr`.org.);

Procjenu rizika angaòvawa i potencijalne naknadne postupke s obzirom na utvr|

ene pove}ane rizike anga`mana evidentirane u fazi prihvatawa klijenta;

Identifikovawe drugih revizora ili eksperata koji }e se angaòvati;

Procjena zna~ajnosti;

Inherentne rizike, utvr|ene na osnovu uvida u posl.klijenta

7. Zakqu~ke vezane za kontrolno okruèwe (mogu}e oslawawe na internu kontrolu);8. Ocjnu sistema ra~unovodstvenog sistema;

9. Kratak prikaz revizorskog pristupa za obradu salda svakog ra~una za koji je utvr|en

inherentni rizik;

10. Vremenski raspored i terminski plan rada revizora, uz navo|ewe postupaka koji se

mogu obaviti prije datuma bilansa stawa (provjera gotovine, konfirmacije, provjera

zaliha);

11. Finansijski plan revizije.

Memorandum o planu revizije se izra|uje prije po~etka rada u prostorijama klijenta.

Program revizije

ISA 300 navodi da revizor treba da izradi i dokumentuje program revizije, navode}i

prirodu, terminski raspored i obim planiranih postupaka revizije, potrebnih za

realizaciju ukupnog plana revizije.

Ilustracija-Primjer programa revizije ra~una potraìvawa

-------------------------------------------------------------------

Ciqevi

Evidentirane prodaje se odnose na ve} izvr{ene isporuke kupcima (postojawe);

Evidentirane prodaje su korektno fakturisane za iznos poru~ene robe

(kompletnost i ta~nost);

Datum prekida evidentirawa (Cat-off) je odgovaraju}i (kompletnost i

postojawe);

4. Svi prihodi od prodaje roba i izvr{enih usluga su ta~no evidentirani u dnevniku i

glavnoj kwizi, na osnovu prodaje, odobrenih kredita i prodajnih sporazuma

(kompletnost, ta~nost, vredovawe, prava i obaveze);

5. Ra~uni potraìvawa od prodaje roba i usluga predstavqaju nenapla}ene prodaje, ili

druge prodaje na ra~un (kupovina na odgo|eno-veresiju) u maloprodaji, a u posjedu su

preduze}a (postojawe, procjena, prava i obaveze).

6. Sva objavqivawa su u skladu sa lokalnim i me|unarodnim standardima (prezentacija i

objavqivawe).

--------------------------------------------------------------------------------------


18/25


19/25

Ispitati informacije vezane za zakonska i pravna akta;

Izvesti po~etne analiti~ke postupke;

Izvesti postupke radi sticawa saznawa o internoj kontroli;

Na osnovu dokaza, procijeniti rizik i utvrditi zna~ajnost;

Pripremiti program revizije.Sve ove elemente propisuje ISA 310.

RIZIK DETEKCIJE

Planirani rizik detekcije - PRD ili rizik neotkrivawa zna~ajne gre{ke:

Prihvatqiv rev.rizik

PRD = --------------------------------------

Inher.rizik x Kontrolni rizik

PRD odre|uje obim bitnih dokaza koje rev.treba prikupiti.

Dokazi revizoraISA 500 ka`e da revizor treba dobiti dovoqno revizijskih dokaza kako bi mogao izvesti

razumne zakqu~ke za izdavawe rev.mi{qewa.

- Dovoqni odgovaraju}i dokazi revizora;

- Pouzdanost revizijskog dokaza;

- Ubjedqivost revizijskog dokaza;

Ilustracija- Pouzdanost dokaza

--------------------------------------------------------------------------

Najnepouz.Najpozdaniji

---------------------------------------------------------------------------

Izvor u odnosu na preduze}e interni eksterni

Izvor-osoba:zaposleni

ili revizor radnik pred. esterni-nezavisni

revizor

Najnepouz. Napouzdan.

--------------------------------------------------------------

Izvor-osoba:zaposleni

ili tre}a strana zaposleni pred. tre}a st.

Izvor:nezavisnost onog

ko daje informaciju vezan za pred. nije vezan

Izvor:kvalifikacije onogko daje informacije malo zna temu stru~wak

Izvor:funkcionisawe

interne kontrole ne funkcioni{e efik.funkc.

------------------------------------------------------------------------------------------

Tehnike prikupqawa dokaza

ISA 500 ka`e da revizor dobija dokaze koriste}i jednu ili vi{e tehnika:

- upiti;

- posmatrawe;

- inspekcija (uvid u dokumente);

- izra~unavawe(mehani~ka ili ponovna ra~unawa);


20/25

- konfirmacija i

- analiti~ki postupci.

Ilustracija na str.316 Hayes.

Ilustracija-Konfirmacija (izjava tre}ih strana)

Konfirmacija:Pisani ili usmeni odgovor koji revizor dobija od nezavisne tre}e strane,kojim se potvr|uje ta~nost navedenog salda ili informacije.

Prednost: Veoma ubjedqiv dokaz.

Nedostatak:Dosta ko{ta, zahtijeva dosta vremena i dovodi u neugodan poloàj one od

kojih se traì da je daju.

êtiri osnovne karakteristike konfirmacije:

Informaciju traì revizor;

Zahtjev i odgovor su u pisanoj ili usmenoj formi;

3. Odgovor daje nezavisna tre}a strana;

4. Pozitivna konfirmacija ukqu~uje prijem informacije.

Dvije vrste pozitivne konfirmacije: Pozitivna konfirmacija u kojoj se traì da informaciju dostavi primalac (kupac) i

Pozitivna konfirmacija u kojoj se traì potvrda informacije navedene u obrascu.

-----------------------------------------------------------------------

ISA 501 kaè: kada su ra~uni potr.zna~ajni i kada se o~ekuje odgovor du`nika, revizor

treba da planira dobijawe direktne potvrde ra~una potra`.(konfirm.salda).

Analiti~ki postupci

Analiti~ki postupci predstavqaju kori{}ewe pore|ewa i me|usobnih odnosa da bi se

utvrdilo da li su salda ra~una ili drugi podaci razumni.

To su:

- fin. izvje{taji iz prethodnog perioda;

- planirani rezultati;

- pore|ewe sa preduze}em sli~ne djelatnosti;

- pore|ewe sa granom djelatnosti;

- tro{kovi zarada;

- broj zaposlenih itd.

Stepen oslawawa na analiti~ke postupke (naplativost ra~una potraìvawa, provjera

naknadnih gotovinskih primitaka, bruto marà u odnosu na prethodni period, kontrole

nefinansijskih informacija-pojedina~ne prodaje i KIF).

Analiza pokazateqa i trendova

Postoji pet tipova analiti~kih postupaka. To su: Oni pokaz.koji porede podatke klijenta s podacima privredne grane;

Pokazateqi koji porede podatke klijenta sa sli~nim podacima iz prethodnog

perioda;

Pokazateqi koji porede podatke klijenta s o~ekivanim rezultatima utvr|enim od

strane klijenta;

Pokazateqi koji porede podatke klijenta s o~ekivanim rezultatima utvr|enim od

strane revizora i

Pokazateqi koji porede podatke klijenta s o~ekivanim rezultatima kori{}ewem

finansijskih podataka.

Pouzdanost i tro{kovi prikupqawa dokaza

Kvalitet internih kontrola ima zna~ajan uticaj na pouzdanost.


21/25

Specifi~ne metode prikupqawa dokaza su:

Izra~unavawe;

Inspekcija

Konfirmacija;

Analiti~ki postupci; Posmatrawe;

Upiti-ankete.

Najskupqe tehnike su konfirmacija i inspekcija.

Sve metode se sprovode zajedno s ostalim rev.postupcima. Prema tro{kovima:

konfirmacija, inspekcija, analiti~ki postupci, upiti, izra~unavawe i posmatrawe).

Traèwe neevidentiranih obaveza

Dokazni testovi obaveza predstavqaju traèwe neevid.obaveza.

Ispitivawe:

- nov~anih isplata nakon dana bilansirawa;- gotovinske isplate nakon dana bilansirawa;

- provjera dnevnika gotovinskih isplata nakon dana bilansirawa;

- autenti~nost uzorka fakture da bi utvrdio na koji se period odnosi (ra~un struje

za januar-nenevidentirana obaveza za decembar).

Priroda i ciqevi ananliti~kih postupaka

Analiti~ki postupak ima tri komponente:

1.predvi|awe,

2.pore|ewe predvi|enog rezultata sa stvarnom situacijom i

3.na{e stru~no mi{qewe o raslikama izme|u prethodna dva rezultata.

Analit.postupci su efikasni za dobijawe rev.dokaza vezanih za ciqeve revizije koji se

odnose na:

- rutinske transakcije i ra~.procjene za koje se mogu utvrditi trendovi;

- salda ra~una i tokove informacija gdje se promjene kre}u u malim iznosima;

- salda ra~una i tokove inform. kod kojih se zna~ajne gre{ke ne bi uo~ile

ispitivawem pojedina~nih transakcija; i

- salda ra~una i tokova inform. za koje je rev.dokaz te{ko dobiti izvo|ewem nekih

drugih rev.postupaka, kao {to je kompletnost.

Vrste analiti~kih postupaka

Koriste se sqede}e vrste analiti~kih postupaka:

Analiza trendova-analiza datog salda ra~una u tek.per. u odnosu na preth.periodeili nekoliko per.;

Analiza koeficijenata:- analiza odnosa: - jednog salda rn.i drugog salda ra~una,

-ra~una salda i toka informacije,

-finansij.i poslovnih podataka poslov.;

3. Testovi razumnosti-sastoje se u izra~unav. za procjenu nekog iznosa (saldo rn.)

4. Analiza regresije- kada je model sloèn, a utvr|ene varijable nemaju proste me|usobne

matemati~ke odnose .

5. Analiza odnosa izme|u ra~una- postupak kojim se porede fin.informacije i relevantne

nefinan.informacije (pore|ewe tro{ka izrade platne liste sa brojem zaposlenih, tro{kovi


22/25

zaliha po komponentama: materijala, radna snaga. administr.tro{kovi, procenti bruto

marè i sl.)

Dokazni postupci

Dokazni postupci su testovi koji se izvode radi dobijawa rev.dokaza kako bi se otkrile

zna~ajno pogre{ne izjave u fin.izvje{tajima. Postoje dvije vrste dok.postupaka: Testovi detaqa transakcija i salda - to su rev.postupci vezani za provjeru obrade

neke transakcije u ra~.sistemu (ra~.imovine i opreme, dug.dug i kapital traèwe

neevid.obaveza). Testovi salda- kojima se provjeravaju zakqu~na salda gl.kwige. i

Analiti~ki postupci

ZAVR[NA FAZA REVIZIJE

Standardni model procesa revizije sadrì:

-fazu prihvatawa klijenta;

-fazu planirawa;

-fazu ispitivawa i dobijawa dokaza;

-fazu procjene i dono{ewa mi{qewa.Standardni model revizije Hejs str. 346.

Postupci koje je potrebno izvesti u ovoj fazi revizije su:

-postupci radi utvr|ivawa naknadnih doga|aja;

-op{te ispitivawe finansijskih izvje{taja i materijala iz izvje{taja;

-izvesti zakqu~ne postupke;

pripremiti primjedbe na koje partner treba da obrati pa`wu;

-podnijeti izvje{taj nadzornom odboru i

-sastaviti izvje{taj o reviziji.

Model procesa revizije- 4. faza, procjena i mi{qewe

Ciq: Dovr{iti postupke revizije i

izdati mi{qewe.

Postupci:

Izvr{iti sveukupan pregled;

Izvesti postupke radi utvr|ivawa naknadnih doga|aja;

Izvr{iti sveukupan pregled fin. izvje{taja i drugih mater.iz izvje{taja;

Izvesti zakqu~ne postupke;

Pripremiti primjedbe za partnera;

Podnijeti izvje{taj upravnom odboru;

Pripremiti izvje{taj o reviziji.

- Utvr|ivawe potencijalnih obaveza i povezanih strana;

- Otkrivawe ~iwenica nakon mi{qewa-nije od zna~aja;

- Ostale inf. (Upravnom odboru, upravqawe i dr.izvje{.akcionarima);

Izvje{taj revizorkoj komisiji- za supervizore i sam izvje{taj- posl. faza.

Sveukupna analiza- analiza rada revizora:

Provjera da li je revizija obavqena prema memorandumu o planu revizije.

Dobijawe dokaza i pisama vezanih za sudske postupke.


23/25

Dobijawe pisma od pravnika i pisma od uprave o wenoj odgovornosti za finansijske

izvje{taje.

Dobijawe dokaza o sudskim sporovima i tu`bama

Pismo advokatu klijenta sadrì:

Postojawe uslova i mogu}nosti gubitaka; Period kada se pojavio uzrok parnice

Vjerovatno}u nepovoqnog ishoda;

Iznos potencijalnih gubitaka, te visinu sudskih tro{kova.

Advokat-pravni savjetnik klijenta treba da odgovoru prema upitniku revizora.

Dobijawe pisma uprave

Revizor treba dobiti pismo od uprave kojim potvr|uju svoju odgovornost za fer

(po{ten, pravi~an, pravedan, ispravan) i objektivan prikaz fin.izvje{taja i da je odobrila

fin.izvje{taje.

Klijent {aqe pismo revizoru i obrazlaè izjave - pismo uprave.

Pismo uprave sadrì:- potvrdu uprave da je ona odgovorna za fer prezentaciju FI;

- raspoloìvost svih fin.evidencija;

- informacije za transakcije pov.str.;

- planovi ili namjere koje mogu uticati na kwig.vrijednost ili klasifikaciju

sredstava;

- objavqivawe kompenzacionih salda i sl.

Povezane strane

Poslovna transakcija povezane strane je prenos resursa ili obaveza izme|u strana, bez

obzira na naplatu.

Revizor treba da izvede postupke radi dobijawa dokaza o povezanim stranama i

transakcijama.

Revizor utvr|uje okolnosti koje pove}avaju rizik pogre{nog iskazivawa koje se odnose

na povezane strane. Pregled okolnosti:

Okolnosti koje otkrivaju neidentifikovane povezane strane

Transakcije pod neuobi~ajenim komerc. usl. (cijene, kamatne stope, garancije,

uslovi otplate i sl.);

Transakcije koje su nastale, a nema vidqivog i logi~nog razloga;

Transakcije kod kojih se su{tina razlikuje od forme;

Transakcije obra|ene na neuobi~ajen na~in;

Zna~ajan broj transakcija sa nekim kupcima, a po iznosu ve}i;

Neevid.transakcije ili pruàwe usluga upravi

- Ispitivawa radi otkrivawa naknadnih doga|aja;

- Vrste doga|aja nakon bilansirawa:

1.oni koji su postojali na dan bil.

2.oni koji su proistekli nakon dana bilansirawa.

Prvi dog.zahtijeva korekcije FI, a

Drugi dog. zahtijeva objavqivawe, ako je zna~ajan.

- Doga|aji nastali do datuma izdavawa FI (zalihe materijala, kreditorima i sl.)

- Doga|aji izme|u datuma bilansirawa i izdavawa izvje{taja (ako su zna~ajni

dog.zahtijeva ispravku, suprotno izdaje neg.ili mi{qewe sa rezervom)


24/25

- Otkrivawe ~iwenica nakon izdavawa FI (ako otkrije vaàn dog.koji je postojao

na datum izdavawa izvj.revizora-obavj.upravu)

- Ponovno razmatrawe FI (da li postoje dodatne inf. suprtne FI)

Objavqivawa u finansijskim izvje{tajima

Adekvatnost objavqivawa se odnosi na sve FI.Op{te ispitivawe- provjera adekvatnosti objavqivawa je stalna kategorija u procesu

revizije.

IZVJE[TAJI NEZAVISNIH REVIZORA

Osnovni elementi izvje{taja revizora

Prema ISA 700, izvj.rev.treba da sadrì:

1. naslov;

2. primalac;

3. uvodni paragraf

a)identifikacija revidovanih FI-a

b)izjava o odgovornosti uprave i odgov.revizora;

4. paragraf u kojem se opisuje priroda revizijea)Pozivawe na ISA ili nac.propis-praksu

b)opis posla koji je revizor obavio

5. paragraf u kome je izraèno mi{qewe o FI;

6. datum izvje{taja;

7. adresa revizora i

8. potpis revizora

Okvir na kojem su FI bazirani, revizor navodi: "u skladu sa navedenim relevantnim

nacionalnim standardima ili MRS"

OBLIK IZVJE[TAJA REVIZORA

1.Pozitivno mi{qewe;

2. Izvje{taji koji nisu pozitivni:

- negativno mi{qewe;

- uzdràvawe od mi{qewa

-mi{qewe sa rezervom ili

modifikovano mi{qewe.

POZITIVNO MI[QEWE - STANDARDNI IZVJE[TAJ

Poz.mi{qewe se izdaje na jasan i afirmativan na~in, kada on smatra:

da su FI pripremqeni uz kor.va`.ra~.politika koje su dosqedno primjewivane;

da su FI usla|eni s rel.propisima; da su FI u cjelini konzistentni i

da postoji adekvatno objavqivawe svih zna~ajnih stvari za prezent. FI

Kada revizor ne moè da izrazi pozitivno mi{qewe

Okolnosti :

Ograni~ewa u pogledu obima revizije ili (mi{.s rezervom)

Postoji mimoilaèwe u mi{qewu sa upravom u pogledu prihvatqivosti odabranih

ra~.politika, metoda wihove primjene ili adekvatnosti objavqivawa i FI (mi{. s

rezervom ili negativno).

Poz.mi{qewe uz modifikaciju izvje{taja

Poz.mi{qewe uz potrebu da se korisnicima FI objasnile neke stvari, a koje ne uti~u na

mi{.


25/25

To su:

- trajnost poslovawa;

- neizvjesnost zbog budu}ih doga|aja;

- neuporedivost izvje{taja

- ishod sudskih parnica, procjena nadoknadive vrijedn.sredstava, gubitaka i sl. -(mo`da modifikovano ili suzdràno?)

Mi{qewe s rezervom

Kada se ne moè izraziti poz.mi{qewe, a neslagawa nisu zna~ajna da zahtijevaju

neg.mi{qewe, tada se izdaje mi{.s rezervom:

"prezentovani fer", "osim za" efekte i one segmente na koje se odnosi

rezerva0suzdrànost.

Negativno mi{qewe

Kada je efekat neuskla|enosti toliko zna~ajan da revizor mora zakqu~iti da rezerva

izraèna u wegovom izvje{taju nije dovoqna da otkrije pogre{nu ili nepotpunu prirodu

FI, izdaje se negativno mi{qewe.

Postoji tre}i paragraf-prije mi{qewa, gdje se obja{wava neslagawe (nenaplativi krediti isl.).

Alternativa je povla~ewe iz revizije.

Uzdràno mi{qewe

Kada je mogu}i efekat ograni~ewa u obimu revizije toliko zna~ajan i sveobuhvatan da

revizor nije bio u stawu da dobije dovoqno zadovoqavaju}ih rev.dokaza i nije u stawu

da izrazi mi{qewe o FI, revizor treba da izda izvje{taj u kojem izraàva nemogu}nost

da da ni{qewe.

REVIZIJA NOVAK KONDIC

Documents

Transcript of REVIZIJA NOVAK KONDIC