PRIKAZI br. 15 REVIEWS N° 15 - klima.hr · PRIKAZI br. 15 1. val u srpnju donio temperature viπe...
Transcript of PRIKAZI br. 15 REVIEWS N° 15 - klima.hr · PRIKAZI br. 15 1. val u srpnju donio temperature viπe...
-
Zagreb, sijeËanj 2006.Zagreb, January 2006
PRIKAZI br. 15REVIEWS N° 15
PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 2005. GODINI
CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2005
REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE
Dubrovnik
0.0
-0.2
25
-0.4
0.0
50
Osijek25
Knin
9
0.2
-0.7
Komiža
64
-0.9
-0.6
8
24
0.1
M. Lošinj
Rijeka52
Varaždin59
75Zagreb Bjelovar
Sisak48
0.0
Sl. Brod-0.1
0.1
Pazin-0.3
Ogulin
Zadar66
0.1
0.1Gospić58
0.0Split
Daruvar
0.1
60
Karlovac
-0.1Hvar
43
0.1Lastovo
60
57
4Zavižan
46
0.4
50
-0.1Poreč41
-0.1Senj39
Šibenik-0.3
23
-
REPUBLIKA HRVATSKADRÆAVNI HIDROMETEOROLO©KI ZAVOD
REPUBLIC OF CROATIAMETEOROLOGICAL AND HYDROLOGICAL SERVICE
PRIKAZI br. 15REVIEWS N° 15
PRA∆ENJE I OCJENA KLIME U 2005. GODINI
CLIMATE MONITORING AND ASSESSMENT FOR 2005
Zagreb, sijeËanj 2006.Zagreb, January 2006
UDK 551.582HS 97_0331
ISSN 1331-775X
-
IzdavaË Dræavni hidrometeoroloπki zavod
Odgovorni urednik mr. sc. Ivan »aËiÊ
Glavni urednik Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.
Tekst napisao Zvonimir Katuπin, dipl. inæ.
Izrada i analiza slika Marina Mileta, dipl. inæ.
Dunja Hercigonja
Lektor dr. Alemko Gluhak
Prijepis Vesna Bunjevac
GrafiËko-tehniËki urednik Ivan Lukac, graf. inæ.
Tisak: Dræavni hidrometeoroloπki zavod, Zagreb 2006.
Slika na naslovnoj strani:
Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2005. godinu od prosjeËnih vrijednosti, u Hrvatskoj.
Front cover ilustration:
Yearly air temperature anomalies in Croatia for 2005 year, reference period 1961—1990.
Slika na zadnjoj strani:
Godiπnje koliËine oborine (%) za 2005. godinu, izraæene u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990)
Back cover ilustration:
Yearly precipitation amounts of Croatia for 2005 year, expressed as percentage of normals (1961—1990)
-
PREDGOVOR
Klimatske promjene na svjetskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini ostaju i dalje jedan od najveÊihizazova danaπnjice. Meteoroloπki podaci potvruju da globalna temperatura Zemlje raste od poËet-ka 20. stoljeÊa, s poveÊanim iznosom od 1976., a od 1990. na dalje porast je bio najveÊi, πto jeposljednjih 15 godina potvrdilo kao najtoplije razdoblje u posljednjih 150 godina, a prema posred-nim (proxy) podacima, i u posljednjih tisuÊu godina.
2005. godina druga je najtoplija godina, na globalnoj razini, od kako postoje instrumentalnamjerenja, tj. od 1861., na temelju izraËunatih odstupanja temperature za cijelu Zemlju od dugogo-diπnjeg prosjeka, koji iznosi 14.0°C.
2005. godina bila je najtoplija od 1861. ukoliko se promatra samo sjeverna hemisfera.
To poveÊanje globalne temperature ima utjecaj na pojavu dugotrajnih suπa, veliku koliËinu obo-rina koje uzrokuju katastrofalne poplave, rekordni broj smrtonosnih hurikana i tajfuna, smanjivanjepovrπine pod ledom i sl.
Na podruËju Hrvatske 2005. godina imala je prosjeËne temperature zraka (klasa normalno) na96% povrπine, normalne (uobiËajene) koliËine oborina na 65% povrπine, na 20% povrπine bilo jekiπno i na 14% povrπine ekstremno kiπno (javlja se 2 ili manje puta u 100 god.).
Na globalnoj razini Svjetska meteoroloπka organizacija kroz programe koji obuhvaÊaju prouËa-vanje i praÊenje klime (WMO TehniËko povjerenstvo za klimatologiju, Svjetski klimatski program,Svjetski klimatski istraæivaËki program, Sluæbe za informacije i prognozu klime) redovito dajegodiπnje izjave o klimi koje se temelje na izmjerenim podacima i znanstvenim analizama.
I druga tijela na svjetskoj razini (IPCC, UNFCCC, ICSU, UNEP i sl.) u svojim programimaimaju klimu i klimatske promjene. KljuË za rjeπavanje nepoznanica na podruËju klime jesu meteo-roloπki podaci na temelju kojih se dobivaju nova saznanja. Na svjetskoj se razini razmatraju sustaviza prikupljanje podataka, njihova dostatnost i mjere za poboljπanje, kroz GEOSS, GCOS, WMOGOS, EUMETSAT i druge organizacijske oblike.
Sva se motrenja potiËu, jer je primijeÊeno da se broj mjernih postaja smanjuje, osobito u ne-razvijenim zemljama.
Sudjelovanjem u tim programima Hrvatska usvaja naËine definirane na svjetskoj razini i svijesto odræavanju mjerenja, koja se na nekim lokacijama obavljaju neprekidno od 1850. godine.
OËuvanjem i modernizacijom postojeÊe mreæe meteoroloπkih i drugih postaja pridonosi se boljojmoguÊnosti prouËavanja i zaπtiti od vremenskih i klimatskih katastrofa, pa se na taj naËin posrednoili neposredno uloæena sredstva viπestruko vraÊaju.
Ova je publikacija doprinos ukupnom nastojanju da se na razini svjeta, regije i zemlje pravovre-meno omoguÊi svim korisnicima da na temelju iznesenog izrade prve procjene utjecaja vremena iklime na svoje djelatnosti, te da to uzmu u obzir u buduÊem planiranju i zaπtiti ukupnih resursa.
Ravnatelj
mr.sc. Ivan »aËiÊ
-
SADRÆAJ
1. Ocjena globalne klime za 2005. — izjava Svjetske meteoroloπke organizacije ................ 1
1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje .............................................................................. 1
1.2. Regionalne temperaturne anomalije ................................................................................... 1
1.3. Dugotrajne suπe u nekim podruËjima ................................................................................. 2
1.4. Velike oborine i poplave u mnogim podruËjima ................................................................ 2
1.5. Rekordni broj smrtonosnih hurikana .................................................................................. 3
1.6. VeÊe smanjenje ozona iznad Antartike i Arktika ............................................................... 4
1.7. Intenzivira se smanjenje povrπine arktiËkog morskog leda ................................................ 4
1.8. Izvori informacija ................................................................................................................ 4
2. PraÊenje klime u Hrvatskoj ................................................................................................. 5
3. Ocjena anomalija temperature i koliËine oborine u Hrvatskoj za 2004. ............................. 6
3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2005. na podruËju Hrvatske ......................................... 6
3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja od srednjih mjeseËnih
temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine za svaki mjesec u 2005. ..................... 7
3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2005. .................................................. 10
3.4. Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2005. .......................................................... 11
3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku za 2005. godinu .............................................................. 12
4. Slike ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2004. ................................................... 12
5. Dogaanja u vezi s klimom u 2005. .................................................................................. 30
5.1. Na meunarodnoj razini ..................................................................................................... 30
5.2. Na razini Hrvatske ............................................................................................................. 31
5.3. Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena u 2005.
na podruËju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime................................................. 32
5.3.1. Ekstremne temperature i oborine ....................................................................................... 32
5.3.2 Srednje godiπnje temperature ............................................................................................. 33
5.3.3. Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena za 2005.
na podruËju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime ................................................ 33
6. Literatura ............................................................................................................................ 34
Prilog br. 1 XIV sjednica tehniËkog povjerenstva za klimatologiju,
Svjetske meteoroloπke organizacije ................................................................................... 36
Prilog br. 2 Prikaz globalnih anomalija temperature za razdoblje 1860—2005. ........................... 40
Prilog br. 3 Mreæa klimatoloπkih postaja u Hrvatskoj
(motrenja u 7, 14, 21h, srednje mjesno vrijeme) — stanje 31. prosinca 2005. ................ 41
Prilog br. 4 Visinska, radiosondaæna postaja Zadar RS, Vaisala AUTOSONDE
i GMP Zadar ..................................................................................................................... 42
-
1. OCJENA GLOBALNE KLIME ZA 2005. IZJAVA SVJETSKE METEOROLO©KE ORGANIZACIJE
1.1. Globalna temperatura povrπine Zemlje
Globalna srednja prizemna temperatura zraka (na 2 m) iznosi +0,48°C iznad godiπnjeg prosjeka1961—1990., koji iznosi 14°C. To je izraËunato prema motrenjima zemalja Ëlanica Svjetske mete-oroloπke organizacije (SMO). 2005. jest na temelju raspoloæivih podataka DRUGA NAJTOPLIJAGODINA od kako se instrumentalno mjeri i vjerojatno Êe biti jedna od Ëetiri najtoplije godine odkada se instrumentalno mjeri, tj. od 1861. KonaËna sluæbena ocjena bit Êe dostupna krajem veljaËe2006. Godina 1998. ostaje najtoplija godina, s optimalno usrednjenom temperaturom +0,54°C, iznad30-godiπnjeg prosjeka. Neizvjesnost u vrijednostima globalne temperature, zavisi o pokrivenosti spodacima (motrenjima) i taj utjecaj u raËunanjima za 2005. bio je tolik da se 2005. mogla svrstati urasponu kao najtoplija ili kao osma najtoplija od 1861. Posljednjih 10 godina (1996—2005) sizuzeÊem 1996. najtoplije su godine od 1861.
Ukoliko se promatraju odvojeni izraËuni za hemisfere, prizemna temperatura za 2005. za sjever-nu hemisferu iznosi 0,65°C iznad 30-godiπnjeg prosjeka, πto ju svrstava kao najtopliju od 1861, a zajuænu hemisferu odstupanje je 0,32°C iznad 30-godiπnjeg prosjeka, πto ju smjeπta kao Ëetvrtu najto-pliju godinu od 1861.
Globalno, listopad 2005. bio je najtopliji mjesec od kako postoje mjerenja, a lipanj 2005. bio jetopliji od onog 1998. PodruËja znatnijeg zatopljenja bila su na velikim povrπinama Afrike,Australije, Brazila, Kine i Sjedinjenih AmeriËkih Dræava. VeÊi dio sjevernog Atlantika i tropski dioIndijskog oceana te Aljaπki zaljev bili su znatno topliji od prosjeka. Temperature povrπine mora usjevernom su Atlantiku u 2005. bile najviπe od kako se mjeri.
Klimatska pojava na velikoj skali El Nino moæe pridonijeti zatopljenju, kao πto je bilo s ekstrem-no jakom epizodom 1997/1998. godine. Slabo stanje El Nino u ekvatorskom Tihom oceanu koje serazvilo u 2004, brzo je iπËezlo do blizu neutralnog stanja u oæujku 2005. i to je utjecalo na malenutjecaj na globalnu temperaturu.
Od poËetka 20. stoljeÊa globalna srednja prizemna temperatura porasla je izmeu 0,6 i 0,7°C.Taj porast nije bio kontinuiran. Od 1976, srednja globalna temperatura rasla je brzo, 0,18°C po deka-di. Na sjevernoj i juænoj hemisferi, 1990-te bile su najtoplija dekada s porastom 0,38°C odnosno0,23°C iznad 30-godiπnjeg srednjaka.
1.2. Regionalne tempeaturne anomalije
Preliminarni podaci za Australiju pokazuju da Êe 2005. biti najtoplija godina od poËetka mjere-nja 1910, s temperaturom na oko 97% povrπine kontinenta iznad prosjeka. Tijekom razdobljasijeËanj—svibanj, najviπe temperature od kako se mjeri izazvale su suπe. Srednje prostorne temper-ature tijekom prvih pet mjeseci bile su 1,75°C iznad normale nadmaπivπi prethodni rekord, kojiiznosi 0,57°C iznad normale. U Indiji, Pakistanu i Bangladeπu, ekstremno neugodni toplinski valoviu svibnju i lipnju donijeli su maksimalne temperature izmeu 45°C i 50°C. Kaπnjenje jugozapadnihmonsunskih kiπa prouzroËilo je produæenje toplinskog vala u lipnju, πto je u Indiji odnijelo 400 æivo-ta. Jak toplinski val dohvatio je jugozapadni dio Sjedinjenih AmeriËkih Dræava od poËetka do sre-dine srpnja, obarajuÊi brojne temperaturne rekorde. Srednja Kanada imala je najtoplije i najvlaænijeljeto od kako se provode mjerenja. U Kini je ljeto 2005. bilo jedno od najtoplijih od 1951. Jakitoplinski valovi zahvatili su veÊi dio Europe i Sjeverne Afrike tijekom srpnja. U Alæiru je toplinski
PRIKAZI br. 15 1
-
val u srpnju donio temperature viπe od 50°C. Ekstremno niske temperature zahvatile su veÊi diopodruËja Balkana tijekom prve polovice veljaËe. U Maroku je hladni val u sijeËnju spustio tempera-ture ispod -14°C.
1.3. Dugotrajne suπe u nekim podruËjima
Dugotrajna suπa nastavlja se u dijelovima istoËne Afrike — u juænoj Somaliji, istoËnoj Keniji,jugoistoËnoj Etiopiji, sjeveroistoËnoj Tanzaniji i Dæibutiju. Kiπna sezona (oæujak—lipanj) donijelaje ispotprosjeËne oborine u tom podruËju. SporadiËne oborine tijekom 2004/5. kiπne sezoneprouzroËile su serije bujica tijekom æetve u Zimbabveu, Malaviju, Angoli i Mozambiku. Najmanjepet milijuna ljudi u Malaviju zahvaÊeno je glau zbog najteæih suπa u protekloj dekadi.
ViπemjeseËne suπe zahvatile su zapadnu Europu tijekom srpnja, kolovoza i rujna. Tijekom raz-doblja od listopada 2004. do lipnja 2005. bilo je oborina za pola manje od uobiËajenog u podruËji-ma Velike Britanije, Francuske, ©panjolske i Portugala. Zapadni dio Francuske bio je najviπepogoen. Susjedna ©panjolska i Portugal imale su najgoru suπu od 1940., popraÊenu s poæarima.
Razdoblje od sijeËnja do svibnja 2005. bilo je veoma suho za veÊi dio Australije, s 44 % podruË-ja Australije u kojem su koliËine oborina bile samo 10% od obiËno izmjerenih. Tijekom tog raz-doblja, Australija je primila u prosjeku samo 168 mm oborina; to je bilo drugo najsuπnije razdobljesijeËanj—svibanj od kako se provode mjerenja od 1900.
Duæ Sjedinjenih AmeriËkih Dræava, srednja do jaka suπa bila je u dijelovima sjeverozapadnogpacifiËkog podruËja i u sjevernom dijelu Stijenjaka. Krajem zime srednja je do jaka suπa zahvatila72% sjeverozapadnog pacifiËkog podruËja. IspotprosjeËne oborine od prosinca 2004. prouzroËile sujaku suπu duæ juænog dijela Brazila, gdje su bili jako oπteÊeni usjevi kukuruz i soje. U Brazilu jenajviπe bila suπom zahvaÊena juæna dræava Rio Grande do Sul, koja je najviπe poljoprivredna, dræa-va Amazonas imala je najjaËu suπu u proteklih 60 godina, πto je rezultiralo rekordno niskim vodosta-jima na rijeci Amazoni.
1.4. Velike oborine i poplave u mnogim podruËjima
Jugozapadni monsun od lipnja do rujna donio je velike oborine i poplave u dijelovima zapadnei juæne Indije, utjeËuÊi na viπe od 20 milijuna ljudi, zbog Ëega je poginulo viπe od 1800 ljudi. Na 27.srpnja, Bombay je imao rekordnu koliËinu oborina, od 944 mm u prethodna 24 sata, πto je apsolut-ni dnevni maksimum koliËine oborine za taj grad. Poslije skoro normalnog jugozapadnog monsuna,teπka se kiπa nastavila u juænim dijelovima Indije. ProuzroËene poplave pogodile su viπe od dva mil-ijuna ljudi, s najmanje 200 poginulih. Teπke kiπe u listopadu prouzroËile su katastrofalne poplave usjevernom Bangladeπu i Vijetnamu. Tijekom treÊeg tjedna u lipnju, uzastopne velike oborinske olujeu dijelovima juæne Kine ubile su najmanje 170 ljudi i utjecale na 21 milijun. Tijekom poËetka i sre-dine srpnja, velike oborinske oluje donijele su najviπe vodostaje u sljevnom podruËju rijeke Huaike.
Dugotrajne jake kiπe tijekom razdoblja svibanj—kolovoz dovele su do ruπilaËkih poplava uistoËnoj Europi, posebno u Rumunjskoj, Bugarskoj i Maarskoj, uzrokujuÊi πtete na imovini, infra-strukturi i poljoprivredi. Pljuskovite oborine sredinom kolovoza poplavile su dijelove ©vicarske,Austrije, juæne NjemaËke i »eπke. Poplave su najviπe pogodile Rumunjsku, gdje je bilo 66 mrtvih iπtete najmanje 1.9 milijuna dolara. Tijekom travnja i svibnja, poplave i klizanje tla bile su πiromjuænog dijela Rusije, pogodivπi viπe od 4000 ljudi.
Zimske oluje poËetkom sijeËnja donijele su izvanredno jaku kiπu, snijeg i poplave jugozapad-
2 PRIKAZI br. 15
-
nom dijelu SAD. Los Angeles je imao drugu najkiπovitiju sezonu (zimu) od kako se obavljajumjerenja. Tijekom sijeËnja, sjeveroistoËni dio SAD zahvatile su snjeæne oluje s viπe od 30 cmsnjeænog pokrivaËa. U sjeveroistoËnom dijelu SAD bile su rekordne oborine tijekom listopada.Velike poplave zbog kiπe uzrokovale su ekonomske gubitke diljem Kanade. U lipnju, tri su kiπe ujuænoj Alberti prouzroËile do tad nevienu prirodnu katastrofu. Godina 2005. bila je najvlaænija, kadse promatra cijela povrπina Kanade, od poËetka mjerenja.
Na Novom Zelandu, tijekom svibnja bile su jake kiπe i poplave koje su nanijele πtete podruËjuTauranga. U drugoj polovici lipnja jake kiπe u istoËnoj Australiji prouzroËile su poplave diljem jugo-istoËnog Queenslanda i sjevernog dijela Novog Juænog Walesa.
Teπke kiπe u sijeËnju i veljaËi prouzroËile su velike poplave u Georgetown-u, glavnom graduGuyane i okolnim podruËjima utjeËuÊi na viπe od 290.000 ljudi. U drugoj polovici veljaËe jake kiπeu Columbiji i Venezueli prouzroËile su poplave i klizanje zemlje, πto je rezultiralo smrÊu najmanje80 ljudi.
Hladno vrijeme i jake snjeæne oborine u sijeËnju i veljaËi na podruËju jugozapadne Azije,prouzroËile su lavine. U dijelovima Tadæikistana, palo je 2 m snijega tijekom 2 tjedna. Tijekom ve-ljaËe dijelovi sjevernog Pakistana i susjednih podruËja sjeverne Indije, imali su snjeæne oborine,najveÊe u dva posljednja desetljeÊa. U Indiji je najmanje 230 ljudi umrlo od ekstremno zimskih uvje-ta. U sjeverozapadnom podruËju Pakistana, 360 ljudi umrlo je u veljaËi zbog poplava, kliziπta i lavi-na uzrokovanim loπim vremenskim uvjetima. Jake kiπe u oæujku su prouzroËile poplave u zapadnomPakistanu i Afganistanu, pa je poginulo viπe od 200 ljudi.
1.5. Rekordan broj smrtonosnih hurikana
Sezona Atlantskih hurikana u 2005. donijela je Ëak 26 imenovanih tropskih oluja najviπe dosadkoje su prouzroËile pustoπenja i gubitke diljem Srednje Amerike, Kariba i SAD. »etrnaest od tihimenovanih oluja bili su hurikani. Sedam od njih bili su veliki hurikani (kategorija 3 ili viπe naSaffir—Simpsonovoj skali). U prosjeku od deset imenovanih oluja koje se razviju u AtlantskompodruËju, πest su hurikani. Sezona hurikana 2005. premaπila je prethodni rekord imenovanih oluja(21 oluja u 1933), a takoer i broj hurikana (12 u 1969). Od 1995. bio je porast u godiπnjem brojutropskih oluja u Atlantskom podruËju. U Srednjoj Americi i podruËju Kariba, najveÊe πteteprouzroËili su hurikani Dennis, Emily, Stan, Wilma i Beta. Sedam oluja, meu njima Ëetiri hurikanaprouzroËile su odrone zemlje u SAD. Hurikan Katrina bio je najsmrtonosniji hurikan koji je pogo-dio SAD od 1928. Oluja je ubila najmanje 1300 ljudi, veÊinom u juænim dræavama Louisiani iMissisipiju i prouzroËila velika uniπtavanja duæ juæne obale SAD. Hurikan Wilma bio je dosad najin-tenzivniji atlantski hurikan.
U istoËnom dijelu sjevernog Tihog oceana, aktivnost je bila ispod prosjeka. Dogodilo se petnaestimenovanih oluja tijekom 2005., a u prosjeku godiπnje ima 16 imenovanih oluja; od tih 15 oluja,sedam je dostiglo jaËinu hurikana, a dva su postigla stanje velikih. U sjeverozapadnom Tihomoceanu, razvila su se 23 imenovane oluje, a godiπnji je prosjek 27. Trinaest od njih dostiglo je inten-zitet tajfuna. Tajfun Talim proπao je jugoistoËnom Kinom i prouzroËio ozbiljne πtete s najmanje 150smrtnih sluËajeva. PoËetkom rujna, tajfun Nabi prouzroËio je velike πtete i donio velike oborine od1321 mm u tri dana, u zapadnom Japanu. Tajfun Longwang, koji je prouzroËio trenutne poplave,prouzroËio je smrt najmanje 80 ljudi u jugoistoËnoj Kini. Tropski ciklon Ingrid, koji je trajao od 5.do 16. oæujka, bio je prvi zabiljeæeni ciklon koji je imao intenzitet kategorije 5 u tri australskejedinice (Queensland, Sjeverni teritorij i Zapadna Australija).
PRIKAZI br. 15 3
-
1.6. VeÊe smanjenje ozona iznad Antartike i Arktika
Ove godine, antarktiËka ozonska rupa bila je po vrijednostima kao ona 2003., dosta iznad pros-jeka 1995—2004. Maksimalna veliËina antarktiËke ozonske rupe (24.4 milijuna km2) bila je utreÊem tjednu rujna. Ozonska rupa u 2005. razbila se prije nego obiËno, sredinom studenog. Natemelju satelitskih motrenja, ozonska rupa u 2005. rangirana je kao treÊa najveÊa dosad, odmahnakon 2000. i 2003. Ove godine veÊe ozonsko smanjenje bilo je nad Arktikom. Tijekom proljeÊa2005. u velikim dijelovima Arktika, srednje vrijednosti ukupnog ozona bile su 30—45 % niæe negovrijednosti poËetkom 1980-ih.
1.7. Intenzivira se smanjenje povrπine arktiËkog morskog leda
UobiËajeno, rujan je mjesec s najmanjom arktiËkom ledenom povrπinom. Krajem rujna 2005.,protezanje arktiËkog morskog leda palo je daleko ispod prosjeËnog za Ëetrdeset posljednjih godina.Bilo je oko 20% manje od prosjeka 1979—2004, najmanje protezanje od kada se rade satelitskamotrenja, od 1979. Satelitske informacije ukazuju na ukupno smanjenje arktiËkog morskog leda od8%, krajem rujna, u posljednje dvije i pol dekade. Temperature veÊe od prosjeka na Arktiku i ranijidolazak sezone topljenja morskog leda glavni su uzroci za smanjenje povrπine morskog leda u 2005.
1.8. Izvori informacija
Preliminarne informacije za 2005. temeljene su na motrenjima do kraja studenog s prizemnihmeteoroloπkih postaja, brodova i bova. Podaci su prikupljani i prosljeivani kontinuirano u mreæa-ma meteoroloπkih i hidroloπkih sluæbi pojedinih zemalja, Ëlanica Svjetske meteoroloπke organizaci-je.
Treba napomenuti da se na temelju ustaljene prakse analize SMO globalne temperature rade natri razliËita seta podataka. Tu su godiπnji globalni i hemisferski nizovi podataka iz Hadley Centre ofthe Met Office (UK), koji je napravio sluæbeno rangiranje. Druga dva seta podataka jesu kombini-rani podaci iz Hadley Centre of the Met Office (UK) i Climatic Research Unit (University of EastAnglia, UK) iz kojeg su izraËunate izvedene veliËine i podaci iz Department of Commerce NationalOceanic and Atmospheric Administration (NOAA, SAD). Rezultati tih nizova podataka jesu uspore-divi.
Opπirnije informacije biti Êe napravljene u godiπnjem izvjeπtaju Svjetske meteoroloπke organi-zacije o statusu globalne klime u 2005., koji Êe biti objavljen krajem oæujka 2006.
Ova izjava za tisak izdana je u suradnji s Hadley Centre of the Met Office (UK), The ClimaticResearch Unit (University of East Anglia, UK) i NOAA National Climatic Data Centre, NationalEnvironmental Satellite and Data Information Service and NOAA National Weather Service (SAD).Ostali uËesnici bile su zemlje Ëlanice Svjetske meteoroloπke organizacije: Argentina, Australia,Fidæi, Francuska, Indija, Kanada; Kina, NjemaËka, Norveπka, Novi Zeland, Mauricijus, Maroko i©vedska.
Svjetska meteoroloπka organizacija jest autoritativan glas sustava Ujedinjenih naroda, o vre-menu, klimi i vodi.
Website: http://www.wmo.int
4 PRIKAZI br. 15
-
PRIKAZI br. 15 5
2. PRA∆ENJE KLIME U HRVATSKOJ
U okviru mreæe meteoroloπkih postaja u Hrvatskoj djeluje sustav za praÊenje klime, na temeljusvakodnevnog izvjeπÊivanja klimatoloπkih podataka (termini 7, 14, 21h) s 30 glavnih meteoroloπkihpostaja. Tako prikupljeni podaci kompatibilni su s postojeÊim dugogodiπnjim nizovima, koji sunastali na temelju istovrsnih klimatoloπkih motrenja.
Operativni sustav praÊenja klime u Hrvatskoj ima ove komponente:1. Meteoroloπka opaæanja, mjerenja i javljanja podataka na 30 glavnih meteoroloπkih postaja.
2. Dostava podataka u sabirne centre izvjeπtajima HR KLIMA, svaki dan do 9 sati za klimato-loπke termine prethodnog dana.
3. Kontrola podataka na raËunalu u DHMZ-u.
4. Spremanje klimatoloπkih podataka u raËunalo s moguÊnoπÊu koriπtenja upotrebom korisniË-kih programa, najËeπÊe u obliku mjeseËnog klimatoloπkog izvjeπtaja (oblik kakav se izrauje duginiz godina).
5. MjeseËna analiza klimatoloπkih podataka s izradom ocjene za svaki mjesec na temelju tridese-togodiπnjih 1961—1990. srednjih mjeseËnih temperatura i koliËina oborina, upotrebom raËunalnihprograma.
6. Ocjena klime za Hrvatsku za godiπnja doba i godinu.
7. Redovito mjeseËno, sezonsko i godiπnje obavjeπÊivanje javnosti, korisnika i struËnih krugo-va o ocjeni klime putem mreænih stranica DHMZ-a, priopÊenja za javnost, izravnih dostava ocjene,javnih medija, mjeseËnika DHMZ-a Bilten, te dostavom ocjena meunarodnim tijelima Svjetskemeteoroloπke organizacije, npr. za Klimatski bilten za podruËje VI (Europa) i glasilo Svjetske me-teoroloπke organizacije Bulletin.
Postupak ocjene jest uobiËajen, upotrebom modificirane Conrad—Chapmanove metode, koja dajena temelju odstupanja od normalnog tridesetogodiπnjeg niza 1961—1990. sljedeÊu klasifikaciju:
Za temperature Percentili— ekstremno hladno < 2— vrlo hladno 2—9— hladno 9—25— normalno 25—75— toplo 75—91— vrlo toplo 91—98— ekstremno toplo > 98Za oborine Percentili— ekstremno suπno < 2— vrlo suπno 2—9— suπno 9—25— normalno 25—75— kiπno 75—91— vrlo kiπno 91—98— ekstremno kiπno > 98
Percentili predstavljaju procjenu vjerojatnosti (izraæenu u %) da odgovarajuÊa vrijednost ano-malije u promatranom razdoblju nije bila nadmaπena. Npr. percentil 98 ukazuje da u 98% sluËajeva
-
prethodnih godina odgovarajuÊa vrijednost nije prekoraËena, tj. da se u stogodiπnjem razdobljumogu oËekivati samo dvije godine u kojima Êe opaæena vrijednost biti viπa od razmatrane. PomoÊupercentila (P) moæe se procijeniti povratni period T (u godinama) iz relacije:
T = 100/P ako je P < 50
T = 100/100—P ako je P > 50
Primjer Za P=2% → T = 50 godina. ZnaËi za percentil 2% vjerojatnost je da Êe se npr. ta tem-peratura javiti dva puta u 100 godina ili jedanput u 50 godina.
Na temelju napravljene ocjene izrauju se karte klimatskih anomalija (odstupanja od srednjihnormalnih tridesetogodiπnjih vrijednosti) za Hrvatsku i iscrtavaju podruËja ocjene klimatskih ele-menata prema razredima.
Te su ocjene jedini naËin koji na temelju podataka daje toËan smjeπtaj pojedinog razdoblja uodnosu na dugogodiπnje prosjeËne vrijednosti. Potrebne su zbog toga jer se neki put donose zakljuË-ci o odreenim razdobljima prema nekim sporednim utjecajima i subjektivnim mjerilima.
Na kartama anomalija uz svaku postaju napisana su dva broja. Gornji broj oznaËava odstupanjeod viπegodiπnjeg srednjaka za temperaturu u °C i % za oborinu, a donji broj percentile prema koji-ma se postaja svrstava u odgovarajuÊi razred.
Gornji broj omoguÊuje da unutar svake klase detaljnije uoËimo odstupanje od srednjaka, jer npr.unutar klase normalno, koja obuhvaÊa 50 percentila, mogu postojati podruËja s viπom ili niæom tem-peraturom ili koliËinom oborina, u odnosu na dugogodiπnji prosjek.
Takve detaljnje analize mogu se napraviti za sve spomenute klase klasifikacije.
Poπto klasa normalno obuhvaÊa 50% podataka, radi detaljnije ocjene u poglavlju 3 za tu je klasuuvijek spomenuto je li vrijednost iznad prosjeka ili ispod prosjeka.
Prema zakljuËku s XIII. sjednice Komisije za klimatologiju Svjetske meteoroloπke organizacije(studeni 2001), normalni je niz 1961—1990. u upotrebi za opÊe usporedbe, i to do zavrπetkasljedeÊeg normalnog niza 1991—2020., znaËi do 2021. godine.
3. OCJENA ANOMALIJA TEMPERATURE I KOLI»INE OBORINE UHRVATSKOJ ZA 2005.
Analiza je napravljena na temelju 12 karata odstupanja srednje mjeseËne temperature zraka odprosjeka 1961—1990, za 12 mjeseci, 12 karata odstupanja mjeseËne koliËine oborina od prosjeka1961—1990. za 12 mjeseci, te po Ëetiri karte odstupanja sezonske temperature i oborine od prosje-ka 1961—1990. i 2 karte odstupanja godiπnje temperature i oborine od prosjeka 1961—1990. Kartesu pokazane u poglavlju 4.
3.1. Ekstremne klimatske anomalije u 2005. na podruËju Hrvatske
— razdoblje promatranja: mjesec
ekstremno toplo — lipanj 2005. Sjevernozapadni dio Istre
6 PRIKAZI br. 15
-
ekstremno hladno — niti jedno podruËje
ekstremno suπno — lipanj 2005. podruËje Malog Loπinja, Zaviæana, GospiÊa, Knina i©ibenika
ekstremno kiπno srpanj 2005. podruËje oko Dubrovnikalistopad 2005. podruËje oko Hvarastudeni 2005. podruËje oko Lastovaprosinac 2005. podruËje oko Knina
— razdoblje promatranja: godiπnje doba
ekstremno toplo — niti jedno podruËje
ekstremno hladno — niti jedno podruËje.
ekstremno suπno — niti jedno podruËje.
ekstremno kiπno — ljeto 2005. podruËje istoËno od Daruvara
jesen 2005. podruËje oko Splita i Hvara
— razdoblje promatranja: godina 2005.
ekstremno toplo — niti jedno podruËje
ekstremno hladno — niti jedno podruËje.
ekstremno suπno — niti jedno podruËje
ekstremno kiπno — podruËje istoËno od Daruvara i Hvara
3.2. Ocjena temperature i oborine za mjesece na temelju odstupanja odsrednjih mjeseËnih temperatura i srednjih mjeseËnih koliËina oborine,za svaki mjesec u 2005.
U ovom pregledu daju se ocjene (klase) koje su povrπinski najviπe zastupljene, bez opisa podruË-ja koja zahvaÊaju. Detaljniji raspored pojedinih klasa vidljiv je iz karata raspodjele anomalija(poglavlje 4). Za klasu normalno navedeno je jesu li temperature ili oborine iznad viπegodiπnjegprosjeka (+) ili ispod njega (_). To je radi detaljnije ocjene, jer klasa normalno ima velik raspon(obuhvaÊa 50% podataka promatranog niza).
PRIKAZI br. 15 7
-
Mjesec: SIJE»ANJTemperatura: normalno 98 kopneni iznad prosjeka
a priobalni ispod prosjekahladno 2
Oborina: suπno 45normalno 40 veÊinom ispod prosjekavrlo suπno 5
Mjesec: VELJA»ATemperatura: vrlo hladno 75
hladno 25
Oborina: normalno 50 veÊinom iznad prosjekakiπno 45
vrlo kiπno 3vrlo suπno 1
suπno 1Mjesec: OÆUJAKTemperatura: normalno 70 veÊinom ispod prosjeka
hladno 30
Oborina: normalno 95 veÊinom iznad prosjekasuπno 3
vrlo suπno 2Mjesec: TRAVANJTemperatura: normalno 99 veÊinom iznad prosjeka
toplo 1
Oborina: normalno 80 veÊinom iznad prosjekakiπno 18
vrlo kiπno 2Mjesec: SVIBANJTemperatura: toplo 85
nomalno 8 veÊinom iznad prosjekavrlo toplo 7
Oborina: nomalno 90 veÊinom ispod prosjekasuπno 7kiπno 3
8 PRIKAZI br. 15
klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak
-
Mjesec: LIPANJTemperatura: toplo 37
vrlo toplo 35nomalno 25 neπto iznad prosjeka
ekstremno toplo 3
Oborina: vrlo suπno 36suπno 26
ekstremno suπno 25nomalno 8 viπe ispod prosjeka
kiπno 5Mjesec: SRPANJTemperatura: toplo 85
vrlo toplo 8nomalno 7 veÊinom iznad prosjeka
Oborina: nomalno 47 veÊinom iznad prosjekakiπno 40
vrlo kiπno 10ekstrmno kiπno 3
Mjesec: KOLOVOZTemperatura: hladno 70
nomalno 29 niæe od prosjekavrlo toplo 1
Oborina: kiπno 60vrlo kiπno 35normalno 5 veÊinom iznad prosjeka
Mjesec: RUJANTemperatura: normalno 85 iznad prosjeka
toplo 15
Oborina: normalno 80 veÊinom iznad prosjekakiπno 20
Mjesec: LISTOPADTemperatura: normalno 97 kopneni dio iznad prosjeka
priobalni ispod prosjekatoplo 3
PRIKAZI br. 15 9
klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak
-
Oborina: kiπno 35normalno 35 veÊinom ispod prosjekavrlo suπno 20
suπno 8vrlo kiπno 1
ekstremno kiπno 1Mjesec: STUDENITemperatura: nomalno 100 veÊinom ispod prosjeka
Oborina: normalno 70 veÊinom iznad prosjekakiπno 15
vrlo suπno 8suπno 6
ekstremno kiπno 1Mjesec: PROSINACTemperatura: normalno 98 unutraπnjost viπe od prosjeka,
priobalje niæe od prosjekahladno 2
Oborina: kiπno 60vrlo kiπno 39
ekstremno kiπno 1
3.3. Ocjena temperature i oborine za godiπnja doba u 2005.
klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak
Godiπnje doba: ZIMA 2004/5. (XII.2004, I. i II.2005)Temperatura: normalno 94 veÊinom ispod prosjeka
hladno 6
Oborina: normalno 94 veÊinom ispod prosjekakiπno 3
vrlo kiπno 2suπno 1
Godiπnje doba: PROLJE∆E 2005. (III—V)Temperatura: normalno 100 veÊinom iznad prosjeka
Oborina: normalno 98 veÊinom ispod prosjekakiπno 1suπno 1
10 PRIKAZI br. 15
klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak
-
Godiπnje doba: LJETO 2005. (VI—VIII)Temperatura: toplo 50 veÊinom iznad prosjeka
normalno 48vrlo toplo 2
Oborina: normalno 47 veÊinom iznad prosjekakiπno 36
ekstremno kiπno 15vrlo kiπno 1
suπno 1Godiπnje doba: JESEN 2005. (IX—XI)Temperatura: normalno 99 veÊinom iznad prosjeka
toplo 1
Oborina: normalno 47 veÊinom iznad prosjekasuπno 45
vrlo kiπno 3ekstremno kiπno 2
kiπno 2vrlo suπno 1
Godiπnje doba: PRVA TRE∆INA ZIME 2005/6. (obuhvaÊa XII. 2005)Za prvu treÊinu zime: isto kao XII. 2005.Temperatura: normalno 98 unutraπnjost viπe od prosjeka,
priobalje niæe od prosjekahladno 2
Oborina: kiπno 60vrlo kiπno 39
ekstremno kiπno 1
3.4.Ocjena temperature i oborine za Hrvatsku u 2005.
klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak
Razdoblje: GODINA 2005.Temperatura: normalno 96 veÊinom oko prosjeka
hladno 2
vrlo hladno 2
Oborina: normalno 65 iznad prosjekakiπno 20
ekstremno kiπno 14vrlo kiπno 1
PRIKAZI br. 15 11
klasa % u odnosu na odnos u klasi normalnoukupnu povrπinu Hrvatske s obzirom na srednjak
-
3.5. OpÊa ocjena klime za Hrvatsku u 2005.
Temperatura: Temperatura zraka za 2005. u Hrvatskoj je bila u klasi normalno na 96% povrπine.Oborina: Na 65% povrπine Hrvatske koliËina oborine bila je u klasi normalno, a u ostalom je dijelubila u klasama kiπno do ekstremno kiπno.OpÊa ocjena: 2005 . godina na podruËju Hrvatske imala je prosjeËne temperature (klasa normalno)na 96% povrπine, normalne koliËine oborina na 65% povrπine, na 20% povrπine bila je kiπno i na14% ekstremno kiπno.
4. SLIKE OCJENA TEMPERATURE I OBORINE ZA HRVATSKU U 2005.
U ovom dijelu prikazane su 34 slike:
— Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) za svaki mjesec 2005, od prosjeka (1961—1990), 12 slika (sijeËanj—prosinac)
— MjeseËne koliËine oborine (%) za svaki mjesec 2005. izraæene su u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990) 12 slika (sijeËanj—prosinac)
— Odstupanje srednje sezonske temperature zraka za godiπnja doba 2005. od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990) za svaku sezonu — 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)
— Sezonske koliËine oborine (%) za godiπnja doba 2005. izraæene u % prosjeËnih vrijednosti(1961—1990), za svaku sezonu — 4 slike (zima, proljeÊe, ljeto, jesen)
— Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2005. godinu od prosjeËnih vrijednosti(1961—1990), 1 slika
— Godiπnje koliËine oborine za 2005. u % prosjeËnih vrijednosti (1961—1990), 1 slika
12 PRIKAZI br. 15
-
PRIKAZI br. 15 13
MjeseËne koliËine oborine u SIJE»NJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in JANUARY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-0.2
-0.7
31
1.2
-0.3
42
Osijek66
Knin
50
0.6
0.659
-2.320
1.4
M. Lošinj
Rijeka
Varaždin70
63Zagreb Bjelovar
Sisak56
0.0
Sl. Brod0.9Pazin
-1.5
Ogulin
-0.2Gospić47
-0.5
Daruvar
1.4
70
Karlovac
18Zavižan
63
0.9
-0.2Zadar
45
Split
33
-0.5Lastovo
35
38
-0.4Senj76
29Poreč
-0.946
27-1.1
47Komiža
-0.1
-0.6Hvar
-1.1
27Šibenik
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
77
Pazin42
Knin
66
34
6
2
10
Karlovac
31
3513
17Zagreb Bjelovar
12
35Sisak
Osijek26
DubrovnikLastovo65
32
6754
Komiža90
30Hvar
15
Sl. Brod
41
5331Poreč
2534Senj
5Zadar
27
4Split17
10
34Gospić
Ogulin87
45105
59Zavižan
Daruvar68
120
14
99M. Lošinj
55
915
Rijeka18
12Šibenik
2
Varaždin
20
45
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SIJE»NJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in JANUARY 2005, from normals 1961—1990.
-
14 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u VELJA»I 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in FEBRUARY 2005, from normals 1961—1990.
MjeseËne koliËine oborine u VELJA»I 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in FEBRUARY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-2.5
-2.6
5
-4.8
-2.2
9
Osijek5
Knin
6
-2.9
-4.5
Komiža
15
-4.0
-3.6
4
8
-3.5
M. Lošinj
Rijeka10
Varaždin12
10Zagreb Bjelovar
Sisak13
-3.4
Sl. Brod-4.1
-2.4
Pazin-2.8
Ogulin
Zadar9
-2.3
-3.8Gospić8
-2.6Split
Daruvar
-3.8
11
Karlovac
-2.6Hvar
4
-2.3Lastovo
6
6
7Zavižan
8
-3.6
7
-2.3Poreč
11 -3.3Senj8
Šibenik-3.1
5
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
15
103
58
124
165
Ogulin117
67
105
60
Pazin84
Split
Knin
105Daruvar89
136
18277
121
115
65
19
Karlovac59
96
M. Lošinj
Rijeka
70Zavižan
148
Varaždin54
83Zagreb Bjelovar
80
144
Zadar
SisakOsijek
48
49
DubrovnikLastovo186
89115
93Komiža
232131Hvar
72
568
Sl. Brod
70
65
61Poreč
Senj
119
67
116
66
Šibenik
119
88
29
Gospić
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u OÆUJKU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in MARCH 2005, from normals 1961—1990.
MjeseËne koliËine oborine u OÆUJKU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in MARCH 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-0.4
-0.9
26
-2.0
-0.6
35
Osijek20
Knin
19
-1.1
-2.0
Komiža
32
-1.0
-1.0
31
28
-1.0
M. Lošinj
Rijeka41
Varaždin33
34Zagreb Bjelovar
Sisak36
-0.8
Sl. Brod-1.5
-0.8
Pazin-1.0
Ogulin
Zadar30
-0.3
-1.9Gospić22
-0.5Split
Daruvar
-1.1
33
Karlovac
-0.8Hvar
28
-0.3Lastovo
41
42
35Zavižan
25
-0.9
39
-0.8Poreč
29 -0.6Senj
38
Šibenik-1.0
29
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
83
80
37
67
120
Ogulin73
30
51
15
Pazin68
Split
Knin
64Daruvar67
117
11570
36
75
41
59
Karlovac
96
M. Lošinj
Rijeka
4Zavižan
45
Varaždin50
6Zagreb Bjelovar
50
97
Zadar
SisakOsijek
103
60
DubrovnikLastovo86
4765
22Komiža
3049Hvar
29
4361
Sl. Brod
35
37
65Poreč
Senj
102
57
56
23
Šibenik
110
105
31
Gospić
18
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
16 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u TRAVNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in APRIL 2005, from normals 1961—1990.
Dubrovnik
0.0
-0.4
35
0.2
0.1
54
Osijek54
Knin
43
0.8
-0.3
Komiža
72
-0.6
-0.2
44
39
0.9
M. Lošinj
Rijeka50
Varaždin74
82Zagreb Bjelovar
Sisak67
0.6
Sl. Brod0.4
0.4
Pazin-0.3
Ogulin
Zadar66
0.1
0.3Gospić58
0.4Split
Daruvar
1.0
73
Karlovac
0.2Hvar
58
0.3Lastovo
54
62
36Zavižan
60
1.2
63
-0.4Poreč
36 0.2Senj56
Šibenik0.0
50
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
MjeseËne koliËine oborine u TRAVNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in APRIL 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
105
119
76
124
102
Ogulin116
68
148
87
Pazin56
Split
Knin
Daruvar52
98
9655
115
128
83
60
Karlovac
140
M. Lošinj
Rijeka
70Zavižan
102
Varaždin79
57Zagreb Bjelovar
44
89
Zadar
SisakOsijek
106
64
DubrovnikLastovo100
5684
73Komiža
133
162Hvar
86
5983
Sl. Brod
74
47
190
Poreč
Senj
155
89
146
88
Šibenik
139
111
98
Gospić
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 17
MjeseËne koliËine oborine u SVIBNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in MAY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
1.4
1.6
90
0.5
1.5
90
Osijek63
Knin
56
1.0
0.2
Komiža
76
1.1
0.7
71
82
12
M. Lošinj
Rijeka86
Varaždin82
82Zagreb Bjelovar
Sisak75
0.9
Sl. Brod1.0
1.6
Pazin1.0
Ogulin
Zadar94
1.9
1.4Gospić86
1.8Split
Daruvar
1.0
79
Karlovac
1.7Hvar
93
2.0Lastovo
95
94
76Zavižan
76
1.2
90
1.1Poreč
86 1.3Senj83
Šibenik1.1
81
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
102
101
55
49
78
Ogulin95
51
73
35
Pazin41
Split
Knin
Daruvar40
103
8058
107
65
26
55
Karlovac
71
M. Lošinj
Rijeka
61Zavižan
84
Varaždin29
43Zagreb Bjelovar
50
93
Zadar
SisakOsijek
99
33
DubrovnikLastovo30
2112
30Komiža
2310Hvar
10
5732
Sl. Brod
28
18
125Poreč
Senj
58
28
81
44
Šibenik
64
62
78
Gospić
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SVIBNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in MAY 2005, from normals 1961—1990.
-
18 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LIPNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in JUNE 2005, from normals 1961—1990.
MjeseËne koliËine oborine u LIPNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in JUNE 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
2.1
0.6
75
0.0
1.8
97
Osijek50
Knin
50
1.0
0.0
Komiža
83
1.0
1.4
92
94
0.9
M. Lošinj
Rijeka97
Varaždin81
91Zagreb Bjelovar
Sisak82
1.0
Sl. Brod0.3
1.3
Pazin1.4
Ogulin
Zadar94
1.3
1.7Gospić96
1.3Split
Daruvar
1.2
88
Karlovac
1.1Hvar
89
1.1Lastovo
94
89
81Zavižan
60
1.4
90
2.3
Poreč99 1.7Senj
94
Šibenik1.4
93
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
59
17
1
33
127
Ogulin64
21
7
1
Pazin78
Split
Knin
Daruvar5
85
4536
31
13
-
PRIKAZI br. 15 19
MjeseËne koliËine oborine u SRPNJU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in JULY 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
odstupanje temp. (°C)postajapercentili
A
P
Dubrovnik
1.1
0.3
65
0.4
1.2
92
Osijek64
Knin
58
1.0
0.2
Komiža
80
0.7
0.7
73
85
0.9
M. Lošinj
Rijeka83
Varaždin79
89Zagreb Bjelovar
Sisak84
1.0
Sl. Brod1.0
1.2
Pazin1.1
Ogulin
Zadar93
1.9Gospić97
1.2Split
Daruvar
0.8
79
Karlovac
1.0Hvar
88
1.1Lastovo
89
73Zavižan
81
1.4
88
1.7Poreč
97 1.2Senj86
Šibenik1.2
88
115
105
59
71
263
Ogulin100
51
138
73
Pazin97
Split
Knin
Daruvar69
158
12283
90
98
58
32
Karlovac
200
M. Lošinj
Rijeka
48Zavižan
165
Varaždin94
87Zagreb Bjelovar
80
135
Zadar
SisakOsijek
64
84
DubrovnikLastovo422
99
11388
Komiža248
159Hvar
85
6695
Sl. Brod
48
67
74Poreč
Senj
30
24
78
39
Šibenik
213
180
40
Gospić
79
136
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u SRPNJU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in JULY 2005, from normals 1961—1990.
-
20 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u KOLOVOZU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in AUGUST 2005, from normals 1961—1990.
MjeseËne koliËine oborine u KOLOVOZU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in AUGUST 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-1.1
-0.6
29
-1.0
-1.2
14
Osijek17
Knin
13
-0.5
-1.2
Komiža
34
-2.6
-1.8
10
15
-0.3
M. Lošinj
Rijeka20
Varaždin39
36Zagreb Bjelovar
Sisak23
-0.8
Sl. Brod-0.7
-0.7
Pazin-1.3
Ogulin
Zadar24
-0.7
-0.6Gospić
31
-1.0Split
Daruvar
-0.7
28
Karlovac
-0.5Hvar
32
-0.5Lastovo
27
34
3Zavižan
27
-0.4
24
-0.9Poreč
20 -1.4Senj14
Šibenik-1.1
19
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
149
154
84
156
410
Ogulin192
95
163
84
Pazin>99
Split
Knin
Daruvar
172
18286
191
345
98
94
Karlovac
143
M. Lošinj
Rijeka
91
Zavižan
184
Varaždin78
96Zagreb Bjelovar
93
214
Zadar
SisakOsijek
196
80
DubrovnikLastovo63
40
8847Komiža
6186
Hvar52
81>99
Sl. Brod
78
56
172Poreč
Senj
147
78
123
68
Šibenik
336
152
89
Gospić
94
201
89
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 21
MjeseËne koliËine oborine u RUJNU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in SEPTEMBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
0.5
0.9
76
0.5
0.9
76
Osijek63
Knin
50
1.0
0.0
Komiža
76
-1.0
0.1
53
58
0.9
M. Lošinj
Rijeka64
Varaždin76
79Zagreb Bjelovar
Sisak75
0.9
Sl. Brod0.8
1.0
Pazin0.3
Ogulin
Zadar80
0.9
0.9Gospić74
0.6Split
Daruvar
0.6
66
Karlovac
1.1Hvar
82
0.8Lastovo
78
73
29Zavižan
70
1.1
66
0.4Poreč
63 0.5Senj
63
Šibenik0.5
64
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
124
126
71
169
167
Ogulin142
82
70
40
Pazin84
Split
Knin
Daruvar
94
17553
108
97
55
42
Karlovac
114
M. Lošinj
Rijeka
61Zavižan
86
Varaždin66
41Zagreb Bjelovar
63
111
Zadar
SisakOsijek
76
48
DubrovnikLastovo67
39
5858
Komiža100
76Hvar
43
7081
Sl. Brod
85
37
106Poreč
Senj
60
36
93
52
Šibenik
153
77
60
Gospić
79
137
90
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u RUJNU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in SEPTEMBER 2005, from normals 1961—1990.
-
22 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u LISTOPADU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in OCTOBER 2005, from normals 1961—1990.
MjeseËne koliËine oborine u LISTOPADU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in OCTOBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
0.2
-0.2
44
0.5
-0.4
37
Osijek63
Knin
43
1.3
-0.3
Komiža
81
0.3
-0.1
47
53
0.7
M. Lošinj
Rijeka56
Varaždin67
90Zagreb Bjelovar
Sisak72
0.8
Sl. Brod0.6
0.4
Pazin0.1
Ogulin
Zadar63
-0.1
0.9Gospić71
-0.2Split
Daruvar
0.9
72
Karlovac
-0.4Hvar
37
-0.2Lastovo
47
44
57Zavižan
64
1.8
44
-0.1Poreč
47 0.4Senj61
Šibenik-0.3
41
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
58
89
54
251
10
Ogulin76
43
158
79
Pazin8
Split
Knin
Daruvar
9
165
84
146
76
61
Karlovac
6
M. Lošinj
Rijeka
52Zavižan
39
Varaždin3
23Zagreb Bjelovar
33
56
Zadar
SisakOsijek
104
82
DubrovnikLastovo50
30
15984Komiža
162478Hvar
>99
338
Sl. Brod
96
79
127Poreč
Senj
169
83
68
49
Šibenik
21
177
69
Gospić
28
52
11
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 23
MjeseËne koliËine oborine u STUDENOM 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in NOVEMBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-0.2
-0.5
35
-0.4
-0.2
43
Osijek42
Knin
38
-0.3
-0.7
Komiæa
44
-0.6
-0.4
40
53
-0.6
M. Loπinj
Rijeka44
Varaædin39
48Zagreb Bjelovar
Sisak44
-0.3
Sl. Brod0.0
0.2
Pazin0.1
Ogulin
Zadar56
-0.4
0.2GospiÊ54
-0.4Split
Daruvar
0.0
50
Karlovac
-0.6Hvar
32
-0.6Lastovo
37
29
35Zaviæan
50
-0.1
38
-0.3PoreË
42 -0.2Senj45
©ibenik-0.7
31
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
121
103
58
151
28
Ogulin100
55
86
46
Pazin7
Split
Knin
Daruvar12
49
4123
114
107
60
51
Karlovac
82
M. Loπinj
Rijeka
66Zaviæan
98
Varaædin46
56Zagreb Bjelovar
31
64
Zadar
SisakOsijek
93
42
DubrovnikLastovo
93
50276
52Komiæa
93
155Hvar
84
706
Sl. Brod
83
99
137PoreË
Senj
121
78
111
60
©ibenik
31
78
78
GospiÊ
108
62
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u STUDENOM 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in NOVEMBER 2005, from normals 1961—1990.
-
24 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednje mjeseËne temperature zraka (°C) u PROSINCU 2005., od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Monthly air temperature anomalies in Croatia in DECEMBER 2005, from normals 1961—1990.
MjeseËne koliËine oborine u PROSINCU 2005., u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Monthly precipitation amounts of Croatia in DECEMBER 2005, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-1.0
-0.2
42
0.8
-0.7
26
Osijek66
Knin
52
0.6
0.1
Komiæa
61
-2.5
-0.7
31
24
0.4
M. Loπinj
Rijeka19
Varaædin58
62Zagreb Bjelovar
Sisak61
0.6
Sl. Brod0.6
-0.5
Pazin-0.9
Ogulin
Zadar33
-0.6
0.5GospiÊ59
-0.5Split
Daruvar
0.6
60
Karlovac
-0.6Hvar
26
-0.6Lastovo
27
26
10Zaviæan
62
0.6
33
-0.5PoreË
33 -0.8Senj32
©ibenik-0.7
29
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
149
169
86
166
213
Ogulin159
85
180
88
Pazin94
Split
Knin
Daruvar93
166
19887
159
277
99
55
Karlovac
152
M. Loπinj
Rijeka
86Zaviæan
195
Varaædin81
93Zagreb Bjelovar
95
200
Zadar
SisakOsijek
98
84
DubrovnikLastovo144
79
7569
Komiæa123
213Hvar
93
8094
Sl. Brod
85
45
140PoreË
Senj
247
97
207
94
©ibenik
204
169
79
GospiÊ
168
90
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 25
Sezonske koliËine oborine za ZIMU 2004/5. (XII.2004, I. i II. 2005) u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990,izraæene u %.
Seasonal precipitation amounts of Croatia in WINTER 2004/2005 (December 2004 — February 2005) expressed aspercentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
-0.4
-0.5
26
-0.8
-0.5
30
Osijek34
Knin
24
0.4
-1.4
Komiža
42
-1.6
-1.3
13
17
-0.5
M. Lošinj
Rijeka36
Varaždin40
39Zagreb Bjelovar
Sisak33
-0.9
Sl. Brod-0.6
-0.3
Pazin-1.1
Ogulin
Zadar39
0.0
-0.8Gospić33
-0.5Split
Daruvar
0.8
34
Karlovac
0.6Hvar
22
0.3Lastovo
50
35
16Zavižan
38
-0.5
29
-0.6Poreč
28-0.8Senj
20
Šibenik-0.9
20
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
65
94
47
132
104
Ogulin99
51
130
78
Pazin57
Split
Knin
Daruvar82
86
13535
120
108
61
40
Karlovac
61
M. Lošinj
Rijeka
74Zavižan
86
Varaždin16
39Zagreb Bjelovar
46
87
Zadar
SisakOsijek
85
35
DubrovnikLastovo115
6893
92Komiža
171
113Hvar
66
2646
Sl. Brod
80
48
93Poreč
Senj
154
92
105
59
Šibenik
93
84
49
Gospić
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za ZIMU 2004/5. (XII.2004, I. i II. 2005) od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for WINTER 2004/2005 (December 2004 — February 2005), fromnormal 1961—1990.
-
26 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za PROLJE∆E 2005. (oæujak—svibanj) od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SPRING 2005 (March — May), from normal 1961—1990.
Sezonske koliËine oborine za PROLJE∆E 2005. (oæujak—svibanj) u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990,izraæene u %.
Seasonal precipitation amounts of Croatia in SPRING 2005 (March—May), expressed as percentage of normals1961—1990.
Dubrovnik
0.4
0.0
50
-0.4
0.4
69
Osijek36
Knin
25
0.2
-0.7
Komiža
58
-0.2
-0.2
42
45
0.3
M. Lošinj
Rijeka67
Varaždin62
70Zagreb Bjelovar
Sisak58
0.2
Sl. Brod0.0
0.4
Pazin-0.1
Ogulin
Zadar70
0.6
-0.1Gospić46
0.6Split
Daruvar
0.3
61
Karlovac
0.4Hvar
68
0.7Lastovo
76
80
44Zavižan
50
0.5
73
0.0Poreč
50 0.3Senj
62
Šibenik0.1
54
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
96
100
47
81
99
Ogulin98
49
90
38
Pazin50
Split
Knin
Daruvar45
106
9659
88
89
36
61
Karlovac
101
M. Lošinj
Rijeka
28Zavižan
79
Varaždin53
25Zagreb Bjelovar
45
92
Zadar
SisakOsijek
103
44
DubrovnikLastovo78
2661
26Komiža64
75Hvar
29
4655
Sl. Brod
29
19
127Poreč
Senj
109
65
96
47
Šibenik
101
94
84
Gospić
88
39
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 27
Sezonske koliËine oborine za LJETO 2005. (lipanj—kolovoz), u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990,izraæene u %.
Seasonal precipitation amounts of Croatia in SUMMER 2005 (June—August) expressed as percentage of normals1961—1990.
Dubrovnik
0.7
0.1
57
-0.2
0.6
87
Osijek38
Knin
31
0.4
-0.3
Komiža
73
-0.3
1.0
56
72
0.5
M. Lošinj
Rijeka84
Varaždin79
89Zagreb Bjelovar
Sisak74
0.4
Sl. Brod0.2
0.7
Pazin0.4
Ogulin
Zadar90
0.6
1.0Gospić94
0.5Split
Daruvar
0.4
74
Karlovac
0.6Hvar
85
0.6Lastovo
84
85
33Zavižan
61
0.8
72
1.0Poreč
97 0.5Senj79
Šibenik0.4
74
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
107
93
44
89
246
Ogulin121
91
102
56
Pazin>99
Split
Knin
Daruvar
135
11588
105
151
91
68
Karlovac
129
M. Lošinj
Rijeka
59Zavižan
137
Varaždin84
88Zagreb Bjelovar
86
126
Zadar
SisakOsijek
113
67
DubrovnikLastovo172
89
6571Komiža
128
112Hvar
64
64 Sl. Brod
45
33
102Poreč
Senj
68
23
81
33
Šibenik
215
115
54
Gospić
98
148
68
>99
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za LJETO 2005. (lipanj—kolovoz) od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for SUMMER 2005 (June—August), from normal 1961—1990.
-
28 PRIKAZI br. 15
Odstupanje srednjih sezonskih temperatura zraka (°C) za JESEN 2005. (rujan—studeni),od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Seasonal air temperature anomalies in Croatia for AUTUMN 2005 (September—November), from normal 1961—1990.
Sezonske koliËine oborine za JESEN 2005. (rujan—studeni), u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæeneu %.
Seasonal precipitation amounts of Croatia in AUTUMN 2005 (September—November) expressed as percentage ofnormals 1961—1990.
Dubrovnik
0.1
0.1
54
0.1
0.0
50
Osijek54
Knin
40
0.7
-0.3
Komiæa
75
-0.4
-0.1
48
55
0.3
M. Loπinj
Rijeka55
Varaædin61
81Zagreb Bjelovar
Sisak65
0.4
Sl. Brod0.5
0.5
Pazin0.1
Ogulin
Zadar73
0.1
0.7GospiÊ75
0.0Split
Daruvar
0.5
67
Karlovac
0.1Hvar
54
0.0Lastovo
55
50
34Zaviæan
66
0.9
50
0.0PoreË
50 0.3Senj
62
©ibenik-0.1
46
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
101
105
59
187
66
Ogulin105
58
102
57
Pazin17
Split
Knin
Daruvar22
53
745
103
117
68
44
Karlovac
70
M. Loπinj
Rijeka
56Zaviæan
75
Varaædin13
23Zagreb Bjelovar
24
77
Zadar
SisakOsijek
91
65
DubrovnikLastovo72
22
17771
Komiæa122
251Hvar
>99
5614
Sl. Brod
99
94
125PoreË
Senj
121
70
92
46
©ibenik
69
112
76
GospiÊ
100
52
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
PRIKAZI br. 15 29
Odstupanje srednje godiπnje temperature zraka (°C) za 2005. godinu od prosjeËnih vrijednosti 1961—1990.
Yearly air temperature anomalies in Croatia for year 2005, from normals 1961—1990.
Godiπnje koliËine oborine za 2005. godinu u odnosu na prosjeËne vrijednosti 1961—1990, izraæene u %.
Yearly precipitation amounts of Croatia for 2005 year, expressed as percentage of normals 1961—1990.
Dubrovnik
0.0
-0.2
25
-0.4
0.0
50
Osijek25
Knin
9
0.2
-0.7
Komiža
64
-0.9
-0.6
8
24
0.1
M. Lošinj
Rijeka52
Varaždin59
75Zagreb Bjelovar
Sisak48
0.0
Sl. Brod-0.1
0.1
Pazin-0.3
Ogulin
Zadar66
0.1
0.1Gospić58
0.0Split
Daruvar
0.1
60
Karlovac
-0.1Hvar
43
0.1Lastovo
60
57
4Zavižan
46
0.4
50
-0.1Poreč41
-0.1Senj39
Šibenik-0.3
23
ekstremno hladnovrlo hladnohladnonormalnotoplovrlo toploekstremno toplo
98
PERCENTILI
extremely coldvery coldcoldnormalwarmvery warmextremely warm
PERCENTILE
deviation (°C)met. stationpercentile
A
P
odstupanje temp. (°C)postaja
percentili
92
102
58
122
151
Ogulin111
77
107
66
Pazin>99
Split
Knin
Daruvar75
106
11166
106
124
89
34
Karlovac
101
M. Lošinj
Rijeka
66Zavižan
106
Varaždin55
66Zagreb Bjelovar
67
106
Zadar
SisakOsijek
92
63
DubrovnikLastovo106
65104
77Komiža
120152Hvar
99
3099
Sl. Brod
90
54
110Poreč
Senj
111
73
99
51
Šibenik
135
105
74
Gospić
112
78
deviation (%)met. stationpercentile
A
P
odstupanje oborine (%)postaja
percentili
ekstremno sušno
vrlo sušno
sušno
normalno
kišno
vrlo kišno
ekstremno kišno
98
PERCENTILIextremely dry
very dry
dry
normal
wet
very wet
extremely wet
PERCENTILE
-
30 PRIKAZI br. 15
5. DOGA–ANJA U VEZI S KLIMOM U 2005.
5.1. Na meunarodnoj razini
Trend globalnog zatopljenja nastavio se i u 2005. godini, s time da je 2005. bila druga najtopli-ja godina od kako se obavljaju mjerenja (1861).
Najvaænije meunarodne organizacije koje se bave prouËavanjem klime jesu: Svjetska meteo-roloπka organizacija (World Meteorological Organization - WMO), Specijalizirana organizacijaUjedinjenih naroda preko svojeg TehniËkog povjerenstva za klimatologiju (Commission forClimatology), te programa Svjetski klimatski program (World Climate Programme, pokrenut 1979.),Svjetski klimatski istraæivaËki program (World Climate Research Programme), CLIPS (ClimateInformation and Prediction Services) i drugih dijelova sustava WMO.
Svjetska meteoroloπka organizacija sudjelovala je u osnivanju i sudjeluje u radu i sufinanciran-ju nekih meunarodnih tijela koja djeluju na podruËju klime, kao πto su Meuvladin sastanak opromjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC); Globalni klimatski motritelj-ski sustav (Global Climate Observing System, GCOS); Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda opromjeni klime (United Nations Framework Climate Change Convention, UNFCCC); Globalnimotriteljski sustav svih sustava (Global Earth Observing System of Systems).
Povjerenstvo WMO za klimatologiju odræalo je 3—10. listopada 2005. svoju XIV. sjednicu(vidi Prilog 1).
Meunarodni sastanak o promjeni klime (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC)osnovali su 1988. Svjetska meteoroloπka organizacija i Program Ujedinjenih naroda za okoliπ(United Nations Environmental Programme, UNEP). Svrha tog tijela jest da redovito daje preglednajnovijih znanja o klimi i okoliπu na svjetskoj razini, te da na naËelima postojeÊeg znanja izraujeprocjene kroz specijalna izvjeπÊa. U 2005. dovrπena su dva specijalna izvjeπÊa: Spremiπta i pohra-njivanje ugljiËnog dioksida, te OËuvanje ozonskog sloja i globalni klimatski sustav. U okviru izradeËetvrtog izvjeπÊa procjene, Fourth Assesment Report (AR 4) odræavaju se sastanci i priprema ocjeneprema predvienom postupku IPCC. Plan zavrπetka AR 4 jest 2007.
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (United Nations FrameworkConvention on Climate Change - UNFCCC) Konferencija Ëlanica (Conference of Parties - COP 11)bila je u Montrealu od 28. studenog do 9. prosinca 2005. U 2005. i praktiËno je od 15. veljaËe 2005.zaæivio Protokol iz Kyota i poËeo je dijalog o buduÊim akcijama. Napravljen je napredak u radu naprilagodbama zbog predvienih promjena klime i u provoenju redovnih programa Konvencije iProtokola. Glavni cilj UNFCCC jest djelovanje na mjerama potrebnima da se druπtvo prilagodiposljedicama moguÊih klimatskih promjena te da se ublaæe njihove negativne posljedice.
Globalni klimatski motriteljski sustav GCOS nastao je 1992. godine kosponzorstvom Svjetskemeteoroloπke organizacije (WMO), Meuvladine oceanografske komisije (IOC, u UNESCO),Programa Ujedinjenih naroda za Ëovjekov okoliπ (UNEP) i Meunarodnog savjeta za znanost(ICSU). Unutar WMO, GCOS je provoen kao dio Svjetskog klimatskog programa. Novi pristup bioje u tome da se GCOS metodologijom promatra cijeli klimatski sustav: atmosfera, mora (oceani),kopno te satelitska motrenja na svim podruËjima. GCOS je izradio Procjenu adekvatnosti postojeÊihmotriteljskih sustava u svim podruËjima klimatskog sustava i donio GCOS-ova pravila zaprovoenje motrenja. KljuË za rjeπavanje nepoznanica u prouËavanju klime i klimatskih promjenajest odgovarajuÊi motriteljski sustav na razini Zemlje.
Globalni motriteljski sustav svih sustava (Global Earth System of Systems, GEOSS) nova je ini-cijativa koja ima za cilj da se svi motriteljski sustavi na svjetskoj razini koordiniraju i unaprijede.
-
PRIKAZI br. 15 31
Hrvatska je na poticaj WMO postala Ëlanica GEOSS dne 29. studenoga 2004. uËeπÊem na sastankuGEOS u Otawi (Kanada) i to je potvrdila izjavom na sastanku EOS III (Earht Observation Summit),14-16. veljaËe 2005. u Bruxellesu (Belgija), o prihvaÊanju 10-godiπnjeg plana. Pristup GEOSS-a jestda obuhvati sve postojeÊe motriteljske sustave na svjetskoj razini te da definira potrebe za motre-njima po druπtveno korisniËkim podruËjima 1. Katastrofe 2. Zdravlje 3. Energija 4. Klima 5. Voda6. Vrijeme 7. Ekosustavi 8. Poljoprivreda 9. RazliËitost vrsta. GEOSS obuhvaÊa sve vrste mjerenjai opaæanja i potiËe rad postojeÊih svjetskih sustava, kao πto je WMO GOS (Global ObservingSystem), EUMETSAT, IGOS i sl.
Osim spomenutih ima i drugih meunarodnih organizacija ili dijelova nekih meunarodnihorganizacija koje u svom programu imaju teme koje se dotiËu klime i promjene klime.
Iz izjave WMO i ocjene globalne klime za 2005. oËito je da se globalni trend zatopljenja na-stavlja, te da na razini meunarodnoj i pojedinih zemalja treba posvetiti punu paænju moguÊim joπteæim posljedicama nego πto su one koje su opisane u ocjeni za 2005.
5.2. Na razini Hrvatske
Dræavni hidrometeoroloπki zavod na temelju preporuka Svjetske meteoroloπke organizacije iUN Konvencije o hidrometeoroloπkoj sluæbi obavlja motrenja, prikupljanje, kontrolu i obradupodataka na svim podruËjima klimatskog sustava (atmosfera, oceani/mora i kopno), te na temelju tihpodataka daje usluge javnosti i korisnicima u obliku analiza, ekspertiza i prognoza. DHMZ sustavnoprati i ocjenjuje klimu na viπegodiπnjoj, godiπnjoj, sezonskoj, mjeseËnoj i dnevnoj skali. Te ocjenese koriste za razliËite svrhe i doprinose tumaËenju uspjeπnosti ili neuspjeπnosti u poslovanju(poljoprivreda, vodoprivreda, energetika, πumarstvo, industrija, promet itd.) kao i za putokaz zapoduzimanje potrebnih mjera da se takve posljedice izbjegnu. DHMZ sudjelovao je u radu WMO-ova tehniËkog povjerenstva za klimatologiju i primjenjivat Êe na razini zemlje hitne i prioritetneteme spomenute u izvjeπÊu (vidi Anex I). Od 1979. DHMZ sudjelovao je u Svjetskom klimatskomprogramu i izradio je Hrvatski klimatski program 1990—2000. i provodio ga na razini zemalja.
Uvaæavanjem rezultata IPCC-a, DHMZ zajedno s drugim subjektima s tog podruËja obavjeπtavajavnost o potrebi djelovanja da se napravi prilagodba i ublaæe moguÊe najavljene katastrofe zbogprojiciranih promjena klime.
Za provedbu Okvirne konvencije UN o promjeni klime zaduæeno je Ministarstvo za zaπtituokoliπa, prostorno ureenje i graevinarstvo, koje je na sastanku UNFCCC COP 11 u Montrealudobilo podrπku o nastavku pregovora u svezi s poveÊanjem dopuπtene koliËine stakleniËkih plinovaza baznu godinu i u svezi s priznanjem koeficijenta upijanja CO2 zbog gospodarenja πumama.
DHMZ predstavlja Hrvatsku u sudjelovanju u Globalnom klimatskom motriteljskom sustavu odnjegova osnivanja 1992. godine. U 2005. Hrvatska je sudjelovala u GCOS-ovoj regionalnoj radion-ici za srednjoeuropske i istoËnoeuropske zemlje, a takoer je u okviru GEF/UNDP projekta u surad-nji s Ministarstvom za zaπtitu okoliπa prostornog ureenja i graevinarstva, DHMZ izradio pu-blikaciju Hrvatski klimatski motriteljski sustav (hrvatska i engleska verzija). To je jedna od prvihpublikacija u kojoj su po GCOS-ovoj metodologiji nabrojena sva motrenja u Hrvatskoj, naËin nji-hova izvoenja i institucije koje su nadleæne za provoenje. KonaËni cilj tog projekta jest da seformira opÊehrvatsko tijelo koje bi barem na razini obavijesti i podataka prikupljalo podatke o tometko πto radi, na koji naËin i kako se moæe doÊi do podataka, te barem jednom godiπnje te podatkeobnavljalo. DHMZ obavlja preko 80% svih spomenutih mjerenja u Hrvatskoj na sva tri podruËja kli-matskog sustava (atmosfera, more, kopno, satelitska mjerenja).
-
32 PRIKAZI br. 15
Na poticaj WMO, DHMZ predstavljao je Hrvatsku prilikom uËlanjenja u Globalni motriteljskisustav svih sustava. Nakon πto GEO i GEOSS razrade pravila i vodiËe za primjenu na razini zem-lje, po predloπku tog dokumenta uradit Êe se sliËan na razini cijele zemlje za podruËje Hrvatske, πtoÊe biti vrlo primjenljivo za sva GEOSS korisniËka podruËja: 1. Katastrofe, 2. Zdravlje, 3. Energija,4. Klima, 5. Voda, 6. Vrijeme, 7. Ekosustavi, 8. Poljoprivreda, 9. RazliËitost vrsta.
Na mnogim dijelovima Zemlje smanjuje se pokrivenost potrebnim mjerenjima za prouËavanjeklime i druge potrebe, πto se za podruËje Hrvatske ne smije dozvoliti.
5.3.Ekstremne temperature, srednje godiπnje temperature i godiπnja ocjena za2005. na podruËju Hrvatske u odnosu na ocjenu globalne klime
5.3.1. Ekstremne temperature i oborine
U 2005. nije premaπena apsolutna maksimalna temperatura PloËe 5. kolovoza 1998., 42.8°C, nitiapsolutna minimalna temperatura zraka »akovec, 3. veljaËe 1929., — 35.5°C.
Na skali ocjene za mjesec ekstremno topao bio je lipanj 2005. u sjeverozapadnom dijelu Istre,ekstremno suπan lipanj 2005. bio je na podruËju Malog Loπinja, Zaviæana, GospiÊa, Knina i ©ibeni-ka, a ekstremno kiπno bilo je u srpnju 2005. oko Dubrovnika, listopadu 2005. oko Hvara, studenom2005. na Lastovu i prosincu 2005. oko Knina.
Na skali ocjene za sezonu ekstremno kiπno je bilo ljeto 2005. u Slavoniji istoËno od Daruvara,te jesen 2005. u podruËju Splita i Hvara.
Na skali godina, ekstremno kiπna 2005. bila je u Slavoniji istoËno od Daruvara.
To je posljedica ekstremnih koliËina oborina koje su zabiljeæene na meteoroloπkim postajama uHrvatskoj:
• Dubrovnik, najveÊa mjeseËna koliËina oborine za srpanj, za razdoblje 1961—2005. u iznosu152,00 mm (l/m2), bila je u srpnju 2005.
• Dubrovnik, najveÊa dnevna koliËina oborina (za 24 h) za srpanj izmjerena je 12. srpnja 2005.u iznosu 89,5 mm.
• Osijek, najveÊa mjeseËna koliËina oborina za kolovoz, za razdoblje 1899—2005. u iznosu237,6 mm, bila je u srpnju 2005.
• Osijek, najveÊa dnevna koliËina oborina (za 24 h) za kolovoz izmjerena je 4. kolovoza 2005.u iznosu 73,4 mm.
• Knin, apsolutno najveÊa dnevna koliËina oborine za razdoblje 1949—2005., za Knin izmjer-ena je 22. kolovoza 2005. u iznosu 154,6 mm.
• Hvar, najveÊa mjeseËna koliËina oborina za listopad za razdoblje 1858—2005. u iznosu 388.1mm bila je u listopadu 2005.
• Hvar, druga najveÊa dnevna koliËina oborina u razdoblju 1858—2005. izmjerena je 4. listopa-da 2005. u iznosu 159,0 mm.
U nekim sluËajevima ekstremna koliËina oborina zahvaÊa vrlo usko podruËje i nema veÊi utje-caj na ukupnu ocjenu; to je zbog prirode i naËina nastanka pljuskovitih oborina.
-
PRIKAZI br. 15 33
5.3.2. Srednje godiπnje temperature
Tablica 1. Deset najtoplijih godina, na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju
1862—2005., na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb—GriË:
godina 2000 1994 2002 1863 1992 2003 1868 2001 1934 1950
srednja god +°C 13.8 13.3 13.2 13.1 13.0 12.9 12.7 12.7 12.6 12.6
Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Zagreb—GriË za 2005. jest
11,7°C, i ne ulazi meu prvih deset najviπih. Ostaje da je razdoblje od 1992—2005. najtoplije od
poËetka instrumentalnog mjerenja (1861).
Tablica 2. Deset najtoplijih godina na temelju srednjih godiπnjih temperatura u razdoblju
1948—2005., na meteoroloπkom opservatoriju Split—Marjan:
godina 1994 1950 2003 2000 2002 1961 1951 2001 1992 1999
srednja god +°C 17.4 17.4 17.3 17.3 17.0 16.8 16.7 16.7 16.6 16.6
Srednja godiπnja temperatura zraka na meteoroloπkom opservatoriju Split—Marjan za 2005. jest
15,9°C, πto nije meu prvih deset najtoplijih godina. Od deset najtoplijih godina za Split—Marjan u
razdoblju 1948—2005., sedam ih je bilo u razdoblju 1992—2005.
5.3.3. Godiπnja ocjena 2005. u odnosu na mjeseËne, sezonske i globalnu ocjenu
Ocjeni da je temperatura za 2005. u klasi normalno doprinjela su godiπnja doba zima, proljeÊei jesen, te ljeto na 48 % povrπine koja su bila u klasi normalno. Jedino je ljeto na 50% povrπine bilou klasi toplo.
Ekstremno kiπno ljeto (srpanj i kolovoz) najviπe je utjecalo na ocjenu ekstremno kiπno zapodruËje Slavonije istoËno od Daruvara.
Po ocjenama temperature i oborine za Hrvatsku za 2005. vidi se da nema jednoznaËne veze
izm