PREDAVANJA-Pogl.5_Trziste_dobara i Fin.trzista is-LM Model

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el

Makroekonomija 1 of 32

Tržište dobara i finansijska tržišta IS – LM model

doc.dr.Jasmin Halebić

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


Uslov ravnoteže na tržištu dobara – proizvodnja(Y) je jednaka potražnji za dobrima (Z). Ovaj uslov smo nazvali relacija IS. Potražnja je određena kao zbir lične potrošnje (C), investicija (I) i državne potrošnje (G) u modelu zatvorene privrede (X-M=0).

Kao što smo vidjeli u poglavlju 3, kamatna stopa ne utiče na potražnju za dobrima jer su ulaganja (I) određena izvan modela. Uslov ravnoteže je dat izrazom:

Y C Y T I G ( )

5-1 Tržište dobara i IS relacija

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


I I Y i ( , )( , )


Investicije, prodaja i kamatna stopa

Investicije zavise od dva faktora:

Razine prodaje (+)

Kamatne stope (-)

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Određivanje domaćeg proizvoda

Uzimajući u obzir investicijsku jednadžbu, uslov za ravnotežu na tržištu dobara postaje:

Za datu vrijednost kamatne stope (i), potražnja je rastuća funkcija domaćeg proizvoda iz dva razloga:Porast domaćeg proizvoda dovodi do porasta dohotka, a time i porasta raspoloživog dohotkaPorast domaćeg proizvoda također dovodi do porasta investicija

Y C Y T I Y i G ( ) ( , )

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el




Primjetimo dvije karakteristike krivulje ZZ.

Kako nismo pretpostavili da su relacije za ličnu potrošnju i investicije u jednadžbi (5.2) linearne, ZZ je općenito prije krivulja nego linija.

ZZ je nacrtana položenije od pravca pod nagibom od 45 stepeni - zbog pretpostavke da porast domaćeg proizvoda dovodi do manjeg porasta potražnje.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el




Potražnja za dobrima je rastuća funkcija domaćeg proizvoda. Ravnoteža zahtijeva da je potražnja za dobrima jednaka domaćem proizvodu.

Ravnoteža na tržištu dobara

Slika 5 - 1

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Izvođenje IS krivulje

(a) Porast kamatne stope smanjuje potražnju za dobrima pri bilo kojoj razini domaćeg proizvoda, što dovodi do smanjenja ravnotežne razine domaćeg proizvoda.

(a) Ravnoteža na tržištu dobara podrazumjeva da porast kamatne stope dovodi do pada domaćeg proizvoda.IS krivulja je opadajuća.

Izvođenje IS krivulje

Slika 5 - 2

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Pomaci IS krivulje

Pogledajmo da je IS krivulja na slici 5-2 nacrtana za date vrijednosti poreza - T, i državne potrošnje – G. Promjene bilo T ili C pomaknut će IS krivulju.

Da zaključimo:

Ravnoteža na tržištu dobara podrazumijeva da porast kamatne stope dovodi do pada domaćeg proizvoda. Ovaj je odnos prikazan opadajućom IS krivuljom.

Promjene faktora koji smanjuju potražnju za dobrima, uz datu kamatnu stopu,pomiču IS krivulju ulijevo. Promjene faktora koji povećavaju potražnju za dobrima, uz datu kamatnu stopu, pomiču IS krivulju udesno.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Pomaci IS krivulje

Porast poreza pomiče IS krivulju ulijevo.

Pomaci IS krivulje

Slika 5 - 3

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


Kamatna stopa je određena jednakošću ponude i potražnje za novcem:

M YL i $ ( )

M = ponuda nominalnog novca

$YL(i) = potražnja za novcem

$Y = nominalni dohodak i = nominalna kamatna stopa

5-2 Finansijska tržišta i LM relacija

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Relacija M=$YL(i) prikazuje odnos između novca,nominalnog dohotka i kamatne stope.

LM relacija: U ravnoteži, realna ponuda novca je jednaka realnoj potražnji za novcem, koja zavisi od realnog dohotka Y i kamatne stope i.

Realni novac, realni dohodak i kamatna stopa

iYLP

M

$Y YP

Nominalni BDP = realni BDP X deflator BDP (iz 2.poglavlja)

$Y

PY

Ekvivalentno:

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


a) Porast dohotka dovodi, uz datu kamatnu stopu, do porasta potražnje za novcem. Uz datu kamatnu stopu, to dovodi do porasta ravnotežne kamatne stope.

Izvođenje LM krivulje

Slika 5 - 4 b) Ravnoteža na finansijskim tržištima implicira da porast dohotka dovodi do porasta kamatne stope. LM krivulja pozitivnog je nagiba.



Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el




Slika 5.4(b) prikazuje ravnotežnu kamatnu stopu i, na ordinati,a dohodak na apcisi.

Ova relacija između domaćeg proizvoda i kamatne stope predstavljena je prema gore nagnutom krivuljom na slici 5.4(b), nazvanom LM krivulja.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Pomaci LM krivulje

Povećanje ponude novca dovodi do pomaka LM krivulje prema dolje.

Pomaci LM krivulje

Slika 5 - 5

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Pomaci LM krivulje

Ravnoteža na finansijskim tržištima ukazuje da za zadanu realnu ponudu novca, povećanje razine dohotka, koje povećava potražnju za novcem, dovodi do povećanja kamatne stope. Ova relacija prikazana je LM krivuljom pozitivnog nagiba.

Povećanja ponude novca pomiču LM krivulju prema dolje; smanjenje ponude novca pomiče LM krivulju prema gore.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


5-3 Promatranje relacija IS i LM zajedno

Ravnoteža na tržištu dobara implicira da povećanje kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda, i to je predstavljeno krivuljom IS.

Ravnoteža na finansijskim tržištima implicira da povećanje domaćeg proizvoda dovodi do povećanja kamatne stope, i to je predstavljeno LM krivuljom.

Jedino u tački A, koja leži na obje krivulje, ova se tržišta – tržišta dobara i finansijska tržišta – nalaze u ravnoteži.

IS–LM model

Slika 5 - 6

Relacija IS : Y = C (Y-T) + I (Y,i) + G

Relacija LM: M/P = YL(i)

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


Fiskalna kontrakcija; fiskalna konsolidacija ili restriktivna fiskalna politika - fiskalna politika kojom se nastoji smanjiti budžetski deficit.

Fiskalna ekspanzija- fiskalna politika kojom se utiče na povećanje budžetskog deficita.

Porezi utječu na pomak IS krivulje.Porezi ne pomiču LM krivulju.


Fiskalna politika , domaći proizvod i kamatna stopa

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Fiskalna politika , domaći proizvod i kamatna stopa

Ravnoteža na tržištu dobaraimplicira da povećanje kamatne stope dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda, i toje predstavljeno krivuljom IS.

Ravnoteža na finansijskim tržištima implicira da povećanje domaćeg proizvoda dovodi do povećanja kamatne stope,i to je predstavljeno LM krivuljom.

Jedino u tački A, koja leži na obje krivulje, ova se tržišta –tržišta dobara i finansijska tržišta – nalaze u ravnoteži.

IS–LM model

Slika 5 - 7

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Monetarna politika, domaći proizvod i kamatna stopa

Pad ponude novca naziva se monetarna kontrakcija ili monetarno stezanje.

Porast ponude novca naziva se monetarna ekspanzija. Promjena ponude novca ne pomiče IS krivulju, već samo LM krivulju. Npr. porast ponude novca pomiče krivulju LM prema dolje.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Monetarna politika, domaći proizvod i kamatna stopa

Monetarna ekspanzija dovodi do višeg domaćeg proizvoda i niže kamatne stope.

Efekti monetarne ekspanzije

Slika 5 - 8

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


5-4 Kombiniranje politika

Tabela 5-1 Efekti fiskalne i monetarne politike

Pomak IS Pomak LMKretanje domaćeg

proizvodaKretanje

kamatne stope

Povećanje poreza lijevo nema dolje dolje

Smanjenje poreza desno nema gore gore

Povećanje potrošnje desno nema gore gore

Smanjenje potrošnje lijevo nema dolje dolje

Povećanje ponude novca

nema dolje gore dolje

Smanjenje ponude novca

nema gore dolje gore

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


Smanjenje deficita: Dobro ili loše za investicije?

Investicije = Privatna štednja + Javna štednja

I = S + (T – G)

Restriktivna fiskalna politika može smanjiti investicije. Ili, posmatrajući obrnutu politiku, fiskalnu ekspanziju - smanjenje poreza ili porast potrošnje - mogu zapravo povećati investicije.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


5-4 Kombiniranje politika

Kombinacija monetarne i fiskalne politike – kombinacija politika

Monetarna i fiskalna politika mogu djelovati u istom ili suprotom smjeru (ako se npr. kombinuje fiskalna kontrakcija sa monetarnom ekspanzijom).

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


Recesija u SAD-u 2001

Slika 1 Stopa rasta u SAD-u, 1999:1 , 2002:4

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Slika 2 Kamatna stopa na federalna sredstva, 1999:1 , 2002:4

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Slika 3 Prihodi i rashodi vlade SAD-a (% u BDP-u) 1999:1 , 2002:4

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Slika 4 Recesija u SAD-u 2001

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Što se dogodilo u 2001.g.?

Smanjenje investicione potražnje je dovelo do oštrog pomaka IS krivulje ulijevo, sa IS na IS '.

Povećanje ponude novca dovelo je pomaka LM krivulje na dolje, sa LM na LM '.

Smanjenje poreznih stopa i povećanje potrošnje je dovelo do pomaka IS krivulje u desno, sa IS ” na IS '.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


5-5 Kako IS-LM model odgovara činjenicama?

Formalno uvođenje dinamike, bilo bi teško,ali se osnovni mehanizam može opisati riječima: potrošači će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju potrošnju promjenama raspoloživog dohotka;preduzeća će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju investicijsku potrošnju promjenama svoje prodaje;preduzeća će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju investicijsku potrošnju promjenama kamatne stope;preduzeća će vrlo vjerojatno neko vrijeme prilagođavati svoju proizvodnju promjenama svoje prodaje.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Kratkoročno gledano, povećanje stope federalnih fondova dovodi do smanjenja domaćeg proizvoda i povećanja nezaposlenosti , no ima mali učinak na razinu cijena.

Empirijski efekti povećanja kamatne stope federalnih fondova

Slika 5 - 9

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el



Dvije isprekidane crte i osjenčeni prostor između njih predstavljaju pojas pouzdanosti, područje unutar kojega sa 60% vjerojatnosti leži tačna vrijednost učinka o kojem je riječ.

Slika 5-9 (a) prikazuje učinke povećanja stope federalnih fondova od 1% na prihod maloprodaje tokom vremena. Postotak promjene prihoda maloprodaje leži na ordinati; vrijeme, mjereno u tromjesečjima, prikazano je na apscisi.Slika 5-9 (b) pokazuje kako niža prodaja dovodi do niže proizvodnje. Slika 5-9 (c) prikazuje kako niži domaći proizvod dovodi do niže zaposlenosti: kako poduzeća smanjuju proizvodnju, smanjuju i zaposlenost. Pad zaposlenosti odražava se u porastu stope nezaposlenosti, prikazane na slici 5-9 (d).Slika 5-9 (e) prati ponašanje razine cijena.

Trž

ište

dob

ara

i fin

ansi

jska

trž

išta

IS

-LM

mod

el


IS krivuljaLM krivuljafiskalna kontrakcija, fiskalna konsolidacijafiskalna ekspanzijamonetarna ekspanzijamonetarna kontrakcija, stezanje, kombinacija monetarne i fiskalne politike, ili kombinacija politikapojas pouzdanosti

Ključni pojmovi

PREDAVANJA-Pogl.5_Trziste_dobara i Fin.trzista is-LM Model

Documents

Transcript of PREDAVANJA-Pogl.5_Trziste_dobara i Fin.trzista is-LM Model