Docent dr. Mile Lasi

Terminus tehnicus Ujedinjene nacije ili Ujedinjeni narodi?Dr. Stanko Nick tvrdi da termin Ujedinjeni narodi nije toan, jer nije dobro preveden, to argumentira izvornim tekstovima Povelje UN:We people of the United Nations (engleski izvornik) i Nous, les peuples des Nations Unis, itd. (francuski izvornik), a oba u prijevodu znae: Mi, narodi Ujedinjenih nacija ;Time se i tako ne brkaju pojmovi narod i nacija, tvrdi dr. Nick.

Osnivanje i faze razvoja UNDrave osnivai Ujedinjenih naroda, njih 51., meu kojima i biva Jugoslavija, usvojile su na osnivakoj konferenciji u San Franciscu od 25. do 26. lipnja 1945. godine Povelju OUN, u kojoj su definirane glavne zadae ove organizacije: ouvanje mira i sigurnosti, ouvanje drutvenog poretka i zatita prava ovjeka, odravanje dobrosusjedskih odnosa, te briga za gospodarski i drutveni napredak djelovanjem meunarodnih organizacija. Povelja je stupila na snagu 24. listopada 1945, pa se taj datum obiljeava kao Dan Ujedinjenih naroda;

Faze kroz koje su proli i/ili prolaze Ujedinjeni narodi: faza formiranja i ustanovljenja monopola odluivanja kroz Vijee sigurnosti; faza hladnog rata UN sprijeile da ne bude i vrui; faza amerikog unilateralizma u devedesetim prolog i prvoj deceniji 21. stoljea sa svim posljedicama i po svijet i po SAD; faza svjetske financijske i gospodarske krize i potrage za novom svjetskom sigurnosnom i gospodarskom arhitekturom;

Pet uvjeta za prijem neke zemlje u UNMeu lanicama se razlikuju iskonske i naknadno primljene lanice UN. Iskonske su one koje su usvojile i ratificirale Povelju UN do 24.10.1945. g. Sve druge suverene drave su bile potom bile podvrgnute proceduri prijema u UN, ukljuivo one koje su poraene u Drugom svjetskom ratu

U Povelji UN je zapisano da lanicama UN mogu postati sve miroljubive drave koje prihvataju obveze iz Povelje UN i za koje UN procijeni da su ih sposobne i voljne i izvravati;

Meunarodni sud je dao svojih pet savjetodavnih miljenja: da neka drava treba biti suverena drava; da treba biti miroljubiva; da je voljna preuzeti obveze iz Povelje; da je sposobna izvravati preuzete obveze; da je voljna izvravati te obveze;

Nove lanice UN se primaju odlukom Ope skuptine, a na prijedlog Vijea sigurnosti, koje se brine za prethodnu proceduru i prijedlog

Naela Povelje UNU Povelji UN se kae da je najvea zadaa UN odravanje meunarodnog mira i sigurnosti mirovnim sredstvima, te da UN trebaju biti spremni poduzeti kolektivne mjere rad spreavanja i otklanjanja prijetnja miru i suzbijanju ina napada ili drugih naruenja mira;

U naelima Povelje UN je kazano da e ova organizacija potovati jednakost svih drava i da se nee mijeati u njihova unutarnja pitanja. Naglaena je, takoer, obveza svih drava da sporove rjeavaju mirnim putom, te da se suzdravaju od svake uporabe sile protivu druge drave;

U ostvarenju tih ciljeva lanice UN se imaju pridravati naela: suverene jednakosti svih lanica UN; savjesnog ispunjavanja obveza preuzetih Poveljom UN; rjeavanja meunarodnim sporova mirnim putom; uzdravanja od prijetnje silom ili uporabe sile, pomoi UN u svakom postupku kojeg UN poduzimaju sukladno Povelji UN

Glavni organi UNUjedinjeni narodi broje danas 192 lanice. U lanstvu UN nisu Tajvan, Palestinski teritorij, Vatikan, DAR Sahara;Glavna tijela Ujedinjenih naroda su: Opa (ili Generalna) skuptina, Vijee sigurnosti, Ekonomsko i socijalno vijee, Starateljsko vijee (u odumiranju), Meunarodni sud i Tajnitvo; Generalna skuptina raspravlja o pitanjima iz Povelje OUN, donosi svoje odluke ili preporuke veinom glasova, a po posebno vanim pitanjima dvotreinskim odluivanjem;Glavni i najvaniji organ UN, zaduen za ouvanje mira, je Vijee sigurnosti UN;Meunarodni sud je osnovan 1945. godine. Sjedite mu je u Den Haagu, ini ga 15 sudaca s mandatom od devet godina. Tajnitvo UN brine o tekuem poslovanju UN. Na elu mu je Glavni tajnik UN, kojeg bira Generalna skuptina na pet godina;Slubeni jezici UN: engleski, francuski, panjolski, ruski, mandarin i arapski. Radni jezici su iskljuivo engleski i francuski, a njemaki je tek tzv. dokumentacijski jezik

Opa ili Generalna skuptina UNOpa ili Generalna skuptina je glavni organ UN, kojeg ine sve drave-lanice , pri emu svaka ima samo jedan glas. Odluke ili preporuke koje se tiu najvanijih pitanja svjetske organizacije, kakvi su mir i sigurnost, prijem novih lanica i proraunska pitanja donose se dvotreinskom a ostale prostom veinom;

Opa skuptina ne moe silom nametnuti svoje odluke nijednoj dravi, pa njene odluke imaju preteito moralno-politiku teinu;

Opa skuptina odrava redovita godinja zasjedanja, koja zapoinju u rujnu svake godine. Izvanredna zasjedanja se dogaaju na zahtijev Vijea sigurnosti ili veine lanice UN, pa, ak, i samo jedne lanice, ako se suglasi veina;

Opa skuptina UN radi u plenumu i kroz est glavnih odbora: Prvi odbor odbor za razoruanje i meunarodnu sigurnost; Drugi odbor gospodarski i financijski odbor; Trei odbor- - odbor za socijalna, humanitarna i kulturna pitanja; etvrti odbor odbor za posebna politika pitanja i pitanja dekolonizacije; Peti odbor odbor za upravna i pita nja prorauna, i esti odbor odbora za pravna pitanja.

Vijee sigurnosti UNPovelja UN je legitimirala Vijee sigurnosti kao glavni organ za odravanje mira i sigurnosti u svijetu, i to tako to je i izrijekom kazala da su njegove odluke pravno obvezujue za sve lanice UN;

Vijee sigurnosti UN ine pet velikih sila s pravom veta (SAD, Rusija, Kina, V. Britanija i Francuska) i 10 nestalnih lanica UN koje bira Opa ili Generalna skuptina po regionalnom kriteriju i s mandatom od dvije godine. Svake se godine, meutim, mijenja polovica nestalnih lanica;

Predsjedavanje Vijeem se mijenja svakog mjeseca po abecednoj rotaciji;

Svaka lanica Vijea ima jedan glas. Odluke proceduralne prirode se donose s najmanje devet glasova, a najvanije o pitanju mira i sigurnosti podrazumijevaju svih pet glasova stalnih lanica i jo najmanje etiri glasa nestalnih lanica. Veto jedne stalne lanice znai blokadu bilo koje odluke;

Zemlja koja nije lanica Vijea sigurnosti moe sudjelovati u radu Vijea sigurnosti kada se o njoj radi, ali nema prava glasa;

Gospodarsko i socijalno vijee (ECOSOC)Gospodarsko i socijalno vijee je svojevrsni globalni forum i tijelo koje koordinira gospodarski i socijalni rad UN i specijaliziranih ustanova i agencija UN u oblasti meunarodnih gospodarskih i socijalnih tema, humanitarnih pitanja, rasta i razvoja;

Vijee ima 54 lanice koje je izabrala Opa ili Generalna skuptina, i to s mandatom od tri godine;

U nadlenosti ECOSOC-a je i unapreenje ljudskih prava putem davanja preporuka Opoj skuptini, dravama-lanicama ili ustanovama UN. Tim putom ECOSOC predstavlja de facto sponu izmeu organa i institucija UN i civilnog, nevladinog sektora;

Funkcioniranje ECOSOC-a osigurano je - osim u forumu - i putem devet tzv. funkcionalnih komisija, potom i putom pet regionalnih komisija koje se bave gospodarskim pitanjima, te radom niza stalnih odbora i tijela

Meunarodni sud pravde (ICJ)Meunarodni sud pravde (International Court of Justice) je glavni sudski organ UN sa sjeditem u Den Haagu. Njegov statut je sastavni dio Povelje UN;

Sve lanice UN su uesnice Meunarodnog suda pravde, koji rjeava sporove meu lanica ma, daje miljenje na zahtijev Ope skuptine ili Vijea sigurnosti , te drugih tijela i institucija UN, ako ih je za takvo to ovlastila Opa skuptina;

ICJ je sastavljen od 15 sudaca izabranih od Ope skuptine UN i Vijea sigurnosti UN. Sudjelovanje drava u postupku pred ICJ-om je dragovoljno, ali ako drave prihvate nadlenost suda po pojedinom pitanju imaju potivati i njegove presude

Starateljsko vijeeStarateljsko vijee je Poveljom UN odreeno za jedan od glavnih organa UN, nadlean za sprovoenje meunarodnog sustava starateljstva. Starteljsko vijee vodi , dakle, brigu o razvoju podruja pod starateljstvom u cilju postizanja nezavisnosti. Nadleno je za razmatranje izvjea to ih podnose upravne vlasti podruja pod starateljstvom UN;

Sainjavaju ga: lanovi UN koji upravljaju teritorijom pod starateljstvom i lanovi poimenino navedeni u l. 23 koji ne upravljaju teritorijom pod starateljstvom. Svaki lan ima po jedan glas , odluke se donose veinom onih koji prisustvuju i glasaju;

Nakon to je posljednje podruje pod starateljstvom (Palau u Pacifiku) postiglo nezavisnot oekuje se skoranje dokinue ovog organa UN

Tajnitvo UNTajnitvo je administrativni organ UN koji radi po uputama Ope skuptine, Vijea sigurnosti i drugih organa UN;

Na elu Tajnitva je Glavni tajnik, kojeg na mandat od pet godina imenuje Opa skuptina na preporuku Vijea sigurnosti. On je ne samo najvii administrativni dunosnik , nego i prva politika linost UN, pa esto prua tzv. dobre usluge, tj. posreduje u sporovima meu dravama;

Tajnitvo se sastoji od odjela i ureda i u njemu mu radi vie od 8.900 djelatnika iz 160 zemalja;

Glavno sjedite Tajnitva UN je na East Riveru, u New Yorku, ali Tajnitvo UN ima svoje urede i u Beu, enevi i u Najrobiju

Cjelovit sustav Ujedinjenih narodaNakon osnivanja OUN brojne su meunarodne organizacije usvojile izmjene u svojim statutima kako bi se mogle pridruiti Ujedinjenim narodima. To su bile, izmeu drugih, i: Meunarodna organizacija rada (ILO), osnovana 1919. godine; Meunarodna unija za telekomunikacije (ITU), osnovana 1865.; Svjetska potanska unija (UPU), osnovana 1874.; Organizacija za prehranu i poljoprivredu (FAO), osnovana 1943., i dr.;

Osnovane su i brojne specijalizirane organizacije, institucije i ustanove UN - Meunarodni monetarni fond (IMF); Svjetska banka (WB); Svjetska zdravstvena organizacija (WHO); Organizacija UN za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO), Meunarodna organizacija za civilno zrakoplovstvo (ICAO), i dr.

Bez obzira na funkcionalnu povezanost s ECOSOC-om, specijalizirane ustanove su u pravilu samostalne organizacije koje imaju svoje mjesto u okviru cjelovitog sustava UN

Fondovi, programi i tijela UNFond UN za djecu (UNICEF);Fond UN za stanovnitvo;Institut UN za naobrazbu i istraivanje (UNITAR);Sveuilite UN (UNU);Ured visokog komesara za izbjeglice (UNHCR);UN-ov program za razvoj (UNDP);UN-ov program za okoli (UNEP);Konferencija UN o trgovini i razvoju (UNCTAD);Meunarodni institut za promicanje poloaja ena (INSTRAW);Meunarodna organizacija za atomsku energiju (IAEA), i dr.

Zastoj u prijeko potrebnim reformama UN i, posebice, Vijea sigurnosti UNNjemaka je - zajedno sa Japanom, Indijom i Brazilom - formulirala ve prije par godina nacrt tzv. okvirne rezolucije u kojoj se trai proirenje Vijea sigurnosti UN s 15 na 25 lanova, te jo dodatnih est stalnih mjesta u Vijeu sigurnosti UN. Da bi ova inicijativa ula u proceduru u UN mora je podrati dvije treine, dakle 128 od 192. lanice UN;Po ovom prijedlogu, Zapadna Evropa i Latinska Amerika bi dobile po jedno novo stalno mjesto u Vijeu sigurnosti UN, a Afrika i Azija po dva. Tomu treba dodati rotirajue lanove iz Afrike, Azije, Latinske Amerike i Istone Evrope. Tako bi se, po miljenju autora nacrta okvirne reuolucije bolje reflektirala politika realnost 21. stoljea. Po najosjetljivijem pitanju reforme Vijea sigrnosti, tj. pitanju veta, etiri zemlje inicijatori nacrta nisu kazale nita odreeno. U nacrtu okvirne rezolucije stoji da bi stalne lanice Vijea sigurnosti UN trebale imati jednake zadatke i jednaka prava. Problem je u tomu to SAD hoe podrati Njemaku, Japan, Indiju i Brazil u njihovim nastojanjima za stalnim anstvom samo pod uvjetom ako ne zahtijevaju i pravo veta, Po alternativnom prijedlogu ranijeg gen-seka UN, tzv. Annanovom modelu, Vijee sigurnosti UN bi bilo proireno sa est novih stalnih lanica i tri nestalne lanice, s tim to bi i ubudue pravo veta imale samo SAD, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Kina