Politicki-Marketing-i-Internet

SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA : MEUNARODNI MARKETING

TEMA:

POLITIKI MARKETING PRIMJER USPJENE INTERNET KAMPANJE BARAKA OBAME

www.BesplatniSeminarskiRadovi.comSADRAJ

Uvod3

1Politiki marketing5

2Definicija izborne kampanje8

3Izborni marketing9

4Stil izborne kampanje10

5Internet politiki marketing11

6Primjer virtualne kampanje Baraka Obame13

Zakljuak15

Literatura16

UVOD

Definicija marketinga prema Philipu Kotleru poiva na koncepcijama: vrijednosti, cijena, zadovoljenja, razmjene, transakcija, odnosa, trita marketinga i marketera. Dakle, Kotler definie marketing kao drutveni i upravljaki proces kojim- putem stvaranja, ponude i razmjene proizvoda od vrijednosti s drugima, pojedinci i grupe dobivaju ono to im je potrebno ili to ele. Marketing je skup tehnika kojima je cilj da odreeni proizvod prilagode njegovom tritu, da s njim upoznaju potroaa, da istaknu razlike u odnosu na konkurenciju te da, s minimumom sredstava, optimaliziraju profit od prodaje.Ovo su samo neke od brojnih definicija marketinga. Meutim, kako marketinki pristup postoji u oblasti politike, te kako bi se istaknula posebnost politikog, odnosno izbornog marketinga, vano je ukazati na neke definicije politikog marketinga. Politiki marketing je skup tehnika kojima je cilj da doprinesu adekvatnosti jednog kandidata u odnosu na njegovo potencijalno birako tijelo, da s njim upoznaju najvei broj glasaa, i to svakoga od njih ponaosob, da istaknu razliku u odnosu na konkurente, pa i protivnike, te da s minimumom sredstava optimaliziraju broj glasova koje tokom kampanje treba dobiti

U pokuaju definicije politikog marketinga Toma orevi istie da se pojmom politiki marketing oznaava itava mrea aktivnosti koje politike partije, subjekti politikog procesa, preduzimaju radi promocije kljunih politikih ideja i vrijednosti, koje ine aksioloki stoer politikih doktrina iz kojih je izvedena operativna paradigma vladavine socijalnih snaga, koje u borbi za vlast, konkuriu sebi slinim, grupnim strukturama koje su u okviru vaeeg, aktualnog politikog sistema, domogle politikog subjektiviteta, tj. sposobnosti da kompetentno preuzmu aparat javne vlasti ukoliko, u toj konkurenciji, tu vlast osvoje. Teorija politikog marketinga ukazuje na skromne teorijske osnove i uglavnom se zasniva na instrumentalizaciji ekonomskih kategorija trita i funkcionalistike teorije razmjene politike i javnosti, odnosno na komunikolokom psihodinamikom modelu procesa uvjeravanja. Ipak, prema Francu Vregu koncepcija politikog marketinga preko masovnih medija doprinjela je i odreenim pozitivnim osobinama politikog komuniciranja prije svega istakla je osobnost kandidata, omoguila bolje odnose s javnou, traila kandidatovu sposobnost za komunikacijski interakciju i u prvi plan postavila potrebe i interese graana.Internet, socijalne mree, web 2.0, Facebook, YouTube, blog... sve su ovo relativno nove rijei u politikom rjeniku, novi koncepti, novi mediji i nove mogunosti za prijenos ideja i poruka, jo nedovoljno iskoriteni kanali za komunikaciju s javnosti. Iako praksa koritenja Interneta u domaoj politikoj promidbi see u devedesete godine, tek se posljednjih godina pojavom novih alata i socijalnih mrea pokazuje prava snaga ovog medija.Osim izravnog pristupa javnosti, Internet politikim idejama omoguuje potpuno sueljavanje snaga, ali i prua relativno pogodan poligon za preispitivanje stava javnosti, istraivanje i razvoj pojedinih ideja.

Koristei tako promjene u socijalnoj komunikaciji, prenoenje politikih poruka prolazi kroz tranziciju s klasinih formi komunikacije, pronalazei nove putove prema primateljima. Struna i politika javnost ve godinama prate razvoj Interneta kao medija, no on je najveu snagu pokazao na posljednjim amerikim predsjednikim izborima.

1. POLITIKI MARKETING

Vano je razlikovati politiki marketing od politike komunikacije. Politika komunikacija je oduvijek postojala kako bi udovoljila najvanijim potrebama svakog oblika vlasti". Da bi se na vlast dospjelo, kao i da bi se ona obavljala, ili pak da bi se graanima polagali rauni, politika mora biti komunikacija. To je razlog postojanja programa, platformi i ostalih politikih dokumenata.Politiki marketing se javlja kao novije orue politike komunikacije i proiziao je iz meusobnog spoja opteg prava glasa, demokratije i razvitka sredstava informisanja. Politiki marketing tie se politikih organizacija koje usvajaju shvaanja i tehnike poslovnog marketinga, koji bi im pomogli dosei njihove ciljeve. Politike stranke, interesne skupine i mjesna vijea su meu onim entitetima koja provode marketinka istraivanja kako bi prepoznali brige graana, promijenili njihove stavove, udovoljili tim zahtjevima i uinkovitije priopili to njihovi proizvodi zapravo nude.Politiki marketing prouava odnos izmeu proizvoda politike organizacije i zahtjeva njegovog trita. Takve politike organizacije ukljuuju parlamente, politike stranke, interesne skupine i birokracije; zakonodavstvo njihovog proizvoda, politike ili sastanke; oni trguju javnou, birakim tijelom, lanovima, finansijskim donatorima, poreznim obveznicima ili onima koji su novano uzdravani.Kao aktivnost politiki marketing, prema Political marketing and British political parties, tie se politikih organizacija (poput politikih stranki, parlamenata i vladinih odjela) koje usvajaju tehnike (istraivanje trita i dizajniranje proizvoda) i koncepte (elja da se zadovolji zahtjeve glasaa), koji su izvorno koriteni u poslovnom svijetu, kako bi im pomogli da postignu svoje ciljeve (primjerice, pobijediti na izborima ili usvojiti zakon).Politiki marketing je skup tehnika kojima je cilj da doprinesu adekvatnosti jednog kandidata u odnosu na njegovo potencijalno birako tijelo, da s njim upoznaju najvei broj glasaa i to svakoga od njih pojedinano, da istaknu razliku u odnosu na konkurente, pa i protivnike te da s minimumom sredstava optimaliziraju broj glasova koje tokom kampanje treba dobitiPolitiki marketing skup analitikih, kreativnih i planskih akcija kojima politiki subjekt nastoji da osigura to veu podrku sljedbenika i najire javnosti u to efikasnijoj realizaciji politikih ciljeva, konkretnog politikog programa ili pak u osvajanju politike vlasti u parlamentarnim izborima, uz istovremeno osiguravanje materijalne baze svoga djelovanja.Politiki marketing treba promatrati kao vieslojnu komunikacijsku djelatnost: a) u fazi istraivanja politikog problema i potreba populacije; b) u masmedijalnoj i javnoj afirmaciji i javnoj afirmaciji svoga programa (cilja), a obraajui se najiroj recepijentskoj strukturi; c) u kontaktu sa ekonomskim subjektima-izvorima finansijske potrebe i d) u iroj lepezi uspostavljanja odnosa sa pojednicima, kulturnim, politikim, sportskim i drugima javnim institucijama sa kojima politiki subjekti imaju zajednike interese.Politiki marketing, ustvari, ne predstavlja nita drugo nego najsavremenije oblike postizanja raznih, samo prividno politikih ciljeva, koji predstavljaju i veoma znaajan segment uticaja na mase (propagande, indoktrinacije, socijalizacije, politikog odgoja, ideologizacije, javnih odnosa i sl.). To ne prestavlja nita drugo do primjenu rafiniranih metoda marketinga (filozofije, sistema i funkcije), ili bolje reeno, marketing management-a (upravljanje uz pomo marketinga) identino ekonomskoj sferi. Blizak pojam je i tzv. socijalni inenjering.Teorija politikog marketinga ukazuje na skromne teorijske osnove i uglavnom se zasniva na instrumentalizaciji ekonomskih kategorija trita i funkcionalistike teorije razmjene politike i javnosti, odnosno na komunikolokom psihodinamikom modelu procesa uvjeravanja.Prema Francu Vregu, koncepcija politikog marketinga preko masovnih medija doprinijela je i odreenim pozitivnim osobinama politikog komuniciranja prije svega istakla je osobnost kandidata, omoguila bolje odnose s javnou, traila kandidatovu sposobnost za komunikacijsku interakciju i u prvi plan postavila potrebe i interese graana.Obzirom na navedene definicije komercijalnog i politikog marketinga, moe se utvrditi kako se politika na bazi bogatog iskustva politikog djelovanja samo posluila visoko razvijenim i usavrenim metodama i tehnikama komercijalnog marketinga. Objanjavajui slinosti i razlike promidbe u politici i ekonomiji, Spahi istie da obje imaju za cilj (koristei se gotovo identinim metodama) modificiranje javnog miljenja i uvjetovanja (ne)ponaanja mase u pravcu postizanja vlastitih ciljeva subjekata ekonomske i politike moi i to u duem vremenskom periodu, to nije daleko od pojma indoktrinacije. Dakle, mogue je nai i elemente koji bi bili meusobno usporedivi. Njih Bongrand u knjizi Politiki marketing, analizira kroz est izraza sadranih u definiciji komercijalnog marketinga. 1. Proizvod u komercijalnom marketingu te ideja kandidata, njegova pripadnost i sam kandidat u politikom marketingu; 2. Trite u komercijalnom marketingu. U domeni politike nema trita u pravom smislu i jedva se moe govoriti o izbornojpolitikoj javnosti; 3. Potroa u komercijalnom marketingu. Za politiki marketing potroa je graanin-bira;4. Isticanje razlika u komercijalnom marketingu, konkurencija meu ljudima i idejama u politikom marketingu; 5. Prodaja u komercijalnom marketingu podrazumijeva ustupanje nekog predmeta po ugovorenoj cijeni. U politikom marketingu toga pojma nema. Funkcija politikog marketinga bila bi da organizira kandidatovo znanje i ideje, da ga predstavi javnosti i da mu osigura glasae;6. Profit u komercijalnom marketingu, izbor na javnu funkciju te poasti i prinadlenosti u politikom marketingu.Ispitujui dalje analogiju izmeu potroaa u ekonomskoj teoriji i biraa u teoriji javnog izbora, Iain McLean u knjizi Uvod u javni izbor konstatuje da je glas, donekle slian novcu. U oba primjera moemo pretpostaviti da ih graani upotrebljavaju kako bi maksimalno poveali svoje zadovoljstvoRazlike izmeu politikog i ekonomskog marketingaRezultat uspjenog politikog marketinga jest promjena veeg dijela drutvenih i ekonomskih uslova ,a ekonomski marketing je usmjeren na jednu ili vie ovjekovih potreba

U politikom marketinu pobjednik dobija sve,dok u ekonomiji vrijedi interakcijski model

Emocionalna ukljuenost ljudi znatno je prisutnija u politikom marketingu

U politikom marketingu prisutna je negativna propaganda (pokuaj raskrinkavanja protivnika),kakva u ekonomiji nije doputena

Odgovornost pojedinaca i grupa u procesu politikog marketinga vea je nego u ekonomskom marketingu

U politikom marketingu znatno je vea fluidnost proizvoda(programa),a tako i mogunost vrednovanja konkretnog ponaanja i postignutih ciljeva

2. DEFINICIJA IZBORNE KAMPANJE

Izborna kampanja je aktivnost politikih stranaka i kandidata u vrijeme (pred)izborne kampanje. Uz primjenu integrirane marketinke komunikacije svrha je kampanje predstaviti kandidate i program, izgraditi pozitivan stranaki i lini imid, a zatim pridobiti birae za postizanje planiranog izbornog cilja.Dakle, izborna kampanja je:1. aktivnost (planirana i organizirana),2. politikih stranaka i kandidata (stranake udruge, neovisne liste i dr.),3. u (pred)izborno vrijeme (prije i za vrijeme slubene kampanje),4. kroz primjenu integrirane (marketinke) komunikacije (kombinacija komunikacijskih kanala i izbornih tehnika),5. predstaviti kandidate i program (izloenost + pozornost),6. izgraditi stranaki i lini image (povjerenje u stranku, kompetentnost, potenje i ugled kandidata itd.),7. zatim pridobiti birae za postizanje planiranog izbornog cilja (ostati na vlasti, osvojiti vlast, participirati u vlasti itd.).

3. IZBORNI MARKETING

U odnosu na kompleksnost i razliitost definicija politikog marketinga, prema Bongrandu, marketing koji prati kampanju naziva se izborni marketing. Dakle, osnovna karakteristika izbornog marketinga je vremensko odreenje. On prati izborni proces, kampanju kandidata ili stranaka. Izborni marketing primjenjuje se prilikom opinskih, gradskih, upanijskih, parlamentarnih i predsjednikih izbora pa i eventualno referenduma. On podrazumijeva aktivan pristup u kampanji u pravom smislu rijei. Zavretkom izbornog procesa, odnosno izborom kandidata, prestaje izborni marketing i tada ponovno nastupa razdoblje redovnog marketinga, ee nazivanog politiki marketing.

4. STIL IZBORNE KAMPANJE

Pitanje stila kampanje prije svega je pitanje senzibiliteta u odailjanju i prijemu politike poruke, Svaka kampanja treba imati svoj odreeni stil. To zahtijevaju primarno izborne jedinice, odnosno izborna podruja, komunikacija u kampanji, izborna propaganda i druga sredstva kampanje.Kod utvrivanja stila kampanje jasno je kako se kampanja istoga tipa ne moe voditi u ruralnim i gradskim podrujima, u centru grada ili prigradskom naselju. Oblik kampanje i njen intenzitet bit e razliiti na ovim podrujima. Stil kampanje bit e razliit i s obzirom na oblike komunikacije. Izvjesno je da u pogledu sredstava komunikacije problemi koji postoje, kada je rije o ukupnom birakom tijelu i njenim razlikama, mogu imati brojne i sloene aspekte. To se odnosi na pravila koja se odnose na izbornu propagandu. Za vrijeme slubene kampanje esto je doputena samo slubena propaganda, to, primjerice, podrazumijeva ljepljenje plakata samo na panoima koji su postavljeni u svrhu kampanje. Dakle, vrijeme slubene kampanje znaajno se moe razlikovati od oblika kampanje koja je poela mjesecima ranije. U tom smislu i stil kampanje je razliit s obzirom na imbenik vremena. to se mene tie, namjeravam voditi ovu predsjedniku kampanju na temelju sukoba ideja, vrijednosti i politikih stajalita, a ne na sukobu linosti ili borbi meu politikim grupacijama, (John Kerry: Poziv na sluenje domovini- Moja vizija bolje Amerike, 2005.g, p. 21.).U izbornim kampanjama stil se moe objasniti kao mjeavina onoga verbalne komunikacije- u govorima, na tampanim konferencijama, intervjuima, reklamama, brourama i slino i njihove neverbalne komunikacije rukovanje, odijevanje, mahanje masi, poljupci djeci, izraz lica, pokretiStil je ujedno i nain voenja kampanje, a razlikuju stilove kao dunosnike, izazivake i kombinaciju dunosniko-izazivakih. Za Trenta i Friedenberga image igra vanu ulogu u razmatranju stila. 5. INTERNET POLITIKI MARKETING

Internet marketing je koritenje Interneta i drugih digitalnih tehnologija za ostvarenje marketinkih ciljeva kao i podrka savremenom marketinkom konceptu.

Najvanije Internet usluge za Internet marketing su:

Elektronika pota - preduzea i pojedinci ju koriste u direktnoj i osobnoj komunikaciji s potroaima jer tehnologija omoguuje visok stupanj personalizacije. No, brojne su zlouporabe elektronike pote- korisnici su esto zasipani neeljenim porukama (tzv. spam) kojima preduzea pokuavaju doi do potencijalnih potroaa.

World Wide Web - dominantna Internet usluga i mjesto veine marketinkih aktivnosti preduzea na Internetu. Danas skoro nema preduzea koje ne odrava vlastite web stranice. Nekima one slue za promociju svoje djelatnosti ili pruanje dodatnih usluga, dok druga preduzea koriste web stranice kao sr svoga poslovanja.

Diskusijske grupe (news grupe)

Chat BlogOglaavanje putem banner oglasa najei je oblik oglaavanja na Internetu. Radi se o dinaminim ili statinim slikama na web stranicama, a prikazuju oglaivaku poruku preduzea. Oni su ujedno i linkovi pa klikom na njega otvara nam se web stranica tog preduzea. Banner oglasi su u poetku imali standardiziranu veliinu 468x60 piksela, ali danas ih ima svih veliina i varijacija. Pop-up i pop-under prozori su oglasi koji se otvaraju paralelno sa uitanom web stranicom, ali u zasebnom okviru te esto irirtitaju korisnike.

Interstitial oglasi pojavljuju se izmeu dvije web stranice. Otvaraju se dok prelazimo s jedne stranice na drugu te takoer iritiraju korisnike.

Rich media oglasi su oni koji koriste animaciju, zvuk i interaktivne elemente. Omoguuju visok stupanj kreativnosti i zapaeni su

Koritenje interneta kao medija/prostora javne komunikativne akcije sui generis (konkretno to znai primjenu interaktivnih alata koje prua web) mogue je kao sredstvo politikog marketinga, primjena interneta sama po sebi moe biti politiki in koji unosi novu vrijednost u politiki proces. Uz pomo web aplikacija (socijalni mediji, blog) kreiraju se transparentni politiki procesi na internetu kroz operaciju nediskriminirajueg ukljuivanja/sudjelovanja graanki i graana. Ukoliko se uspostavi kontiuum (dakle, i nakon izbora) komunikativne prakse u standardu dostignutom na internetu, rezultat e biti transparentna vladavina utemeljena na graanskom dijalogu.

Impresivan je primjer stranke "Zares" koja je nastala iz sedmerolane frakcije jedne slovenake parlamentarne stranke. S minimalnim finansijskim sredstvima i u nemogue kratkom roku, grupa ljudi je aktivnim koritenjem interneta, ostvarila 9,7% glasova na parlamentarnim izborima i postala trea stranka u slovenakom parlamentu. A poeli su blogom na wordpress platformi! Budui da je cijela kampanja bila utemeljena na internetu, onda se to moralo odraziti i na specifino oblikovanje politikog. Djelovanje stranke "Zares" orjenitisalo se na upravljanje odnosima s potencijalnim biraima (prilagoeni CRM), pri emu je dominirao bottom-up smjer kreiranja politikih procesa i programa. U ovom sluaju zaista moemo govoriti o internetu kao ostvarenoj meta-utopiji politikog. Koliko e ova pria trajati, zavisi o kontinuumu politike interakcije od interenta preko parlamenta do vlade i natrag.

6. PRIMJER VIRTUALNE KAMPANJE BARAKA OBAME

Nema kampanja je bila agresivnija u okviru interneta i socijalnih mrea i utjecala na finansijsku mo stotine hiljada malih donatora i glasaa. Niti je bilo koja druga kampanja rezultirala takvim inovativnim nainima da proiri svoj uticaj putem Interneta. Barak Obama je iskoristio u svojoj kampanji virtualne medije u svrhu pridobijanja glasaa ali i u svrhu prikupljanja novaca za voenje kampanje.

Prednosti Internet prikupljanja sredstava su mnogobrojne. To je brz, jeftin i daleko manje zastraujui od pisanja velikih ekova. Neke kampanje su postavili sisteme kojima donatori mogu sa svojih kreditnih kartica uplaivati automatski mjesene iznose od oko 20 dolara.

Barack Obama je uz pomo svoje ekipe, stvorio bez presedana viekanalne komunikacijske strategije. Obama je posvuda: vie od 1600 video je objavio na stranici YouTube, Facebook, MySpace, itd. ... i ne smijemo zaboraviti spomenuti sve sadraje koje su Obamini navijai neslubeno otvorili za njihovog predsjednikog kandidata. www.barackobama.com web stranica je odliana studija o politikoj komunikaciji. Neki su kritikovali njegov nedostatak grafike kreativnosti, ali drugi su naglasili njegovu usmjerenost korisnicima.. Na stranici se nalazi:

detaljan opis Obaminog plana i stavova o pitanjima

Kalkulator poreskih uteda

socijalna mrea

mogunost on-line donacija ,,Darujte i dobijte dar,,

online trgovina

-dogaaji pozivnice

personalizirane stranice

poveznice na: Facebook, Myspace, Youtube, Flickr, Digg, Twitter

jedan dio posveen Obaminim govorima.

Kad bi znala da je posjetiti djeda i bake mogli promijeniti svijet, bi li to uiniti? To je pitanje koje je komiar i Obamin navija Sarah Silverman postavila mladima u svom videu Great Schlep, u kojem je pokuava uvjeriti mlade ljude da posjete djeda (ili starije lanove porodice) i uvjere ih (naroito ako ive u Floridi) da glasaju za Obamu. Video je postao veliki hit, sa 7 miliona pregleda u samo 2 sedmice

Viral Videos - obamain30seconds.org je takmienje na koje je prijavljeno 1.100 video radova i koje je posjetilo vie od 5,5 miliona biraa. Dobitnik takmienja za nagradu ima da se njegov / njezin video emituje na TV-u.

Obama je prvi predsjedniki kandidat koji je kupio oglasni prostor u video igri. Naime u jednoj video igrici se kao pozadina pojavljuje Obamin lik.

ZAKLJUAK

Obamin virtualni marketing je toliko uspjean da je pridobio milione ljudi da glasaju za njega. Dakle ulazak Baracka Husseina Obame II u Bijelu kuu, kao prvog afro amerikog predsjednika Sjedinjenih Amerikih Drava je izmeu ostalog rezultat prepoznavanja orjentisanosti glasaa na Internet kao sredstvo komunikacije, poslovanja, druenja itd.

Obama je briljantano iskoristio socijalne mree za podrku, pa ak i za prikupljanje sredstava.

U stvari, Obamine internet kampanje za prikupljanje sredstava podsticale su svakoga da donira samo malu koliinu i na taj nain prikupljeni su milioni od miliona ljudi.

Virtualni marketing i kampanja je vrlo zarazna i pridobila je ne samo milone dolara ve i milione glasova.

Sve je uinjeno u vrijeme i u savrenom skladu s dogaajima. Od Internet kampanje prikupljanja sredstava za video takmienje, prodaje ,, Hope,, postera, uea na socijalnim mreama, video spotova na You toube, sve je raeno u cilju kampanje.

Virtualni marketing je dokazao svoju vrijednost, ne samo u poslovnom ivotu nego i politici. Lako je isporuio i utro put za Baracka Husseina Obamu II za Bijelu kuu i nema sumnje da je buduim politikim kampanjama zadao domai zadatak.

LITERATURA

1. Izborni marketing, Z. Tomi, Sveuilite Mostar, Mostar 2000.

2. http://www.time.com/time/magazine/article- lanak autora Karen Tumulty , 05.07. 2008. godine

3. http://www.primjena.com/ - seminarski materijal sa seminara ,, Internet i politiki marketing,, februar 2009.

www.BesplatniSeminarskiRadovi.comPAGE 16

_1321025152.doc