LAURENCE J. PETER&

RAYMOND HULL

Peterovo na eloili

Zašto nam sve ide naopako

Preveo MARIJAN KRMPOTI

Mladost ~ BeogradNaprijed ~ Zagreb

Naslov originala:

THE PETER PRINCIPLE© Vil1iam Morrow and Company, Inc.

New York, 1969.Drugo izdanje

Izdava i»Mladost«, Beograd»Naprijed«, Zagreb

Za izdava eMomir Tomi i Gojko Štekovi

UredniciZoran Sekuli i Milan Miri

Ure iva ki odbor edicijedr Dušan Risti , Zoran Sekuli , Slobodan Stefanovi , Momir Tomi

Izvršni urednikSlobodan Sav i

Tehni ki urednikMiša Živanovi

Marketing Filip MladenoviKorektor Marijana Radovanovi

Rešenje koricaDejan urovi

Tiraž: 3.000 primeraka

Štampa

»Sava Mihi «, Zemun

Beograd, 1989.YU ISBN 86-7159-030-5

Ova je knjiga posve ena onima koji su, rade i, glume i, ljube i, žive i iumiru i na razini svoje nesposobnosti, pružili podatke za utemeljenje irazvoj spasonosne znanosti hijerarhiologije.

Spasili su druge; sebe nisu mogli.

Sadržaj

Laurence J. Peter PREDGOVORRaymond Hull U V O DI PETEROVO NA ELOII NA ELO NA DJELUIII PRIVIDNE IZNIMKE

IV VEZE i PROMAKNU AV LAKTAŠENJE 1 PROMAKNU E

VI SLJEDBENICI I VO EVII HIJERARHIOLOGIJA I POLITIKAVIII PRETE E I NAGOVJEŠTAJII prije su ve neki pisci govorili o Na elu:O. Khayyam, A. Pope, S. Smith, W. Irving,

E. Dickinson, P. B. Shelley, K. Marx,S. Freud, S. Potter i C. N. Parkinson

IX PSIHOLOGIJA I HIJERARHIOLOGIJAX PETEROVA SPIRALA

XI PATOLOGIJA USPJEHAXII NEMEDICINSKI POKAZATELJI

POSLJEDNJEG POLOŽAJAXIII ZDRAVLjE I SRE A NA KP NULA

Mogu nost ili pusti san?XIV HINJENA NESPOSOBNOSTKako izbje i posljednje promaknu e

XV PRODUZENA RUKA DARVINIZMA

LAURENCE J. PETER

Predgovor

Kad ovjek otkrije neko na elo, onda mu je, obi no, teško odrediti dan i sat kad se to zbilo.Peterovo mi na elo nije sinulo u obliku trenuta ne spoznaje, nego sam ga otkrivao postupnonekoliko godina, promatraju i ovjekove nesposobnosti. Stoga vjerujem da itatelju dugujem ihistorijski prikaz toga mog otkri a.

Svaki lonac na e poklopacPremda neki ljudi valjano obavljaju svoj posao, pažljivo sam promatrao one druge koji su

se uspeli iznad razine svojih sposobnosti i obavljali ga loše iIi nikako, ometaju i pri tom u radusvoje suradnike i potkopavaju i djelatnost radne organizacije. Prema tome, lako možemozaklju iti da svaki posao na kugli zemaljskoj eka nesposobnjakovi a koji ga ne e mo i obavljati.Vremenom i uz promaknu a, on e kad-tad dobiti taj posao.

Nisu me zanimali propusti, zareknu a, slu ajne greške i omaške koje nam se svima mogudogoditi. Tko radi taj i griješi! Kako nas u i povijest, i najsposobniji su ljudi griješili. Obratno,ina e nesposoban ovjek može katkad, sasvim slu ajno, u initi i nešto kako valja. Ne obaziru i sena sve to, ja sam tragao za osnovnim na elom koje bi moglo objasniti zašto na tako mnogo važnihpoložaja sjede ljudi nesposobni da obave svoje osnovne dužnosti i odgovornosti.

Riba smrdi od glave

Peterovo sam na elo prvi put iznio na seminaru u rujnu 1960, kad sam govorio skupu direktoraprojekata za istraživa ku djelatnost u prosvjeti. Kako je svaki sudionik seminara napisaoopravdan prijedlog za subvencije iz Saveznog fonda, svi su bili nagra eni promaknu em napoložaj direktora jednog ili više istraživa kih projekata. Neki od tih ljudi su doista i bili iskusniznanstveni radnici, ali to nije bilo presudno za dobivanje direktorskog položaja. Mnogo drugihbijahu nevježe, pa nisu ni znali kako se pišu istraživa ki projekti i u nedoumici namjeravali sujednostavno prepisati neke esto ponavljane statisti ke podatke.

Kako sam prozreo njihovu namjeru da uzalud potrate vrijeme i potroše novac poreznihobveznika da bi ponovo otkrili Ameriku, odlu io sam da ih upoznam s Peterovim na elom i takoim objasnim zašto i kako su upali u nebrano grož e. Njihova reakcija na moje predavanje bijašemješavina ogor enosti i smijeha. Neki mladi statisti ar zagrcnuo se od smijeha i gotovo ugušio.Poslije mi je u povjerenju rekao da se više nije mogao svladavati kad je uo kako duhovitoprikazujem svoje ideje, dok je istodobno promatrao kako lice pro elnika za istraživa ki radMinistarstva prosvjete mijenja boju.

Istina je uvijek gorka ili smiješna

Premda su primjeri koje sam prou avao pomno odabrani i podaci to ni, ipak sam odlu io daPeterovo na elo prikažem isklju ivo u satiri kom obliku. Stoga sam u svim predavanjima od1960. do 1964. i u lancima koje sam objavio upotrebljavao primjere s humoristi kim prizvukomi izmišljenim imenima, kako nikoga ne bih povrijedio i uvrijedio.

Sva prava pridržana

U prosincu 1963, za vrijeme odmora u kazalištu gdje se prikazivala neka loše postavljenadrama, objašnjavao sam Raymondu Hullu zašto je glavni glumac izgovorio svoje stihove okrenut

le ima gledateljstvu i lamataju i rukama prema ku1isama. Taj neko sposoban glumac dosegao jerazinu svoje nesposobnosti kad je pokušao da bude glumac i režiser i producent istodobno. Urazgovoru koji je iz tog proistekao Raymond Hull me je uvjerio da potcjenjujem Peterovo na elobudu i da ga izlažem samo nekolicini odabranih, koji slušaju moja predavanja. Uporno jenavaljivao da o tom napišem knjigu. Upozorio me je, k tome, da bez objavljivanja i autorskogprava netko drugi može moje otkri e objaviti pod svojim imenom. SložiIi smo se da sura ujemo irukopis je bio završen u prolje e 1965.

Žrtve Peterova na ela

Dotjeran rukopis poslao sam glavnim urednicima nekoliko uglednijih izdava kih ku a. Prvi gaje vratio uz popratno pismo u kojem je pisalo: »Držimo da to djelo nema komercijalne vrijednostii ne možemo vam savjetovati da ga nastavite pisati. Ni prodaja u podružnicama ne može jam itizaradu od objavljivanja tog djela.« Idu i je napisao: »Ne smijete tako neozbiljno pisati o takoozbiljnom sadržaju.« Tre i me je savjetovao: »Ako pišete komedije, one ne smiju u sebisadržavati toliko tragi nih slu ajeva.« I onda još jedna: »Ja u ponovo razmotriti objavljivanjevašeg djela ako ga preina ite u humoristi ko štivo ili u ozbiljan znanstveni rad.« Primio sametrnaest negativnih odgovora i dvije godine poslije toga po eo sumnjati da je svijet uop e

spreman suo iti se s mojim otkri em.

Malo pomalo

Odlu ili smo, ako izdava i nisu voljni da objave našu knjigu, da Peterovo na elopokušamo postupno progurati kroz nekoliko kra ih lanaka. Raymond Hull objavio je lanak uasopisu Esquire u prosincu 1966. Ja sam poslije pisao o Peterovu na elu za West Magazine (Los

Angeles Times, 17. travanj 1967.). lanci su izazvali neo ekivano veliku pozornost javnosti.Primili smo oko etiri stotine pisama za nekoliko mjeseci. Preplavili su nas zahtjevi zapredavanjima i lancima i mi smo ih zadovoljili koliko smo mogli.

Prodaja Na ela, 1968.

U ožujku 1968. glavni direktor Izdava ke ku e William Morrow and Company, Inc. NewYork, zapitao me je mogu li napisati knjigu o Peterovu na elu. Oprašio sam stari rukopis i predaoga glavnom uredniku.

Knjiga, objavljena u velja i 1969, polagano ali sigurno, popela se na prvo mjesto na popisunajtraženijih knjiga ili bestselera u SAD, gdje je ostala punih dvadeset tjedana. Na popisubestselera ostala je preko godine dana i prevedena je na etrnaest jezika. Knjiga je postalaobaveznim udžbenikom na nekoliko sveu ilišta i o njoj se raspravljalo na mnogo seminara.

Knjiga je, tako er, potaknula nekoliko ozbiljnih istraživa kih radova koji ispituju vrijednostPeterova na ela. I svi oni koji su dosada završeni, potvrdili su valjanost mojih zaklju aka.

Bjež' dok si živ i zdrav

Od objavljivanja knjige imao sam nekoliko prilika da dostignem svoju vlastitu razinunesposobnosti u jednom jedinom divovskom koraku. Odbio sam mnogo ponuda da budemsavjetnik generalnih direktora i da držim seminare za rukovodioce poduze a. Premda sam odbiote ponude, ipak nisam bio pošte en Peterova na ela. Nema tome davno, jedna me je Višaekonomska škola pozvala da održim nekoliko predavanja, a zatim me je rasporedi1a u ne manjenego pet predavaonica istodobno. Neko Udruženje pogonskih inženjera i stru njaka za or-ganizaciju rada zamolilo me je da govorim na njihovoj godišnjoj skupštini, ali su me krivoobavijestili o danu, satu i mjestu skupštine. Sprave koje kupujem kvare se ili slome za nepunih

mjesec dana; auto su mi vratili iz servisa gotovo nepopravljen; a vlada neprekidno pove ava brojzakona koji otežavaju moj život, dok se ona sve više zaple e u birokratski formalizam.

Priroda nam prijeti smr u, ne usporimo li hod

Kao pojedinci, mi težimo da se popnemo na razinu naše nesposobnosti. Vladamo se kao da jegore bolje, i što više to bolje, premda svuda oko sebe vidimo tragi ne žrtve tog bezglavnoguspona.

Vidimo da se itave ljudske grupacije, da se ve ina ovje anstva, bori za bolji društvenipoložaj na žrvnju što se okre e u nepovrat, eskaliraju i ratove i naoružanje kako bi na što višena ina uništili stanovništvo kugle zemaljske, pove avaju i proizvodnju energije i roba, štozaga uje okoliš i uništava važnu životnu ekološku ravnotežu.

A ako se ovjek želi spasiti od nepodnošljivih budu ih uvjeta životarenja, on prije svega moraspoznati kamo ga to vodi suluda eskalacija. On mora preispitati svoje ciljeve i paziti da postigneistinit napredak kora anjem naprijed prema boljem životu, a ne uvis prema potpunojnesposobnosti za život. ovjek mora shvatitida je mudrost koju crpi iz iskustva važnija negoli stjecanje dobara i zgrtanje bogatstva. On moraponovo utvrditi svrhu svog života i odlu iti se da li e svoj um i tehnologiju koristiti za o uvanjeljudskog roda i razvoj humanih zna ajki ovjeka, ili e i dalje svoje stvarala ke snageupotrebljavati da sam sebi iskopa golem grob.

ovjek ponekad letimi no ugleda svoj odraz u zrcalu, a kako se odmah ne prepozna, po ne segrohotom smijati prije nego što mu uop e sine kome se zapravo smije. U takvim trenucimaovjek najbolje spozna sam sebe. Neka ova knjiga bude to zrcalo!

Laurence J. PeterKolovoza 1970.

RAYMOND HULL

Uvod

Kao pisac i novinar, esto sam imao priliku da prou avam kako civilizirano društvo živi i radi.Istraživao sam i pisao o djelatnostima vlada, industrije, prosvjete i umjetnosti. Razgovarao sam sljudima iz mnogo struka i zanimanja, i pozorno slušao ljude iz viših, srednjih i nižih slojeva.

Zapazio sam da, uz asne iznimke, ljudi uglavnom, šeprt1javo obavljaju svoje dužnosti. Danasoko sebe vidim kako buja i likuje nesposobnost.

Vidio sam svojim o ima kako se u more ruši kilometar dug most s autocestom, unatoprovjeravanjima i pro-provjeravanjima, jer je netko spr kao nacrt glavnog nosa a mosta.

Vidio sam stru njake za urbanistiku kako nadziru izgradnju grada u poplavnom podru juvelike rijeke, gdje e ga jam ano kad-tad poplaviti bujica pomahnitale vode.

Nedavno sam itao kako su se srušila tri divovska tornja za hla enje velike elektri ne centraleu Britaniji. Stajali su milijun dolara svaki, ali nisu bili dovoljno vrsti da izdrže malo ja i zapuhvjetra.

Dobro pamtim da je ustanovljeno kako je zatvoreni košarkaški stadion u Houstonu, Teksas,pošto je dovršen, više nego nepodesan za košarku. U sun ane dane igra i ne mogu vidjetiodba enu loptu od blještanja sun evih zraka kroz staklen krov.

Znam iz iskustva da proizvoda i najrazli itijih sprava, iz uobi ajene opreznosti, otvarajupodru ne servise u o ekivanju - opravdanom dakako - da e se mnogo njihovih strojeva pokvaritijoš u garantnom roku.

Pošto sam se naslušao pritužbi brojnih vlasnika na nedostatke njihovih novih automobila,nisam se iznenadio kada sam saznao da je utvr eno da velike industrije automobila proizvodeotprilike jednu petinu automobila s potencijalno opasnim tvorni kim greškama.

Molim vas, nemojte odmah pomisliti da sam ja angrižljiv i zagrižen konzervativac kojipotcenjuje suvremena ovjeka i njegove proizvode samo stoga što su oni moderni. Nesposobnostne priznaje granica u vremenu i prostoru.

Macaulay nam ocrtava sliku, na temelju izvještaja Samuela Pepysa, Britanske ratne mornariceu 1648. »Mornari ka je administracija pravo udo rasipnosti, korupcije, neznanja i lijenosti... Nijednom se troškovniku ne može vjerovati... Ni jedan ugovor nije izvršen...

Nije obavljena ni jedna kontrola... Neke nove novcate ratne brodove trulež je toliko izjela da epotonuti na sidrištu, ne budu li odmah popravljeni. Mornari su tako neredovito pla eni da susretni na u li nekog zelenaša koji e otkupiti njihove nov ane doznake za etrdeset postovrijednosti. Ve ina brodova ima zapovjednike bez osnovnog pomorskog obrazovanja.«

Pošto je pro itao popis imena pomorskih asnika koji su mu dodijeljeni za vojnu u Portugalu1810, Wellington je zavapio: »Nadam se da e neprijatelj, kad pro ita njihova imena, zadrhtatikao i ja.«

General u gra anskom ratu, Richard Taylor, napomenuo je, govore i o Sedmodnevnoj bici:»Zapovjednici vojske Konfederacije poznavali su topografiju krajeva ... u podru ju od nekolikodana marša od grada Richmonda ... koliko i topografiju centralne Afrike.«

Robert E. Lee jednom se ogor eno potužio: »Nitko ne izvršava moje zapovijedi.«

Ve i dio drugog svjetskog rata britanske su se oružane snage borile protiv neprijatelja seksplozivom mnogo slabijim, usporedimo li ga po težini, od onoga u njema kim granatama ibombama. Ve po etkom 1940. britanski su znanstvenici znali da jeftin i jednostavan dodataknevelike koli ine aluminijskog praha udvostru ava snagu postoje ih eksploziva, pa ipak se tajdodatak po eo upotrebljavati tek potkraj 1943.

U tom istom ratu australijski zapovjednik bolni kog broda pregledao je, poslije popravka brodarezervoare s pitkom vodom, i ustanovio da su iznutra obojeni minijem, što bi potrovalo sve ljudena brodu.

Te slu ajeve - a ima ih još na stotine - vidio sam svojim o ima ili sam o njima itao, ili uo.Stoga sam uvjeren da je ljudska glupost i nesposobnost univerzalna.

Više se uop e ne iznenadim kad raketa na mjesec ne može poletjeti jer je zaboravom neštopropušteno, jer se nešto pokvarilo, jer nešto ne radi kako treba, ili je nešto eksplodiralo prijevremena.

I ne udim se više kad vidim da je bra ni savjetnik, državni inovnik, homoseksualac.

Svakodnevno o ekujem kad e se i državnici pokazati nesposobnima da održe svoja izbornaobe anja. Jer, unaprijed znam, ako išta u ine, onda e najvjerojatnije ispuniti izborna obe anjasvojih politi kih protivnika.

Ta bi nesposobnost bila dovoljno mu na kad bi bila ograni ena samo na ljude koji suodgovorni za javne radove, politiku, svemirska putovanja i neka tako opsežna, udaljena podru jaljudske djelatnosti. Ali, na žalost, nije. Ona je tu u našoj blizini, tako er - posvudašnja, zaraznaneprilika.

Dok pišem ovu stranicu, žena u susjednom stanu govori na telefon. ujem svaku njezinu rije .Deset je sati uve er i ovjek, u stanu nasuprot mome, legao je jer je prehla en. ujem kako kašljei kako pod njim škripi krevet. A ja ne stanujem u ku i gdje se izdaju jevtine namještenepodstanarske sobe. Stanujem u skupom, modernom, betonskom bloku. Bogzna što su u glaviimali ljudi koji su taj blok projektirali i sagradili?

Neki dan je moj prijatelj kupio pi1u za metale. Donio ju je ku i i po eo piliti željezni zasun.Pri drugom zamahu pukla je oštrica pi1e, a pukao je i podesni zglob na držalu, i to tako da se višenije mogao popraviti.

Prošlog sam se tjedna htio poslužiti magnetofonom na pozornici novog gimnazijskoggledališta. Nisam ga imao gdje uklju iti. Nadstojnik zgrade, zadužen za elektri ne ure aje,potužio mi se da u godinu dana koliko tamo radi još nije uspio prona i gdje se krije prekida zadovod struje i uti nice na pozornici. Po eo je ve misliti da su ga zaboravili ugraditi.

Neko jutro sam pošao kupiti stolnu svjetiljku. U trgovini poku stva i ku anskih aparata našaosam svjetiljku koja mi se svi ala. Prodava ju je htio odmah spakovati, ali ja sam ga zamolio da jenajprije uklju i. (Nikom više ništa ne vjerujem.) O ito, nije bio naviknut na provjeravanjeelektri ne opreme, jer mu je dugo trebalo da prona e uti nicu. Napokon, uklju io je svjetiljku, aliona nije zasvijetlila! Uzeo je drugu svjetiljku istog oblika, uklju io je, ali ni ona nije zasvijetlila.Cijela je pošiljka imala pokvarene prekida e. Otišao sam praznih ruku.

Neki dan sam naru io šest stotina stopa plasti na fiberglasa za vikendicu koju prepravljam.Stajao sam nad prodava icom uz pult narudžbi da budem siguran da je dobro zapisala koli inu.Uzalud! Tvrtka što prodaje gra evinski materijal poslala mi je ra un za sedam, a isporu ila mi jedevet stotina stopa fiberglasa!

Naobrazba, esto hvaljena kao ljekarija za sve boljke, o ito nije lijek za nesposobnost.Nesposobnost bujno cvjeta baš u školama. Jedan maturant od trojice ne zna itati brzinom kojumora imati petoškolac iz osmoljetke. Sad je ve postalo uobi ajeno da fakulteti imaju ita kevježbe za brucoše. Na nekim fakultetima dvadeset posto brucoša ne zna itati i ne mogu u iti izsvojih udžbenika.

Primam poštu iz poznatog sveu ilišta. Promijenio sam adresu prije petnaest mjeseci. Poslaosam uobi ajenu obavijest sveu ilištu. Moja pošta stizala je i dalje na staru adresu. Poslije još dvijepismene i jedne telefonske obavijesti o promjeni adrese, osobno sam ih posjetio. Prstom sampokazao na svoju staru adresu u njihovu popisu, kazao im u pero svoju novu adresu i promatraosam sekretaricu dok ju je zapisivala. Pošta je ipak i dalje dolazila na moju staru adresu. Prije dva

dana dogodilo se nešto još nevjerovatnije. Nazvala me je žena koja se uselila u moj prijašnji stan.Ona je ponovo preselila, a moja je pošta dolazila sad na njezinu novu adresu!

Kako rekoh, pomirio sam se s tom posvudašnjom nesposobnosti. Ipak, mislio sam, kad bi sebarem mogao prona i njezin uzrok, možda bi joj se pronašao i lijek. Stoga, po eo sam sepropitivati.

I uo sam mnogo teorija.Bankar je okrivio škole: »Djeca danas u školi ne stje u nikakve radne navike.«U itelj je okrivio politi are: »S takvom nesposobnom vladom, što možemo o ekivati od

gra ana? K tome, oni se protive našim zakonskim zahtjevima i ne e da pove aju školske budžete.Kad bismo barem dobili ra unar u svaku školu ...«

Bezbožac je okrivio Crkvu: »... omamljuju i ljudima razum bajkama o boljem svijetu iodvra aju i ih od svakodnevnog života. . .«

Dušobrižnik je okrivio radio, televiziju i filmove: »... odve zabave u modernom životuodvuklo je ljude od moralnih pouka Crkve.«

Sindikat je okrivio poslodavce: »... prepohlepni su i preškrti da bi platili dobre nadnice.Radnika ne može zanimati njegov posao ako gladuje.«

Poslodavac okrivljuje strukovne sindikate: »Radniku danas naprosto više nije stalo do posla -misli samo na povišice, godišnji dopust, bolovanja i mirovinu.«

Neki je individualist izjavio da razvijena društvena zaštita i skrb ra a op im baš-me-brigaponašanjem. Neki socijalni radnik mi je priznao da moralna raspuštenost u ku i i raspad obiteljidonose neodgovornost na poslu. Psiholog je kazao da obuzdavanje seksualnih nagona u ranojmladosti prouzrokuje podsvjesnu želju za neuspjehom u životu, kao pokoru zbog osje aja krivnje.Filozof veli: »Ljudi ko ljudi, šta se tu može?«

Mnoštvo raznih objašnjenja isto je što i nikakvo objašnjenje. Po eo sam se pobojavati danikada ne u otkriti odakle proistje e ovjekova nesposobnost.

Tada, jedne ve eri, u predvorju kazališta, za vrijeme drugog odmora dosadne predstave nekedrame, potužio sam se na nesposobnost glumaca i režisera, i zapo eo razgovor s doktoromLaurenceom J. Peterom, znanstvenikom koji je mnogo godina posvetio prou avanju ne-sposobnosti.

Taj je razgovor bio dovoljan da u meni pobuni znatiželju. Poslije predstave pozvao me je ksebi ku i i os tao sam kod njega do tri sata ujutro, slušaju i njegovo lako shvatljivo, zapanjivooriginalno, objašnjenje teorije koja je napokon dala odgovor na moje pitanje: »Odakle i zaštonesposobnost?«

Dr Peter oslobodio je krivnje Adama i Evu, sve smutljivce i nezgode, i optužio jednu jedincatuosobitost našeg društva kao glavnog krivca i uzro nika nesposobnosti.

Nesposobnost bijaše napokon objašnjena! Srce mi je živo zaigralo pri toj pomisli. Možda biidu i korak onda mogao biti: nesposobnost iskorijenjena!

Kako je dr Peter po prirodi vrlo skroman ovjek, on se dotada zadovoljavao samo razgovorimao svom otkri u s nekoliko prijatelja i kolega i ponekim predavanjem o svojim istraživanjima.Njegova golema zbirka primjera iz života, njegova blistava galaksija teorija i formula onesposobnosti, nikada još nisu bile objavljene tiskanom rije i.

»Možda bi moje Na elo moglo koristiti ovje anstvu,« kazao je dr Peter, »ali ja sam odvezauzet redovitom nastavom i popratnim administrativnim poslovima, zatim me ekaju sastancifakultetskog savjeta, pa moj istraživa ki rad. Jednog u dana vjerovatno izabrati gradivo iprirediti ga za tisak, ali idu ih deset ili petnaest godina za to jednostavno ne u imati vremena.«

Naglasio sam mu opasnost odga anja i napokon je dr Peter pristao na suradnju; dat e mi naraspolaganje svoje opsežne istraživa ke izvještaje i podebeo rukopis, a ja u to sažeti u knjigu. Naovim stranicama profesor Peter objašnjava svoje Na elo, najoštroumnije socijalno i psihološkootkri e stoljeca.

Usudite li se to pro itati?Imate li dovoljno sr anosti da se suo ite s tom divotnom spoznajom, razlogom zašto škole ne

prosvje uju, zašto vlade ne mogu održati javni red, zašto sud ne dijeli pravdu, zašto blagostanjene donosi sre u, zašto utopijske zamisli ne ra aju utopije?

Nemojte se na to olako odlu iti. Odluka da nastavite itati, neopoziva je. Ali pro itate li ga,nikad se više ne ete mo i povu i u svoj sadašnji mir blažena neznanja. Više nikada ne etenepromišljeno štovati svoje pretpostavljene, niti gospodariti svojim pot injenima. Nikada!Peterovo na elo, im ga jednom ujete, više nikada ne ete zaboraviti.

A što ete dobiti pro itate li ga? Savladavanjem svoje nesposobnosti i razumijevanjem tu e,lakše ete obavljati svoj posao, zaslužiti promaknu e i zaraditi bolju pla u. Izbje i ete mu nojboljki i možda postati i rukovodilac. Uživat ete u svom poslu i svojoj dokolici, zadiviti prijatelje,zapanjiti neprijatelje, oduševiti svoju djecu, oja ati i osvježiti svoj brak.

Ukratko to e znanje preobraziti vaš život - a možda ga i spasiti.Tako, ako ste dovoljno hrabri, itajte dalje, pomno slijedite svaku rije , pamtite Peterovo

na elo i držite ga se.

I POGLAVLJE

Peterovo na elo«Ovdje mi zaudara na štakora.«MIGUEL DE CERVANTES

Kad sam bio dje ak govorili su mi da ljudi iznad nas znaju što rade. Kazali su mi: »Petere,što više znaš, to eš se više popeti.« Tako sam diplomirao na koledžu i zatim se zaputio u bijelisvijet, vrsto se drže i te pouke i svoje nastavni ke diplome. Za vrijeme prve godine u iteljevanjazbunio sam se vidjevši da podosta nastavnika, nadzornika predmetne nastave i inspektora, nisusvjesni svojih profesionalnih odgovornosti i da su nesposobni da obavljaju svoje dužnosti. Naprimjer, glavna briga moga direktora bijaše da su svi zastori na prozorima u istoj ravnini, da je urazredima tišina i da nitko ne gazi po gredicama u ruži njaku. Upraviteljeva pak glavna brigabijaše da nitko ni slu ajno ne uvrijedi nekog pripadnika neke manjine, bez obzira koliko bionaprasit i fanati an, te da svi službeni obrasci budu predani na vrijeme. Odgoj djece nije bio ni nakraj pameti tom birokratu.

Isprva sam mislio da je to osebujna slabost škole u kojoj sam ja predavao, pa sam podniomolbu za premještaj. Ispunio sam pomno sve obrasce, priložio potrebne dokumente i voljno sepokorio birokraciji. Nakon nekoliko tjedana vratila mi se moja molba sa svim dokumentima!

Ne, moje su isprave bile uredu; obrasci su bili ispravno popunjeni; službeni žig urudžbenogzapisnika potvr ivao je da je moja molba bila zaprimljena kao valjana. Ali u popratnom je pismupisalo: »Prema novim propisima Ministarstvo prosvjete ne može primiti molbu koja mu nijeposlana preporu enom poštom, što jam i sigurnu isporuku. Ho ete li, molim vas, ponovo poslatimolbu Ministarstvu, ali ovaj put neizostavno preporu enom poštom.«

Po eo sam uvi ati da monopol nad nesposobnošcu ne drže samo škole u pokrajini.Kad sam se osvrnuo malo bolje oko sebe, opazio sam da u svakoj organizaciji ima odre en

broj osoba koje su nesposobne da obavljaju svoje poslove.Op a pojavaProfesionalnu nesposobnost možete sresti svuda i na svakom mjestu. Svi smo to,

najvjerojatnije, zapazili i ak, možda, osjetili na svojim le ima.Vidimo neodlu ne politi are u stavu odrješitih državnika i »autoritativan izvor« koji se

ispri ava lošom obaviještenosti o »naoko nevažnim sitnicama«. Neograni en je broj državnihinovnika koji su lijeni i drski; vojnih zapovjednika koji borbenim rije ima prikrivaju svoju

sramnu plašljivost; namjesnika koje uro ena puzavost prije i da doista vladaju. Oslobo enipredrasuda, mi olako sliježemo ramenima na razvratna popa, podmit1jiva suca, praznoglavaodvjetnika, nepismena pisca, profesora engleskog koji ne zna sricati. Na sveu ilištima itamoproglase koje su potpisali dekani u ijim su uredima napola pokvareni komunikacijski ure aji izkojih uz žamor mrmore nerazgovjetna predavanja nerazumljivih predava a.

Vidjevši nesposobnost na svim razinama svake hijerarhije - politi ke, pravosudne, prosvjetne iprivredne - zaklju io sam da su joj uzrokom osebujna pravila koja ravnaju razmještanjemnamještenika. Tako sam zapo eo svoje ozbiljno prou avanje kako se namještenici penju uhijerarhiji i što se s njima zbiva poslije promaknu a.

Za svoje znanstveno istraživanje skupio sam na stotine takvih slu ajeva. Evo nekoliko tipi nihprimjera:

PRIMJER IZ GRADSKE UPRAVE, PREDMET BR. 17J. S. Minion* bio je poslovo a u Službi za održavanje Odjela za javne radove u gradu

Excelsior City. Bio je miljenik svojih pretpostavljenih u Gradskoj vije nici. Svi su jednoglasnohvalili njegovu postojanu udvornost.

»Ja volim Miniona«, rekao je upravitelj Odjela. »Razborit je te uvijek vedar i prijazan.«

ovjek takva vladanja bio je kao stvoren za promaknu e; od njega se dotada nije ni o ekivaloda upravlja poslovima, pa se tako nije mogao ni zamjeriti svojim pretpostavljenima.

Upravitelj radova otišao je u mirovinu. Minion je promaknut na njegovo mjesto. Minion se idalje sa svima slagao. Prenosio je svom poslovo i sve što je dolazilo odozgo. To je dovelo doprotuslovlja u postupcima i neprekidnih izmjena u planovima proizvodnje, što je demoraliziraloradnike. Pritužbe su pljuštale sa svih strana, od gradona elnika, rukovodilaca, poreznih obveznikai sindikata.

Minion je i dalje odgovarao »da« svakome, prenose i hitro poruke amo-tamo izme u svojihpretpostavljenih i podre enih. Premda upravitelj po naslovu, obavljao je zapravo posao tekli a.Troškovi Odjela za održavanje neprekidno su rasli, a Odjel usprkos tome nije ispunjavao svojprogram rada. Ukratko, Minion, sposoban poslovo a, postao je nesposoban upravitelj.

* Neka su imena izmijenjena da bi se zaštitilo krivce.

PRIMJER IZ AUTOSERVISA, PREDMET BR. 3.E. Tinker bijaše izvanredno revan i inteligentan nau nik u auto-servisu G. Reece Inc. i uskoro

je postao majstor-mehani ar. U tom je poslu pokazao izvanrednu sposobnost u pronalaženjunajzamršenijih nedostataka u motorima i neograni eno strpljenje dok ih ne bi popravio. Stoga je ibio promaknut za poslovo u radionice.

Ali tad su njegova ljubav za mehani ke popravke i savršenstvo postali mana. Preuzimao jeosobno svaki posao koji mu se inio zanimljivim, bez obzira koliko je radionica bila zauzeta.»Ve emo mi to nekako«, rekao bi.

Nije ostavljao posao dok njime nije bio stoposto zadovoljan.Neprekidno je svuda zabadao svoj nos. Rijetko je kad bio za stolom u svom uredu. Obi no je

bio do lakata u nekom rastavljenom motoru, dok su mehani ari, kojih je to bio posao, stajalinaokolo i dokono ga promatrali, ekaju i da ih nekamo rasporedi. Na koncu, radionica je uvijekbila prekrcana automobilima koji su ekali na popravak, sve je bilo zbrkano, a popravci nikada navrijeme završeni.

Tinker nikako ne može shvatiti da prosje na mušterija malo haje za savršenstvo - ona želi dadobije svoja kola u ugovoreno vrijeme! On ne može pojmiti da je ve ina njegovih ljudi višezainteresirana za visinu svog dohotka negoli za pokvarene motore. I tako Tinker ne može iza i nakraj s mušterijama, ni s mehani arima. Bio je sposoban mehani ar, a postao je nesposoban po-slovo a.

PRIMJER IZ VOJSKE, PREDMET BR. 8Pogledajmo slu aj pokojnog i slavnog generala A. Goodwina. Njegovi su vojnici u njemu

gledali boga, zbog njegova srda na i neposredna nastupa, njegova so nog rje nika, njegovaprezira za tri ave naredbe i propise i zbog njegove nesumnjive osobne hrabrosti. On ih je vodio umnogo krvavo-zasluženih pobjeda.

Kad je Goodwin bio promaknut u vojskovo u, onda više nije imao posla s obi nim i priprostimvojnicima, nego s umišljenim politi arima i savezni kim generalisimusima.

I njegov se slobodarski duh nije htio povinuti krutu protokolu. Nije mogao izvrtati re enice unavadnu uljudnost i ulagivanja. Posva ao se sa svim odli nicima i ležao bi danima, pijan imrzovoljan, u svom šatoru. Vo enje rata iskliznulo je iz njegovih ruku u ruke podre enih. Bio jepromaknut na položaj za koji nije bio sposoban.

Važna spoznaja

Nakon nekog vremena sam ustanovio da svi ti slu ajevi imaju zajedni ki nazivnik.Namještenik je promaknut s položaja za koji je bio sposoban, na položaj za koji je nesposoban.Uvidio sam da se to, prije ili poslije, može dogoditi svakom namješteniku u svakoj hijerarhiji.

PRIMJER ZAMIŠLJENA SLU AJA, PREDMET BR. 1Uzmimo da ste vlasnik tvornice pilula PERFECT PILL INCORPORATED. Vaš poslovo a je

umro. Prsnuo mu je ir na dvanaestercu. Tražite tko ga može zamijeniti. Naravno, izabrat etenekoga od najboljih radnika.

Gospo ica Oval, g a Cylinder, gospodin Ellipse i gospodin Cube su više-manje nesposobni zato mjesto. Stoga, naravno, i ne dolaze u obzir da budu promaknuti. Izabrat cete - budu i da svedrugo odgovara zahtjevima - najsposobnijeg valjaoca pilula, gospodina Spherea i promaknut etega u poslovo u.

Uzmimo da je gospodin Sphere sposoban poslovo a. Poslije nekog vremena, kad vaš glavniposlovo a bude promaknut za šefa radionice, Sphere e do i u obzir da bude promaknut nanjegovo mjesto.

Da je Sphere, recimo, nesposoban poslovo a, onda on više ne bi napredovao u službi. Dostigaoje svoju, kako ja to zovem, »razinu nesposobnosti«. Na njoj e ostati dok ne ode u mirovinu.

Neki namještenici, kao Ellipse i Cube, dostižu razinu svoje nesposobnosti na najnižem stupnjui nikada ne e biti promaknuti. Neki, poput Spherea (uz pretpostavku da je loš poslovo a) dostižuje poslije prvog promaknu a.

E. Tinker, poslovo a servisa za popravak automobila, dostigao je razinu svoje nesposobnostina tre em stupnju hijerarhijske ljestvice.

Tako me je moja analiza stotina slu ajeva profesionalne nesposobnosti dovela do Peterovana ela:

U hijerarhiji svaki nameštenik žudi da bude promaknut do razine svojenesposobnosti

Nova znanost!Pošto sam formulirao Na elo, ustanovio sam da sam nenamjerno utemeljio novu znanost

hijerarhijologiju, nauku o hijerarhijama.Rije »hijerarhija« prvotno se rabila samo da opiše sustav crkvene vladavine sve enstva

poredana po dostojanstvu. Suvremeno zna enje obuhva a svaku organizaciju u kojoj su lanoviili namještenici poredani po ljestvici dostojanstva, položaja ili klase.

Hijerarhologija, premda relativno mlada grana nauke, ini se, ipak snažno djeluje u javnim iprivatnim upravnim službama.

To se i vas ti eMoje je Na elo potka razumijevanja svih hijerarhijskih sustava i stoga i razumijevanja cijela

ustrojstva civilizacije. Poneki se »ekscentrik« kloni pandža hijerarhije, ali ljudi koji rade utrgovini, industriji, sindikatu, politici, vladi, vojsci, Crkvi i prosvjeti, ne mogu joj izbje i. Sve njihkva i Peterovo na elo.

Neki, bistriji, jam ano, mogu zavrijediti jedno ili dva promaknu a, napreduju i s niže razinesposobnosti na višu. Ali utvrdi li se da su oni sposobni za taj položaj to im jam i još jednopromaknu e. Za svakog posebice, za vas i za mene, zadnje je promaknu e s razine sposobnosti narazinu nesposobnosti. *

Tako, s dovoljno vremena - i ako u hijerarhiji ima dovoljno viših položaja - svaki namještenikdostiže razinu svoje nesposobnosti i na njoj ostaje. Stoga, Peterov zaklju ak glasi:

Vremenom e na svako mjesto u hijerarhiji do i namještenik nesposoban da obavlja svojposao.

Tko onda pokre e kota i e?Rijetko ete kad nai i, naravno, na sustav u kojem je baš svaki namještenik dosegao razinu

svoje nesposobnosi. U ve ini slu ajeva, nešto se ipak ini da se opravda postojanje hijerarhije.Poslove obavljaju oni namještenici koji još nisu stigli na razinu svoje nesposobnosti.

* Pojave 'perkusivne sublimacije' (kako se obi no naziva unapre enje nekoga da drugima ne smeta u poslu) i'lateralne arabeske' nisu, kako bi to mogao pomisliti neobaviješten promatra , iznimke pravilu Na ela. To su samotobožnja promaknu a o kojima se govori u III poglavlju.

II POGLAVLJE

Na elo na djelu»Vrhnje se diže dok se ne ukiseli.«

Prou avanje tipi ne hijerarhiologije u školama grada Excelsior City pokazat e kakoPeterovo na elo djeluje na nastavni ko osoblje. Prou ite dobro ovaj primjer, pa ete lakorazumjeti kako hijerarhija hara unutar svake ustanove.

Po nimo s obi nim nastavnicima. Ja sam ih razvrstao, za ovu analizu, u tri skupine: sposobni,polusposobni i nesposobni.

Teorija podjele pretpostavlja, a iskustvo potvr uje, da e nastavnici biti neuravnoteženoraspore eni u te tri skupine: ve ina u polusposobnu skupinu, manjine u sposobnu i nesposobnu.Ovaj nam crtež to zorno prikazuje:

Primjer konformizmaNesposoban nastavnik ne dolazi u obzir za promaknu e. Dorothea D. Ditto, na primjer, bijaše

prava štreberica u školi. Svoje je zada e uglavnom prepisivala iz udžbenika i novina, ili biispri ala svojim rije ima predavanja profesora. Uvijek je poslušno radila sve ono što su joj rekli,ni manje ni više. Smatrali su je sposobnom studenticom. Diplomirala je odli nim uspjehom naPedagoškoj akademiji u Excelsioru. Kad je postala nastavnica, podu avala je to no onako kakosu je nau ili. Slijedila je doslovce udžbenik, nastavni plan i program, i školsko zvonce.

Njezin je posao besprijekoran, sve dok se ne dogodi nešto nepredvi eno. Na primjer, kad jepukla vodovodna cijev i voda poplavila razred, gospo ica Ditto nastavila je nastavu sve dok urazred nije utr ao izbezumljeni direktor.

»Gospo ice Ditto!« povikao je. »Zaboga, zašto ste još u razredu? Voda vam je do gležanja!«Odgovorila mu je: Nisam ula zvona za uzbunu. Ja se držim propisa. Vi to dobro znate.

Sigurna sam da niste zvonili.« uvši taj snažan non sequitur, užasnuti se direktor pozvao naodredbu Školskog pravilnika koji ga ovlaš uje da u slu aju nesre e postupi prema svomuvjerenju, i mokre je u enike izveo iz školske zgrade.

Tako, premda se slijepo drži propisa i pokorno izvršava svaki nalog, ona je esto u neprilici istoga nikada ne e zaslužiti promaknu e. Sposobna studentica, Dorothea D. Ditto je dostigla svojurazinu nesposobnosti kao razredna nastavnica i stoga e to ostati do mirovine.

Podesna ve inaVe ina nastavnika po etnika je polusposobna ili sposobna - pogledajte razmak od B do D na

crtežu - i oni su svi podesni za promaknu e. Evo jednog takvog slu aja:Prikrivena slabostN. Beeker bijaše dobar student, a postao je omiljen nastavnik prirodnih znanosti. Njegova

predavanja i vježbe u laboratoriju bijahu sjajni. Njegovi aci bijahu s njim oduševljeni i držali sulaboratorij u uzornom redu. N. Beeker nije imao smisla za uredsko poslovanje, ali ta njegovaslabost, po sudu njegovih pretpostavljenih, bijaše nevažna u usporedbi s njegovim uspjehom unastavi.

Beeker je promaknut na položaj predstojnika Odjela za prirodne znanosti, pa je me u inimmorao naru ivati i svu opremu za laboratorije i o tom voditi knjige. Njegova nesposobnost jeo ita! Tri godine uzastopce naru ivao je nove plamenike, ali ne i gumene cijevi za njih. Kad su sestare cijevi raspucale, sve se manje i manje plamenika moglo koristiti za pokuse u laboratoriju, a novi plamenici gomilali su se na policama.

Beeker više ne dolazi u obzir za promaknu e. Njegov zadnji položaj je onaj za koji nijesposoban.

Malo više u hijerarhijiB. Lunt bijaše sposoban student, nastavnik i pro elnik odjela. Promaknut je za pomo nika

direktora. Na svom je novom položaju odli no sura ivao s nastavnicima, acima i roditeljima, jerje bio intelektualno sposoban. Stoga je i promaknut za direktora.

Dotada, on nikada nije sura ivao sa lanovima školskog odbora ili s okružnim školskiminspektorom. Uskoro se pokazalo da mu nedostaje nužna spretnost i udvornost za suradnju s timvisokim inovnicima. Pustio bi da ga inspektor eka sve dok on ne bi smirio sva e svojihu enika. Zamijenio je nastavnika koji se razbolio i tako propustio sastanak Savjeta za izradunovog nastavnog plana i programa, što ga je sazvao pomo nik glavnog inspektora.

Toliko se zaokupio poslovima u školi da nije imao snage, a ni vremena, da sura uje u radudruštvenih i kulturnih organizacija. Odbio je mjesto predsjedavaju eg u Zajednici doma i škole,predsjednika Lige za borbu protiv zaga ivanja ovjekova okoliša i savjetnika u Odboru zasuzbijanje pornografije u knjževnosti.

Njegova je škola stoga izgubila potporu op instva, a zamjerio se i inspektoru Ministarstvaprosvjete. Svi su ga držali, i op instvo i njegovi pretpostavljeni, nesposobnim direktorom. Kad jepomo nik inspektora Ministarstva prosvjete otišao u mirovinu, Školski je odbor odbio da na tomjesto predloži Lunta. Ostao je, i ostat e do odlaska u mirovinu, nesposoban direktor škole.

AUTOKRAT R. Driver, pošto se iskazao kao vrlo dobar student, nastavnik, pro elnik odjela,pomo nik direktora i direktor, promaknut je za pomo nika inspektora Ministarstva prosvjete.Dotada je morao samo prenositi odluke Školskog odbora i provoditi ih uspješno u svojoj školi.Sada, kao pomo nik inspektora Ministarstva prosvjete, morao je i sudjelovati u raspravama Od-bora i voditi ih na demokratski na in.

Ali Driver je autokrat i demokracija mu nije po volji. On neprestance naglašava svoj statusstru njaka. Drži prodike lanovima Odbora kao što ih je nekad držao svojim acima dok je biorazredni nastavnik. Pokušava gospodariti svijetom kao što je gospodario svojim nastavni kimzborom dok je bio direktor škole.

Odbor smatra da je Driver loš pomo nik inspektora i ne e promaknuti na viši položaj.NEDAVNO PREMINULI G. Spender bio je dobar student, profesor engleskog, pro elnik

odjela, pomo nik direktora, i direktor. Zatim je šest godina radio kao pomo nik inspektora -rodoljuban, promišljen, uljudan i omiljen. Promaknut je za inspektora. Tad je morao brinuti iza budžet škole pa je za as zapao u neprilike.

Spender nikada sebi nije razbijao glavu ra unima i novcem. Cijelu je pla u davao ženi, a onaje pla ala ra une i davala mu džeparac svaki tjedan.

Tada se otkrila Spenderova nesposobnost da vodi financijske poslove. Kupio je mnogotehni kih nastavnih pomagala od nekog nepouzdanog poduze a koje je palo pod ste aj još prijenego što ih je montiralo. Stavio je televizor u svaki razred u gradu premda je televizija na tompodru ju emitirala obrazovni program samo za srednje škole. Spender je došao na razinu svojenesposobnosti.

Još jedan mehanizam promaknu aDosadašnji su primjeri tipi ni za takozvana »promaknu a u struci«. Ima još jedan na in

uspona: »promaknu e u zvanju«. Slu aj gospo ice T. Totland je tipi an za takvo promaknu e.Gospo ica T. Totland, koja je bila uzorna studentica i istaknuta u iteljica osnovne škole,promaknuta je za nadzornicu osnovnih škola. Sada je morala podu avati ne više djecu, negou itelje. Unato tome, ona se i dalje služi tehnikama koje daju odli ne rezultate, ali u radu smalom djecom.

Kad se obra a u iteljima, pojedina no ili u skupu, ona govori polagano i razgovjetno. Služi seponajviše jednosložnim rije ima. Ona im sve objašnjava po nekoliko puta, na nekoliko na ina, dabude sigurna da su je svi razumjeli. Na licu joj je uvijek ljubazan osmijeh.

U iteljima ide na živce ono što oni nazivaju hinjenom veseloš u i njezino pokroviteljskovladanje. Bili su toliko ogor eni njezinim ponašanjem da su uglavnom izmišljali isprike kako nebi morali u initi ono što im je ona preporu ila i savjetovala.

Gospo ica se Totland pokazala nesposobnom da radi s u iteljima osnovnih škola. Ona stoga nedolazi u obzir za daljnje promaknu e i ostat e nadzornicom osnovnih škola na razini svojenesposobnosti.

Prosudite samiSli ne primjere možete na i u svakoj hijerarhiji. Osvrnite se oko sebe tamo gdje radite i

proberite ljude koji su došli do razine svoje nesposobnosti. Vidjet ete da se u svakoj hijerarhijivrhnje diže dok se ne ukiseli. Pogledajte u zrcalo i upitajte se ...

Ne! Vi ete radije zapitati: »Zar nema iznimaka Na ela? Zar mu nitko ne može izmaknuti?«O tom u govoriti u idu im poglavljima.

III POGLAVLJE

Prividne iznimke»Kad parnica po e loše, optuženi se opravdava i obmanjuje porotu koliko može.« J.DRYDEN

Mnogo je ljudi, kojima sam spomenuo Peterovo na elo, odbilo da ga prihvati. Oni gorljivo traže- i ponekad ak pomisle da su našli - greške u mojoj hijerarhijskoj strukturi. Stoga vas iupozoravam: ne dajte se obmanuti prividnim iznimkama.

Prividna iznimka br. 1: Perkusivna sublimacija

»A što kažete na promaknu e Walta Blocketta? On je bio beznadno nesposoban, kamenspoticanja, pa je direkcija odlu ila da ga postavi na višu dužnost da ne smeta ostalima.

esto ujem takva i sli na pitanja. Ispitajmo tu pojavu koju sam ja nazvao perkusivnomsublimacijom. Je li Blockett promaknut s položaja za koji je nesposoban na položaj za koji jesposoban? Ni govora! On je samo maknut s mjesta na kojem je bio neproduktivan na drugoneproduktivno mjesto. Ima li Blockett na tom radnom mjestu ve u odgovornost negoli prije? Nigovora! Obavlja li više posla na svom novom radnom mjestu nego što je obavljao prije? Nigovora!

Jer, perkusivna sublimacija je tobože-promaknu e. Neki ljudi, kao što je Blockett, doistavjeruju da su promaknuti u službi, a drugi znaju istinu. Ali glavna zasluga tog tobože-promaknu ajest u tome što zavarava ljude izvan hijerarhije. Ako se to postigne, zahvat se smatra uspjehom.

Ali nitko ne može prevariti iskusna hijerarhiologa. Hijerarhiološki govore i, jedino promaknu ekoje možemo prihvatiti kao pravo promaknu e, jest promaknu e s razine sposobnosti.

A kakav je u inak uspješne perkusivne sublimacije? Uzmimo da je Blockettov poslodavac,Kickly, još sposoban. Tad, smjenjivanjem Blocketta on postiže troje:

1) Prekriva neuspjeh svoje loše vo ene kadrovske politike. Kad bi netko uo da je Blockett bionesposoban, mogao bi pomisliti: »Kickly je morao znati, prije nego što je Blocketta promaknuona njegov položaj, da Blockett nije za taj posao.« Ali perkusivna sublimacija opravdavaprethodno promaknu e (u o ima namještenika i promatra a, ali ne i hijerarhiologa).

2) Podiže moral osoblja. Neki e namještenici jama no pomisliti: »Ako je Blockett promaknut,onda i ja mogu biti promaknut.« Jedna perkusivna sublimacija je masna meka za mnogo drugihslužbenika.

3) Ona oja ava hijerarhiju. Premda je Blockett nesposoban službenik, on ne smije biti otpušten,jer previše zna o Kicklyjevim poslovima i bio bi opasan protivnik u konkurentskoj hijerarhiji.

Op a pojava

Hijerarhiologija nas pou ava da je svaka uspješna organizacija optere ena suviškom osoblja narukovode im položajima, što se o ituje u perkusivnim sublimacijama i u broju kandidata zaperkusivnu sublimaciju. Jedna vrlo poznata tvornica ku anskih aparata ima dvadeset i tripomo nika glavnog direktora.

Nevjerojatan uspjeh!

Waverly Broadcasting Corporation je poznat zbog nevjerojatna uspjeha njegova Odjela zaproizvodnju. To se postiglo pomo u perkusivne sublimacije. Tvrtka Waverly je nedavno preselilasvoje nekreativno, neproduktivno, suvišno osoblje u zgradu generalne direkcije, vrijednu trimilijuna dolara.

U generalnoj direkciji nema ni jedne jedine kamere, ni mikrofona, ni odašilja a; zapravo ona jenekoliko milja udaljena od najbližeg studija. Namještenici u generalnoj direkciji uvijek su vrlozaposleni sastavljanjem izvještaja i crtanjem grafikona, i sastancima na kojima izmjenjujuiskustva.

Nedavno je najavljen razmještaj viših inovnika u cilju racionalizacije poslovanja u generalnojdirekciji. Umjesto etiri potpredsjednika imenovano ih je osam i jedan pomo nik predsjednikazadužen za koordinaciju.

Tako vidimo da perkusivna sublimacija može sprije iti trutove da se ne motaju me u nogamaradnika.

Prividna iznimka br. 2: Lateralna arabeska

Lateralna arabeska je još jedno tobože-unapre enje. Bez promaknu a - ponekad ak za istupla u - ne

sposoban namještenik dobiva novi i dulji naslov i premješten je u najudaljeniji kutak zgrade.R. Filewood pokazao se nesposobnim za direktora središnjice Cardley Stationary Inc. Poslije

lateralne arabeske premješten je, s istom pla om, za direktora Udružbenog zapisnika gdje nadzireurudžbiranje i arhiviranje kopija me uuredskih dopisa.

PRIMJER IZ TVORNICE AUTOMOBILSKIH DIJELOVA, PREDMET BR. 8Tvornica Wheeler Automobile Parts Ltd. razvila je gotovo do savršenstva lateralnu arabesku.

Tvornica posluje po pokrajinama i, prema onom što sam nedavno uo, re eno mi je, da jedvadeset i pet viših rukovodilaca imenovano za direktore podružnica u pokrajini.

Tvornica je kupila motel i imenovala jednog višeg rukovodioca za direktora.Jedan drugi suvišan direktor trudi se ve tri godine da napiše historijat tvornice.Zaklju it u: Što je ve a hijerarhija, to je lakše sprovesti lateralnu arabesku.

NI NA NEBU NI NA ZEMLJICijeli personal od 82 službenika malenog odjela u Ministarstvu premješten je u drugi odjel,

ostavivši direktora s pla om od 16.000 dolara godišnje bez posla i osoblja. Ovdje vidimo rijetkupojavu hijerarhijske piramide koja se sastoji samo od vrška što visi u zraku bez i ega pod sobom.Tu zanimljivu pojavu nazvao sam slobodnoplutaju i vršak.

Prividna iznimka br. 3: Peterova inverzija

Moj je prijatelj putovao zemljom u kojoj je prodaja alkoholnih pi a državni monopol. Prijepovratka ku i, ušao je u državnu trgovinu pi a i upitao: »Koliko pi a smijem ponijeti sa sobomku i?«

»To morate pitati carinika na grani nom prijelazu«, odgovorio mu je trgovac.»Ja bih to sada želio znati« - odvratio mu je moj prijatelj - »tako da kupim koliko smijem, jer

ne želim- da mi ga oduzmu na granici.«»To je carinski propis,« odgovorio mu je trgovac. »Mi s tim nemamo veze.«»Ali vi zacjelo poznajete vaše carinske propise«, rekao mu je moj prijatelj.»Da, poznajem ih,« potvrdio je trgovac, »ali carinski propisi ne spadaju u našu nadležnost i ja

vam ih ne smijem re i.«Je li se i vama u životu nešto sli no dogodilo? Jesu li vam ikada rekli: »Mi to ne smijemo

kazati!«Trgova ki pomo nik zna odgovor na vaše pitanje i vi znadete da ga on zna, ali, zbog ovog ilionog razloga, on ne e da vam ga kaže.

Neko , kad sam dobio prvo profesorsko mjesto na nekom sveu ilištu, ra unovodstvosveu ilišta mi je poslalo posebnu iskaznicu s kojom sam mogao kupovati ekovima pla e usveu ilišnoj knjižari. Otišao sam u knjižaru, pokazao iskaznicu i pružio putni ki ek AmericanExpressa od dvadeset dolara.

»Kod nas možete pla ati samo ekovima pla e ili ekovima s vašeg bankovnog teku egra una,« rekla mi je blagajnica.

»Ali ovaj je ek bolji od bankovnog,« rekao sam joj. »Bolji je ek od eka pla e. Ja s njimmogu kupovati u bilo kojoj trgovini bez posebne iskaznice. Putni ki ekovi vrijede kaogotovina.«

Poslije kratke rasprave zatražio sam da razgovaram s poslovo om. Saslušao me je strpljivo, alis nehajnim izrazom na licu, a zatim mi odbrusio: »Mi ne primamo putni ke ekove.«

Jama no ste ve uli i za bolnice koje gube dragocjeno vrijeme ispunjavaju i desetke obrazacaprije nego što pruže prvu pomo bolesniku. uli ste za sestre bolni arke koje vam kažu:»Probudite se! Vrijeme je da popijete pilule za spavanje.«

Možda ste itali o Ircu koji se zvao Michael Patrick O'Brien. Jedanaest mjeseci ga nisu pustili strajekta što plovi izme u Hong-Konga i Macaoa. Njegove putne isprave nisu bile u redu i stoganije mogao da se iskrca ni u jednoj luci, a nitko mu nije htio izdati nove i valjane isprave.

Sitno inovništvo koje zapravo nema nikakve vlasti ponaj eš e je opsjednuto brigom da sviobrasci budu to no ispunjeni, premda ti obrasci obi no ne služe nikakvoj korisnoj svrsi. Nikakvoodstupanje od uobi ajena postupka, pa ni ono najsi ušnije, nije dopušteno.

Profesionalni automatizamPrije spomenuti na in ponašanja je nazivan profesionalnim automatizmom, ili izobli enjem.

ovjeku koji je postao profesionalnim automatom, sredstva su važnija od ciljeva; papiri su važnijinego svrha kojoj oni zapravo služe. On je zaboravio da je on tu da služi ljude: on vidi ljude kaosirov materijal koji postoji zbog njega, obrazaca, obreda i hijerarhije!

Profesionalni automat, kako ga vide njegove stranke, klijenti ili žrtve, obi an jenesposobnjakovi . Stoga ete zacjelo upitati: »Kako tako mnogo profesionalnih automata dobivapromaknu a? I, je li profesionalni automat lišen djelovanja Peterova na ela?«

Da bih vam mogao odgovoriti na to pitanje, moram postaviti jedno drugo: »Tko procjenjujesposobnost?«

Pitanje standardaDa li je neki namještenik sposoban, ne procjenjuju neupu ene osobe, nego njegovi

pretpostavljeni u hijerarhiji. Ako je rukovodilac još na razini sposobnosti, on e sposobnostsvojih pot injenih procjeniti prema obavljenom korisnom poslu - na primjer, davanju zdravstve-nih usluga ili obavijesti, proizvodnji kobasica ili nogu za stolove, ili postignu a bilo ega što jecilj hijerarhije. Drugim rije ima, on ih ocjenjuje prema koli ini proizvedenog.

Ali, ako je rukovodilac dostignuo razinu svoje nesposobnosti, on e najvjerojatnije razvrstatisvoje podre ene prema institucionalnim vrednotama, jer on sposobnost vidi samo ako vladanjekoje podržava propise i pravila, op enito forme statusa quo. On visoko cijeni okretnost, urednost,uslužnost prema pretpostavljenima, uredsku administraciju. Ukratko, takav rukovodilac ocjenjujezalaganje.

»Rockman je pouzdan.«»Bez Lubrika uredski bi poslovi šepali.»»Rutter radi promišljeno.«»Gospo ica Trudgen je sre ena, savjesna radnica.«»Gospo a Friendly izvrsno sura uje sa svojim kolegama.«

U takvim primjerima unutarnja se dosljednost više cijeni negoli proizvodan rad; to je Peterovainverzija. Profesionalni se automat može, tako er, nazvati i »Peterov invert«. On je obrnuo odnossredstvo-cilj.

Sada zacijelo možete razumjeti djela Peterovih inverta, koja sam ve spomenuo.Da je prodava odmah objasnio carinske propise, kupac bi pomislio: »Kakva susret1jivost!«

Ali prodava a bi njegovi pretpostavljeni prekorili jer je prekršio pravila trgovanja.Da je blagajnica u knjižari primila moje putni ke ekove, ja bih je smatrao vrlo uslužnom, a

poslovo a bi je pokudio jer je prekora ila svoja ovlaš enja.

Nade Peterovih inverta za unapre enje

Peterov invert ili profesionalni automat ne može, kako smo vidjeli, samostalno rasu ivati. Onse uvijek pokorava zapovijedima, nikada sam ne odlu uje. To je, s gledišta hijerarhije,sposobnost, pa je tako Peterov invert predodre en za unapre enje. On e se uspinjati dok ganekim nesretnim slu ajem ne postave na položaj gdje e morati donositi odluke. Tad e dosti irazinu svoje nesposobnosti.*

* Samo dvije vrste manje važnih odluka, kako vidjeh, mogu donijeti promaknu e Peterovihinverta:

a) one što pooštravaju provo enje propisab) i one što obuhvataju grani ne slu ajeve koji se ne mogu riješiti propisima što su na snazi.Ovi postupci služe samo oja anju inverzije.Tako vidimo da profesionalan automatizam - ma kako nam se inio neugodnim - ipak nije

iznimka Peterova na ela. Stoga esto kažem svojim studentima: »Sposobnost, poput istine,ljepote i kontaktnih le a, ne može izmaknuti oštru oku promatra a.«

Prividna iznimka br. 4: Eksfolijacija hijerarhije

Sad u govoriti o slu aju koji e se neupu enu itatelju u initi vrlo zagonetnim: o slu ajunadprosje no nadarena i marljiva radnika koji ne samo da nije nagra en promaknu em, nego jedapa e izgubio mjesto.

Najprije u iznijeti nekoliko primjera, a potom ih objasniti.U gradu Excelsior City svaki je novi nastavnik godinu dana na pokusnom radu. K. Buchman je

bio vrlo nadaren student engleske književnosti na sveu ilištu. Za vrijeme svoje pokusne godineuspjelo mu je da svoje u enike oduševi za klasi nu i modernu književnost. Neki su se aci odmahupisali u Gradsku knjižnicu, a neki su opet po eli obilaziti knjižare i antikvarijate u potrazi zanovim i starim knjigama. Toliko ih je zanimala književnost da su pro itali mnogo knjiga kojeuop e nisu bile na odobrenom popisu školske lektire propisane za škole u Excelsior Cityju.

Uskoro, nekoliko je ozloje enih roditelja i odaslanstva iz dvaju vrlo strogih vjerskih sljedbiposjetilo direktora da mu se potuže kako njihova djeca itaju »nepoželjnu« literaturu. Buchmanuje saop eno da idu e godine potraži neko drugo mjesto.

C. Cleary, u itelj na pokusnom radu, dobio je svoje prvo nastavni ko mjesto u razredu zaduševno zaostalu djecu. Premda su ga upozorili da ta djeca ne mogu posti i neki ve i uspjeh, onse svejedno trudio da ih što više nau i. Pod kraj školske godine mnogo je Clearyjevih duševnozaostalih aka na testovima iz ra una i itanja dobilo bolje ocjene negoli djeca iz razreda s re-dovitom nastavom.

Kad je Cleary primio otkaz, re eno mu je da je neoprostivo zanemario oblikovanje likova upijesku, nizanje bobica i ostale ru ne radove, što duševno zaostala djeca moraju radti. Propustioje da u dovoljnoj mjeri koristi modeliranje u ilova i, slaganje pre uga i slikanje prstimaumo enim u boju, što je posebno odredio Odjel za usmjereno obrazovanje grada Excelsior City.

Gospo ica E. Beaver, u iteljica na pokusnom radu u osnovnoj školi, bila je vrlo inteligentna inadarena. Kako nije imala iskustva, poslužila se znanjem o razvoju osobnih sposobnosti u enika,što ga je stekla za vrijeme školovanja. Postigla je izvanredan rezultat. Njezini bistriji aci završilisu gra u iz dva ili tri razreda u jednoj godini.

Direktor je vrlo obrazrivo, i nadugo i naširoko, objasnio zašto ne može gospo icu Beaver

preporu iti za stalno zaposlenje. On se nada, rekao je, da e ona razumjeti da je unijela zbrku usistem školovanja, jer se nije držala nastavnog plana i programa, i tako uvalila u grdne neprilikeu enike koji ne e mo i da se prilagode programu u narednoj godini. Poremetila je službeni sistemocjenjivanja i podjelu udžbenika, a uvelike zabrinula u itelja koji e naredne godine moratipodu avati djecu koja su ve znala propisano gradivo za tu godinu.

Objašnjenje paradoksa

Ti slu ajevi objašnjavaju injenicu da je u ve ini hijerarhija suvišna sposobnost nepoželjnijaod nesposobnosti.

Prosje na nesposobnost, kako smo vidjeli, nije razlog da netko dobije otkaz. Ona je samoprepreka promaknu u. Suvišna sposobnost esto vodi k otkazu, jer remeti red u hijerarhiji, pastoga krši prvu zapovijed hijerarhijskog života: hijerarhija se ne smije narušavati.

Sigurno se sje ate da sam u II poglavlju govorio o tri vrste namještenika: nesposobnima,polusposobnima i sposobnima. Tada sam, jednostavnosti radi, otkresao dvije skrajnosti u razdiobikrivulje i hotimi no ispustio dvije vrste namještenika. Evo cijele krivulje:

Namještenicima u dvije skrajnje vrste - presposobnima i prenesposobnima podjednako prijetiotkaz. Obi no su otpušteni vrlo brzo zbog istog razloga: narušavanja hijerarhijskog reda. Toodstranjivanje okrajina nazivamo eksfolijacijom ili ljuštenjem hijerarhije.

Nekoliko jezovitih primjera

Ve sam opisao sudbinu nekoliko presposobnih namještenika. Slijede primjeri prenesposobnih.Gospo ica P. Sauoier dobila je zaposlenje u odjelu ku anskih aparata trgovine Lomark

Department Store. Od prvog dana prodavala je manje od prosje na utrška. Samo to nije bilorazlogom zbog kojeg je otpuštena, jer je i mnogo drugih prodava a prodavalo ispod prosjeka. Aliostali podaci u njezinu osobnom listu bijahu jezoviti; otipkavala je krive cijene na registarskojblagajni; prodavala je robu na kreditne kartice konkurenata i - što je najgore - umetala indigonaopa ke dok je ispunjavala obrasce kupoprodajnih ugovora. Kad bi kupcu dala izvornikugovora, on bi tako dobio oba primjerka (jedan na licu, a drugi na nali ju obrasca kupoprodajnogugovora), a njoj bi ostajala ista bjelica. Povrh svega, bila je drska prema svojimpretpostavljenima. Otpuštena je poslije mjesec dana.

W. Kirk, protestantski pastor, gajio je radikalne nazore o naravi gospodina Boga,djelotvornosti svetih sakramenata, drugom došaš u Krista i zagrobnom životu - nazore potpunosuprotne službenim doktrinama njegove Crkve. Zapravo, Kirk bijaše nesposoban da svojimžupljanima pruži duhovnu utjehu koju su od njega o ekivali. Nije bio promaknut, no svejednoostao je na svom mjestu nekoliko godina. Tad je napisao knjigu u kojoj je sudio uškopljenucrkvenu hijerarhiju i razložio svoje nazore zašto bi valjalo oporezovati sve crkve. Tražio je daCrkva prizna takve svjetovne pojave kao što je homoseksualizam, narkomanstvo, rasnanetrpeljivost i sli no... On se pomaknuo, u jednom skoku, iz nesposobnosti u prenesposobnost i

odmah je bio otpušten.Prenesposoban otpadnik mora imati barem dvije važne zna ajke:a) da ne uspijeva proizvoditi (output),b) da ne uspijeva podržavati unutarnju dosljednost hijerarhije (input).

Ne e li i vas zahvatiti eksfolijacija?

Vidimo, tako, da su suvišna sposobnost i suvišna nesposobnost podjednako nepoželjnetipi noj hijerarhiji. Vidimo, tako er, da otpadnici od hijerarhije, poput svih ostalihnamještenika, podliježu Peterovu na elu.

Oni se od ostalih namještenika razlikuju samo u tome što su samo oni, pod odre enimuvjetima, na udaru otkaza.

Želite li vi, možda, biti negdje drugdje? Je li vaš sadašnji položaj u vojsci, školi ili poduze upo vašem osobnom izboru, ili ste, možda, tamo dospjeli po sili zakona ili kao žrtva obiteljskeprisile? Ustrajnom odlu noš u i smišljenoš u vi se, tako er, možete napraviti bilo presposobnim,bilo prenesposobnim.

Prividna iznimka br. 5: Tatine cipele

Neki vlasnici nekadašnjih obiteljskih poduze a obi avali su sa svojim sinovima postupati kaos obi nim namještenicima. Mladi bi po eo kao obi an radnik na dnu hijerarhije i uzdizao sepostupno i u skladu s Peterovim na elom. U takvim slu ajevima, naravno, vlasnikova privrženosthijerarhiji, njegova želja da je održi djelotvornom i unosnom, i njegov istan an osjecaj za pravdu,prevagnuli su nad njegovim o inskim uvstvima.

esto, me utim, vlasnik takva poduze a doveo bi svog sina na visok položaj, s pomisli da evremenom, bez uspinjanja po hijerarhijskoj ljestvici, preuzeti kormilo u svoje ruke ili, kako se tokaže: »obuti tatine cipele«.

Stoga je taj na in ustoli avanja nazivan Tatine cipele.Dva su najosnovnija postupka kako se to radi.

T. C. - Postupak br. 1

Neki je stariji službenik otpušten ili promaknut lateralnom arabeskom ili perkusivnomsublimacijom da isprazni mjesto za tatinog sina. Koriš en rje e od postupka br. 2, ovaj postupakmože izazvati znatno negodovanje prema novoimenovanom tatinom sinu.

T. C. - Postupak by. 2

Otvara se novo radno mjesto s dojmljivim naslovom za tatinog sina.

Objašnjenje postupka

»Tatine cipele« su samo blijeda slika onoga što je nekada postajalo u okvirima klasnogsistema kad su neki povlašteni pojedinci ulazli u hijerarhiju iznad klasnih prepreka, umjesto da supo injali s dna.*

* O djelovanju hijerarhija u klasnom sistemu govorim više u VII poglavlju.

Pritjecaj novih rukovodilaca može ponekad pove ati rezultate rada poduze a. Tatin sin, stoga,ne pobu uje zlu krv izvan hijerarhije.

No ipak, dolazak tatinog sina drugi lanovi hijerarhije ne primaju s oduševljenjem. Svi senamještenici, u srcu nadaju promaknu u (Peterova sklonost) i podržavaju proces pomo u kojeg

su promaknuti i pomo u kojeg se nadaju daljnjem unapre enju. Njih zapravo ozlovoljava svakaneredovito promaknu e.

Obiteljske veze i poznanstva

Obiteljska poduze a, vlasništvo jednog ovjeka s dovoljno vlasti da svog sina smjesti na visokpoložaj, danas su ve prava rijetkost. Me utim, veze i poznanstva i danas imaju važnu ulogusamo što šti enik ne mora uvijek biti rodbina onome tko ga postavlja.

Dopustite da iznesem slikovit primjer.

VEZE I POZNANSTVA, PREDMET BR. 7A. Purefoy, direktor Odjela gradske zdravstvene službe i sanitarne inspekcije u Excelsior

Cityju, ustanovio je da e mu na kraju budžetske godine ostati dosta nepotrošenih novaca ufondovima. Grad te godine nije pogodila nikakva pošast; rijeka Excelsior se nije razlila prekosvojih obala, što se ina e po esto doga alo, i muljem zatrpala odvodnu kanalizaciju, a obanjegova pomo nika (jedan za zdravstvenu službu, a drugi za sanitarnu inspekciju) bijahu trezveni,sposobni i vrlo štedljivi ljudi.

Tako se budžetski fondovi nisu potrošili. Purefoyju je odmah sinulo da e mu, ne pobrine li sena vrijeme, podrezati budžet za idu u godinu.

Odlu io je stoga da otvori i tre e mjesto pomo nika direktora koji e biti zadužen za isto u iuljepšavanje grada. Za to je mjesto odabrao W. Pickwicka, mladog ovjeka koji je nedavnodiplomirao na Visokoj birotehni koj školi njegove almae matris.

Pickwick, ne budi lijen, izmislio je još jedanaest novih radnih mjesta; nadzornika za isto u,šest inspektora, tri sekretarice i jednog propagandista.

N. Wordsworth, propagandist, organizirao je u školama natje aje za najbolji pismeni sastav oisto i grada, natje aje za odrasle za stihovane parole i plakate, a naru io je i dva filma: jedan o

zaštiti ovjekova okoliša, a drugi o uljepšavanju grada. Filmove je trebalo da snimi neki privatniproducent koji je svojedobno zajedno s Wordsworthom i Pickwickom bio lan istog studentskogamaterskog kazališta.

Sve je ispalo da bolje nije moglo. Direktor Purfeoy je prekora io budžet i uspjelo mu je da zaidu u godinu dobije više novaca.

Suvremeni nadomjestak za brižne tatice

Danas vlade preuzimaju ulogu brižnih tatica. Savezna vlada daje novce u mnoge svrhe - zaborbu protiv zaga ivanja ovjekova okoliša, borbu protiv bijede i siromaštva, borbu protivnepismenosti, borbu protiv osamljenosti, borbu protiv kriminala, ili pak za istraživanjerekreacijskih mogu nosti me uplanetarnih putovanja a sve to za kulturno nedorasle.

im je novac odobren, mora se prona i kako da ga se i potroši. Otvaraju se nova radna mjesta -koordinator za borbu protiv bijede i siromaštva, direktor po etnih radova, savjetnik za odabirstru ne literature, organizator projekata za dobrobit i sre u starijih osoba, ili bilo koja druga.Netko je uvijek unova en da obuje, ako ve ne nužno da i nosi, cipele.

Sinek može, ali i ne mora da obavlja posao za koji je uzet, to uop e nije važno. Važno je damora biti sposoban i voljan da troši novce.

Na elo nije narušeno

Takvo je namještenje u skladu s Peterovim na elom. Sposobnost ili nesposobnost su sporednesve dok su cipele popunjene. Ako je cipelaš sposoban da obavlja svoj posao, on e uskoro bitipromaknut i cipele e mu biti prevelike, dostigne li razinu svoje nesposobnosti na višem položaju.

Zaklju akPrividne iznimke zapravo nisu iznimke. Peterovo na elo vrijedi za sve namještenike u svakoj

hijerarhiji.

IV POGLAVLJE

Veze i promaknu aDuga 'špaga', i jaka 'špaga', i ništ' bez dobre 'špage'. CHARLES DICKENS

Vidjeli ste da je Peterovo na elo nepromjenljivo i da vrijedi za sve i na svakom mjestu. No,vi biste zacijelo željeli znati dokle ete se vi popeti u hijerarhiji. Odgovor ete najvjerojatnije na iu IV i V poglavlju. Najprije obratimo pažnju na ubrzano napredovanje »vezom« ili kako se todanas esto kaže, pomo u »špage«.

Definicija »veze« u šesnaest rije i:Veza zna i da je namještenik vezan - krvno, brakom ili poznanstvom - s osobom iznad sebe u

hijerarhiji.

Neobljubljenost šti enika

Promaknu a s pomo u veze svi mrzimo - jasno, kad se ne radi o našoj koži. Nitko na posluodviše ne voli šti enike i ta se mržnja obi no izražava ogovaranjem njihovih nesposobnosti.

im je W. Kinsman postao inspektor svih škola u gradu Excelsior City, njegov zet, L. Harkerpromaknut je za pedagoga u muzi koj školi. Neki su nastavnici rogoborili protiv njegovapromaknu a tvrde i da je Harker nagluh. Govorili su da mjesto pedagoga u muzi koj škali pozakonu prvenstva (uložena truda) pripada D. Roaneu.

JAL NE POZNAJE LOGIKED. Roane se godinama naslušao pjevanja školskih zborova i sviranja školskih orkestara da je

zamrzio i glazbu i djecu! Jasno, kao pedagog u muzi koj školi ne bi bio ništa sposobniji (što seti e rezultata rada) negoli Harker.

U iteljeva ozloje enost, tako, nije bila uperena protiv Harkerove nesposobnosti, nego protivnjegova narušavanja starostavnog sustava prvenstva što se temelji na godinama službe.

Namještenici u hijerarhiji doista se ne protive nesposobnosti imenovanog (Peterov paradoks):oni tra aju o nesposobnosti da bi prekrili svoj jal na namještenike koji imaju »vezu«.

Kako ste i vezu

Karijere namještenika s vezom najlakše možemo slijediti ako ih usporedimo s namještenicimaistih sposobnosti, koji je nisu imali. Rezultati istraživanja mogu se sažeti u pet prakti nih savjetaza budu e šti enike.

1. Na ite pokrovitelja

Pokrovitelj ili zaštitnik je osoba iznad vas u hijerarhiji, koja vam može pomo i da napredujeteu službi. Katkad valja potrošiti mnogo vremena i njuškanja da prona ete tko ima, a tko nema, tumo . Vi mislite da vaše promaknu e ovisi o ocjenama vašeg rada, koje za vas daje vašneposredno pretpostavljeni šef. To je možda to no. No, direkcija se možda ve uvjerila da je vašneposredno pretpostavljeni šef dostigao razinu svoje nesposobnosti, pa stoga obra a malovažnosti na njegove ocjene i preporuke, povoljne ili nepovoljne! Stoga nemojte biti lakovjerni:kopajte duboko i na i ete zlato.

2. Potaknite svog pokrovitelja

»Nepotaknuti pokrovitelj nije nikakav pokrovitelj.« Pazite da i pokrovitelj nešto dobije za tošto vam pomaže, ili da nešto izgubi, ne bude li vam pomagao da se uzdignete u hijerarhiji.

U svojim sam istraživanjima naišao na mnogo primjera tog poticajnog procesa: neki suarobni, a neki podli. Ne u ih navoditi. Ostavljam taj problem kao test za itatelje, test koji ja

zovem Peterov test. Ako vam nedostane sape dok ga prelazite, onda ste ve dostigli razinu svojenesposobnosti i nikakav vam moj savjet više ne može pomo i.

3. Penjite se nezakr enim ljestvama

»Nema ulice do otvorene ulice.«Zamislite da ste na plivalištu. Krenuli ste da se popnete na visoku skakaonicu. Na pola puta

vašeg uspona, ljestve je zakr io neki loš skaka koji se po eo penjati prije vas, ali su ga izdaliživci. Zatvorenih o iju, vrsto se drži za rukohvat. Ne e pasti, ali ne može ni naprijed i vi gamorate zaobi i da biste se popeli na vrh skakaonice. Povici ohrabrenja iz usta vašeg prijatelja kojije ve na najgornjoj odsko noj dasci ništa vam ne pomažu u takvoj situaciji.

Sli no, u nekoj profesionalnoj hijerarhiji, ni vaši osobni napori, niti oni vašeg pokrovitelja, nemogu vam pomo i ako je idu u pre ugu na ljestvama zakr io netko tko je na razini svojenesposobnosti (Nadzakr itelj). Tu škakljivu situaciju sam nazvao Peterov škripac. (Situacija jepostala vrlo škripava, itd.)

Vratimo se u mislima na plivalište. Da bi ste se popeli na vrh skakaonice i do odsko ne daske,morate si i s ljestava koje su zakr ene, pa oti i do ljestava s druge strane, koje su prohodne, ipopeti se bez zapreka do vrha.

Da biste postigli unapre enje u hijerarhiji, na poslu, morate se izvu i ispod vašegnadzakr itelja i prije i na ljestve promaknu a koje još nisu zakr ene. Ta se vještina zove Peterovzaobilazak.

Prije nego što se odlu ite da trošite vrijeme i novac za Peterov zaobilazak, provjerite da li stedoista u Peterovu škripcu - to jest, je li ovjek iznad vas doista nadzakr itelj. Ako je on jošpodesan za promaknu e, onda on nije nadzakr itelj: ne treba da ga zaobilaze. Strpite se mal ice,pri ekajte neko vrijeme; on e biti promaknut i ostat e prazno mjesto na koje e vas povu i vašpokrovitelj.

Da biste zasigurno otkrili je li ovjek iznad vas doista nadzakr itelj, pogledajte medicinska inemedicinska obilježja zadnjeg položaja, koja sam opisao u XI i XII poglavlju ove knjige.

4. Budite snalažljivi

Ali ni pokrovitelj ne može za vas u initi uda. Na primjer, iskusni planinar može povu i zasobom slabijeg penja a do svog mjesta. Zatim, vo a se mora popeti naviše da bi mogao za sobompotegnuti i onoga slabijega.

Ali, ako se prvi pokrovitelj ne može više penjati, tada njegov šti enik mora potražiti drugogpokrovitelja koji to može.

Stoga budite spremni, kad za to do e vrijeme, da svoju privrženost podarite drugompokrovitelju na višem položaju nego što ga drži onaj vaš prvi pokrovitelj.

»Nema pokrovitelja do nova pokrovitelja!«

5. Steknite nekoliko pokrovitelja

»Istodobna veza s nekoliko pokrovitelja vrijedi koliko i pojedina na veza puta brojpokrovitelja.« (HulIova teorija). Umnožen u inak nastaje kad pokrovitelji me usobnorazgovaraju i neprekidno poja avaju jedan u drugom mišljenje o vašim zaslugama i svojuodlu nost da za vas nešto u ine. Samo s jednim pokroviteljem ne ete daleko do i. »Mnogo

pokrovitelja ini promaknu e.«

Što ekate? Napredujte!!!

Poslušate li ove savjete, napredovat ete mnogo brže. Veze e ubrzati vaše penjanje uhijerarhiji i mnogo ete prije dosegnuti razinu svoje nesposobnosti.

V POGLAVLJE

Laktašenje i promaknu e»Tko nema krila i laktovima se služi da poleti.«

Pogledajmo sada koliko neki namještenik može napredovati probijaju i se snagom svojihlakata.

ujemo podosta proturje nih mišljenja o mo i laktašenja, uglavnom zbog Algerove upornosti*on precjenjuje mo laktašenja kao sredstva promaknu a. Doista valja odbaciti krivi pristupAlgerova djela i njegove pogrešne posljedice na nauku o hijerarhiologiji.

Peale**, tako er, precjenjuje uspjeh laktašenja.

* Alger, Horatio, Jr. (1832-1899) Borba za promaknu e,Polako al' sigurno, i druga djela.** Peale, Norman V. (1898) Mo zrela razmišljanja, New York, Prentice-Hall, 1952, i mnogo

drugih djela.

Opovrgnu e krivog zaklju ka

Moja istraživanja pokazuju da u nekim organizacijama faktor pritiska višeg rukovodstvanadolje poništava snagu lakata što guraju naviše. To potvr uje, uzgred budi re eno, da je vezaja a od lakata. Veza esto prevladava faktor pritiska nadolje višeg rukovodstva. Laktašenju torijetko kada uspije.

Samo laktašenje ne može vas izbaviti iz Peterova škripca, niti vam omogu ava uspješanPeterov zaobilazak. Krenete li u zaobilazak bez pomo i pokrovitelja, vaši e pretpostavljeni na tore i: »Taj se ne može nigdje skrasiti na dulje vrijeme. U njega nema ni trunka ustrajnosti.«

Laktašenje, tako er, ne može utjecati na visinu vašeg zadnjeg položaja. To je stoga što su svinamještenici, bili oni nasrtljivi ili plahi, podložni Peterovu na elu, pa moraju prije ili kasnije do ido razine svoje nesposobnosti, gdje e i ostati do mirovine.

Znakovi i simptomi laktašenja

Laktašenje se kadikad o ituje u pretjeranom zanimanju za u enje, stru no obrazovanje ite ajeve popunjavanja znanja. (U grani nim slu ajevima, a naro ito u malenim hijerarhijama,takvo obrazovanje može pove ati sposobnost do te mjere da mal ice ubrza promaknu e. U inakje nezamjetljiv u velikim hijerarhijama gdje je ja i faktor otpora višeg inovništva.)

Opasnosti laktašenja

U enje i naobrazba mogu imati negativan u inak ako pove ana podru ja sposobnostinamještenika zahtijevaju i ve i broj promaknu a do razine njegove nesposobnosti.

Uzmimo, na primjer, da je B. Sellers, sposoban šef prodaje u Excelsior Mattress Co. uspio,marljivim u enjem, nau iti strani jezik. Posvema je mogu no da on tada zatraži novo radnomjesto u nekoj inozemnoj prodajnoj podružnici prije nego što bude promaknut na zadnji položajkao nesposoban direktor prodaje kad se vrati natrag ku i. Naobrazba je otvorila Sellersuzaobilaznicu u njegovu planu uspona.

Presuda bez priziva

Prema mom sudu, pozitivan i negativan u inak u enja i izobrazbe kao da poništavaju jedandrugoga. Isto vrijedi i za ostale zna ajke laktašenja kao što su raniji dolazak i kasniji odlazak sposla. Divljenje koje e te polumakijavelisti ke smicalice izazvati u nekih kolega, bit e na krajuobezvrije eno gnušanjem koje e zahvatiti ostale.

Iznimka koja potvr uje pravilo

Ponekad ete nai i na nekog prodornog namještenika kome uspijeva, na lijep ili na ružanna in, da se progura iznad nadzakr itelja i tako sebi osigura mjesto na višem položaju prije negošto bi ga dobio redovitim tijekom.

W. Shakespeare navodi zanimljiv primjer u Otelu. U 1 inu, I slici, astohlepni Jago oplakujeinjenicu da je promaknu e odre eno vezom, a ne strogim pravilima prava prvenstva:

... to vam je prokletstvo službe,Da se napreduje po preporuci i naklonosti,A ne po redu i starosti, gdje uvijek drugi,Mora slijedit' prvog.

Promaknu e za kojim žudi Jago dobio je Mihael Cassio. Stoga Jago smišlja podmukli plan daubije Cassija i ocrni ga u o ima vrhovnog zapovjednika, Otela.

Plan mu je zamalo uspio, ali Jagova je žena Emilija , nepopravljiva blebetuša:

I nebo i zemlja, a i vrazi svi, Svi nek' me grde, ali zborit u.

Ona razotkriva spletku i Jago nikada nije dobio položaj za kojim je žudio.Jagova nas sudbina u i da je šutnja bit laktašenja.Laktašenje ove vrste, me utim, vrlo je rijetko. Ono ne može ozbiljnije izmijeniti moje

mišljenje o laktašenju.

Opasna obmana

Dva su razloga zašto je snaga laktašenja vrlo esto precijenjena. Prvi proizlazi iz priprostamišljenja da onaj koji se ja e gura i lakta, mora da i napreduje brže i dalje od ostalih.

To mišljenje naravno nema nikakve znanstvene osnove. Ono je samo puka obmana koju janazivam Algerov kompleks*.

* Ibid.

Zdravstveni pokazatelji

Drugi razlog zašto se neukim promatra ima snaga laktašenja ini mo nijom nego što ona todoista i jest proizlazi iz injenice što mnogo laktaša pati od sindroma tobožnjeg-uspjeha.

Laktaši pate od sloma živaca i boljki kao što su ir na želucu i nesanica. ir, znak inovni koguspjeha, može biti samo posljedica laktašenja.

Kolege koji ne razumiju o emu se zapravo radi, mogu takva bolesnika razvrstati kao primjeraksindroma zadnjeg položaja (vidi XI poglavlje) i mogu pomisliti da je žrtva stigla na svoj zadnjipoložaj.

A zapravo, ti ljudi esto imaju pred sobom još nekoliko promaknu a u nekoliko idu ih godina.

Važna razlika

Razlika izme u slu ajeva sindroma tobožnjeg-uspjeha i sindroma zadnjeg položaja poznata jekao Peterova nijansa. Da biste se što lakše snašli u razvrstavanju takvih slu ajeva, valja da se

zapitate: »Obavlja li taj ovjek neki koristan posao ili ne?Ako je odgovor:a) »DA« - onda on još nije dostigao razinu svoje nesposobnosti i stoga pokazuje sindrom

tobožnjeg uspjeha.b) »NE« - onda je dostigao razinu svoje nesposobnosti i stoga pokazuje sindrom zadnjeg

položaja.c) »NE ZNAM« - onda ste vi dostigli razinu svoje nesposobnosti.Preispitajte odmah svoje simptome!

Još rije -dvije o laktašenju

Nikada nemojte stajati, ako možete sjediti; nikada nemojte hodati, ako se možete voziti; nikadase nemojte laktati, ako imate dobre veze!

VI POGLAVLJE

Sljedbenici i vo e»Dobro razmislite što je bilo i što e još biti.« P. SYRUS

Hitan zadatak s kojim sam se morao suo iti bijaše raskrinkavanje najrazli itijih krivihzaklju aka koji se povla e još od predznanstvenih dana Hijerarhijologije.

Što može biti varljivije od, na primjer, izreke: »Ništa ne uspijeva kao uspjeh.«Kao što ve sigurno znadete, hijerarhija o ito pokazuje da ništa ne uspijeva kao uspjeh, kad se

neki namještenik vine do razine svoje nesposobnosti.Poslije, kad raspravljam o hinjenoj nesposobnosti, dokazat u da ništa ne uspijeva kao neuspjeh.Ali u ovom u poglavlju posebno govoriti o staroj poslovici: »Morate biti dobar sluga, da biste

bili dobar gospodar«.To je tipi na hijerarhijska zabluda koju svi u administrativnim krugovima rado ponavljaju. Na

primjer, kad je bila zamoljena da kaže koju rije o tome kako je njezin sin uspio da se istakne uvojsci, majka Georgea Washingtona je odgovorila: »Nau ila sam ga da bude poslušan.« Amerikaje tako ula još jedan non sequitur. Jer, kako može sposobnost vo enja ovisiti o poslušnosti?Možete isto tako kazati da sposobnost plutanja ovisi o sposobnosti tonjenja.

Dobar sluga loš gospodarUzmite najjednostavniji slu aj: hijerarhiju s dva položaja. Namještenik koji dokaže da je dobar

izvršitelj naredbi zacijelo e biti promaknut u naredbodavca.Isto vrijedi i u složenijoj hijerarhiji: pokorni izvršitelji naredbi ispoljavaju sposobnosti koje

iziskuju promaknu e dok su na nižim položajima, ali na koncu se pokažu kao vrlo nesposobninaredbodavci.

Nedavni pregled poslovnih promašaja pokazao je da su 53% propusta u inili ljudi na upravnimpoložajima. To su sve nekadanji pokorni sljedbenici koji pokušavaju biti vo e.

VOJNI SPIS, PREDMET BR. 17Kapetan N. Chatters obavljao je bez greške svoj uredski posao u nekoj bazi. Dobro je sura ivao

sa svim i svakim, i vedro i to no izvršavao nare enja. Ukratko, bio je dobar izvršitelj naredbi.Promaknut je u in majora i sad mora raditi uglavnom na svoju vlastitu inicijativu.

Ali Chatters nije mogao izdržati osamljenost koja neizbježno prati položaj vlasti. Motao bi seoko svojih pot injenih tra aju i i šale i se s njima, što je njih opet ometalo u obavljanju njihovaposla. Bio je stoposto nesposoban da nekome nešto naredi i da ga pusti da to na miru izvrši. On jemorao tome dodati još neki bezvezan savjet. Zbog njegova dodijavanja Chattersovi su pot injenipostali nemarni i bezvoljni vojnici.

Chatters se, tako er, neprestance muvao po uredu svog pukovnika. Kad nije mogao izmislitivaljan razlog da razgovara sa svojim pretpostavljenim zapovjednikom, onda bi avrljao snjegovom sekretaricom. Ona mu se nije usudila re i da se tornja napolje i ostavi je na miru.Njegov je posao zaostajao.

Da se nekako oslobodi Chattersa, pukovnik bi ga slao da obavlja poslove po bazi.Iz ovog primjera vidimo da pokoran izvršitelj naredbi kad je promaknut na položaj

naredbodavca:a) ne uspijeva biti vo omb) smanjuje radni u inak svojih pot injenihc) dodijava i trati vrijeme svojih pretpostavljenih.

SLU AJ SAMOUKA OVJEKA, PREDMET BR. 2U ve im hijerarhijama pak, namještenici s najve om potencijalnom sposobnosti za rukovodioca

ne mogu postati naredbodavci. Poslušajte ovaj primjer.W. Wheeler bijaše dostavlja na biciklu u Mercury Messenger Serviceu. Wheeler je dotjerao

svoj dostavlja ki posao do nevi ena savršenstva. Na primjer, pregledno je ucrtao u kartu gradasvaki i najuži prohodni prolaz, svaku uli icu i svaki pre ac na svom podru ju. Izmjerio ještopericom vrijeme trajanja crvenog svjetla na svim semaforima, tako da je mogao isplanirati svojput bez zastajkivanja.

Stoga je svoj posao obavljao barem dva sata brže od ostalih dostavlja a, pa je to ušte enovrijeme provodio u kavanama gdje je itao knjige o upravljanju poduze ima. Kad je pokušaoprekrojiti smjer puta ostalih dostavlja a u poduze u, dobio je otkaz.

U jednom se trenutku inilo da je Wheeler propao ovjek, primjerak ljuštenja hijerarhije odpresposobnih, živi dokaz poslovice »dobar sluga, loš gospodar«.

Ali Wheeler je uskoro otvorio svoje poduze e: Pegasus Flying Deliveries, i za tri godine istisnuoiz posla Mercury Messenger Service.

Tako, kao što vidimo, ovjek izvanrednih poslovnih sposobnosti ne može uspjeti unutarokamenjene hijerarhije. On naj ešce otpada iz hijerarhije i po inje sve nanovo negdje drugdje.

SLU AJ PROSLAVLJENIH IMENA, PREDMET BR. 902T.A.Edison, otpušten zbog nesposobnosti kao uli ni prodava novina, osnovao je i uspješno

vodio svoje vlastito poduze e.

Rijetka iznimkaPonekad, u izvanrednim okolnostima, lako se može prepoznati ovjeka sposobnog da

zapovijeda. Na primjer, u vojsci za vrijeme rata, poginuli su svi oficiri za vrijeme no nog napada.L. Dare, desetar, preuzeo je zapovjedništvo, odbio neprijatelja i poveo svoje vojnike u zaklon.Promaknut je na bojnom polju.

Dare ne bi nikada dobio takvo promaknu e u vrijeme mira. Promaknut je samo stoga što jeredovit tijek unapre enja u inove bio poreme en, a hijerarhija satrta ili privremeno umrtvljena.

A Peterovo na elo?Ovaj e vas primjer možda zbuniti. Pomislit ete da potkopavam Peterovo na elo koje, naravno,

tvrdi da je sposoban namještenik uvijek i na svakom mjestu podoban za promaknu e. Ne, nemaprotuslovlja!

Kako smo vidjeli u III poglavlju, sposobnost nekog namještenika ne utvr uju bezvezne osobekao što ste vi ili ja, nego njegov poslodavac ili - ili kako je to danas - ostali namještenici navišem položaju u istoj hijerarhiji. U njihovim o ima, nadarenost za rukovo enje je neposluh, anepokornost je nesposobnost.

Dobre sluge ne postaju dobri gospodari. Jama no, dobri i poslušni namještenici mogu dobranonapredovati u službi, ali to ih još ne ini sposobnim rukovodiocima. Ve ina hijerarhija danas jeoptere ena pravilima i tradicijama, i tako sputana javnim zakonima da ak visoki rukovodiocinemaju nikoga nikamo voditi, a kamoli da bi im odredili pravac ili utvrdili korak. Onijednostavno kaskaju ugaženim stazama svojih prethodnika i za sobom vode gomilu. Takvirukovodioci vode naprijed isto toliko koliko naprijed vode i izrezbareni drveni likovi na pramcubroda.

Ne morate biti veleum da bi vam bilo jasno da se u takvoj sredini svi boje i strepe došaš apravog vo e.

To se zove hiperkaninofobija (strah od ja eg psa), ili, kako to još pravilnije nazivaju naprednihijerarhijolozi, hiperkaninofobija kompleks (strah da bi pod-pas mogao postati nad-pas).

VII POGLAVLJE

Hijerarhiologija i politika"Povijest ovje anstva beskrajno je more grešaka u kojem se tu i tamo može na i tek po koja žalosnaistina.«C. DE BECCARIA

Do sada smo vidjeli Peterovo na elo na djelu u nekim hijerarhijama - u prosvjeti, uprivredi, u automehani arskim radionicama i tako dalje. Sad emo razmotriti politi ke i vladinehijerarhije koje su mnogo složenije.

Za vrijeme jednog mog predavanja upitao me je student Caesare Innocente iz LatinskeAmerike: »Profesore Petere, ini mi se da u gradivu koje izu avam ne mogu na i odgovor napitanje koje me mu i. Ne znam da li našim svijetom vladaju bistri umovi koji nas, kako viAmerikanci to kažete, poti u da kora amo naprijed, ili slaboumnici koji to provode.»Innocentijevo pitanje ukratko izražava osje aje i misli koje mu e mnogo ljudi. Društveneznanosti na to pitanje ne bi znale dosljedno odgovoriti.

Ni jedan politi ki teoreti ar nije do sada uspio da proanalizira rad vlada, ili da to no proreknepoliti ku budu nost. U svojim analizama podjednako griješe marksisti i kapitalisti ki teoreti ari.Moje izu avanje usporedne hijerarhijologije pokazuje da kapitalisti ke, socijalisti ke -komunisti ke sisteme obilježava isto preobilno nagomilavanje osoblja. Premda moja istraživanjajoš nisu završena, podastirem ovo što slijedi kao privremen izvještaj. Dobijem li novaca, završitu svoja istraživanja komparativne hijerarhijologije. Zatim namjeravam prou iti univerzalnu

hijerarhijologiju.

Privremen prikaz

U svakoj privrednoj ili politi koj krizi sigurno je samo jedno: Mnogo u enih stru njakapropisat e mnogo najrazli itijih lijekova.

Budžet ne e da se uravnoteži:A. veli: »Pove ajte poreze.«B. vi e: »Smanjite poreze!«Strani investitori gube povjerenje u nacionaInu valutu.C. bitno traži smanjenje mase novca u opticaju, dok D. zagovara inflaciju.Na ulici su izbili nemiri: E. predlaže nov anu pomo siromašnima. F. zahtijeva da se osokole

bogati.Strana velesila zvecka oružjem: G. e borbeno: »Ne dajmo se!« H. e pomir1jivo: »Nagodimo

se.«

Odakle zbrka?

1) Mnogo je stru njaka ve dospjelo na razinu svoje nesposobnosti. Njihov je savjet budalast ibezvezan.

2) Neki od njih imaju dobre teorije, ali su nesposobni da ih provedu u djelo.3) U svakom slu aju ni dobri, a ni loši prijedlozi ne mogu se djelotvorno provesti u život jer je

državni mehanizam debeo zid me usobno isprepletanih hijerarhija, izrešetan nesposobnoš uskroz-naskroz.

Razmotrimo mal ice samo dvije grane državne uprave - zakonodavstvo, koje, kako samo imekaže, propisuje zakone, i izvršnu vlast koja pomo u cijele vojske inovništva pokušava da ih

provodi.

Zakonodavna vlast

Ve ina suvremenih zakonodavnih tijela - ak i u nedemokratskim zemljama - izabrana jeglasom naroda. Netko bi mogao pomisliti da e glasa i, u svom vlastitom interesu, prepoznati iizabrati najsposobnije politi are da ih predstavljaju u glavnom gradu. To je doistapojednostavljena teorija predstavni ke vlade. U svakidašnjem životu to je mnogo zamršenije.

Danas u politici prevlast drže pojedine stranke. U nekim državama vlada jednopartijski sistem,u nekima dvopartijski, a neke imaju nekoliko priznatih politi kih partija. Politi ka je partijaobi no naivno oslikana skupina sumišljenika koji rade na ja anju svojih zajedni kih probitaka.Ali danas to više nije tako. Taj je zadatak na sebe preuzeo lobi, a lobija ima toliko koliko i raznihinteresa.

Politi ke stranke danas postoje uglavnom kao aparat za odabir kandidata i brinu se da oni ibudu izabrani.

Posljednji Mohikanci

Jama no, ponekad se dogodi da i neki »nezavisni« kandidat bude izabran svojim vlastitimnaporom i trudom, bez podrške neke stranke. Ali preveliki troškovi za predizbornu kampanjuprorijedili su njihovu pojavu u lokalnim i regionalnim granicama i posvema je zatrli nanacionalnim izborima. Slobodno se može re i da politi ke stranke ravnaju izborima u modernompoliti kom životu.

Partijska hijerarhija

Svaka je politi ka partija, kao što to znaju njezini lanovi, utvr ena hijerarhija. Valja priznati,ve ina lanova radi dobrovoljno, ali svejedno u partiji postoji dobro razgrani en ustroj inova iutvr en sistem promaknu a s položaja na položaj.

Do sada sam dokazivao kako Peterovo na elo djeluje me u pla enim namještenicima. Sad etevidjeti da ona vrijedi i za ovu vrstu hijerarhije.

U politi koj stranci, kao u vojsci ili tvornici, nužna je sposobnost na nižem položaju zapromaknu e na viši položaj. Sposoban uli ni izborni agitator postaje kandidat za promaknu e;možda e mu dopustiti da organizira cijelu ekipu izbornih agitatora. Nespretan ili neljubazanagitator nastavit e zvoniti na vratima stanova i odbijati glasa e.

Onaj tko spretno i brzo puni omotnice s propagandnim materijalom može se nadati da epostati vo a tima za punjenje omotnica. Nespretan punja omotnica e i dalje, nespretno ipolagano, puniti omotnice propagandnim lecima stavljaju i dva letka u jednu, a ni jedan u druguomotnicu, svijaju i ih nakrivo, ispuštaju i ih da mu padaju po podu, i tako dalje i tako dugo dokne promijeni stranku.

Sposoban sakuplja nov anih priloga može biti promaknut u kandidacionu komisiju. Premda jebio dobar prosjak, možda je slab prosuditelj ljudi, da li e baš doti ni biti dobri poslanici ili ne, pamože podržati nesposobna kandidata.

ak kad je ve ina lanova kandidacione komisije sastavljena od dobrih prosuditelja, oni jošuvijek mogu izabrati kandidata ne radi toga što e on možda biti dobar zakonodavac, nego zbogtoga što se pretpostavlja da je baš on sposoban da pobijedi na izborima!

Velik korak: od kandidata do zakonodavca

Nekada, kad su veliki javni zborovi odlu ivali o ishodima izbora, i kad su javni govori biliprava umjetnost, dobar se govornik mogao nadati da e ga stranka imenovati za kandidata, a

najbolji je govornik obi no bio izabran u parlament. Ali, naravno, dar govora, ljepota glasa ipokreta ruku kojima govornik o arava, zanosi, zabavlja i pridobiva zbor od deset tisu a ljudi, nisunužno i jamstvo da e on znati trezveno razmišljati, razborito raspravljati i mudro glasati kada sebude radilo o probitku cijelog naroda.

S pojavom elektronske tehnike, partija može imenovati kandidata koji najbolje izgleda natelevizijskim ekranima. Ali dojam koji e on ostaviti na gledateljstvo - uljepšan šminkom i jakomrasvjetom - svojom privla nom slikom na osvijetljenom malom ekranu, nije nikakvo jemstvonjegove sposobnosti u parlamentu ili vladi.

Mnogo je ljudi, na onaj starinski i ovaj moderni na in, u inilo korak naviše od kandidata doposlanika samo da bi dostigli razinu svoje nesposobnosti.

Nesposobnost u parlamentu

I parlament je tako er hijerarhija, Izabrani predstavnik koji se pokaže nesposobnimposlanikom ne e dobiti promaknu a.

Ali sposoban poslanik kandidat je za promaknu e za lana nekog važnog komiteta,predsjednika komiteta ili, u nekim državama, ministra u vladi, gdje e imati ve u vlast. Na bilokojem od ovih položaja imenovani se može, tako er, pokazati najobi nijim nesposobnjakovi em.

Tako vidimo da Peterovo na elo vrijedi i za cijelu zakonodavnu granu vlasti, od najponiznijihpartijskih radnika do onih što sjede na najvišim izbornim položajima. Svatko teži da se uzdignedo svoje razine nesposobnosti i svako e mjesto kad-tad zaposjesti netko tko je za nj nesposoban.

Izvršna vlast

Sigurno ste ve do sada uo ili da na elo tako er vrijedi i za organe izvršne vlasti: vladu,ministarstva, vladine agencije i urede na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Svi, odpolicije do vojske, krute su hijerarhije pla enih namještenika i sve su one obavezno natrpanenesposobnjakovi ima koji ne mogu obavljati svoje redovite poslove, ne mogu biti promaknuti, aniti ih se može zamijeniti.

Svaka vlada, bilo u demokraciji ili diktaturi, komunisti ka iIi kapitalisti ka, past e kad njezinahijerarhija stigne do nepodnosiva stanja zasi enosti*.

* Sposobnost hijerarhije je obrnuto proporcionalna njezinu kvocijentu zasi enosti (KZ).O ito, kada KZ do e na 100, više nikakav koristan posao ne e biti obavljen.KZ = broj namještenika na razini nesposobnosti x 100 / sveukupan broj namještenika u hijerarhiji

Jednakost i nesposobnost

Stanje je gore nego što je bilo kad su se vojna i inovni ka imenovanja dobivala iz naklonosti.Misao je, doduše, hereti na za naše doba jednakosti i ravnopravnosti, stoga mi dopustite da vamje objasnim.

Zamislite državu koja se zove recimo Vezija, gdje su državni inovni ki ispiti i jednakost unapredovanju uslužbi prema zaslugama nepoznati. U Veziji vlada krut klasni sistem i svi su visoki položaji usvim hijerarhijama - vladi, privredi, vojsci, crkvi - rezervirani za lanove vladaju e klase.

Opazili ste zacijelo da se klonim izraza »gornja« klasa, jer taj izraz izaziva nesretne primisli.On obi no ozna ava klasu koja vlada zbog svog plemi kog ili gospodskog podrijetla. Ali mojizaklju ci vrijede, tako er, za društvena ure enja u kojima se vladaju a klasa razlikuje odpot injene vjerom, rasom, rastom, jezikom, narje jem ili politi kom pripadnoš u.

Nije važno koja je klasna razlika bitna u Veziji. Važno je, da je Vezija zemlja koja imavladaju u i pot injenu klasu. Ovaj dijagram prikazuje osebujnu vezijsku hijerarhiju koja imaklasi an oblik piramide.

Niže položaje - prostor ozna en s PK - drže namještenici iz pot injene klase. Nije važnokoliko oni mogu biti nadareni, ni jedan se ne može uzdi i iznad klasne prepreke.

Više položaje - prostor ozna en s VK - drže namještenici iz vladaju e klase. Oni ne zapo injusvoju karijeru s dna hijerarhije, nego od granice klasne prepreke.

Tako, posve je razumljivo, nijedan namještenik iz donjeg prostora PK nikada se ne e mo iuzdi i dovoljno visoko da bi prešao klasnu prepreku i tako stigao do razine svoje nesposobnosti.On e svoj cijeli radni vijek prosjediti na poslu koji zna dobro obavljati. Nitko ne biva promaknutiz prostora PK, pa tako to podru je zadržava i iskorištava svoje sposobne namještenike.

O ito, stoga, postojanje klasne prepreke osigurava na nižim položajima hijerarhije viši stupanjdjelotvornosti nego što bi se postigao da nema klasne prepreke.

Sada pogledajte u prostor VK iznad klasne prepreke. Kao što smo ve uo ili, izgledinamještenika da do e na razinu svoje nesposobnosti direktno su proporcionalni s brojempoložaja u hijerarhiji - što više položaja, to više nesposobnjakovi a.

Podru je VK, zbog svih prakti nih namisli, tvori zatvorenu hijerarhiju s nemnogo položaja.Jasno, stoga, mnogo namještenika nikada ne e sti i do razine svoje nesposobnosti.

K tome, izgledi za po etak karijere u blizini vrha piramide privu i e u hijerarhiju mnogonadarenih namještenika, koji tamo ina e nikada ne bi stigli da su bili prisiljeni po eti od dna.

Pogledajmo sada tu situaciju iz drugog kuta. U IX poglavlju govorim o procjenamadjelotvornosti i pokazat u kako se samo ubrizgavanjem svježe krvi u više slojeve hijerarhijemože pove ati njezina djelotvornost.

U ve ini današnjih sistema do takva ubrizgavanja dolazi u intervalima, recimo, poslijereorganizacije ili u vrijeme nagle ekspanzije. Ali u vezijskim hijerarhijama taj je procesneprekidan: novi namještenici redovito dolaze na visoke položaje iznad klasne prepreke.

Stoga su, razumljivo, u podru jima PK i VK, ispod i iznad klasne prepreke, vezijske hijerarhijedjelotvornije nego li one u besklasnim iIi demokratskim društvima.

Suvremen klasni sistem

Prije nego me optužite da preporu am uspostavljanje klasnog sistema, dopustite da vampokažem da ga ve imamo. Njegove se klase razlikuju, ne po ro enju, nego po ugledu sveu ilištakoje je netko završio. Na primjer, diplomirani student s Harvarda naziva se » ovjek s Harvarda«,aIi diplomiranog studenta s Outer Sheepskin Collegea nitko ne oslovljava » ovjek s Sheepskina«.U nekim hijerarhijama završeni studentinekog neznanog koledža - bez ozbira na njihove sposobnosti - nemaju iste mogu nosti zanapredovanje kao diplomirani studenti s nekog uglednog sveu ilišta.

Prilike se mijenjaju. Univerzitetska naobrazba postaje sve više i više preduvjetom za odre enepoložaje, ak i za najniže položaje u nekim hijerarhijama. To bi trebalo da pove a izglede za

promaknu e svih onih koji imaju odre en stupanj naobrazbe, što bi umanjilo klasnu vrijednoststupnja naobrazbe s poznata sveu ilišta.

Moja izu avanja ove pojave još su nepotpuna zbog nedostatka sredstava, ali usu ujem sesvejedno re i da e svake godine sve više fakultetski obrazovanih ljudi imati sve više mogu nostida do u do razine svoje nesposobnosti, bilo u državnoj bilo u privatnoj službi.

VIII POGLAVLJE

Prete e i nagovještaji"Pjesnici su tuma i neshvatljivih nadahnu a.« P. B. SHELLEY

Obi aj je da svaki znanstveni rad krasi bibliografija, ili popis knjiga o tom predmetuizu avanja. Možda je to stoga da bi se iskušala u enost itatelja, pa se pred njega podastre nizknjiga koje u njemu izazivaju strahopoštovanje; a možda i stoga, da autor dokaže svoju marljivosti pokaže koliko je brdo drozge morao prosijati da bi u njemu našao zrnce istine.

Kako je ovo moja prva knjiga, u njoj nema redovite bibliografije. Dopuštam sebi taj propustbudu i da se ne skrivam iza prevara, vrsto uvjeren da e budu nost opravdati tu mojukrivovjernost.

S tim mislima u glavi, odlu io sam spomenuti nekoliko pisaca koji su, premda nikada nisu,mogli pisati o tom problemu, samo da su htjeli. Nazovimo to onda bibliografijom djelaprahijerarhijologa.

Nepoznati sastavlja i poslovica i mudrih izreka imali su uro eno razumijevanje za teoriju onesposobnosti.

»Postolaru drž' se svog šila«, jest jasno i glasno upozorenje vrsnom obrtniku postolaru da seuva promaknu a u poslovo u postolarnice. Ruka što tako vješto barata šilom i eki em, mogla

bi neprestano packati perom i zbr kati raspored smjena i radnih zadataka.»Mnogo kuhara presoli juhu«, kaže, što se više ljudi mota oko jednog posla, to su ve e

mogu nosti da je barem jedan od njih dosegao razinu svoje nesposobnosti. Sposoban kuharskipomo nik što vješto guli krumpir, promaknut na razinu svoje nesposobnosti, može, kad postanekuhar, presoliti juhu i tako pokvariti dobar posao šestorici kuhara koji su mu pomogli da je skuha.

»Doma ice kratke su ti ruke«, jest žalostan prigovor velikoj ve ini žena koje su dospjele narazinu svoje nesposobnosti kao ku anice.

U svom Rubaiyatu, O. Khayyam se gorko tuži na upadljivu nesposobnost u školskim ivjerskim hijerarhijama:

Ja kad bjeh mlad, revno posje ivahI doktora i popa, i umovanja im slušah

O ovom i onom; al' uvijek iza ohNa ista vrata na koja i u oh.

Ve sam negdje prije spomenuo postojanje »hijerarhijskog nagona« u ljudi i njihovuneodoljivu sklonost da se razvrstavaju u inove i položaje. Neki kriti ari opovrgavaju postojanjetog nagona. Me utim, A. Pope ga je uo io još prije više od dvije stotine godina i ak u njemuvidio izraz božje volje.

Priznamo li, red božja vodi ruka,Neki su, i moraju biti, ve i od ostala puka.(Esej o ovjeku, Poslanica IV, 11. 48-50)

On je to no spoznao zadovoljstvo koje pruža dobro obavljen posao:

Znaj, sve dobro što ovjeka veseli, Priroda mu, il' Bog dodijeli,Užici uvstva, uma radosti,Izviru iz zdravlja, mira, sposobnosti.(Ibid. 11. 77-80)

Pope obznanjuje jedno od klju nih na ela hijerarhiologije:

Što ho e sad taj smrtnik? ]oš više da se vine,Pod an elovo krilo, još više u visine.(Esej o ovjeku, Poslanica I, 11. 173-74)

Drugim rije ima, rijetko je koji namještenik zadovoljan ostane li na razini svoje sposobnosti:on se uporno bori da do e na razinu iznad svojih mogu nosti.

S. Smith* je tako živo ocrtao stru nu nesposobnost, da je njegov opis postao klasi nimuzorkom.

»Ako ho ete da prikažete najrazli itija obli ja života u obliku rupa na stolu - okruglih, trokutastih,etvrtastih, jajolikih, pravokutnih - i osoba koje u njih pristaju u obliku drvenih komadi a ista oblika, vidjetete da je trokutasta osoba upala u etvrtastu rupu, pravokutna u trokutastu, i da se etvrtasta osoba ugurala

u okruglu rupu. Namještenik i njegovo namještenje, inilac u injena posla, rijetko kad pristaju jedno uzdrugo, da bismo mogli ustvrditi da su gotovo stvoreni jedno za drugo.«

* Sydney Smith (1771-1845). Osnove Filozofije morala, 1850.

W. Irving isti e da »U državnu službu rado primaju tupoglavce, a najradije ih postavljaju ugradsku upravu.« On nije poimao da netko može biti dovoljno bistar za niži položaj, a tupoglav zaviši, upravo kako je jedna svije a dovoljna da osvijetli stol, a nedovoljna ako se upali narasvjetnom stupu da osvijetli ugao ulice.

K. Marx je nedvojbeno priznao postojanje hijerarhija, ali je vjerovao da ih pothranjujukapitalisti. Propovijedaju i nehijerarhijsko društvo, zacijelo mu je promaklo da uo i da je ovjekhijerarhijsko stvorenje i da mora, i da e uvijek, živjeti u hijerarhiji, patrijarhalnoj, feudalnoj,kapitalisti koj iIi socijalisti koj. Stoga njegov nazor na svijet nije ravan Popeovu.

Zatim, budu i da je nedosljedan, Marx predlaže kao temeljno na elo svog ne-hijerarhijskog iutopijskog društva: »Od svakog prema njegovim sposobnostima i svakom prema njegovimpotrebama.« To je zapravo stvaranje dvojne hijerarhije, hijerarhije sposobnih i hijerarhijepotrebitih.

ak ako zanemarimo tu nedosljednost u Marxovoj zamisli, Peterovo na elo pokazuje da se nesmijemo nadati da emo od svakog dobiti »prema njegovoj sposobnosti«. Da bismo to postiglimorali bismo radnike ne-prestance držati na razini njihove sposobnosti, a to nije mogu e. Svakiradnik mora napredovanjem dosti i razinu svoje nesposobnosti, a kad jednom tamo stigne, ondaviše ne e mo i proizvoditi prema svojim sposobnostima.

Tako vidimo da je Marxova teorija samo pusti san i još jedan opijum za narod. Ni jedna vladakoja je pokušala da primijeni to na elo, nije ga mogla oživotvoriti. Marxa moramo stoga odbacitikao neznanstvenog sanjara.

ini mi se da su pjesnici bolji od znanstvenika. Stoga je aforizam E. Dickinsona:Uspjeh je najsla iOnima koji nikada nisu uspjelipsihologijski zdrav kad »uspjeh« dobiva svoje psihologijsko zna enje ne ijeg zadnjeg,

predmirovinskog položaja na razini njegove nesposobnosti.C. W. Dodgson u Odrazu u zrcalu piše o životu na razini nesposobnosti, kad stavlja u usta

kraljici: »Eto vidite, morate neprekidno tr ati da biste ostali na mjestu.« Drugim rije ima, kadneki namještenik jednom do e na svoj zadnji položaj, nikada nikakvi i najmukotrpniji napori nemogu mu više donijeti novo promaknu e.

S. Freud je, ini se, došao najbliže istini od svih svojih prethodnika u spoznaji Peterova na ela.Prou avaju i klini ke slu ajeve neuroza, tjeskoba, psihosomatskih oboljenja, amnezija i psihoza,spoznao je bolnu premo onog što bismo mogli nazvati uop enim sindromom nesposobnosti zaživot.

Ta nesposobnost za život, naravno, ra a dubok osje aj promašenosti. Freud, satiri ar u duši,htio je tu promašenost objasniti uglavnom u granicama seksa, kao što je žudnja za penisom,kompleks jalovosti i Edipov kompleks. Drugim rije ima, tvrdio je da su žene frustrirane jer ne

mogu biti muško, muškarci jer ne mogu ra ati djecu, dje aci jer se ne mogu oženiti svojim maj-kama itd.

Ali Freudovu je razmišljanju izmaklo da osje aj frustracije dolazi iz žudnje za željenimpoložajem (muškarac, otac, maj in muž, o eva žena, itd.), drugim rije ima, žudnje zapromaknu em! Hijerarhiologija nam sada, naravno, pokazuje da se frustracija javlja kao rezultatpromaknu a.

Taj Freudov propust proizlazi iz njegove neobi ajne samoistraživala ke prirode: uporno jeprou avao što se doga a (ili ono što je on zamišljao da se doga a) u glavi njegovih pacijenata.Hijerarhiologija, s druge strane, prou ava što se doga a izvan pacijenta, prou ava društveniporedak u kojem ovjek djeluje i stoga realisti no objašnjava ovjekovu funkciju u tom poretku.Dok je Freud tratio svoje vrijeme love i po tamnim kutovima podsvijesti, ja sam svoje naporeusredoto io na ispitivanja vidljivog i mjerljivog ljudskog ponašanja.

Psiholozi, sljedbenici Freuda, budu i da su propustili da prou avaju funkciju ovjeka udruštvu, mogu se usporediti s ovjekom koji vidjevši elektronski ra unar pokušava da ga razumijerazmišljanjem o njegovu unutrašnjem ustrojstvu i mehanizmu, a da i ne pokušava otkriti emusluži ta sprava.

Ipak, Freudovu pionirskom radu valja priznati vrijednost. Premda je on mnogo toga pogrešnoshvatio, otkrio je ipak mnogo. Zaviruju i neprestance u dušu pacijenta, postao je slavan zbogvaljanosti svoje teorije, da je ovjek nesvjestan svojih nagona, da ne razumije svoja vlastitauvstva i tako se ne može nadati da e se osloboditi svojih frustracija. Ta je teorija bila nepobitna,

jer nitko ne može svjesno i razborito raspravljati o prirodi i sadržaju svoje podsvijesti.Jednom genijalnom zamisli on je izmislio psihoanalizu s pomo u koje, re e, da može svoje

pacijente u initi svjesnima njihove podsvijesti.Ali tada je prekardašio. Psihoanalizirao je sebe i utvrdio da je svjestan svoje vlastite

podsvijesti. (Neki kriti ari sada kažu da sve što je on ikada postigao bijaše da su njegovi pacijentipostali svjesni njegove vlastite - Freudove - podsvijesti.) Svakako, takvim je postupkom samo-psihoanalize ostao bez uporišta pod vlastitim nogama.

Da se Freud razumio u hijerarhijologiju, klonio bi se svog zadnjeg koraka i nikada ne bi stigaona razinu svoje nesposobnosti.

Potkopavši tako temelje gra evine koju je gradio na neprobojnosti podsvijesti, Freud jeprokr io put svom velikom nasljedniku S .Potteru.

Poput Freuda i Potter je uo io i okvalificirao mnogo pojava ovjekove frustracije. Osnovniuvjet da netko bude frustriran on naziva »osje ajem neuspjeha«, a radost kad se frustracijarasprši, on naziva »osje ajem uspjeha«. On drži da ljudi imaju uro en poriv da se uzdignu izprvog stanja u drugo. Tehniku kojom se to postiže on zove »drskom poduzetnoš u«.

Glavna razlika izme u te dvojice znanstvenika jest u tome što Potter odbacuje Freudovudoktrinu o nesvjesnom nagonu. On objašnjava ovjekovo vladanje kao svjestan nagon da seistakne, da nadmaši druge ljude, svladava neprilike, likuje i tako bude iznad njih. Potter, tako er,opovrgava Freudovu dogmu da frustrirani bolesnik ne može bez stru ne pomo i psihijatra ituma i neku vrst uradi-to-sam terapije. On iznosi razne spletke, smicalice i podmetanja koja e,ako se upotrijebe u pogodnu trenutku, omogu iti bolesniku da se izdigne iznad drugih i ozdravi.

Nadmašitelji, spletkaroši, lukavci, da sažmemo Potterove spretno sro ene teorije, svi onikoriste najrazli itije na ine zazorna vladanja da bi se što brže uzdigli na ljestvici socijalnih,komercijalnih, profesionalnih ili sportskih hijerarhija.

Potter tako zabavno piše da gotovo zaboravimo bitnu slabost njegova sustava, pretpostavku da,ako se njegov nadmašitelj nau i samo dobro spletkariti, onda se on može neprekidno uspinjati iostati za sve vijeke vjekova iznad drugih ljudi.

U životu nema te koli ine spletki koja može uzdi i ovjeka iznad njegove razinenesposobnosti. Takva mu umješnost može samo pomo i da tu razinu dostigne brže nego što bi jeina e dostigao. I kad je jednom dostigne, onda ga odatle više ne može izbaviti nikakva lukavost ispretnost.

Trajna se sre a može posti i samo ako se klonimo zadnjeg promaknu a, namjernim izborom dase na odre enom stupnju uspona okanimo nadmašivanja i prihvatimo ono što bismo moglinazvati Mudrim stanjem mirovanja. Ja u poslije pokazati u poglavlju o Hinjenoj nesposobnosti,kako se to može posti i.

Me utim, ja svejedno moram odati priznanje Potteru kao doista velikom teoreti aru koji jevješto premostio prazninu izme u Freudove etike i Peterova na ela.

C. N. Parkinson, poznati socijalni teoreti ar, to no uo ava i zabavno opisuje pojavunagomilavanja osoblja u hijerarhijama. Ali on nastoji objasniti ono što on naziva rastu ompiramidom, pretpostavkom da se viši inovnici služe prokušanom strategijom: razdvoji pa vladaj(divide et impera), pa tako namjerno ine hijerarhiju nedjelotvornom samo-pove anjem.

Ta teorija ne vrijedi mnogo zbog tri osnovna razloga. Prvo, ona pretpostavlja utvr en plan inakanu s predumišljajem osoba na rukovode im položajima. Moja su istraživanja pokazala da jemnogo rukovodilaca nesposobno da smisli neki valjan plan za podjelu, a kamoli za osvajanje, iliza bilo što drugo.

Drugo, pojava koju Parkinson opisuje - preobilje osoblja i preniska proizvodnja - esto sudirektno suprotni interesima nadzornih i upravnih tijela. Radni u inak postaje nikakav i poslovijenjavaju, pa se i odgovorni na u na ulici. U hijerarhijama državnih ustanova nadzorni ih odbori,ili povjerenici što ispituju rasipnost i nesposobnost, mogli obilježiti i podvrgnuti ponižavaju ojkritici. Teško je i zamisliti da bi netko namjerno htio naškoditi svom ugledu na taj na in.

Tre e, da sve ostalo i nije važno, ali što je manje novaca ispla eno za nadnice i pla epot injenih, to e ve i biti dohodak poduze a, pa e i više novaca ostati za pla e, nagrade,dividende i druge nadarbine višim rukovodiocima. Ako hijerarhija može uspješno poslovati stisu u namještenika, uprava poduze a nema razloga da uposli tisu u i dvije stotine namještenika.

Ali uzmimo da hijerarhija ne posluje s uspjehom s tisu u namještenika. Kako to pokazujePeterovo na elo, mnogo, ili ve ina starijih namještenika je onda zacijelo dosegnula svoju razinunesposobnosti. Oni su nemo ni da izvuku poduze e iz gliba s ve zaposlenim brojem radnika -svi se ve napinju iz petnih žila da dadu sve od sebe i - zahva eni o ajem - i da bi se nekako odr-žali, oni zapošljavaju nove radnike. Kao što je ve spomenuto u III poglavlju, pove anje radnesnage može dovesti do privremenog poboljšanja stanja u poduze u, ali proces promaknu aneminovno opet uzdiže pridošlice tako er, na razinu njihove nesposobnosti. Tada, jedini jeprirodan lijek još jedno pove anje osoblja i još jedno utapljanje u mutnim vodama nesposobnosti.

To je razlogom zašto nema neposredne veze izme u osoblja i koli ine korisno obavljena rada.Gomilanje sve više novih namještenika ne može se objasniti Parkinsonovom urotni komteorijom, jer ona zapravo proizlazi iz iskrene, premda jalove, želje višeg inovništva u hijerarhijida pove a radni u inak.

I još nešto: Parkinson temelji svoj zakon na keopsovskoj ili feudalnoj hijerarhiji.

Parkinson je to u inio zbog toga što je do svog otkri a došao u vojsci, gdje su se zastarjeletradicije i uzorci organizacije najduže zadržali.

Jama no, feudalna hijerarhija nije još izumrla, ali cijeli hijerarhijski sustav mora, tako er,

priznati postojanje i objasniti djelovanje nekoliko novih hijerarhijskih oblika.Na primjer, Krilna T formacija

Ovaj crtež pokazuje da poduze e s 3 velika odjela, 23 potpredsjednika i 1 predsjednikom neodgovara tradicionalnom, piramidskom obliku.

U ovoj suvremenoj preinaci široko podnožje piramide zaposlenih namještenika zamijenjeno jera unarom.

Mnogo odjela ima svoje ra unare koji daju izvrnutu piramidu. Sli an oblik dobijemo kad jebrojno osoblje upravnih, nadzornih i prodajnih odjela potpomognuto visoko-automatiziranimproizvodnim procesom.

Ja sam ve opisao u III poglavlju Slobodno-plutaju i vrh - okolnost koja se javlja kad nekidirektor rukovodi nepostoje im odjelom, ili kada je osoblje dodijeljeno na rad u neki drugi odjel,ostavivši svog rukovodioca u njegovu samotnom uredu.

Nažalost, Parkinsonovo istraživanje ne ide dovoljno u dubinu. Istina da taj posao moženadmašiti vrijeme koje je za nj odre eno. Može trajati i dulje od životnog vijeka nekeorganizacije i poduze e može oti i pod ste aj, vlada može pasti, civilizacija se može izopa iti udivljaštvo, dok nesposobnjakovi i drže kormilo svijeta u svojim rukama. Stoga moramo sažaljenjem odbaciti Parkinsonovu privla nu i zvu nu teoriju. Svejedno, zaslužio je nemalupohvalu stoga što je posvetio pažnju pojavama koje su sada, po prvi put, znanstveno objašnjenePeterovim na elom.

IX POGLAVLJE

Psihologija i hijerarhiologija»Jao! Unato svojoj zloj kobi,Žrtvice i dalje plešu.«T.GRAY

Poslije jednog mog predavanja o hijerarhijologiji, neki mi je student pružio ceduljicu spitanjem. »Zašto niste dali uvid u rasu ivanje nesposobnog besposli ara, kog ste tako živoopisali? Shva a li namještenik svoju nesposobnost poslije zadnjeg promaknu a? Prihva a li mirneduše svoje gotovanstvo? Zna li da vara svog poslodavca, ometa u radu svoje pot injene i razjedapoput raka, gospodarsku strukturu društva?« U posljednje vrijeme primam mnogo sli nih pitanja.

Nepristrana procjena

Najprije moram naglasiti da je hijerarhijologija društvena znanost, pa se stoga služinepristranim kriterijima u svojoj procjeni, a ne emocionalno-optere enim izrazima kao»besposli ar«, »nametnik«, »varalica« ili »rak«. Pitanje uvida u dušu, ili pronicljivosti vrijedno jerazmišljanja. Moj pristup znanosti koja prou ava vladanje ljudi uvijek je bio onaj nepristranapromatra a. Ja sam otkrio Peterovo na elo promatranjem javnog vladanja i klonio sam seintrospekcija ili zaklju aka o onom što se doga a u glavama drugih ljudi.

Ogledalce, ogledalce, kazuj meni tko...

Ipak pitanje pronicljivosti je, u biti, vrlo zanim1jivo: »Do kojih je granica pojedinac svjestansvoje vlastite nemo i da se uhvati u koštac s poteško ama svakidašnjice?« Moji su odgovori na topitanje subjektivni, nedostaje im stoga znanstvena objektivnost ovog djela.

U ve ini slu ajeva našao sam malo dokaza da se radi o pravoj pronicljivosti. Me utim,nekoliko slu ajeva koje sam prou avao bilo je podvrgnuto analizi, pa sam uo i mišljenjapsihijatara. Oni kažu da su bolesnici uvijek nastojali sebe opravdati i okriviti druge za svoje teš-ko e.

Što je analiza bila dublja, to su ljudi više prihva ali sami sebe kakvima jesu. Doduše, nikadanisam opazio da netko od njih poima hijerarhijski sustav ili promaknu e kao uzrok profesionalnenesposobnosti.

PSIHIJATRIJSKI SLU AJ, PREDMET BR. 12S. N. Stickle bijaše sposoban skladištar u Bathos Broth. Lead Weight and Sinker Company.

Marljivo je u io i završio ve ernju školu. Dobio je diplomu srednje industrijske škole. Bio jepromaknut za pomo nog poslovo u u skladištu.

Poslije šest godina zatražio je ponovo promaknu e. Odgovoreno mu je da mu nedostajestrogost nužna rukovodiocu: skladištari ne izvršavaju njegove naredbe i tako nije podoban zaunapre enje u poslovo u.

Ali Stickle se teško mirio s istinom da nije sposoban za poslovo u. Zaklju io je da mu jepromaknu e izmaklo jer ga krupniji i snažniji radnici u skladištu preziru zbog njegova niskograsta.

Kupio je cipele s visokim potpeticama i po eo je nositi šešir dok je radio u skladištu: tako sedoimao nešto višim. Ali uzalud; radnici u skladištu nisu htjeli da ga slušaju.

Stickle je po eo o ajavati zbog svojih tjelesnih nedostataka, patio je od kompleksa manjevrijednosti i najzad potražio pomo psihijatra.

Za vrijeme lije enja, Dr Harty je pokušao na sve mile na ine da pomogne Stickleu, pa mu je

nabrojio i sve poznate ljude niskog rasta koji su u životu postigli slavu i bogatstvo. To je Stickleajoš više rastužilo i utuklo. Sada je sebe držao ne samo patuljkom, nego i potpunim promašajem.Gotovo potpuno je izgubio samopouzdanje i postao je još nesposobnijim pomo nikom poslovo e.

Psihijatrija, poput ljubavi, nije dostatna

Stickleov slu aj pokazuje da je i psihijatrija, bez razumijevanja Peterova na ela, u teškojnedoumici kako da lije i slu ajeve što ih prouzrokuje neuspjeh na poslu zbog profesionalnenesposobnosti.

Doktora Hartyja je zavaralo ono što s tim slu ajem nema nikakve veze: Stickleov niski rast.Ina e, njegov je slu aj bio vrlo jednostavan. U hijerarhiji poduze a Bathos Brother Stickle jedošao na razinu svoje nesposobnosti. Nema tog psihijatra koji to može izlije iti.

Ali Sticklea se moglo barem utješiti da mu se pokazalo da njegov ostanak na položajupomo nika poslovo e u skladištu, nije promašaj, nego najviše što je mogao posti i.

Zacijelo, osje ao bi se manje nesretnim da je shvatio da zla kob nije pogodila samo njega, negoda smo svi poput njega, u svakom hijerarhijskom sustavu, pod žezlom Peterova na ela. .

Uvjeren sam da e razumijevanje tog na ela pomo i da se proanaliziraju svi slu ajevi kojipokazuju i najmanji stupanj nedoraslosti u svladavanju teško a svagdašnjice.

Ne, ni pronicljivost nije dovoljna!Katkad, poslije promaknu a, uprava poduze a pronikne istinu i spozna da promaknut

namještenik ne može ispunjavati propisno svoje odgovornosti i radne zadatke.»Grindley nam baš nije najbolji poslovo a«.»Goode nije baš podesan, na kraju krajeva, za Bettersovo mjesto.«»Gospo ica Cardington nas je razo arala kao arhivarka«. Ponekad i sam namještenik to shvati

i pomiri se sa sudbinom da je nesposoban za neki viši položaj. U takvu slu aju, tako er,pronicljivost pobudi mnogo žalopojki, ali slabu ili nikakvu akciju.

PRIMJER PRONICLJIVOSTI, PREDMET BR. 2P. Overreach, sposoban pomo nik direktora škole u gradu Excelsior City, promaknut je za

direktora. Prije nego je prošlo prvo polugodište, shvatio je da je nesposoban za direktorskipoložaj.

Zatražio je da ga smijene. Molba mu je bila odbijena! Ostao je, nesretan i ogor en, na razinisvoje nesposobnosti.

Stru na pomo izvana

Ve sam spomenuo da uprava poduze a i sami namještenici ponekad uspiju proniknuti uprofesionalnu nesposobnost, ali ine malo ili ništa da joj stanu na put. Mogli biste stoga pomisliti:»Al' zar nema ispita stru ne sposobnosti? Što rade nadzorni organi? Zacijelo nezainteresiranistru njaci izvana mogu lakše dijagnosticirati nesposobnost i prepisati djelotvorne lijekove.«

Mogu li doista? Pogledajmo te stru njake i kako to oni rade.

Metode razmještaja, starinske i ultramoderneU stara vremena ulazak u ve inu karijera bio je prepušten slu ajnosti. Ovisio je o

predrasudama poslodavca, željama namještenika ili sre i (netko preda molbu za namještenje bašu trenutku kad ima upražnjenih mjesta). Takvih slu ajeva još ima u nekim hijerarhijama, naro itoonima malenima.

Slu ajan razmještaj esto stavlja namještenika na položaj za koji jedva da je sposoban. Zanjegov slab rad obi no se onda krivi njegova zla ud, nedostatak radnog poleta ili ak lijenost.Nukaju ga da zasu e rukave. Pou avaju ga mudrim izrekama: »Sve se može kad se ho e,« i »Ako

prvi put ne uspiješ pokušaj ponovo i opet ponovo.«Kako je u nemilosti svojih pretpostavljenih, dugo eka na svoje prvo promaknu e. (On ak

može pomisliti da ga nije vrijedan i da ne zaslužuje uop e nikakvo unapre enje. Takvo stanje janazivam: Sindrom Urija Heepa.* [* Uriah Heep, lice iz Dickensova romana David Coperfield«. (Napomenaprevodioca.)]

Sli an razmještaj danas je uvelike zamijenjen ispitima i testovima sposobnosti. Danas vrijedimudra izreka: »Ako prvi put zakažeš, pokušaj negdje drugdje.«

Naravno, nema nikakve koristi od ispita sposobnosti ako istodobno nemate sposobnog ovjekakoji e pregledati pismene zada e i ocijeniti ih. Bez stru na nadzora, ispiti su samo prerušen oblikslu ajnog razmještaja.

Tek uz stru an nadzor testovi sposobnosti imaju svoju svrhu. Imamo op e testove sposobnostii inteligencije koji provjeravaju poznavanje stranih jezika, oštroumnosti, spretnost u ra unu itd.Ima testova za uredske službenike, koji provjeravaju sposobnost pam enja brojeva, prepisivanjaimena i adresa i sli no. Testove koji razvrstavaju osobe prema naklonostima za tehniku,umjetnost, fizi ke vještine, obavještavanje javnosti, znanstveno rasu ivanje i uvjerljivorazlaganje.

Rezultati testova obi no se iskazuju u »profilu«, grafi kom prikazu sposobnosti kandidata uraznim vještinama. Evo takva profila:

Svrha je ovog testiranja da se namještenik razmjesti što prije i što bolje na mjesto gdje e semo i koristiti najve a sposobnost s njegova »profila«. O ito, svako promaknu e bit e napodru je manje sposobnosti.

Pogledajmo kako je to u svakodnevnom životu.

PRIMJER TEHNIKE RAZMJEŠTAJA, PREDMET BR. 17.Profil koji vidimo iskaz je testiranja C. Breeza, mladog diplomiranog studenta Više trgova ke

škole, koji je podnio molbu za namještenje I. C. Gale Conditioning Company. Zacijelo ste vidjelida je Breeze iznad prosjeka i vrlo vješt u uvjerljivu razlaganju, a pokazao je, tako er, visoku op uinteligenciju.

Breeze je zaposlen kao prodava i u me uvremenu je bio dva put promaknut: prvi put zapodru nog direktora prodaje, gdje se još uglavnom bavio prodajom, a zatim za glavnog direktoraprodaje, položaj odakle je morao nadzirati i organizirati prodaju.

Sigurno ste zapazili da je najnižu ocjenu, mnogo nižu od prosjeka, Breeze dobio baš izorganizacijskih sposobnosti. Na novom položaju baš mu je ta sposobnost bila svakodnevnopotrebna. Na primjer, njegovi su prodava i nasumce odabrani. Hap Hazard, prodava bez ikakvaiskustva, otišao je u obilazak dvojice vrlo važnih kupaca i uspjelo mu je da izgubi i narudžbu ikupce. Conn Manly, novope eni namještenik koji je uspio dobiti vrlo velike narudžbe, bio jepromaknut za podru nog direktora prodaje. Njega njegovi prodava i uop e nisu zanimali.Njegovo prora unato, prepredeno vo enje poslovanja svelo je radni polet njegovih trgova kihputnika gotovo na nulu.

C. Breeze se, tako er, vrlo teško snalazio me u papirima. Veli ina njegova podru ja prodaje idužina prometnica nisu imali nikakve veze s organizacijom prijevoza robe i dostave, koli inomprodane robe ili iskustvom prodava a i njihovom sposobnosti za trgovinu. Njegovi su podsjetnicii zabilježbe u rokovnicima zbr kani i ne itki, a stol mu je pun zgužvana i odba ena papira.

Kao što Peterovo na elo predvi a, njegova je karijera zape a ena njegovom nesposobnosti.

Procjena testa sposobnosti

Glavna je razlika izme u testiranih i netestiranih namještenika u tome što testirani dostignurazinu svoje nesposobnosti prije nego testirani.

Pregled poslovanja poduze a

Vidjeli smo da vanjsko posredovanje u vrijeme prvog namještenja ne može sprije iti, negodapa e da ono ubrzava dostignu e razine nesposobnosti. Ja u sada ispitati rad stru njaka zaracionalizaciju rada, koji se, naravno, pojavljuju u kasnijoj fazi, kad hijerarhija dotsigne visokkvocijent zasi enosti. (KZ, definiran u VII poglavlju).

Najprije, ne smijemo zaboraviti da su stru njaci za racionalizaciju rada, tako er, podložnidjelovanju Peterova na ela. Oni su na svoje položaje stigli istim procesom promaknu a koji jeparalizirao organizaciju koju oni pregledavaju. Mnogo tih stru njaka je ve na razini svojenesposobnosti. ak i ako mogu uo iti manjkavosti, oni ih više ne mogu ispraviti.

PRIMJER IZ PREGLEDA POSLOVANJA PODUZE A, PREDMET BR. 8Poduze e Bulkeley Cold Store and Transfer Ltd. unajmilo je stru njake za racionalizaciju rada

iz zavoda Speedwell and Trimmer da prou e njihovo poslovanje. Stru njaci iz Zavoda zaracionalizaciju rada Speedwell and Trimmer su ustanovili da poduze e Bulkeley nije ništa ni goreni bolje od ve ine tvrtki koje se bave istim poslovima. Pojedina nim ispitivanjima su otkrili pravirazlog zašto je uop e naru en pregled njihova poslovanja: nekoliko direktora je mislilo da oni nemogu dovoljno utjecati na poslovanje tvrtke.

Što su stru njaci iz Zavoda Speedwell and Trimmer mogli u initi? Uzmimo da su izjavili:»Gospodo, s vašim je poduze em sve više-manje kako valja. Niste ni gori, ni bolji od vašekonkurencije.«.

Ali, kažu li im to, ostat e bez posla. Ocrnit e ih da su šarlatani, a ne stru njaci. PregledBulkeleyjeva poduze a dobit e konkurentska tvrtka.

Stoga su prisiljeni da kažu: »Gospodo, vama nedostaje osoblja i mnogo je vaših namještenika

postavljeno na kriva mjesta. Poslušajte naš savjet i otvorite nekoliko novih radnih mjesta ipromaknite na više položaje neke vaše namještenike.«

im je cijelo poduze e temeljito ispremiješano, nezadovoljni direktori mogli su namjestiti ilipromaknuti sve svoje šti enike prema svojoj želji i tako oja ati svoj utjecaj na najrazli itijimstupnjevima i u najrazli itijim odjelima hijerarhije. Upravni odbor je zadovoljan, a ZavodSpeedwell and Trimmer ispla en.

Procjena rada uprave poduze a

1) Pregled poslovanja, zapravo, oslabi za neko vrijeme ili ak sprije i djelovanje faktorapritiska višeg inovništva u hijerarhiji. To automatski ubrza promaknu a ili olakša novanamještenja za ljude s vezama (Šticenike).

2) Stru njaci za racionalizaciju rada najradije savjetuju da se imenuje ko-ordinator izme u dvanesposobna rukovodioca ili dva neproduktivna odjela. * I stru njaci za racionalizaciju, i njihoviklijenti zavaravaju se takvim imenovanjima, jer premda uskla ena ili koordinirana, nesposobnostsvejedno ostaje nesposobnost.

* Pregled stru njaka za racionalizaciju poslovanja otkriva da uprave poduze a uvijek rado prihva aju prijedloge zaimenovanja ko-ordinatora i lateralne arabeske ili perkusivne sublimacije.

3) Ve sama preporuka »zaposlite više namještenika« donosi pove anje radnog u inka. Unekim slu ajevima, novope eni namještenici radit e posao koji ne obavljaju stariji koji su vedostigli razinu svoje nesposobnosti.

Pametan savjetnik glavne uprave je toga svjestan i preporu a najrazli itije lateralne arabeske iperkusivne sublimacije visokih nesposobnih rukovodilaca i izbacivanje iz hijerarhijepresposobnih nižih inovnika. Sposobni savjetnici daju, tako er, korisne preporuke za radosoblja, proizvodne metode, dinamiku zapošljavanja razvojne sheme i tako dalje, što možepove ati radni u inak sposobnih namještenika.

Prisilna nesposobnost

Dok sam ponovo pregledavao temeljite analize nekoliko slu ajeva sposobnosti na najvišimpoložajima u hijerarhijama, za oko mi je zapela neobi na psihološka pojava i sad u je opisati.

Sposobnost na vrhu je rijetka, ali ne i potpuno nepoznata. U poglavlju sam napisao:»Vremenom - i uz pretpostavku da u hijerarhiji ima dovoljno položaja svaki se namještenik penjedo razine svoje nesposobnosti i tamo ostaje.«

Proslavljeni vojskovo e, dobri školski ravnatelji, sposobni predsjednici kompanija i sli neosobe nisu naprosto imali vremena da stignu do razine svoje nesposobnosti.

A i pojava sposobnog sindikalnog funkcionara, ili predsjednika sveu ilišta, jednostavnopokazuju da u toj odre enoj hljerarhiji nema dovoljno polažaja da bi oni mogli sti i do svojerazine.

Ti ljudi ispoljavaju Sposobnost na vrhu. ** Naše zabilježbe sadrže nekoliko izvanrednih primjera Višestruke sposobnosti na vrhu - pojedinaca koji mogu

biti na vrhu nekoliko hijerarhija istodobno. A. Einstein je za to najbolji primjer. Bio je vrli mislilac koji je znanostobogatio teorijom relativiteta. Tako er, Einstein bijaše vrlo domišljat kreator muške mode. Njegovu frizuru i nemarnoodijevanje omladina je odmah prihvatila i oponašala. Imaju i na umu što mu je uspjelo u initi za svijet mode, anenamjerno, pitamo se što bi taj ovjek istom postignuo da se time doista i bavio.

Ja sam opazio da ti sposobni ljudi na vrhu esto nisu zadovoljni svojom sposobnoš u. Oni sene mogli uzdi i do položaja gdje bi bili nesposobni - oni su ve na vrhu - tako se u njima budijaka želja da stupe u neku drugu hijerarhiju - recimo, iz vojske u industriju, iz politike uprosvjetu, iz šoubiznisa u politiku, itd. - i dostignu u novoj sredini onu razinu nesposobnostikoju nisu mogli na i u staroj. To je prisilna nesposobnost.

Primjeri prisilne nesposobnosti, odabrani slu ajevi

Macbeth, uspješan vojskovo a, postao je nesposoban kralj.A. Hitler, vješt politi ar, pokazao se kao nesposoban generalisimus.Sokrat bijaše u itelj bez premca, ali slab odvjetnik.

Zašto to oni ine?»Taj posao nije zanimljiv.«To, ili nešto sli no, redovit je odgovor koji nam daju sposobni ljudi na vrhu u vrijeme kad

razmišljaju o prelasku u drugu hijerarhiju, što e ih na kraju dovesti do prisilne nesposobnosti.

X POGLAVLJE

Peterova spirala»Svi mi odviše živimo u krugu.« B. DISRAELI

Spomenuo sam u IX poglavlju da hijerarhijologija nije odve moralisti ka premanesposobnosti. Doista, moram kazati da se u ve ini slu ajeva nesposobnosti javlja odre ena željaza produktivnoš u. Namještenik bi rado bio sposoban, kad bi mogao.

Ve ina nesposobnjakovi a shva a, premda nejasno, da e ostati bez posla propadne lipoduze e; stoga se trse da hijerarhiju održe na životu.

Evo i zornog primjera.

Unutarhijerarhijski slu aj, predmet br. 4Zdravlje za bogatstvo

U dvadeset godina rada kod Perfect Pewter Piano Strings Inc. Mal D'Mahr probio se odpomo nog radnika u topionici olova do glavnog direktora. Pošto je sjeo u stolicu šefa izvršnogorgana, uskoro se i razbolio. Mu io ga je visok tlak i ir na želucu. Lije nik poduze a mu jepreporu io da se ne zamara i ne uzrujava. Poslovni odbor je stoga preporu io da se generalnomdirektoru dodijeli pomo nik koji e Mala oteretiti suvišna posla. Premda su obje ove preporukebile dobronamjerne, ipak nisu mogle riješiti taj problem. Hijerarhijologijski govore i, MalD'Mahr promaknut je iznad svojih fizi kih sposobnosti. Kao generalni direktor poduze aP.P.P.S.I. morao je rješavati i uskla ivati protuslovne zahtjeve i ispunjavati svoje obaveze. Moraoje uga ati dioni arima i upravnom odboru, zara uju i novac. Morao je uga ati kupcimaodržavanjem visoke kvalitete proizvodnje. Morao je uga ati namještenicima ispla uju i im dobrepla e i osiguravaju i im udobne i neopasne radne uvjete. Morao je uga ati svojoj mjesnojzajednici ispunjavaju i odre ene društvene dužnosti i obiteljske odgovornosti. U nastojanju dauskladi sve te zahtjeve sa svojim obavezama, ovjek se razbolio. Nikakvo pove anje osoblja ilisavjet da se ne zamara nisu mogli umanjiti njegove napore kao generalnog direktora.

Ra unajte s nepoznatim

Prijedlog poslovnog odbora je prihva en i J. Smugly, sposoban inžinjer i matemati ki veleum,promaknut je za pomo nika generalnog direktora. Smugly, vješt u baratanju stvarima i brojevima,bio je nesposoban da upravlja ljudima. Nije imao doli nog mjerila koje bi mu pomoglo da rješavakadrovska pitanja. Ne žele i da donosi odluke bez potpunih podataka, odga ao je kadrovskarješenja do zadnjeg asa, a onda je 'prikliješten' na brzu ruku odluke donosio brzopleto. Smugly jedošao na razinu svoje nesposobnosti jer je bio društveno nedorastao svom poslu. Predloženo je dase otvori novo radno mjesto za šefa kadrovske službe, koji e mu pomagati u poslu.

Su ut je sama sebi kaznom

Roly Koster je promaknut na mjesto šefa kadrovske službe. Nadaren student psihologije,uskoro se po eo toliko unositi u slu ajeve koje je morao riješiti da je neprestance bio na rubuživ anog sloma. Dok je slušao Smuglyjevu pritužbu na neto an izvještaj gospo ice Count, tolikoje suosje ao s pomo nikom glavnog direktora, da je u njem uzavrela srdžba na gospo icu Countzbog njezine površnosti. Kad mu se pak gospo ica Count potužila na Smuglyjevo hladno iprora unato neljudsko držanje prema njoj i njezinim kolegicama, gotovo se rasplakao od tuge iogor enosti na kamenito srce gospodina Smuglyja. Roly je došao na razinu svoje nesposobnostijer je bio uvstveno nedorastao svom poslu. Stoga je, da bi se ipak riješili neki kadrovski

problemi, odlu eno da se otvori novo radno mjesto referenta za kadrovska pitanja i da se na tomiesto imenuje netko iz proizvodnje u koga radnici imaju povjerenja.

Pamet u glavu

B. Wilder bio je omiljen i istakao se kao predsjednik odbora za društvenu skrb. Sad kaoreferent za kadrove morao je provoditi odluke uprave poduze a. Ali, kako on zapravo ne razumijepolitiku poduze a, njegova je uloga na tom mjestu bezna ajna. Nije dovoljno pametan da bimogao lu iti važno od nevažnoga i stoga donosi nerazborite odluke. On je došao na razinu svojenesposobnosti jer je bio mentalno nedorastao svom poslu.

Klasificirana nesposobnost

Iznio sam podatke istraživanja u Perfect Pewter Piano Strings Inc. jer oni zorno objašnjavajuetiri osnovne vrste nesposobnosti.Mal D'Mahr je bio promaknut na položaj koji je bio iznad njegovih fizi kih sposobnosti.J. Smugly je bio promaknut na položaj iznad svojih socijalnih sposobnosti.Roly Koster je bio promaknut na položaj iznad svojih emotivnih sposobnosti.B. Wil der je bio promaknut na položaj iznad svojih mentalnih sposobnosti.

Uzaludan trud

Ovaj primjer, tipi an za mnoga poduze a, pokazuje da ak i najiskreniji pokušaj da se ublažinesposobnost nekog inovnika na visoku položaju, može samo dovesti mnogo nesposobnjakovi ana klju ne položaje. U takvim prilikama neizbježno je gomilanje osoblja. Na svakom zavojuPeterove spirale pove ava se broj nesposobnih, a ipak ne dolazi do djelotvorna obavljanjaposlova.

Matematika nesposobnostiNesposobnost + nesposobnost = nesposobnost.

XI POGLAVLJE

Patologija uspjeha»Nevolja nikad ne dolazi sama.«

Dosada nam ve mora biti jasno da namještenik, kad do e do razine svoje nesposobnosti, višene može obavljati nikakav koristan posao.

Nesposoban, da! Dokon, ne!

To ipak ne zna i da zadnje promaknu e odjednom preobrazi nekadašnjeg radnika u neradnika ibesposli ara. Dapa e! U ve ini slu ajeva on još želi raditi; nastoji ostaviti dojam da je vrlozaposlen; on ak ponekad misli da radi. No, zapravo, uspijeva u initi malošto korisno.

Prije ili kasnije (obi no prije) ti namještenici postaju toga svjesni i osje aju se nesretni zbogsvoje vlastite neproduktivnosti.

Smion korak

Ovdje se moramo upustiti u podru je medicinskih znanosti. Ja u opisati fizi ki uvjet koji samve spomenuo kao sindrom zadnjeg položaja.

Iscrpan program istraživanja

Zapitali smo nekoliko lije nika op e prakse:1) »Koji su fizi ki uvjeti, ako uop e jesu, povezani naj eš e s uspjehom?«*2) »Koje savjete dajete i koje lije enje preporu ate, ako to uop e inite, pacijentima koji tr e za

uspjehom?«* Što bi obi an sociolog ili lije nik nazvao 'uspjehom', hijerarhiolog, naravno, prepoznaje kao zadnji položaj.

Izvještaj koji nas mora zabrinuti (1)

Uspore ivanjem odgovora lije nika, ustanovio sam da se njihovi pacijenti ponaj eš e tuže naneku od ovih boljetica:

a) ir na želucu; b) gr evi u trbuhu; c) lupanje srca; ) ostale sr anožilne smetnje; ) loša probava;d) visok krvni tlak; e) za epljenost; f) proljevi; g) esto mokrenje; h) alkoholizam; i)prežderavanje i debljina; i)gubitak teka; k) alergije; 1) živ ana prenapetost; m) gr enje mišica; n)nesanica; o) kroni an umor; p)glavobolje; r) mu nina i povra anje; s) osjetljiv, bolan trbuh; š)vrtoglavice; t) smetnje kod menstruacije;u) zvonjenje u ušima; v) znojenje ruku, nogu, pazuha; z) živ ane upale kože ž) spolna nemo

Sve su ovo tipi ne boljetice što prate 'uspjeh' i mogu se javiti, a da ovjek nije organskibolestan.

Vidio sam - a odsada ete i vi vidjeti - da takvi simptomi pokazuju konstitucijskunesposobnost pacijenta za razinu odgovornosti koja mu je pala u vrat.

TIPI AN SLU AJNa primjer, T. Throbmore, potpredsjednik zadužen za prodaju u Clacklow Office Machine

Company, esto je sprije en da prisustvuje tjednim sastancima Poslovnog odbora jer ga mu iglavobolja koju redovito dobije ponedjeljkom poslijepodne u 13,30h kad se održavaju sastanci.

JOŠ JEDAN TIPI AN SLU AJZbog sr ane mane C. R. Diacka predsjednika poduze a Gridley Gear and Cog Ltd, njegovo

osoblje neprekidno štedi i pred njim stoga taji svaku vijest koja bi ga mogla uzrujati ili rasrditi.On nema blijedog pojma o poslovanju poduze a. Njegov je glavni zadatak da na godišnjimskupštinama ita blistave izvještaje o njegovu procvatu.

ZAPAMTITE OVU VAŽNU DEFINICIJUBoljetice koje sam nabrojio obi no se javljaju u kombinaciji po dvije ili više i tvore sindrom

zadnjeg položaja.** Pogledajte V poglavlje da biste sa sigurnoš u mogli razlikovati sindrom zadnjeg položaja od sindroma tobožnjeg

uspjeha.

Izvještaj koji nas mora zabrinuti (2)

Nažalost, lije nicima dosada nije uspjelo da prepoznaju sindrom zadnjeg položaja! Zapravo,lije nici tvrdoglavo odbijaju moju primjenu hijerarhiologije na nazovi-znanost o dijagnostici.Me utim, istina mora pobijediti! Vrijeme i sve brži razvoj društvenog poretka nužno morajudonijeti i prosvje enost.

Tri greške lije nika (a)

Pacijenti što pate od sindroma zadnjeg položaja esto traže izlike za svoju situaciju: tvrde da jenjihova profesionalna nesposobnost rezultat njihovih fizi kih bolesti.

»Kad bih se samo mogao osloboditi ove glavobolje, mogao bih se posvetiti poslu.«Ili: »Kad bih samo izlije io lošu probavu ...«Ili: »Kad bi se mogao ostaviti pi a...«Ili: »Kad bih samo jednu no mirno prospavao...«Neki lije nici, prema onom što otkrivaju moja istraživanja, uzimaju ove izlike za gotov in i

napadaju fizi ke simptome, a da ne istražuju njihove uzroke.Oni svoje pacijente lije e lijekovima ili kirurškim zahvatima, što može donijeti privremeno, i

samo prolazno izlje enje. Pacijenta ne možete lijekovima u initi sposobnim za posao, a nema nitumora nesposobnosti koji bi se mogao odstraniti skalpelom. Dobar savjet je podjednakonedjelotvoran.

»Nemojte se uzrujavati.«»Nemojte previše raditi.«»Odmarajte se.«Takvi i sli ni savjeti su posve nekorisni. Mnogo se pacijenata koji pate od sindroma zadnjeg

položaja osje a neugodno jer predobro znaju da zapravo ve obavljaju vrlo malo korisnog rada.Stoga i ne žele poslušati savjete da rade još manje.

Još jedan jalov pokušaj jest onaj dobrohotna filozofa:»Prestani se truditi da riješiš sve probleme ovoga svijeta.«»Svi imamo neprilika. Nije tebi ništa gore nego drugima.«»U tvojim godinama ovjek mora biti pripravan na tako nešto.«Samo vrlo malen broj pacijenata sa sindromom zadnjeg položaja podliježe takvoj priprostoj

mudrosti. Ve ina njih su posvema zaokupljeni samim sobom; više ih ne zanima filozofija iliproblemi drugih ljudi. Oni samo nastoje da riješe probleme svog posla.

esto se uju i prijekori:»Ako tako nastavite, završit ete u bolnici.«

»Ako se ne odmorite, ne gine vam 'infarkt'.«

Sve je uzalud. Pacijent ne može druk ije nego da »nastavi kao prije«. Jedino što bi moglopromijeniti njegov na in života, bilo bi promaknu e, ali on ga ne može dobti jer je stigao na svojurazinu.

Druga vrst savjeta koja se vrlo esto uje jest nagovaranje na samoodricanje.»Smršavite!«»Nemojte toliko piti!«»Prestanite pušiti!«»Odrecite se no nog života!«»Obuzdajte svoj seksualni život!«I to je obi no uzalud. Pacijent sa sindromom zadnjeg položaja ve je utu en, jer ne može na i

zadovoljstva u svom radu. Zašto onda da se odrekne tih nekoliko užitaka koje ima poslije posla?K tome, mnogo ljudi misli da je odre en ugled što se ti e sposobnosti povezan s

raskalašenoš u i tjelesnim užicima. To se odražava u ovakvim izrekama: »Taj može pojesti ivola.« »Žene su lude za njim« ili »Može popiti sinje more.« Takve su pohvale nesumnjivo drageovjeku koji nema ništa drugo ime bi se pohvalio, te e ih se teško odre i.

Tri greške lije nika (b)

Druga skupina lije nika koji ne vide ništa organski nezdravo u pacijentima sa sindromomzadnjeg položaja, pokušat e svoje pacijente uvjeriti da njhovi simptomi ne postoje!

»Vama zapravo nije ništa. Uzimajte ove tablete za smirenje.«»Prestanite žaliti sami sebe! Umislili ste sebi da ste bolesni. Popustili su vam živci.«Takav savjet, naravno, ne donosi trajno poboljšanje. Pacijent zna da je bolestan, priznavao to

lije nik ili ne. Na kraju pacijent obi no izgubi povjerenje u ovoga i odlazi drugom lije niku, upotragu za nekim tko e bolje razumijeti njegov »slu aj.« Štoviše, on može posve izgubitipovjerenje u medicinu i potražiti savjet u nadrilije nika i iscjelitelja.

Tri greške lije nika (c)

Poslije neuspjelog lije enja lijekovima i kirurškog zahvata, obi no se pokušava lije enjepsihoterapijom. Ona, doduše, rijetko kad ima uspjeha, budu i da ne može djelovati na osnovneuzroke sindroma zadnjeg položaja koji proisti u iz stru ne nesposobnosti pacijenta.

Što nam nalaže zdrav razum

Jedino lije enje, pokazuju moja istraživanja, koje daje ikakvo olakšanje pacijentu koji pati odsindroma zadnjeg položaja, jest terapija što se temelji na razonodi.

»Nau ite kartati bridž.«»Skupljajte poštanske marke.«»Bavite se vrtlarstvom.«»Nau ite kako se pe e meso na roštilju.«»Slikajte u dokolici.«O ito lije nik sluti da je pacijent nesposoban da se rve s poteško ama u životu i na radnom

mjestu te stoga pokušava da mu skrene pažnju na nešto s im se može uhvatiti u koštac.

VRLO ZNA AJAN SLU AJW. Lushmoor, direktor velike robne ku e, radije je provodio poslijepodneva u svom klubu

negoli da se vrati u svoj ured. Težak slu aj pacijenta koji boluje od sindroma zadnjeg položaja.Lushmoor je bio više-manje alkoholi ar. Preživeo je dva sr ana udara. Predebeo za svoju visinu,

kroni no je patio od teške probave.Po savjetu lije nika, po eo je igrati golf. Ta ga je igra potpuno opsjela. Igrao je golf cijelo

poslijepodne svaki dan, troše i u to svu svoju energiju. Bivao je sve bolji igra , dok nije doživiosmrtonosan sr ani udar, voze i svoja elektri na kolica za golf.

Zna ajno je, premda Lushmoorovi simptomi nisu nestali, da se Lushmoor preobrazio odpacijenta sa sindromom zadnjeg položaja u odnosu na svoj posao budu i da se više nije žderaozbog posla - u ovjeka sa istim sindromom tobožnjeg uspjeha u odnosu na golf! Lije enje jestoga bilo uspješno.

Lije nici koji daju takve savjete ini se razumiju, premda im to još nije posve jasno,patogeneti ku ulogu nesposobnosti. Oni nastoje u pacijenta usaditi osje aj sposobnosti za nekodrugo neprofesionalno zanimanje.

Zlokoban znak

Još rije -dvije o sindromu zadnjeg položaja. On ima sve ve u sociološku vrijednost - jer sunjegove popratne boljetice stekle važan društveni ugled. Pacijent sa sindromom zadnjeg položajahvalisat e se svojim simptomima. On e lukavo hiniti da je dobio ve i ir i da je imao ja i sr aniudar negoli itko od njegovih prijatelja. Zapravo, društvena vrjednost sindroma zadnjeg položaja jetoliko važna da e se neki namještenici, koji ina e nemaju nikakvih smetnji, po eti pretvarati dasu bolesni, kako bi ostavili dojam da su i oni došli na zadnji položaj.

XII POGLAVLJE

Nemedicinski pokazateljiposljednjeg položaja»Kako da razlikujem zna ajke od znakova?« H. W. LONGFELLOW

esto je vr1o korisno znati tko je, a tko nije, došao na svoj zadnji položaj u hijerarhiji.Nažalost, ne možemo uvijek dobiti na uvid zdravstvenu karticu nekog namještenika da bismovidjeli boluje li od sindroma zadnjeg položaja ili ne. Evo nekoliko znakova koji nam to mogliotkriti.

Iznimna tabulogija

To je vr1o važna i zna ajna grana hijerarhiologije. Sposoban namještenik obi no na svom stoludrži samo knjige, papire i sprave koje mu trebaju u poslu. Poslije zadnjeg promaknu a,namještenik najradije održava neki osebujan i vr1o zna ajan red na svom pisa em stolu.

Fonofilija

Namještenik opravdava svoju nesposobnost žaljenjem što ne može biti u neposrednoj vezi sasvojim suradnicima i pot injenima. Da bi to ispravio, daje instalirati nekoliko telefona na svompisa em stolu, jedan ili više interfona s pucetima, bljeskavim žaruljicama i zvu nicima i nekolikomagnetofona. Zaljubljenik u zvu ne sprave uskoro se navikne na upotrebu dvije ili više ovih na-prava istodobno, što je nepobitan dokaz galopiraju e fonofilije. Ti ljudi brzo propadnu i naj eš eih se smatra izgubljenim slu ajevima.

(Fonofilija, usput budi re eno, danas sve više maha uzima me u ženama koje su dospjele narazinu svoje nesposobnosti kao ku anice. Tipi no za njih, u kuhinji se postavlja savršen sistemozvu enja koji se sastoji od nekoliko mikrofona, zvu nika i malene telefonske centrale, kako bitakva ku anica mogla biti u neprekidnoj vezi sa svojim susjedima, svojim mesarom, praonicomrublja, dje jom sobom, dvorišnom vežom i svojom majkom.)

Papirofobija

Papirofob ne podnosi papire ili knjige na svom stolu, ili, u akutnim slu ajevima , nigdje usvom uredu. Najvjerojatnije, svaki ga papiri podsje a na posao za koji nije sposoban; nikakvoudo da ga mrzi!

Ali on od svog straha od papira ini krepost i 'održavaju i stol istim', kako on to naziva, nadase da e stvoriti dojam da on svoje poslove obavlja s nevjerojatnom hitroš u.

Papiromanija

Papiromanija, prava suprotnost papirofobiji, tjera namještenika da svoj stol nakrca hrpamapapira i knjiga koje nikada ni ne pogleda. Svjesno ili nesvjesno, on tako pokušava prikriti svojunesposobnost, ostavljaju i dojam da ima posla uvrh glave - više nego što to itko možeposvršavati.

Pileofilija

Ili manija za to nim slaganjem i razvrstavanjem papira, obi no je pomiješana s bolesnimstrahom da se neki papiri ne zagubi. Kako je neprekidno zaposlen preslagivanjem ipregledavanjem starih dopisa, fileofil maže o i drugim ljudima - a i samom sebi - pa nitko ne vidida on zapravo završava malo koji, ili ni jedan teku i posao. Njegova prezauzetost registratorimaodnosi se na prošlost i on se vrlo nerado iz nje vra a u sadašnjost.

T abulatorni gigantizam

Opsesija da se ima ve i stol od svojih kolega.

Tabulofobija privata

Ured bez stola. Ovaj se simptom može vidjeti samo na najvišim položajima u hijerarhiji.

Psihološki pokazatelji

U svojim istraživanjima proveo sam mnogo vremena u ekaonicama, razgovaraju i spacijentima i kolegama kad bi izašli iz svojih direktorskih ureda. Tako sam otkrio nekoliko vrlozanimljivih pokazatelja zadnjeg položaja.

Samosažaljenje

Na mnogo sastanaka direktora ujete samo uglavnom zlosretne pri e i pritužbe na suradnike.»Nitko me uop e ne cijeni.«»Nitko ne e da mi pomogne.«»Nitko ne razumije kako me neprekidan pritisak odozgo i neizlje iva nesposobnost pot injenih

potpuno onemogu ava da obavim poslove na vrijeme i kako to bog zapovijeda.«Ovo samosažaljenje obi no je propra eno sje anjima na 'stara dobra vremena' kada je osoba što

jadikuje radila na nižem položaju, na razini svoje sposobnosti.Taj sklop emocija - bole ivo sažaljenje, ocrnjavanje sadašnjosti i glupave hvalospjeve

prošlosti - ja nazivam kompleksom starih-dobrih-vremena.Zanimljiva zna ajka kompleksa starih-dobrih-vremena jest, premda tipi an pla idrug tvrdi da

je bezgrešna žrtva svog položaja, da on nikada ni jednom rije i ne spomene da bi netko drugibolje obavljao njegov posao.

Rigor cartis

U namještenika na razini nesposobnosti esto sam zapazio da im hu i rigor cartis, pretjeranozanimanje za ustrojstvo organizacije i grafikone, i zatucano zahtijevanje da se svaki i najmanjiposli odvija u skladu s ucrtanim linijama i strelicama na dijagramu, ne mare i za odgode i štetekoje to može prouzro iti. Bolesnik koji boluje od rigor cartisa ponaj eš e izlaže svoje dijagramena zid u svom uredu da bi ih svi mogli zapaziti, a ponekad ga možete vidjeti, dok njegov posaoleži zanemaren, kako stoji pred njima i promatra ih zadivljenim o ima.

Prinudna alternacija

Neki inovnici, pošto do u na svoj zadnji položaj, pokušavaju svoju nesposobnost prikritizlostavljanjem i zbunjivanjem pot injenih.

Rukovodiocu te vrste uru en je pismeni izvještaj. On ga odgurne u stranu i kaže: »Nemam

vremena za te gluposti. Kažite mi svojim rije ima što u njem piše ali ukratko.«Ako pot injeni do e s nekim usmenim prijedlogom, taj ga isti ovjek prekida u pola re enice:

»Ne u o tome uop e da po nem misliti dok mi to ne donesete napismeno.«Samouvjeren e se namještenik pokunjiti zbog otresita odgovora; stidljiva e zbuniti bahato

razmetanje. Netko bi u prvi tren mogao pomiješati prinudnu alternaciju s Potterovimnadmašivanjem, ali oni su posve razli iti. Potterova je metoda smišljena da korisnika tjeranaprijed do razine njegove nesposobnosti. Prinudna alternacija je prvenstveno obrambena tehnikakojom se služi rukovodilac koji je dostigao svoju razinu.

Njegovi pot injeni obi no za nj kažu: »Nikad ne znaš što mu je po volji.«

Sindrom neodlu nosti

U sindromu neodlu nosti vidimo stopostotnu nemo za donošenje odluka rukovodioca koji odnje pati. inovnik te vrste može odvagivati u nedogled i u gram sve za i protiv neke odluke, ali sene može odlu iti ni za jedno, ni za drugo. On e opravdati svoju nepokretnost dubokomisaonimnatucanjima o »demokratskom procesu odlu ivanja« ili o »poduljem razmatranju problema«. Onobi no tako rješava probleme koji mu se name u da ih odga a dok ih netko drugi ne riješi, ili doknije prekasno za bilo kakvo rješenje.

Opazio sam, tako er, da su žrtve neodlu nosti ponaj eš e papirofobi, pa stoga nastoje prona ina in kako da se riješe svojih papira. Za to se koristi ot klon odgovornosti nadolje, naviše inapolje.

U otklonu odgovornosti nadolje papiri se pošalju nekom od pot injenih s nalogom: »Nemojtemi dodijavati s takvim sitnicama.« Pot injeni je tako prinu en da odlu uje o ne emu što je ina eiznad njegove odgovornosti.

Otklon odgovornosti naviše zahtijeva dosta domišljatosti. Žrtva neodlu nosti mora ispitivatislu aj dok ne prona e neku ispriku koja e mu pružiti opravdanje da ga pošalje nekomu na višempoložaju od njegova.

Otklon odgovornosti napolje ima za posljedicu samo-sazivanje odbora rukovodilaca ravnihžrtvi koji e ve inom glasova donijeti odluku. Varijanta ovog otklona odgovornosti zove sepretjeran oslonac na javno mnijenje. Papiri se pošalju nekome drugom tko e provesti ispitivanjaprosje nog gra anina što o tome misli.

Jedna žrtva svoje neodlu nosti, koja je radila u državnoj službi, rješila je svoj problem na vrloosebujan na in. Kad bi dobio slu aj za koji se nije mogao odlu iti kako da ga riješi, on bijednostavno uve er spis uzeo sa sobom i bacio ga.

Klasi an slu ajW. Shakespeare opisuje zanimljiv izraz zadnjeg položaja: nerazumnu predrasudu protiv

pot injenih ili kolega zbog njihova fizi kog izgleda, što nema nikakve veze s njihovomumješnosti na poslu. On citira Julija Cesara kad kaže:

Debele ljude oko sebe ho u...Onaj Casio tamo, mršava i izgladnjela je lica;Previše misli, a opasni su takvi.

Zasigurno se zna da je N. Bonaparte pod kraj svojeg carevanja po eo ljude prosu ivati premadužini njihova nosa, daju i prednost dugonosima.

Neke žrtve ove opsesije mogu nekoga, bez osnove, mrziti zbog takvih sitnica kao što je oblikbrade, na in govora, kroj kaputa ili širina kravate. Njih uop e ne zanima poslovna sposobnost ilinesposobnost tih ljudi. Ta se predrasuda zave Cezarova strepnja.

Grohotna tromost

Siguran znak zadnjeg položaja je obi aj prepri avanja pošalica umjesto da se pljune u šake iradi.

Strukturofilija

Strukturofilija je slijepa ljubav za gra evine - za njihove nacrte, izgradnju, održavanje iobnavljanjei sve ve a nebriga za posao koji se radi, ili bi se trebao raditi u tim zgradama. Na strukturofilijusam naišao na svim hijerarhijskim slojevima, ali je, nedvojbeno, najizraženija u politi ara ipredsjednika sveu ilišta. U svojem najnezdravijem obliku (Gargantuan monumentalis) onadostiže stupanj na kojem žrtva neodoljivo poželi da gradi veli anstvene grobnice i spomenike.

ini se da su stari Egip ani i Južnokalifornijanci uvelike bili zaraženi ovom bolesti.Strukturofiliju neupu eni nazivaju kompleksom gradnje. Moramo biti precizni u odre ivanju

granice izme u te jednostavne zaokupljenosti gra evinama i kompleksa gradnje koji uklju ujeneke komplicirane nazore što su uvelike uzajamno povezani i u duboku me uodnosu. Kompleksgradnje obi no zahva a ovjekoljupce koji žele da poboljšaju školstvo, zdravstvenu službu ivjersko obrazovanje. Oni se savjetuju sa stru njacima s tih podru ja i otkrivaju da je mnogostru njaka na razini nesposobnosti i da nije mogu e izraditi dobar plan. Slažu se samo u tome davalja podi i novu zgradu. Po esto prosvjetni radnici, lije nici ili župnici, koje se pita za savjet,pate od strukturofilije i stoga samo ponavljaju jedno te isto: »Dajte mi novu zgradu.« Crkveniodbori, školska povjerenstva i zakladna vije a na u se tako u istom položaju priklještenikompleksom. Oni vide toliko nesposobnosti u stru nim zvanjima da radije odlu e ulagati u zgradenegoli u ljude i programe. Kao i u drugim psihološkim kompleksima, posljedica je nastranoponašanje.

PRIMJER IZ PROGRAMA VJERSKOG UZDIZANJA, PREDMET BR. 64.Odbor župljana Prve euforisti ke crkve u gradu Excelsior City zabrinuo se zbog sve manjeg

dolaska vjernika na mise. Odbornici su raspravljali o nekoliko prijedloga. Jedna je struja bila zato da se promijeni župnik. Njima su išle na živce preduge propovijedi vele asnog Theo Loga, ukojima nije bilo ni rije i o suvremenim ovjekovim stradanjima. Stoga su pozvali u goste novogsve enika. Po elo se otvoreno govoriti o seksualnoj revoluciji, rascjepu medu naraštajima,jalovosti rata i suvremenim nazorima na život i svijet. Neki su konzervativniji vjernici zaprijetilida e prestati dolaziti na mise ako se nastave takve »sramotne« propovijedi. Odbor se stoganaposljetku složio da e izgradnja nove crkve biti najprikladnije rješenje. Stari župnik je ostao nasvojoj malenoj pla ici, na svom starom mjestu. Pošto je nova crkva završena, odbornicima jeupala u o i da se maleni zbor vjernika u novoj prostranoj crkvi doima još manjim. Ponovo suraspravljali o tome kako bi trebalo da uzmu snalažljivijeg župnika, ali je prijedlog odba en, jer seustanovilo da boljeg župnika ne mogu dobiti za tako malenu pla u. K tome, zaklju eno je, da bidodatan izdatak mogao ugroziti financiranje novog glasila i izgradnju novog društvenog doma.

Što je što

Žrtvu strukturofilije obi no progoni bolesna potreba da podigne zgradu ili spomenik koji euveli ati njegovo ime, dok kompleks gradnje zahva a one koji pokušavaju da poboljšaju kvalitetnekih ovjekovih pregnu a, a na kraju uspije im samo da podignu još jednu zgradurinu.

Tikovi i udne navikeNastrane fizi ke navike i trzanje miši a javljaju se uskoro poslije promaknu a na zadnji

položaj. Dobro je poznat primjer Heepovo tiještenje dlanova i prstiju, što je Charles Dickens takoto no uo io i živo opisao.

Spominjem tako er navike kao što je grickanje nokata, bubnjanje prstima ili olovkom po stolu,

pucketanje zglobovima prstiju, igranje s nalivperom, olovkom i spajalicama, bezvezno rastezanjei praskanje gumica i duboko uzdisanje bez i najmanjeg razloga. Sindrom zadnjeg položaja estoostane nezapažen jer se bolesnik zapilji nekamo u daljinu, što može potrajati duže vremena.Neupu eni promatra i tad obi no pomisle da je on sav zaokupljen strašnom odgovornoš u svogvisokog položaja. Hijerarhiolozi, me utim, znaju što mu je.

Odaju nas govorne navike

Zbunjivanje slušatelja

Codofilija je ljubav za izražavanje po etnim slovima i brojevima radije negoli rije ima. Naprimjer: »F.O.B. je u N.Y. kao O.C. za I.M.C. iz B.U. zbog 802.

Dok, ako ikada, slušatelju sine da je Frederik Orville Blamesworthy u New Yorku kaooperativni koordinator za Industrial Materials Centre Boondockova univerziteta gdje obavlja nekeposlove zbog saveznog zakona 802, promaknula mu je prilika da shvati da je govornik zapravopraznoglavac. Kodofilima uspijeva napuhati bezna ajnosti tako da nam se one u ineimpresivnima, a to je baš ono što oni žele.

Dug jezik, kratka pamet

Neki namještenici na svom zadnjem položaju prestanu razmišljati ili misle vrlo, vrlo malo. Dabi to prekrili, oni postaju vrlo vi ni razgovorima za svaku priliku, ili ako se radi o uglednicima:govorima za svaku priliku. Oni se sastoje od napomena koje zvu e dojmljivo, ali su istodobnotoliko nedore ene da ih se može izre i u svakoj prilici, možda s ponekom izmijenjenom rije i,ve prema vrsti slušateljstva.

U svom sam istraživa kom radu ak pretresao direktorske košare za papir i kante za sme e* inašao slijede u bilješku, o ito dijelove nekog ugrubo sastavljenog govora za svaku priliku. Pisacse, ne spominju i mu imena, grdno oznojio. No, moja je namjera da pou im, a ne da ponižavam.Evo njegova sastava:

Dame i (ili) gospodo:U ovom nemirnom vremenu, veliko mi je zadovoljstvo što u vam govoriti o tako važnom problemu kaošto je ....... Na tom je podru ju u injen velik napredak. Mi smo, naravno - i s punim pravom - ponosni nanaše lokalne uspjehe i ne smijemo štedjeti rije i pohvale za one pojedince ili društva koji su pridonijelisvojim mukotrpnim radom op em napretku, regionalnom, naciona1nom, a i - ja se usudim re i - svjetskom.Dok nikada ne smijemo podcijeniti uda koja može u initi osobna poduzetnost, odlu nost i izdržljivost,ipak držim da bi bilo pretjerano misliti da mi sami možemo riješiti sve probleme kojima su se mu ilinajbolji mozgovi prijašnjih i sadašnjih naraštaja. Na kraju, stoga, dopustite da vam jasno i glasno iznesemsvoje gledište. Ja stojim postojano iza napretka i zahtijevam napredak i želim vidjeti napredak! Ali jatražim pravi napredak, a ne samo sjeckanja i izmjene iz iste ljubavi za novotarijama. A pravi emonapredak, prijatelji, posti i, kažem vam, samo ako, kako i kada, usredoto imo svoje misli, i ne damo danam ih itko pomuti, na povijesno naslje e i na veli anstvene tradicije u kojima, sada i uvijek, leži našastvarna snaga.

* Ova je istraživa ka metoda ograni ena. Neke tvrtke brižno zaklju avaju košare u uredske prostorije kako bisprije ile konkurente da im ne ukradu ideje. Poduze e za odvoz sme a odvozi kamionima svaki dan sme e i odmah gaspaljuje u sivi i ne itki prah i pepeo.

Mudroj glavi jedno oko dosta

Osvrnite se oko sebe i potražite ove znakove. Oni e vam uvelike pomo i da upoznate svojesuradnike na poslu. Ali vaša je najteža zada a da upoznate sami sebe. Hijerarhijolože, izlije i se!

XIII POGLAVLJE

Zdravlje i sre a na KP nulaMogu nost ili pusti san?

"Pojma nemaju što ih eka,Nit' briga ih za sutra.«T. GRAY

Kad neki namještenik stigne na razinu svoje nesposobnosti (Peterov plato), kaže se da jenjegov kvocijent promaknu a (KP) ravan nuli.* U ovom u poglavlju govoriti kako se pojedininamještenici vladaju u takvoj situaciji.

* Kvocijent promaknu a: broj ani izraz namještenikovih izgleda za promaknu e. Kada KP pada prema nuli,namještenik više ne dolazi u obzir za promaknu e. KP je potanko objašnjen u Peterovu profilu, neobjavljenojmonografiji o matemati kim aspektima nesposobnosti.

Suo enje s okrutnom istinom (ne preporu a se)

Namještenik je svjestan da je došao na zadnji položaj, dostignuo razinu svoje nesposobnosti,zagrizao više nego što može progutati, zagazio u podru je koje ne poznaje i da je 'pe en'. (Ovi suizrazi sinonimi.)

Oni namještenici koji imaju dovoljno pameti da spoznaju istinu, svoju nesposobnost najradijeizjedna uju s lijenoš u i misle da ne rade dovoljno, pa ih zbog toga grize savjest.

Oni misle da e, budu li marljivije radili, svladati po etne poteško e na novom položaju ipostati sposobnima. Stoga se mukotrpno trse, ne idu na kavu, rade preko podneva, i posao uve erili preko nedjelje ak nose ku i.

Oni vrlo brzo postaju žrtve sindroma zadnjeg položaja.

Blago siromašnima duhom

Mnogo namještenika nikada ne shvati da su dostigli razinu svoje nesposobnosti. Oni se trudeda neprestance nešto rade i nikada ne gube nadu da e biti unaprije eni, pa tako ostaju zdravi isretni.

Vi ete, naravno, upitati: »Ma kako im to samo uspijeva?«

Nadomjestak: Pojas za spasavanje

Umjesto da rade ono za što su pla eni, ti ljudi svoj posao nadomještaju nekim drugim koji imide savršeno od ruke.

Opisat u nekoliko takvih primjera.

Nadomjestak br. 1: Vje na pripremaKad dobije neki važan posao, sposoban ga namještenik odmah po ne obavljati. Nadomještiva

e radije zapo eti s pripremama. Evo nekoliko takvih metoda.a) PROVJERITE JE LI TAJ POSAO DOISTA POTREBANPravom nadomještiva u nikada dosta podataka. «Prvo reci hop, pa onda sko i«, njegova je

omiljena krilatica. Ili, »Polako, al' sigurno.«

Potrošite li dovoljno vremena u provjeravanju potrebe, potrebe više nema - (Peterovaprognoza.)

Na primjer, kad organizirate pomo gladnima, budete li predugo provjeravali je li im pomopotrebna, na kraju ete ustanoviti da im ta pomo uop e više ne treba!

b) PROU ITE DOBRO SVE METODEkako biste ustanovili koja je najbolja. Uzmimo da je poslije temeljitih ispitivanja utvr eno da je

pomo neophodna. Nadomještiva e poželjeti da bude siguran da je odabrao najbolji na inpomo i bez obzira na to koliko e to ispitivanje potrajati. Prou avanje »svih metoda« je samo posebi nadomjestak i manje pani an oblik sindroma neodlu nosti.

c) POTRAŽITE SAVJET STRU NJAKAkako da najbolje provedete u život napokon odabrani na in pomo i. U tu e se svrhu izabrati

Savjet koji e morati to prou iti. Varijanta ovom na inu: upotreba ili koriš enje iskustva pokojnihstru njaka, umjesto živih, jest traženje presedana.

d) OSIGURAJTE SVE POTREBNOOva tehnika zahtijeva pomno, mukotrpno pra enje svake faze priprema za po etak akcije:

obilne rezerve obrazaca, rezervnih dijelova, stru na osoblja, novaca itd. da biste u vrstiti sadašnjipoložaj prije nego što krenete prema cilju.

Vje na priprema: pou an primjer

Evo zanimljivog primjera koji pokazuje nekoliko takvih tehnika u svagdanjem životu. GrantSwinger, pomo nik direktora Deeprestova odjela za socijalnu skrb, smatran je vrlo sposobnimovjekom zbog svoje izvanredne spretnosti, jer mu je uspijevalo da iscijedi novaca iz državnih

fondova i dobrotvornih zaklada za plemenite mjesne svrhe.Objavljen je rat siromaštvu i neimaštini. Swinger je imenovan na položaj direktora za

koordinaciju Deeprestova programa protiv bijede i siromaštva uglavnom stoga što se on dotadaizvrsno snalazio s mo nicima, pa se ra unalo da e on biti više nego sposoban da pomogne islabima.

Dok ovo ide u tiskaru, Swinger je još prezaposlen moljakanjem novaca za velebnu uredskuzgradu u kojoj e raditi njegovo inovništvo i koja e ostati vje an spomenik duhu koji se zalagaoda pomogne sirotinji. (Vidi: Osigurajte sve potrebno.)

»Želimo da sirotinja vidi da je njezina vlada nije zaboravila«, objašnjava Swinger. On stoganamjerava sazvati Deeprestov savjetodavni odbor za borbu protiv bijede i siromaštva (da ujemišljenje stru njaka), namaknuti novce za izu avanje problema siromaštva (da time potvrdipotrebu) i proputovati Zapadni svijet da vidi sli ne pothvate u pripremi i na djelu u drugimzemljama (da prou i druge na ine).

Valja napomenuti da je Swinger prezaposlen od zore do mraka, da je sretan na svom novomradnom mjestu, i da je iskreno uvjeren da obavlja koristan posao. On stidljivo odbija ponudu dasvoj ugled iskoristi i kandidira se za neko izborno mjesto. Ukratko, on vrlo uspješno iskorištavanadomjestak.

Nadomjestak br. 2: Sporedna specijalizacija

P. Gladman je bio imenovan za direktora trošne i neproduktivne tvornice Sagamore Divan andSofa Company, sa specijalnim zadatkom da pove a proizvodnju i postrojenja ponovo postavi nanoge.

On je bio nesposoban da obavi taj zadatak, shvatio je to odmah i stoga je prestao razmišljati opove anju proizvodnje. To je nadomjestio unutarnjom reorganizacijom tvornice i uprave.

Danima je uvjeravao samog sebe da nema nikakva sukoba izme u uprave i namještenika, da suuvjeti rada vrlo dobri, i da su svi namještenici u tvornici, kako bi on to rekao, jedna velika i sretnaobitelj.

Na svoju sre u, Gladman je sa sobom doveo, za pomo nika direktora, D. Dominyja, mla eg

ovjeka koji još nije bio dostigao razinu svoje nesposobnosti. Zahvaljuju i Dominyjevojenergi noj poduzetnosti, tvornica je oživjela i zaradila lijep dohodak.

Gladmana su pohvalili i bio je vrlo ponosan zbog svog »uspjeha«. On je iskoristio podesannadomjestak i tako postigao svoju sre u.

Krilatica specijalista za sporedno jest: Pobrini se za krti njake, a brda e se pobrinuti sama zasebe.«

U. Tredwell bijaše sposoban pomo nik direktora osnovne škole u gradu Excelsior City i ovjekbistra uma. Održavao je uzornu stegu me u u enicima i nastavnicima. Poslije promaknu a zadirektora škole, izbio je na razinu svoje nesposobnosti. Nedostajalo mu je takta u suradnji sorganizacijama doma i škole, novinarima, okružnim školskim inspektorom i izbornim lanovimaškolskog odbora. Zamrzili su ga u Ministarstvu prosvjete i u o ima javnosti njegova je školaizgubila svoj nekadanji ugled.

Tredwell je to nadoknadio specijalizacijom za sporedno. Obuzela ga je suluda briga zaprobleme prometa u školi - za vrtoglavu jurnjavu, gurnjavu i sudaranja u enika i nastavnika pohodnicima, dvoranama, kutovima i stubama.

Na velikom tlocrtu školske zgrade ucrtao je usavršen sustav prometnog protoka. Dao je nacrtaticrte i strelice u raznim bojama po zidovima i podovima. Ni jedan u enik nije smio prije i bijelucrtu. Uzmimo da je za vrijeme nastave nastavnik nekog u enika poslao iz njegova razreda daprenese poruku u razred to no nasuprot njegova. U enik nije smio prije i crtu na podu hodnika.Morao je otr ati do kraja hodnika, zaobi i kraj pune crte i vratiti se drugom stranom niz hodnik.

Tredwell je svoje radno vrijeme provodio uglavnom u hvatanju prekršitelja svojih prometnihpropisa. Napisao je o tom problemu mnogo lanaka za pedagoške asopise; vodio kroz školugrupe specijalista za sporednosti, koji su dolazili u posjete školi. Ovog je trenutka vrlo zauzetpisanjem knjige o tom problemu, koja e biti ilustrirana s mnogo nacrta i fotografija.

Vrlo je aktivan i zadovoljan, i dobra je zdravlja, bez i najmanjeg znaka sindroma zadnjegpoložaja. Još jedna blistava pobjeda specijalizacije za sporedno!

Nadomjestak br. 3: Mašta nadomješta rad

Gospo a je Vender, nastavnica matematike na srednjoj školi u gradu Excelsior City, za vrijemenastave svojim acima uglavnom pri ala koliko je matematika važna i zanimljiva znanost.Predavala je povijest matematike i govorila o njezinim sadašnjim dostignu ima i njezinu mjestu ubudu nosti. Prava poduka matematike svela se na doma e zada e što ih je acima zadavala.

Satovi matematike gospo e Vender u razredu vrlo su lagodni i zanimljivi; ve ina njezinih akamisli da je ona dobra u iteljica. Oni na satu ne nau e baš mnogo matematike, ali vjeruju da je tostoga što je matematika vrlo težak predmet.

Gospo a je Vender, tako er, uvjerena da je dobar nastavnik i misli da samo zavist manjesposobnih nastavnika u hijerarhiji iznad nje prije i njezino promaknu e. Tako ona, zapravo, uživau neprekidnu i ugodnu osje aju samosvijesti da joj se nanosi nepravda.

Gospo a Vender podme e nadomjestak. Njezin na in nadomještaja je vrlo est i može sekoristiti svjesno ili nesvjesno. Pravilo glasi: za postizanje osobna zadovoljstva, jedan gram maštevrijedi kilogram stvarnog rada. (Peterov placebo.) .

No, zapamtite, premda taj na in nadomjestka zadovoljava onoga tko se njime koristi, on nemože zadovoljiti i poslodavca!

Peterov placebo predobro razumiju politi ari na svim položajima. Oni ce govoriti o važnosti, onepovredivosti, o arobnoj povijesti demokratskog sistema (ili monarhisti kog, ili komunisti kog,ili plemenskog, ve kako im to odgovara), ali e malo ili ništa u initi da ispune osnovne dužnostisvog položaja.

Na in nadomještaja uvelike se koristi i u umjetnosti, tako er. A. Fresco, slikar u graduExcelsior City, naslikao je nekoliko vrlo lijepih platna, a potom kao da je ostao bez nadahnu a.Tada je svoju kariieru nastavio kao predava o vrijednostima umjetnosti. Još je tipi niji primjer

salonskog pisca. On cijeli dan provodi u kafi u, u domovini ili inozemstvu, gdje pri a i pri a ovažnosti pisanja, nedostacima drugih pisaca, i o remekdjelu koje e jednog dana napisati.

Nadomjestak br. 4: Skrajnja nebriga

To je vrlo smion nadomjestak i baš zbog toga esto i uspijeva.Vje ni pripremljiva i, stru njaci za sporedno, maštoviti nadomještiva i, kako vidjesmo, ne

rade nikakav koristan posao - ili ne ono što bi trebali raditi - a ipak rade, ili pri aju da rade, neštošto je ovako ili onako u vezi s njihovim poslom. Slu ajni promatra - a katkada i kolegedoti noga - ne e uvidjeti da ovakvi ljudi zapravo foliraju umjesto da rade svoj posao.

Ali, onaj skrajni nebrižnjakovi ak se ni najmanje ne pretvara da radi svoj posao.F. Helps, predsjednik poduze a Offset Wheel and Axle Inc. provodi sve svoje vrijeme u

upraviteljstvima dobrotvornih društava, gdje sakuplja novce u dobrotvorne svrhe, sokole idobrotvorne radnike i nadziru i stru njake. U svoj ured navra a samo da potpiše neke važnespise.

Za vrijeme te svoje skrajne nebrižnosti Helps se svakodnevno susre e s bivšim protivnikom - a sad dobrim prijateljem - T. Merrittom, doživotnim potpredsjednikom poduze a Wheel Truers' andAxle Keyers' Union. Meritt je tako er lan mnogih upravnih odbora dobrotvornih organizacija ikao i Helps, tako er ne radi ništa korisnog na svom radnom mjestu.

Sveu ilišni upravni odbori, vladine savjetodavne i istražne komisije su kao stvorene zaokorjele nebrižnjakovi e.

U industrijskim i trgova kim hijerarhijama ovaj se nadomjestak obi no može na i samo navišim položajima. Me utim, u obiteljskim hijerarhijama, to je esta pojava kod ku anica. Mnogožena koje su dostigle razinu svoje nesposobnosti kao supruge i/ili kao majke, postižu sretan iuspješan nadomjestak kad posvete sve svoje vrijeme i energiju okorjeloj nebrižnosti za dom, paostave muža i djecu da se brinu sami o sebi.

Nadomjestak br. 5: Kratkotrajna administrologija

Naro ito u velikim, složenijim hijerarhijama nesposoban viši rukovodilac može katkada bitiprivremeno imenovan za vršioca dužnosti direktora nekog drugog odjela ili za predsjednikanekog odbora. Taj privremeni posao je bitno druk iji od njegova redovitog posla.

Pogledajte kako se to doga a. Namještenik se više ne mora bahtati sa svojim vlastitim poslom(koji ne zna obavljati budu i da je dostigao razinu svoje nesposobnosti), a ima opravdanje da sene upušta u bilo koju važniju djelatnost na svom radnom mjestu.

»Ne mogu ja o tome odlu ivati. Nek' to pri eka novog direktora, tko god to bio.«Vješt kratkotrajni administrator može tako raditi godinama, popunjavaju i privremeno jedno

radno mjesto za drugim i tako izvla iti iskreno zadovoljstvo iz svog nadomještavanja.

Nadomjestak br. 6: Konvergentna specijalizacijaPošto je shvatio da je nesposoban i da ne može obavljati dužnosti koje zahtijeva njegov

položaj, specijalist za konvergentno jednostavno ne mari više za ve inu svojih dužnosti iusredoto i svu svoju pažnju i napore na neki nevažan zadatak.

F. Naylor, upravitelj Gradske galerije u Excelsior Cityju, nije mario za nabavu, izložbe ifinancijske poslove, zanemario je održavanje zgrade i sve je vrijeme provodio rade i u radioniciokvira Galerije ili na pisanju svoje Historije uokviravanja slika. Kako sam nedavno uo, Naylorje tako er shvatio da nikada ne e mo i nau iti sve o uokviravanju slika, pa je stoga odlu io da seposveti izu avanju raznih ljepila koja se koriste ili se mogu koristiti za uokviravanje slika.

Jedan je histori ar postigao svjetsku slavu na prvih deset minuta Reformacije.Nekoliko je lije nika steklo ugled prou avanjem nekih bolesti koje su se pojavile samo u tri-

etiri slu aja, dok su pak neki drugi postali specijalisti za samo neke djeli e ljudskog tijela.

Poneki akademik, nesposoban da razumije važnost i vrijednost literarnog rada, može napisatiraspravu pod naslovom: »Komparativna studija o uporabi zareza u književnim djelima OttaScribblera«.

Ništa bolje od nadomjestka

Primjeri koje sam spomenuo, i oni drugi koje ste nedvojbeno susreli u životu, pokazuju da je snamještenikova gledišta nadomjestak nadaleko najbolji na in prilagodbe zadnjem položaju.

Djelotvoran nadomjestak obi no sprije i razvoj sindroma zadnjeg položaja i omogu avanamješteniku da radi do mirovine, zdrav i zadovoljan, na razini svoje nesposobnosti.

XIV POGLAVLJE

Hinjena nesposobnost»Nikada ne istr avajte pred rudo.« B.M.BARUCH

Ne ini li vam se moje izlaganje Peterova na ela kao filozofija o aja? Ne steže li vam se srcepri pomisli da zadnji položaj, sa svojim sažaljenja vrijednim fizi kim i duševnim simptomima,mora nužno biti i kraj svake karijere? Suosje aju i s tim ljudima, dat u vam u ruke nož kojimmožete presje i taj filozofski gordijski vor.

Bolje vam je zapaliti samo jednu svijetu nego li proklinjati elektranu

»Zacijelo«, možete kazati, netko može jednostavno odbiti da prihvati promaknu e i ostati da,sretan, radi posao za koji je sposoban.«

Zanimljiv primjerOdrješito odbijanje ponu ena promaknu a poznata je kao Peterov otklon. Zacijelo, zvu i vrlo

jednostavno, a ipak otkrio sam samo jedan takav uspješan primjer.T. Sawyer, stolar zaposlen kod Beamish Construction Company, bio je toliko radin, sposoban i

savjestan radnik da su mu nekoliko puta ponudili mjesto poslovo e.Sawyer je cijenio svog šefa i nastojao da mu ugodi. Bio je presretan kao obi an stolarski

radnik. Nisu ga mu ile brige; mogao je zaboraviti na svoj posao svaki dan poslije pola tripopodne.

Znao je da e, bude li postavljen za poslovo u, sve ve eri i vikende provoditi u brizi za posaoidu eg dana i idu eg tjedna. Stoga je tvrdoglavo odbijao promaknu e.

Sawyer, to je vrijedno spomenuti, bijaše ledi an i bez bliske rodbine. Imao je samo nekolikoprijatelja. Mogao je stoga raditi što ga je bilo volja.

Nije to baš tako lako

Za ve inu ljudi Peterov otklon ne dolazi uop e u obzir. Razmotrimo slu aj B. Lomana,prosje na gra anina i idu eg tjedna. Stoga je tvrdoglavo odbijao promaknu e.

Žena mu je odmah po ela piti krv na slamku. »Misli na budu nost svoje djece! Što bi reklisusjedi da to znaju? Da me voliš, želio bi i da napreduješ u službi!« Itd.

Da bi ustanovila što o tom misle susjedi, gospo a Loman se izjadala nekolicini svojih susjeda iprijateljica. Glas se pronio susjedstvom. Lomanov sin i , htiju i obraniti o evu ast, potukao sesa svojim školskim drugom i izbio mu dva zuba. Ta sva a i ra un za popravak zuba stajali suLomana tisu u i sto dolara.

Lomanova punica raspalila je srdžbu gospo e Loman s toliko žara da je ona ostavila muža ipodnijela tužbu za razvod braka. U svojoj osamljenosti, sramoti i o aju, Loman se objesio.

Ne, odbijanje promaknu a nije lak put do sre e posut ružama i zdravljem. Uvjerio sam se, natemelju svojih istraživanja, da za ve inu ljudi ne vrijedi Peterov otklon.

Pou an primjer

Dok sam prou avao ustrojstvo hijerarhija i stopu promaknu a radnika i službenika u IdealTrident Company, zapelo mi je za oko da je zemljište oko zgrade poduze a Trident lijepoobra eno i još bolje održavano. Zeleni travnjaci i šarene gredice sa cvije em potvr ivale su vi-soku sposobnost vrtlara. uo sam da je P. Green, vrtlar, sretan, prijazan ovjek, zaljubljen u svojecvije e i brižan uvar svog oru a. Bavio se onim što je najviše volio: vrtlarstvom.

Bio je sposoban vrtlar u svakom pogledu osim jednoga: gotovo uvijek bi izgubio ili zametnuopotvrde o primitku ili odreske o dostavi robe koju je primao njegov odjel, premda jebesprijekorno vodio potražnju.

Nedostatak dostavnih potvrda zabrinuo je ra unovodstvo, pa je direktor ra unovodstva zbogtoga nekoliko puta prekorio Greena. Green se nije znao braniti.

»Bit e da sam potvrde zasadio zajedno s grmovima.»Možda je miš u lon ariji izgrickao te papire.«Zbog nesposobnosti da uredno vodi knjige, kad je trebalo imenovati novog poslovo u, Green

nije dobio to mjesto.Razgovarao sam s Greenom nekoliko puta. Bio je vrlo uljudan i iskreno je odgovarao na moja

pitanja, ali je uporno tvrdio da je sasvim slu ajno izgubio te proklete potvrde. Razgovarao sam i snjegovom ženom. Rekla mi je da je Green vodio knjige o onom što je radio u vrtu i da možeizra unati cijenu svakog cvijeta koji je posadio u vrtu ili stakleniku.

S!i an slu aj

Razgovarao sam s A. Messerom, poslovo om prodavaonice Cracknell Casting and FoundryCompany, iji je si ušan ured bio u užasnu neredu. Me utim, moje prou avanje radnog vremenaje pokazalo da hrpe starih ra una i priru nika, kutije pune raskupusanih dopisa, ormari prekrcanineurudžbiranim spisima i svežnjevi davno-zaboravljenih planova rada poslaganih uza zidove do-ista nemaju nikakve veze s Messerovim radnim u inkom i zalaganjem na poslu.

Ne bih mogao sa sigurnoš u tvrditi da je on svjesno zlorabio svoju neurednost da prekrije svojunesposobnost kako bi tako izbjegao promaknu e u glavnog poslovo u.

Ludak sa sistemom

J. Spellman bijaše sposoban u itelj. Bio je vrlo cijenjen prosvjetni radnik, a svejedno nikadamu nije bilo ponu eno mjesto direktora škole. Zanimalo me je zašto, pa sam se po eo propitivati.

Viši inovnik Ministarstva prosvjete mi je rekao: »Spellman zaboravlja podi i svoju pla u.Svakoga tromjese ja moramo podsjetiti da uzme svoje doznake kako bismo mogli uredno voditiknjige. Ja naprosto ne mogu shvatiti da netko može zaboraviti da podigne pla u.«

Ispitivao sam dalje.»Ne, ni govora. Ne sumnjamo mi u njega«, bio je odgovor. »Ali, prirodno, ovjek se pita nema

li on možda neki drugi izvor prihoda.«Upitao sam: »Misle li da se on možda bavi nekim protuzakonitim poslovima?« .

»Ni govora! Nemamo mi protiv njega ni koliko je crno pod noktom. Vrstan je u itelj! Duša odovjeka! Blistava ugleda!« .

Unato ovim hvalospjevima, ja sam došao do zaklju ka da hijerarhija ne može imati povjerenjau ovjeka koji svoje financijske poslove vodi tako da ne mora tr ati u banku i navrat-nanosunov iti doznaku za pla u, da bi platio svoje ra une. Spellman je, ukratko, pokazao da se ne znavladati kako treba da se vlada prosje an namještenik. Stoga je svojom krivnjom postaonepodoban za unapre enje.

Je li to samo slu ajna podudarnost da je Spellman bio zadovoljan svojim u iteljskim pozivom ida nije ni najmanje želio da ga promaknu na administrativnu dužnost?

Ima li tome lijeka?

Ispitivao sam mnogo slu ajeva koji su mi se inili posljedicama hotimi ne nesposobnosti, alinikada nisam mogao sa sigurnoš u utvrditi je li takvo vladanje rezultat svjesnog djelovanja ili jeizazvano nagonom samoobrane.

Jedno je ipak sigurno: ti su namještenici izbjegnuli unapre enje, ne izri itim odbijanjem

promaknu a - zar se nismo osvjedo ili kakve neugodne posljedice to može imati? - nego su setrudili da im nitko nikada ni ne ponudi promaknu e!

Heureka!

Siguran na in da se izbjegne zadnje promaknu e i jedini klju za zdravIje i sre u na poslu i uprivatnu životu jest: hinjena nesposobnost.

Prokušana politika

Nije uop e bitno da li se Green, Messer, Spellman ili ostali namještenici na sli nim položajimasvjesno ili nesvjesno klone zadnjeg promaknu a. Bitno je da od njih možemo nau iti kako dapostignemo taj za život važan cilj. ('Za život važan' nije šuplja fraza: ispravna nam tehnika možespasiti život.)

Metoda se dade svesti na ovo: »Hinite da ste ve dostigli razinu svoje nesposobnosti.«A to ete posti i budete li pokazivali jedan ili više ne-medicinskih simptoma zadnjeg položaja.Green, vrtlar, pokazivao je blagi oblik papirofobije. Messer, poslovo a talionice, ostavljao je

dojam teška papiromanijaka. Spellman, u itelj, otezanjem podizanja svoje pla e pokazao je,premda pomalo neobi an, oblik sindroma neodlu nosti.

Hinjena e nesposobnost polu iti najbolje rezultate ako odaberete ono podru je nesposobnostikoje vam neposredno ne prije i obavljanje glavnih dužnosti na vašem sadašnjem radnom mjestu.

Neki lukavi postupci

U nekim hijerarhijama uredski namještenik e jednim takvim neupadljivim obi ajem kao što jeostavljanje otvorenih ladica pisa eg stola posti i željene posljedice.

Upadljivo pokazivanje sitni ave i nametljive štedljivosti - gašenje svjetiljki, zatvaranje slavina,skupljanje s poda i iz košara za otpatke spojnica za papir i gumenih vrpca, uz dosadno mrmljanjeposlovica o štednji i rasipnosti - još je jedan vrlo djelotvoran postupak.

Budite crnom ovcom

Odbijanje uplata doprinosa u fondove za dobrotvorne svrhe poduze a ili odjela; sustezanje odjutarnje šalice kave u društvu s kolegama za vrijeme prijepodnevna odmora, donošenje ru ka naposao dok svi ostali namještenici jedu u restoranu društvene prehrane, uporno zatvaranjeradijatora centralnog grijanja i otvaranje prozora; odbijanje davanja dobrovoljnih priloga zakupnju vjen anih darova ili darova za one što odlaze u mirovinu; sijaset drugih neobi nihnastranosti (Diogenesov kompleks) - stvorit e nužnu jezgru sumnje i nepovjerenja što e vasdiskvalificirati za promaknu e.

TAKTIKA S AUTOMOBILOMDirektoru jednog vrlo uspješnog odjela izmaklo je promaknu e jer je esto parkirao svoj auto

na mjestu odre enom za automobil predsjednika kompanije. .

Drugi pak direktor je uvijek vozio auto barem pet stotina dolara jeftiniji i godinu dana starijinego njegovi kolege direktori drugih službi.

OSOBNI IZGLEDMnogo se ljudi slaže s izrekom da odijelo ne ini ovjeka, ali u svakodnevnom životu

namještenik se cijeni i prema osobnom izgledu, što otvara široko polje rada za hinjenunesposobnost.

Obla enje neuobi ajene ili demodirane i ponešto otrcane odje e, neredovito kupanje, šišanje ibrijanje (malena, ali upadljiva posjekotina s flasterom, ili krastica zgrušane" krvi, ili malenuperak dla ica koji je mimoišla britvica) vrlo su pouzdani postupci.

Žene se moraju ili previše ili premalo namackati, uz obavezno nepristale i nepodesne frizure.Jak zadah parfema i presvjetluckav nakit daju odli ne rezultate u ve ini slu ajeva.

JOŠ NEKOLIKO PRIMJERA IZ SVAKIDAŠNJEG ŽIVOTADa bi vam poslužili kao putokaz i nadahnu e, spomenut u još nekoliko primjera hinjene

nesposobnosti koje sam sreo u svojim istraživanjima.*Gospodin F. zaprosio je ruku k eri svog gazde na proslavi obljetnice utemeljenja tvrtke.

Djevojka se upravo vratila iz Evrope gdje je završila srednju školu i F. je nikada prije nije vidio.Naravno, nije dobio njezinu ruku i, prirodno, izgubio je, tako er, svaku mogu nost da ikada budeunaprije en u službi.

Gospo ica L. iz iste te tvrtke je uspjela na istoj toj zabavi uvrijediti gazdinu ženu, oponašaju ikriještav smijeh stare gospo e, što je ona ula na svoje uši.

Gospodin P. zamolio je svog prijatelja da ga nazove u ured i da mu se, zgrozi lažnomprijetnjom. Glasno i razgovjetno da bi ga mogli uti svi njegovi kolege, P. je odglumio cijeludramu, moljakaju i za »milost« i »još koji dan«, i preklinjao:»Nemojte to re i mojoj ženi. Doznali, to e je skrhati.« Je li to bila jedna od njegovih glupih šala, ili nadahnuto djelo hinjenenesposobnosti?

* Bar tako mislim. Jer, zna ajka savršene hinjene nesposobnosti jest baš u tome što nitko, ak ni najiskusnijihijerarhijolog ne može nikada biti siguran nije li to upravo obi na nesposobnost.

Ponovna posjeta starom prijatelju

Nedavno sam ponovo pro itao slu aj T. Sawyera, stolara iju sam uspješnu uporabu Peterovaotklona opisao na po etku ovog poglavlja.

Posljednjih nekoliko mjeseci on kupuje jevtine, broširane primjerke knjige Walden* i zatim ihdijeli svojim drugovima na poslu i svojim pretpostavljenima, svaki put s nekoliko napomena opogodnostima što ih pruža neimanje odgovornosti, i o radostima što ih donosi dan proveden uradu.

Posljednjih nekoliko mjeseci on kupuje jevtine brošure i pita jesu li je pro itali i kolikorazumjeli. Tu nametljivu sklonost za pou avanjem ja nazivam Sokratov kompleks.

Sawyer izvještava da su ponude za promaknu e prestale. Ja sam, naravno, mal ice razo arannestankom jedinog živog primjera uspješnog Peterova otklona (uspješnog u tom smislu što je onodbio ponu eno promaknu e i zbog toga se ne osje a nesretan). Doduše, to je razo aranje bilonadokna eno radoš u jer sam u tom vidio prvorazredan dokaz za injenicu da:

Hinjena nesposobnost pobje uje Peterov otklon - svaki put!

* Thoreau, Henry D. (1817-62) »Walden iIi život u šumi«, 1854.

Važno upozorenje

Pomno pro itajte XII poglavlje i u njemu ete na i mnoštvo ideja za razradu svoje vlastitehinjene nesposobnosti. Doduše, moram naglasiti, jer je to vrlo važno: skrivajte namjeru da neželite biti unaprije eni!

Zavarajte svoju okolinu povremenim prigovorima onima koji su vam ravni: »Vraški jeudnovato kako neki u ovoj ku i lako napreduju, dok drugi trunu godinama na svom starom

mjestu.«

Usu ujete li se i vi to u initi?

Ako još niste dostigli zadnji položaj na Peterovu platou, možete okriviti neku sporednunesposobnost zbog toga.

Prona ite je i njegujte predano. Ona e vas održati na razini vaše sposobnosti i tako vampružiti duboko osobno zadovoljstvo da svaki dan uradite neki koristan posao.

Svakako, hinjena nesposobnost traži od nas podjednak napor kao i tradicionalno gramženje zavišim položajem!

XV POGLAVLJE

Produžena ruka darvinizma»Krotki. .. posjedovat e zemlju.« ISUS IZ NAZARETA

Dosad smo u raspravama o sposobnosti i nesposobnosti govorili uglavnom o profesionalnimproblemima o - naporima i o varkama kojima se ljudi služe da bi preživjeli u jednomkompleksnom, industrijaliziranom društvu.

U ovom e poglavlju pak biti rije i o primjeni Peterova na ela na šire podru je, na pitanjesposobnosti-za-život. Može li ljudski rod zadržati svoj položaj ili ak napredovati u hijerarhijievolucije.

Peterovo tuma enje povijesti

Ljudi su postigli mnogo promaknu a u hijerarhiji života. Svako promaknu e dosada - odovjeka s drveta do spiljskog ovjeka, od pronalaza a vatre do rabitelja kresiva, od kamenoresca

do talitelja bronce, do ljeva aželjeza i tako dalje - pove avalo je njegove nade da e preživjeti kao vrsta.

Oni taštiji lanovi ljudskog roda misle da nas eka beskrajan uspon - ili napredak ad infinitum.Pokazat u da, prije ili kasnije, ovjek mora dosegnuti razinu svoje nesposobnosti-za-život.

Samo dvije posljedice mogu to sprije iti: da za to ne e biti dovoljno vremena, ili pak dostapoložaja u hijerarhiji.

Ali, tako daleko koliko to možemo sagledati, pred nama je neograni eno vrijeme (bili mi živiili ne da bismo od toga mogli imati koristi), i ima neograni en broj položaja, sada postoje ih i jošmogu ih, (razne vjere opisale su cijele hijerarhije angela, polubogova ili bogova iznad sadašnjeovjekove razine).

Druge vrste postigle su mnogo promaknu a, da bi na kraju došle na razinu svojenesposobnosti-za-život. Dinosaurus, oštrozubi tigar, krilati gušter, mamut, kotili su se i razvijalizbog svojih odre enih svojstava - veli ine o njaka, krila, kljova. Ali ta ista svojstva koja su im upo etku osiguravala sposobnost za život, na kraju su i prouzro ila njihovu nesposobnost. Moglibismo re i da sposobnost uvijek u sebi nosi i sjeme nesposobnosti. Priprosta srda nost generalaGoodwina, ograni enost gospo ice Ditto, samovolja Driversa - bijahu svojstva koja su imdonijela promaknu e; a ta ista svojstva su ih na kraju pokopala! Tako su neke vrsteživotinja,poslije mnogo vremena razvoja i sposobnosti, dostigle razinu nesposobnosti za život, tepostale stati ne u razvoju, a neke pak druge, pošto su dostignule razinu prenesposobnosti,nestadoše s lica zemlje.

Isto se dogodilo i s mnogo ljudskih zajednica i civilizacija. Narod koji se razvijao podkolonijalnim jarmom, pod pokroviteljstvom ja ih naroda, pokazao se nesposobnim za život kad jedobio samoupravu. Drugi pak narodi koji su slobodno upravljali samim sobom kao slobodnigradovi, države, republike ili monarhije, pokazali su se nesposobnima da prežive kaoimperijalisti ke sile. Civilizacije koje su se bujno razvijale i cvale dok su ih pritiskale neda e ineimaština pokazale su se nesposobnima da prežive u uvjetima sre e i blagostanja.

A što eka ljudski rod u cjelini? Bistrina duha jest svojstvo koje je ovje anstvu donijelopromaknu e za promaknu em. Ho e li ona ikad dotjerati ljudski rod i na položajprenesposobnosti (vidi III poglavlje) i tako ubrzati njegovu propast?

Dva zlokobna znaka

1. Regresija hijerarhije

Društvo zapo inje školovanjem, obrazovanjem i podu avanjem u dužnostima novih naraštajaljudskog roda. Ja sam ve opisao rad u školama što se ti e nastavnog osoblja. Sad emo pogledatikako škole djeluju na ake.

Staromodna školska izobrazba bijaše ist izraz Peterova na ela. U enik je napredovao izrazreda u razred dok nije stigao do razine svoje nesposobnosti. Tada se reklo da je »propao« upetom ili osmom razredu itd. Morao je »ponavljati razred«; to jest, ostati na razini svoje nespo-sobnosti. U nekim slu ajevima, jer se dijete još razvijalo duševno, njegova je intelektualnasposobnost pove ana za vrijeme »ponavljanja godine«, i tad bi postao sposoban za daljnjepromaknu e. Ako ne, ponovo bi »propao« i ponovo bi »ponavljao« razred.

(Vrijedno je napomenuti da je to »propadanje« isto ono što u izu avanju profesionalnih karijeranazivamo »uspjehom«, naime, dostignu em zadnjeg položaja na razini nesposobnosti.)

Školski funkcioneri ne vole takav sustav školovanja, jer oni misle da, što je ve i brojnesposobnih u enika, to je manji uspjeh škole. Neko birokratsko piskaralo re e mi jednomprilikom: »Volio bih da mogu pustiti sve glupe, a na godinu srušiti bistre u enike. To bi pove alougled škole i pove alo postotak uspjeha. Nagomilavanje loših u enika snižava prosjek, jersmanjuje postotak uspjeha moje škole.«

Takvo neobi no razmišljanje ne mogu svi prihvatiti. Stoga, da bi se izbjeglo nagomilavanjeponavlja a, birokrate su izmislile da se svi propuste, i sposobni i nesposobni. Tu su svoju politikupsihološki opravdali, kazavši da ne žele dake ponižavati i nabijati im kompleks manje vrijednosti.

A oni zapravo tako primenjuju perkusivnu sublimaciju na nesposobne u enike.Rezultat je te cjelokupne perkusivne sublimacije da e svjedodžbe o završetku srednje škale

predstavljati istu vrijednost kao svjedožbe o završetku osmoljetke prije nekoliko godina.Vremenom, vrijednost e sve više opadati do prvog, pa drugog razreda srednje škole itd.

Tu sam pojavu okrstio nazadovanjem ili regresijom hijerarhije.

Posljedice regresije hijerarhije

Školske svjedodžbe, diplome i akademski stupnjevi gube svoju vrijednost kao mjeresposobnosti. U starom sustavu znali smo da je ak koji je propao u VIII razredu morao, barem,biti sposoban u VII razredu. Znali smo da je student koji je izgubio prvu godinu studija moraobarem biti sposoban abiturijent i tako dalje.

Ali danas tako nešto više ne možemo ni pretpostavljati. Suvremene svjedodžbe dokazuju samoda je u enik bio sposoban da u školi izdrži odre en broj godina.

Svjedodžba ispita zrelosti, nekada svuda prihva ana kao potvrda sposobnosti, danas je samosvjedodžba nesposobnosti za najodgovornije, dobro pla ene poslove.*

* Dobro je poznato da regresija hijerarhije nije posve suvremena pojava. Prije mnogo godina samo pismenost bijašepotvrdom ne ije sposobnosti za mnogo važnih položaja. Tada se ustanovilo da ima sve više i više pismenih budala, pasu poslodavci po eli postavljati sve teže uvjete i tražili najprije svjedodžbu male mature, a zatim velike mature, itd.Svaki taj uvjet bijaše svjedodžba sposobnosti, a svaki se opet naposljetku smatrao svjedodžbom nesposobnosti.

Isto to vrijedi i za visoko školstvo. Fakultetske diplome prvog stupnja i postdiplomske drugogstupnja studija po ele su gubiti vrijednost. Samo još doktorat donosi sa sobom kakvu-takvuaureolu sposobnosti, a i njegovu vrijednost brzo potkopava pojava post-doktorskih stupnjeva.Koliko e vremena trebati kad e i post-doktorat, tako er, postati oznaka nesposobnosti te e sepohlepan takmac morati da probija sve dalje i dalje kroz šumu post-post i post-post-postdoktorata.

Poja avanje obrazovnog napora ubrzava proces degradacije. Mnoga sveu ilišta, na primjer,danas koriste onaj isti sustav u kojem je u enik istovremeno i u itelj (stariji studenti podu avajumlade studente) , što je prije pedeset godina osu ivano kao neprikladan oblik nastave u nižimškolama!

Poja anje napora na svim drugim podru jima donijelo je sli ne rezultate. Pod pritiskom da seima što više inžinjera, znanstvenika, automobila, jabuka, kozmonauta, i što-sve-ne i to-što-prije,prosjek kakvo e nužno opada i javlja se regresija hijerarhije.

Vi, kao potroša , poslodavac, obrtnik, ili u itelj nedvojbeno vidite posljedice hijerarhijskeregresije. Ja u o tome još govoriti i predložiti kako je možemo obuzdati.

2. Kompjuterizirana nesposobnost

Pijan ovjek ne može, neko vrijeme, ravno hodati. Tako dugo dok se drži na nogama, onpredstavlja opasnost samo za sebe. Ali posjednete li ga za volan automobila, on može ubitidesetak ljudi prije nego što sebi skrha vrat.

To ne moramo dokazivati. O ito, što su mo nija sredstva kojima raspolažemo, to ve e dobro ilizlo možemo prouzro iti našom sposobnoš u ili nesposobnoš u dok njima upravljamo.

Novine, radio i televizija su svako za sebe proširili ovjekove mogu nosti da promi e iovjekovje uje svoju nesposobnost. Danas tome valja dodati i kompjuter.

Primjer upotrebe kompjutera: Predmet br. 11

R. Fogg, osniva i generalni direktor poduze a Fogg Interlocking Blocks, Inc. bijaše inžinjer-pronalaza koji je razinu svoje nesposobnosti dostigao kad je sjeo u stolicu generalnog direktora.Fogg se neprestance tužio na loš rad direktora svojih odjela, inovnika i ra unovo a. On nijemogao pojmiti da su oni bili podjednako radni kao ve ina namještenika na takvim i sli nimposlovima. Neki od njih nisu još ni dospjeli na razinu svoje nesposobnosti. Obavljali su svojposao kako su najbolje znali i umjeli i poduze e nije poslovalo s gubicima. Slušali su Foggovešeprtljave upute, razlu ivali ono što u njima nije valjalo od onog što je moglo koristiti poduze u,pa se zatim dali na posao.

Neki trgova ki putnik uvjerio je Fogga da se kompjuter može tako programirati da obavljamnogo poslova koje ina e rade njegovi namještenici i da uz to poboljšava djelatnost tvornice.Fogg ga je naru io i kompjuter je postavljen, a »višak« radne snage otpušten.

Ali Fogg je uskoro ustanovio da se poslovanje poduze a ne obavlja brzo i dobro kao nekada.Fogg nije poznavao dvije vrlo važne zna ajke kompjutera. (Barem, nije znao da e one vrijediti iza njegov na in poslovanja.)

a) Kompjuter zastane im primi nejasnu uputu i samo žmirka svojim svjetiljkama i ekaispravak.

b) Kompjuter je bezobziran. Nikome ne laska. Ne rasu uje. On ne e kazati: »Da, šefe. Odmah,šefe!« na pogrešne upute, pa oti i i u initi ono što valja u initi. On jednostavno sluša pogrešnenaloge, sve dok su jasno dani.

U roku od godine dana Foggovi su poslovi naglo krenuli nizbrdice. Fogg je bio žrtvomkompjuterizirane nesposobnosti.

JOŠ NEKOLIKO STRAVI NIH PRIMJERAMinistarstvo prosvjete države Quebec krivo je isplatilo 275.864 dolara za studentske kredite.

Grešku je u inio ra unar u Službi za obradu podataka.U New Yorku, u nekoj banci, ra unar je pošašavio; dvadeset i etiri sata nisu bili obra unati

ra uni u vrijednosti od tri bilijuna dolara.Ra unar, vlasništvo neke zrakoplovne kompanije, otisnuo je 6.000 umjesto 10 (slovima: deset)

narudžbi. Zrakoplovna kompanija bila je preplavljena s 5.990 suvišnih narudžbi za okoladnebombone s metvicom.

Istraživanja iz 1966. pokazuju da se preko 70% ra unarskih ure aja dotada proizvedenih uBritaniji može otpisati kao komercijalni neuspjeh.

Jedan je ra unar bio toliko osjetljiv na stati ni elektricitet da je griješio svaki put kad bi mu se

približila neka namještenica u najlon arapama. (Ovakva pojava se dešava i na savremenim:Pentium IV ili V ra unarima tokom 2004. godine.Ova injenica potvr uje dalekosežnostPeterovog na ela kao aksioma. Primedba redaktora teksta.)

Tri napomene

1) Ra unar može sam po sebi biti nesposoban – to jest, ne može obavljati redovito i to noposao za koji je napravljen. Takva se nesposobnost ne može nikada otkloniti jer Peterovo na elovrijedi i za tvornice gdje se ra unari oblikuju i proizvode.

2) ak da je u sebi sposoban, ra unar uvelike pove ava posljedice nesposobnosti svojihvlasnika ili programera.

3) Ra unar, poput živa namještenika, podliježe Peterovu na elu. Ako ispo etka dobro obavljaposao, javlja se jaka želja da mu se povjere mnogo teži zadaci, sve dok ne stigne na razinu svojenesposobnosti.

Tuma enje znakova

Te dvije pojave - brzo širenje hijerarhijske regresije i kompjuterizirana nesposobnost - samosu dio op eg napregnu a koje e, nastavi li se, neizbježno ubrzati dolazak ovjeka na razinupotpune-nesposobnosti-za-život. U III poglavlju mogli ste vidjeti kako bi bjesomu na briga za štove e ulaganje truda i sredstava mogla na koncu uništiti svrhu zbog koje hijerarhija postoji(proizvodnja). Tu vidimo lakomislenu eskalaciju napora u obrazovanju i automatizacijuzastarjelih ili pogrešnih metoda kao primjere tog bezglavog ulaganja truda i sredstava. Naši su seprvaci u politici, znanosti, prosvjeti, gospodarstvu i vojsci zainta ili da idemo što brže možemo išto dalje možemo, poticani uvjeravanjem da e mnogo uloženog truda i sredstava dati i velikukoli inu proizvoda.

Kao student hijerarhiologije, vi ve zacijelo znadete da je neprekidno društveno pove anjeulaganja sredstava zapravo Peterova inverzija u velikim razmjerima.

ovjekova prava greška: Kota

Pogledajte posljedice! Možda smo svi osu eni na propast zbog naše vlastite bistrine iprivrženosti eskalaciji. Našu su zemlju prije nekoliko desetlje a krasila bistra jezera, potoci irijeke hladne, bistre vode. Zemlja nam je rodila zdravom hranom. Gra ani su za as bili na selu iuživali u ljepotama prirode. .

Danas su rijeke i jezera zahodske jame. Zrak je nezdrav, zaga en dimom, a om i smogom.Zemlja i voda okružene su pesticidima, tako da ptice, p ele, ribe i stoka ugibaju. Krajolici sustovarišta sme a, otpadaka i starih automobila.

To je napredak! Toliko smo uznapredovali da više ne možemo s pouzdanjem govoriti ni omogu nostima da ovjek u njemu preživi. Toliko smo zatrli sve svijetle nade i obe anja ovogstolje a, da smo uda nauke i tehnike pretvorili u ku u strave i užasa, gdje op enuklearnouništenje za as može usmrtiti cijeli ljudski rod. Nastavimo li ovako grozni avo planirati, gradit,dogra ivati i ulagati u napredak ove vrste, dosti i emo razinu potpune -nesposobnosti-za-život.

Nova društvena znanost ukazuje nam put

Osje ate li se ponekad kao da imate zakazan sastanak s kojeg vam nema povratka i koji bistenajradije otkazali? Hijerarhiologija e vas pou iti kako se to ini.

Od svih prijedloga kako ovjeku poboljšati život, i kako da preživi ljudski rod, samo jedan,Peterovo na elo, realisti ki utjelovljuje injeni no znanje o liudskom organizmu. Hijerarhiologija

raskrinkava pravu ljudsku prirodu, njezino neprekidno stvaranje hijerarhija, njezina traženjasredstava za njihovo održavanje i njezinu protuslovnu sklonost da ih razara. Peterovo na elo ihijerarhiologija odre uju faktor sjedinjenja za sve društvene znanosti.

Peterove ljekarije

Mora li baš ovje anstvo posti i nesposobnost za život i dobiti otpust iz hijerarhije života?Prije nego što odgovorimo na to pitanje, zapitajmo se: «Što je svrha (proizvodnja) ljudske

hijerarhije?«U svom predavanju, eka nas zla kob, rekao sam svojim studentima: »Ako ne znate kamo

idete, najvjerojatnije je da ete sti i negdje drugdje.«O ito, ako je svrha hijerarhije potpuna ljudska eksfolijacija, Peterove nam ljekarije nisu uop e

potrebne. Ali, želimo li preživjeti, i poboljšati naše uvjete života, Peterove ljekarije, od zaštitezdravlja do lije enja, pokazat e nam put k spasenju.

Nudim vam:1. Peterovu profilaksu - ili kako ete izbje i promaknu e na razinu nesposobnosti.2. Peterove palijative - ili kako ete nastaviti živjeti u zdravlju i sre i premda ste ve dostigli

razinu svoje nesposobnosti.3. Peterov placebo - ili kako ete nadvladati sindrom zadnjeg promaknu a.4. Peterove recepte - ili lijekove protiv svjetskih nesre a.

1. Peterova profilaksa - Bolje sprije iti, nego lije iti

Profilakti no sredstvo u hijerarhiološkom smislu preventivna je mjera primijenjenaprije nego što se javi sindrom zadnjeg položaja ili prije nego što nastupi regresijahijerarhije.

Mo odre na razmišljanja

Zdušno preporu am kreposnu snagu odre na razmišljanja. Da je gospodin Mal d'Mahrrazmišljao o negativnim aspektima mjesta glavnog direktora, bi li prihvatio promaknu e?

Uzmimo da se zapitao: »Što e direktori misliti o meni? Što moji pot injeni od mene o ekuju?Što moja žena od mene o ekuje?«

Da je Mal imao na pameti negativne strane promaknu a, zar ne bi dao ostavku na položaj kojimu je upropastio zdravlje?

Bio je dovoljno inteligentan da uo i negativne strane tog promaknu a, uklju uju i tu i sukobinteresa koji smo ve opisali, raspad starih prijateljstava, pritisak da se u lani u društvo ljubiteljaprirode, nužnost da se doli no odijeva, zahtjeve svoje žene za novom garderobom, zahtjev mjesnezajednice da vodi skupljanje samodoprinosa i sve druge obaveze koje name e takvo promaknu e.

Mogao je isto tako zaklju iti da je njegov život na prijašnjem položaju zapravo njegovonajve e životno dostignu e, da je s njim više nego zadovoljan, i da su njegov poslovni položaj,društveni život, njegovo zvanje i zdravIje zavrijedili da ih štiti.

Iskoristite mo odre na razmišljanja. Zapitajte se: »Da li bih volio raditi za šefa svog šefa?«Pogledajte ne u svog šefa, iji biste posao vi, prema vašem mišljenju, bolje obavljali, nego u

njegova šefa. Odgovor na to pitanje po esto ima profilakti ko djelovanje.Kad imate posla s nesposobnoš u na gradskom, nacionalnom ili svjetskom nivou, odre no

razmišljanje ima veliku mo .Razmotrite vrijednost sveukupna programa podmorskog istraživanja, na primjer. Prisjetite se

neudobnosti opasnosti života na morskoj pu ini, usporedite ih s udobnostima i bezbrižnostijednog poslijepodneva uz bazen ili no nom zabavom na plaži.

Prisjetite se odvratna smrada i okusa u ustima, i pogibelji što ih sa sobom donosi prskanjezemlje pesticidima. Usporedite ih sa sitnim radostima i tjelovježbom u prirodi ili zalijevanjemvrta.

Snaga odre na razmišljanja može nam pomo i da izbjegnemo uzdizanje nas osobno na razinunesposobnosti-za -život i tako nam pomo i da sprije imo propast svijeta.

Još jedno profilakti ko sredstvo - Hinjena nesposobnost

Kao još jedan pristup velevažnom problemu ovjekove nesposobnosti za život, razmotrimoprimjenu hinjene nesposobnosti. Ne moramo se odre i 'hinjenja' da žudimo za promaknu em uhijerarhiji života, ali možemo namjerno pokazati irelevantnu nesposobnost, tako da sami sebeprije imo u promaknu u.

(Kad kažem 'irelevantnu', on da ho u re i 'iz nemara', što se ti e hrane, ogrijeva, zdravstvenihuvjeta stanovanja, odgoja djece, bitnih elemenata za život.)

Evo takva primjera. ovjek je uspješno riješio skoro sve probleme transporta. On može brzodoputovati u bilo koji kraj svijeta gotovo isto tako udobno i nenaporno kao što se može šetatiulicama svoga grada. (Sa znatno manje opasnosti, ako ne živi u nekom velegradu!)

Napredak u hijerarhiji putovanja o ito je ovjeka promaknuo od zemaljskog putnika usvemirskog putnika. ovjek, osobno, nema potrebe da putuje na Mjesec, Mars ili Veneru. On jeve na njih poslao radar, televizijske i fotografske ure aje koji su mu natrag poslali živu sliku tihnebeskih tijela. Ti izvještaji potvr uju da su to negostoljubiva mjesta.

ovjek bi bio bogatiji da nije promaknut u svemirskog putnika. Ali, kako vidjesmo, nije bašlako odbiti promaknu e. Siguran, ugodan, djelotvoran na in jest ostavljanje dojma da ga nezaslužujemo: to je hinjena nesposobnost.

ovjek sad ima priliku da pokaže hinjenu nesposobnost u oblasti svemirskih putovanja*. Imapriliku da obuzda svoju opasnu domišljatost i pokaže mal ice zdrave nesposobnosti.

* Neoprostive greške, odgode i nesre e što se doga aju na putovanjima u svemir potvr uju da ljudi koji na tom rademožda, doista, djeluju hinjenom nesposobnoš u. Naglašavam 'možda', jer je test stvarne hinjene nesposobnosti takav daobjektivan promatra ne može sa sigurnoš u tvrditi je li ta nesposobnost namjerna ili nenamjerna.

BOLEST SE VU EPogledajmo još jedan primjer. ovjek se uzdigao u terapeutskoj hijerarhiji od arobnja ke ma-

gije i iscjeliteljstva do moderne, ortodoksne medicine i kirurgije. Još mu samo nije uspjelo dastvori ljudsko bi e iz pri uvnih dijelova, prirodnih ili sinteti kih. Taj korak e ga promaknuti odiscjelitelja do stvoritelja.

Ali suo en s naglim prirastom stanovništva i sve ve om rasprostranjenoš u gladi, kakva mukorist od tog promaknuca?

Nije li krajnje vrijeme da se na ovom stupnju zapo ne hinjenom nesposobnoš u, ometanjemstvarala kih tehnika, i tako izbjegne, potencijalno opasno, promaknu e?

Sve ovisi o vama

S malo zdrave pameti lako ete mo i na i podru ja u kojima se ta hinjena nesposobnost - taednost - može dobrano primijeniti.

Suo eni s mogu noš u promaknu a na razinu potpune-nesposobnosti-za-život - recimo, zbogatmosferske zaga enosti, nuklearnog rata, svjetske gladi ili invazije bakterija s Marsa - najboljevam je primijeniti Peterovu profilaksu.

Ako uvježbamo odre no razmišljanje i hinjenu nesposobnost, i stoga izbjegavamo da u inimozadnji korak, pove at emo mogu nosti ovjekove borbe za opstanak. Peterova profilaksaspre ava patološka promaknu a.

2. Peterovi palijativi - Tko umije tome dvije

Premda ljudski rod u cjelini još nije došao na razinu svoje potpune-nesposobnosti-za-život,mnogo pojedinaca, kako maloprije vidjesmo, dostižu tu razinu i podosta brzo uklanjaju sami sebes ovog svijeta.

Ja sam ve govorio o nekim palijativima koji bi mogli pomo i tim ljudima - palijativima koji ihmogu osposobiti da prožive svoje živote u prosje noj sre i i udobnosti. Sada emo vidjeti kako seti palijativi mogu primijeniti u širim razmjerima.

Zaustavljena regresija hijerarhije!

Kako smo ve uli i vidjeli, regresija hijerarhije u prosvjetnom sistemu prouzrokovana jemasovnom perkusivnom sublimacijom aka koji su, nekada, 'propadali na godinu'.

Predlažem, umjesto da se koristimo perkusivnom sublimacijom, da takvim acima i studentimaponudimo lateralnu arabesku.

Danas, ak koji propadne u IV razredu biva pušten na maturu. Prema onom što ja predlažem,on bi bio arabeskiran u IV razredu na, recimo jednogodišnji studij za utvr ivanje znanja zamaturante. On bi tada ponovio gra u, naro ito onih predmeta koje godinu dana prije toga nijerazumio. Taj dodatan studij, uz njegovu sve ve u zrelost i - uz sre u – i bolju pouku, mogao bi gapripremiti za ispit zrelosti.

Ako ne bi, teško da bi njegovi roditelji imali išta protiv da dobije dvogodišnju stipendiju za'drugi stupanj utvr ivanja znanja za maturu'.

Na kraju, ako u enik ne bi mogao napredovati do završnog doba školovanja, dobio bi po asnusvjedožbu završenog studija za utvr ivanje znanja za maturu.

Tako ga lateralna arabeska ostavlja po strani, pa ne smeta školovanju u enika koji jošzavršavaju razrede i ne smanjuje vrijednost naslova i akademskih stupnjeva koje nadarenistudenti mogli posti i.

Taj se postupak pokazao uspješnim s pojedincima u radnom odnosu, pa zašto ga onda ne bismoiskušali u širim razmjerima i u obrazovanju? Peterove palijative spre avanju perkusivnusublimaciju.

3. Peterov placebo - Utopljenik se i za slamku hvata

Govore i hijerarhijološki, placebo je primjena neutralne (ne-eskalatorske) metodologije uspre avanju nepoželjnih posljedica koje sa sobom donosi dostignu e razine nesposobnosti.

Ja bih ovdje ponovo spomenuo primjer gde Vender, naveden u XII poglavlju. Gospo a Vender,na razini svoje nesposobnosti, nije na školskim satovima ake podu avala matematiku, nego jeuznosila vrijednost matematike kao znanosti.

Gospo a Vender nadomještala je maštom poduku matematike. Peterov placebo: zrnce maštevrijedi cijelo brdo posla.

Sada pogledajmo kako se placebo može primijeniti u širim razmjerima. Nesposobni radnici,umjesto da se apaju za promaknu e, držat e rje ita predavanja o tome kako je rad plemenit.Nesposobni e nastavnici zapustiti poduku i tratiti školske satove uzdižu i do neba važnostprosvjete. Nesposobni slikari naklapat e o vrijednostima umjetnosti. Nesposobni kozmonautipisat e djela iz znanstvene fantastike. Spolno nemo ni slagat e ljubavne stihove.

Svi oni koji se služe Peterovim placebom ne ine možda, bogzna kakvo dobro, ali barem neine ni neku štetu i ne e podmetati klipove pod noge sposobnim lanovima raznovrsnih obrta i

stru nih znanja. Peterov placebo spre ava strukovnu paralizu.

4. Peterovi recepti - Na ljutu ranu, ljuta trava

Kakav rezultat za ljudski rod može imati primjena Peterovih recepata?Peterova e profilaksa sprije iti milijune ljudi da nikada ne stignu na razinu svoje

nesposobnosti. Prema tome, ti isti milijuni ljudi koji su u današnjem sistemu frustrirani ineproduktivni, ostat e cijeli svoj život sretni i korisni lanovi društva.

Peterovi palijativi i placeboi osiguravaju onima koji su dostigli razinu svoje nesposobnosti da idalje budu neškodljivi, zaposleni, sretni i zdravi ljudi. Ta promjena osposobit e za produktivanrad milijune ljudi sada zauzetih brigom za zdravlje, i ispravljanje grešaka, svih onih nesposobnih.

ist rezultat? Golemo obilje radnih sati, stvaralaštva, entuzijazma, oslobodit e se zakonstruktivne svrhe.

Mogli bismo, na primjer, izgraditi sigurne, udobne, brzoprevozne mreže gradskog prometa unašim velegradovima. (One bi stajale manje od svemirskog broda, a služile bi mnogo ve embroju ljudi.)

Mogli bismo koristiti izvore energije (na primjer, elektri ne centrale na sagorijevanje sme a)koji ne e zaga ivati zrak. Tako emo pridonijeti poboljšanju ljudskog zdravlja, uljepšavanjukrajolika, i boljoj vidljivosti u tim uljepšanim krajolicima.

Mogli bismo poboljšati kvalitetu i sigurnost naših automobila, pošumiti krajeve uz autoceste, aglavne prometnice i ulice pretvoriti u perivoje i tako donekle barem vratiti milovdnost i udobnostputovanja cestama.

Mogli bismo nau iti kako opet prirodno gnojiti zemIju, što e je oploditi, a ne trovati.Mnogo otpadaka koje danas bacamo u sme e moglo bi se skupljati i koristiti za ponovnu

proizvodnju uporabom sabirnih sustava složenih kao što su naši današnji distribucijski sustavi.Ina e e se beskoristan otpad bacati i njime zatrpavati napušteni rudarski površinski kopovi, da

bi se na njihovu mjestu otvarala gradilišta.

Zamislite to

Ostali razlozi su nebrojeni i ne mogu ih ovdje sve navesti. Vi ete, kao ozbiljan italac, zacijelosagledati primjenu Peterova recepta* u svom životu i radu, i u životu i radu vašeg grada, zemlje iplanete.

Složit ete se da ovjek ne može posti i najviše ostvarenje svojih težnji i svrhe života traže isamo kvantitet radi kvantiteta; on to može posti i samo poboljšanjem kvaliteta života, drugimrije ima, izbjegavanjem nesposobnosti-za-život.

Peterov recept nudi poboljšanje-kvaliteta-života, umjesto bezglava promaknu a u nepovrat.

* Ja to primijenjujem i u školstvu. (Vidi: Laurence J. Peter, Preskriptivna poduka, New York, McGraw-Hill BookCo. 1965).

Hijerarhiologija u usponu

Dosta sam rekao kako bih vam ukazao da vaša sre a, zdravlje i radost što ga pruža uspjeh, atako er i nada u ovjekovu budu nost, proisti u iz razumijevanja Peterova na ela, iz primjeneprincipa - hijerarhiologije, i iz korištenja Peterova recepta, da bismo riješili problemeovje anstva.

Ovu sam knjigu napisao da biste razumjeli i okoristili se Peterovim na elom. O vama ovisi dali ete ga prihvatiti i primjenjivati. Za njom e do i, nedvojbeno, još knjiga. U me uvremenu,nadajmo se da e negdje neki filantrop uskoro omogu iti da se otvori katedra za hijerarhiologijuna nekom uglednijem sveu ilištu. im on to u ini, ja sam spreman i kvalificiran da doti nomjesto zauzmem, budu i da sam se svojim dosadašnjim radom na tom polju dokazao.