Patuljasti planet Ceres - Sanja Lorencin.pdf

7/30/2019 Patuljasti planet Ceres - Sanja Lorencin.pdf

1/13

PATULJASTI PLANET

CERESSanja Lorencin

Da li Pluton ima neuraunjivog roaka koji na nas vreba u unutranjem

Sunevom sustavu? Patuljasti planet Ceres ... je moda roen u istom carstvu kao

i Pluton, ali je proputovao dug put sve do asteroidnog pojasa.

Oigledno dva planeta su napravljeni od iste tvari,

to se nije dogodilo nigdje drugdje u Sunevom sustavu.

Od kolovoza 2006. godine ima-mo novu klasikaciju objekata Sun-evog sustava. Do tada je Ceres sma-trana najveim asteroidom u Sun-evom sustavu, a Pluton planetom.Dvadeset i etvrtog kolovoza 2006.u 15 sati i 3 minute, Ceres i Pluton postaju

nova kategorija objekata koji krue oko Sun-ca - oboje postaju patuljasti planeti. Svi zna-mo koliko je Pluton u astrologiji znaajan,koliko je moan u svojim aspektima, tranzi-tima i progresijama. Ceres do sada nije imalau astrologiji toliko znaajnu ulogu, smatralo

ju se jednostavno jednim od mnotva astero-ida, koje su poneki astrolozi uzimali u obzir

prilikom prouavanja natalne karte, veimdijelom ne, a njeni tranziti i progresije go-tovo nikad nisu ukljuivani u interpretacije.

Vjerujem da je dolo vrijeme da se topromijeni, da i Ceres postane znaajnimastrolokim simbolom. Izjednaavanje Ce-res i Plutona po kategoriji nije jedina zna-ajka koja ih astronomski povezuje. Naime,2008. je u asopisu The New Scientistizaao lanak naslovljen s Da li nam jePluton poslao poruku kroz Ceres? . lanakkae:Da li Pluton ima neuraunjivog roa-

ka koji na nas vreba u unutranjemSunevom sustavu? Patuljasti planetCeres ... je moda roen u istom car-stvu kao i Pluton, ali je proputovaodug put sve do asteroidnog pojasa.Oigledno dva planeta su napravlje-

ni od iste tvari, to se nije dogodilo nigdje

drugdje u Sunevom sustavu.Sve do 1781. godine Sunev je sustav

imao samo planete vidljive golim okom,zakljuno sa Saturnom. Izum teleskopa jenajprije doveo do otkria Urana, a zatim, iz-meu 1801. i 1807. i do otkria 4 najveaasteroida glavnog asteroidnog pojasa, smje-tenog izmeu orbita Marsa i Jupitera.

No, krenimo ispoetka.

1766. godine Titius otkriva da 6 po-znatih planeta imaju matematiki odnos. Taj

je odnos prozvan Titius-Bodeovim ili samoBodeovim zakonom, jer ga je Bode uinioiroko poznatim. Astronomi su se dali u

potragu za planetom koja bi se nalazila namjestu koje je taj zakon predviao, a koja jeslijedea u nizu nakon Saturna, pa je 1781.otkriven Uran. Zakon je predviao i postoja-

nje planeta na orbiti izmeu Marsa i Jupiterai nakon to su 24 astronoma sustavno pretra-


2/132

Patuljasti planet Ceres Sanja Lorencin

ivali nebo na tom mjestu, Giuseppe Piazzije 1.januara 1801. u 20,00 sati otkrio Ceres.Klasicirana je kao planet, kao i kasnije pro-naene Palas (1802.), Juno (1804.), Vesta(1807.) i Astraea (1845.)

Kad je 1846. otkriven Neptun, posum-njalo se u tu klasikaciju jer je Neptun, kao iUran, bio mnogo vei od objekata otkrivenihu orbiti izmeu Marsa i Jupitera. Ti su objek-ti, stoga, prozvani asteroidima. Do danas ih

je otkriveno oko 80 000, a njih oko 11 000ima ime i broj.

Godine 1930. je, kao to znamo, otkri-ven Pluton, takoer proglaen planetom, ali

je u pojasu iza Neptuna zadnjih godina otkri-veno jo mnotvo objekata slinog sastava.

Kad je 2003. pronaen objekt vei i odPlutona, Eris, i kad se shvatilo da tih obje-kata ima jo na tisue, kao to ima i na tisu-e asteroida, meunarodna astronomska za-

jednica, IAO se sastala u kolovozu 2006. uPragu, na svojoj 26. opoj konferenciji, da biodluili hoe li sve te novootkrivene objekte

proglasiti planetama ili e Pluton, zbog sli-nosti s njima, prestati biti planet. Nakon ne-

koliko dana vijeanja, 24.kolovoza su namponudili novu deniciju planeta - to je tijelokoje je

1. u orbiti oko Sunca2. ima dovoljnu masu da ga vlastitagravitacija dovede u priblino sferni oblik(tijelo je u hidrostatskoj ravnotei)

3. tijelo je oistilo svoju putanju oddrugih tijela

Prema tada usvojenoj rezoluciji, da binebesko tijelo bilo patuljasti planet, morazadovoljavati slijedee uvjete:

1. biti u orbiti oko Sunca2. imati dovoljnu masu da ga vlastita

gravitacija dovede u priblino sferni oblik(tijelo je u hidrostatskoj ravnotei)

3. da tijelo nije oistilo svoju putanjuod drugih tijela

4. da nije satelit

Nova kategorizacija oduzela je Plutonustatus planeta i svrstala ga u patuljaste plane-

te kao dvojni sustav Pluton Haron (2008.gje uvedena i kategorija plutoidi - malena,gotovo sferina nebeska tijela koja se na-laze u sunevoj orbiti iza Neptuna). Status

patuljastog planeta dobila je i Ceres, koja jedo tad bila najvei i prvi otkriven asteroid.

Na taj nain su Ceres i Pluton izjednaeni uastronomskom smislu, pa bi i astrolozi tre-

bali Ceres uzimati u obzir prilikom astrolo-

kih analiza. Ceres predvodi grupu nebeskihtijela koji se nazivaju asteroidi, a Pluton na-beskih tijela koji se nazivaju plutoidi ili plu-tini (kao to Kiron predvodi grupu nebeskihtijela koje nazivamo kentauri, a koji se kreuu orbitama izmeu Jupitera i Neptuna).

CERES u mitologiji

Mitologija nekog nebeskog tijela je bit-

na odrednica za odreivanje njegovog astro-lokog znaenja.


3/133


Ceres je bila za vrijeme Rimljana bo-ica poljoprivrede, itarica, plodnosti i maj-instva. Njen se kult pojavljivao u razliitimformama. Bila je centralno boanstvo ple-

bejaca koji su je tovali kao glavnu boicutzv. aventinske trijade. Aventin je bilo brdou Rimu na kojem je 493. g. pr.n.e. podignutnjen hram, a aventinsku trijadu su sainjavali

boanstva Ceres, Liber i Libera. Tu su trija-du nazivali jo i poljoprivredna ili plebejskatrijada, kao suprotnost tzv. kapitolinskoj ili

patricijskoj trijadi koju su najprije sainja-vali Jupiter, Mars i Kvirinus/Janus, a kasnije

Jupiter, Minerva i Juno.Aventinska trijada, njihov hram i ludi

igre i s njima povezane teatarske predsta-ve su sluili kao fokus plebejskog identi-teta. Ceres, Liber i Libera su bili boanstva

poljoprivrede i plodnosti plebsa, kao za-sebne drutvene grupe. Liber je bio pratiocCeres i Libere u zajednikim i zasebnimkultovima plodnosti koji su bili iroko ra-

sprostranjeni po heleniziranom poluotokusada znanom kao Italija puno prije negoto je taj poluotok osvojio, odnosno asimi-lirao, Rim. Tada se ta grka pokrajina zvalaMagna Grecia.

Aventinski kult je bio Grki po svomkarakteru, a hram podignut na Aventinu sa-graen po uzoru na grke. Boanstva togkulta su bila posve slina grkima: Ceres je

bila u stvari grka Demetra, Liber Dioniz,a Libera Perzefona, odnosno kasnije rimskaProzerpina, iako su, po uzoru na rimsku te-ologiju, te slinosti bile veoma eksibilne.Cicero, na primjer, odbacuje ekvivalentnostLibera i Dioniza, te kae da je Ceres bilamajka i Libera i Libere.

Ceres je igrala bitnu ulogu u rimskimsvadbenim i pogrebnim ritualima. Njen sed-

modnevni festival u aprilu zvan Cerealia jeukljuivao i igre zvane Ceriales. Bila je slav-

ljena i u majskom ceremonijalnom ienjupolja, na festivalu zvanom Ambarvalia, kaoi u vrijeme etve.

Ceres je bila i zatitnica plebejskih za-kona. Po tim se zakonima nije smjelo unita-vati tue polje ni krasti iz njega i svatko tko

je krio te zakone bio je objeen u ime Ce-res, a njegova je imovina postajala imovi-na aventinskog hrama. Ceres kasnije postajezatitnica svih pisanih zakona.

Njena je prva brazda kojom je zaoralazemlju u stvari oznaavala otvaranje zemlje,

enskog principa, mukom, koji je predstav-ljen plugom i na taj nain je stvorila poljei organiziran, ureen ivot. Ceres je, kau,donijela ovjeku civilizaciju. Prije su ljudisamo lutali i skupljali plodove.

Ceres/Demetra se prikazivala i kao bo-ica s konjskom glavom i ljudskim tijelom.Grka mitologija kao jedno od njene djecenavodi i Ariona, basmrtnog konja kojeg je

zaela s Posejdonom. Konj je u svim kultu-rama simbol ivotne snage i vitalnosti, kaoi slobode (Libero i Libera aspekt Ceres). URimu je on bio simbol kontinuiteta ivota isvakog se oktobra rtvovao, a njegov je repuvan kroz zimu kao simbol plodnosti i po-novnog roenja. Konj je simbol plodnosti i uindijskom epu o Rami, koji navodi kako Ra-mina majka Kansalya nije mogla zatrudni-

ti dok nije konj rtvovan bogovima. Nakontoga je postala plodna i rodila Ramu.

Budin je konj, zvanKamthaka, prikazi-van kako nosi Knjigu zakona, podsjetnik lju-dima na zakone Karme (veza Ceres kao za-titnice zakona), davao im osjeaj dunosti iinio ih osjetljivijima na druga bia (pove-zanost Ceres sa svijetom prirode). Kau da

je Buda napustio ovaj svijet jaui na konju

poveznica konja i tranzicije iz ovozemalj-skog u onaj drugi svijet.


4/134


Ceres je bila i boginja tranzicije. Nadzi-rala je tranziciju ena iz djevojatva u odra-slu enu, kao i tranziciju od neudate ene do

braka i majinstva.

Nadzirala je i granicu izmeu ivih imrtvih, svjetova ispod i iznad zemlje. Na po-grebima, duh pokojnika je trebao prijei izsvijeta ivih u ivot poslije smrti, inae bi semoglo desiti da ostane ivjeti iznad zemljekao osvetniki duh. Da bi osigurali tu tranzi-ciju i da bi posvetili grob, obitelji umrlih su

prinosile rtve Ceres.

Ceres je po rimskoj mitologiji bilakerka Saturna i Opis, koji su ekvivalentigrkim Kronosu i Rei. Ceresina braa i se-stre su Jupiter, Neptun, Pluton, Juno i Vesta.

Nita drugo o njenom porijeklu ne znamo.U mitu o Demetri/Ceres najvanija je priao njenom alovanju za keri Perzefonomkoju je oteo Had/Pluton i odveo je sa sobomu podzemni svijet. Dok je Demetra alovalazemlja je prestala roditi, ivot je stao. Nakonto joj je ker vraena, sjeme je opet poelonicati, cvijee cvjetati i ito je opet ispunilo

polja. Zbog toga je u Grkoj Demetra bilai boica ciklusa, odnosno ciklike prirodegodinjih doba i svega oko nas, a takoer iciklike prirode ivota i smrti.

Demetra/Ceres ima i svoju duhovnustranu, i duboko je povezana s Hadom/Plu-

tonom i njegovom mitologijom, odnosnoima veze sa podzemljem, ili modernim rije-nikom reeno nesvjesnim. Eleuzinske miste-rije koje su se odravale u njenu ast uspjelesu se odrati 2000 godina, a bile su poveza-ne s otkrivanjem vjenog ivota. Mnogi suistraivai Eleuzinskih misterija, ukljuujuiiRoberta Gravesa, doli do zakljuka da suse u njima koristile neke psihotropne biljkekoje su ovjeku irile svijest i ukazivale mu

na povezanost svega sa svime, ukazivale munaJednostkoja nas sve povezuje, poput da-

nas moderne ajahuaske zbog ije konzuma-cije ljudi odlaze u brazilsku praumu, poputgljiva psilocibina koje je popularizirao Car-los Castaneda kao psihotropne biljake sred-njeamerikih amana i slino.

Eleuzinske misterije nam pokazuju datovanje Ceres, prije nje Demetre, a prijeDemetre drugih Velikih boica majki vuekorjene iz vremena kad se slavio i potovaoenski princip. Na Kreti je za vrijeme mi-nojske civilizacije bronanog doba slavljenaZmijska boica prirode koja je utjelovljavalaivotnu vitalnost i slavila ula. Predstavlja-na je otkrivenih grudi i sa zlatnom zmijom urukama. Istraivai su u zmiji vidjeli, na tra-gu amanizma, simbol dua umrlih. Zmijska

boica je mona amanka. U mitologiji po-vezanoj s Ceres, Aventinska trijada je uklju-ivala i boga Libera/Dioniza, koji je takoer

povezan sa slavljenjem prirode i ula, dokje Libera/Perzefona oznaavala Ceresinupovezanost s podzemnim svijetom i duama

umrlih. I Ceres se u Rimu u slavljima njoj uast prikazivala kao boica koju prate zmi-

je, i koja dri u rukama mak i ito. Mak jemoda ta psihotropna biljka povezana s Ele-uzinskim misterijama. Zmija i konj su dvi-

je ivotinje povezane s Demetrom / Ceres,a oboje su povezani s tokom oboje teuod gore prema dolje, od dolje prema gore.U bajkama esto zmija zamjenjuje konja, ili

konj zmiju, a oboje su povezani s izvorima ivodom po tome je Ceres usko povezana savodenim elementom. Sklona je krajnostimakod ispoljavanja osjeaja, tipino za vodenielement. S druge strane, blizak joj je i ele-ment zemlje, zbog njene veze s poljoprivre-dom i prehranom.

Demetra Erinis se u mitologiji nazi-va osvetoljubiva Demetra dok bjesni zbog

Hadove otmice Perzefone. Erinije su grkeboice osvete i prokletstva, a u rimskoj mi-


5/135


tologiji su im pandan Furije. Nakon Perzefo-nine otmice djevojke koje su joj bile pratiljea nisu primijetile da je Had odvodi pretvorila

je iz osvete u sirene. Kad joj mjetani nisuhtjeli pruiti gostoprimstvo spaljivala im jedomove i njih zajedno s domom. Oni kojisu je ugostili bili bi zasipani obiljem. Ceres/Demetra ima stoga dvije strane, jednu koja

blagoslivlja ovjeanstvo obiljem koje nudipriroda, i drugu koja unitava svijet oduzi-majui mu plodnost. Osim osvetoljubivosti,depresija je jo jedna od mranih strana te

boice. Opsjednutost takoer.

Mitologija Ceres, odnosno Demetre, jeopirna i moglo bi se ispriati mnoge priekoje su relevantne za njeno astroloko zna-enje, ali je gornji saetak ve sasvim dovo-ljan da izvedemo kljune pojmove koji namotkrivaju kako se manifestira u horoskopu.

DOGAAJI U VRIJEMEOTKRIA CERES

Jo jedan metod koji nam pomae u ot-krivanju znaenja novootkrivenih objekata,od Urana na dalje, je sinhronicitet koji po-vezuje neko otkrie i dogaanja u svijetu utom trenutku.

Neka od povezanosti:

- 1. Vezano uz prehranu: uvoenjekrumpira u svakodnevnu prehranu krajem

1790-tih i poetkom 1800-tih, to je dove-lo do naglog poveanja broja stanovnika, jerje manje zemlje moglo prehraniti vie ljudi(1840-tih je bolest koja je irom Evrope za-hvatila polja krumpira prouzroila umiranjeljudi od gladi i velike seobe u progresiv-noj karti Ceresina otkria Mars i Ceres su ukonjunkciji na 26 Bika - gotovo na CaputAlgol koji je tad zbog precesije bio na oko

24 Bika).- 1801. se pod patronatstvom Pruskog

cara Fridricha William III otvara u Kunernuu leziji (danas jugozapadna Poljska, prije1945 Njemaka) prva tvornica eera kojakoristi eernu repu kao sirovinu drama-tino se mijenja dostupnost te namirnice zeiroke narodne mase, jer je prije eer dobi-van iz eerne trske i bio je preskup za sva-kodnevnu upotrebu.

- Tehnologija prosijavanja mljevenogzrna se u toku proteklog stoljea dramatino

promijenila, pa poetkom 1800-tih ljudi ma-sovno poinju konzumirati bjelji kruh

- 1800-te je u Napulju izumljen stroj zaproizvodnju makarona do tad se sva tje-snenina proizvodila runo

- 2. Vezano uz enski princip: 21.stu-denog 1800-te asna sestra Madeleine-Sop-hie Barat osniva Drutvo srca Isusovog,crkvenu organizaciju koja e irom svijetaotvoriti kole za ene, koje se do tad nisumogle kolovati osim privatno u svojim

domovima kole koje su tad osnovanesu zaetak masovnog kolovanja ena kojeim otvara vrata ravnopravnosti. U kolamaDrutva uenje se shvaalo ozbiljno, a ue-nice su poduavane da postanu mudre enei odgovorne majke. Posveivalo se puno pa-nje kultiviranju uma (simbol divljeg konjakojeg se pripitomljava) i formiranju karak-tera koji karakterizira pravu enu. Sve je to

bilo povezano sa strogim religioznim princi-pom i tovanjem Srca Isusova. Drutvo srcaIsusovog je otvoreno samo za ene, a zbogsvog edukacijskog karaktera usporeuju gas Isusovcima kao mukim pandanom. Brzose proirilo svijeto i sad ima svoje kole u 45zemalja svijeta.

- 3. Vezano uz njegu djece: u janua-ru 1801. otvara se u Parizu prva pedijatrij-

ska bolnica - Hpital des Enfants Maladesna mjestu nekadanjeg sirotita. Od svojih


6/136


poetaka ta je bolnica primala samo djecu imlade do 15 godina starosti, a postoji i danaskao poznati pedijatrijski odjel bolnice koja

je sada sveuilina bolnica.

- 4. vezano uz konja kao simbol slo-bode (Liber i Libera): 1801. je u Engleskojstvoren prvi putniki automobil koji je naneki nain zamijenio konja u funkciji prevo-za ak i danas pitamo nekog: koliko ti autoima konja? i koji je do nesluenih granica

proirio vjenu ovjekovu potrebu da se kre-e kud hoe i kad hoe prvi je automobul

bio na parni pogon i zvali su gaPufng Devil(puei vrag)

- 5. vezano uz koritenje opijuma injegovih derivata (produkt maka): 1800. jeengleski vlastelin Thomas Jones dobio zlatnumedalju i 50 gvineja nagrade koju je ponudila

britanska vlada 6 godina prije onom tko pro-izvede 20 funti po jutru zemlje sirovog opi-

juma, koji se tada masovno koristio u tinkturizvanoj laudanum, u kojoj je opijuma bilo oko10%. Laudanum je sluio kao sredstvo protiv

bolova i za izazivanje euforije. Lijenici sulaudanum prepisivali za svakakve bolesti, aslovio je kao droga nie klase, o kojoj su ljudimasovno postajali ovisni. 1804-te je prvi putiz opijuma izoliran morj koji se masovno

poinje koristiti kao sredstvo protiv bolovajer se lake moe kontrolirati doziranje.

Postoji i duga tradicija literarnih djelakoja se bave temom koritenja opijuma. Jed-no od prvih takvih djela, Ispovijedi jednogengleskog uivaoca opijuma Tomasa deQuincey-a iz 1822., je pisano s toke gledi-ta jednog ovisnika i detaljno opisuje zado-voljstva i opasnosti droge, De Qiuncey pieo velikom engleskom romantikom pjesnikuSamuelu Tayloru Coleridge-u (1772-1834),ija se poema Kubla Khan smatra poemom

opijumskog iskustva. Coleridge je poeo ko-ristiti opijum 1791 nakon to mu se razvila

reumatska groznica, a postao je potpuno ovi-san nakon tekih napada bolesti 1801., kad

je troio 80-100 kapi laudanuma dnevno.

- 6. povezanost Ceres sa svim ivimbiima i ekologijom (u pozitivnom i nega-tivnom znaenju, poput Plutona ije otkrie

povezujemo s pojavom psihologije, ali i po-javom nacizma):

Godine 1800. Karl Friedrich Burda-ch uvodi rije biologija da oznai znanost oljudskoj morfologiji, ziologiji i psihologiji,a 1802 Gottfried Treviranus i Jean-Baptiste

Lamarck nezavisno ire znaenje te rijei naznanost o svim ivim biima

Godine 1799. duikov suboksid (N2O),sintetiziran nekoliko godina ranije, postajerekreacijska droga viih klasa jer udisanjemizaziva stanje euforije. Istraivai shvaajuda ima i anestetiko djelovanje, pa se kasni-

je poinje upotrebljavati u stomatologiji kaosredstvo protiv bolova. Koristi se i kod ra-

ketnog pogona, kao plin koji se koristi kodlaga u spreju jer poveava do 3 puta njegovvolumen. Uglavnom, njegova upotreba jedanas prilino rairena, a jedan je od najjaihizvora efekta staklenika koji stvara global-no zagrijavanje. Ima 298 puta jai utjecaj odugljinog dioksida, a smatra se da u stvara-nju efekta staklenika sudjeluje sa 20%.

Godine 1799. Charles Tennant sinte-

tizira kalcium hipoklorit, poznat kao sred-stvo za izbjeljivanje, ali i pretea svih on ihdeterdenata i ostalih sredstava koje danasnalazimo na policama naih trgovina. Kal-cijum hipoklorit se koristi i kao sredstvo zadezinfekciju vode za pie i vode u bazenimaza kupanje. Sastojak je sredstava za izbjelji-vanje kao to je varekina, a slui i za unita-vanje korova. Slui kao izbjeljiva u tvorni-

cama papira i u tvornicama eera koje proi-zvode eer iz eerne trske.


7/137


Alessandro Volta 1800. godine stvaraprvu bateriju, koja e takoer postati jedanod veih zagaivaa Zemlje u budunosti

Astronomske karakteristike CeresCeres je najmasivniji objekat koji krui

putanjom koja se nalazi u tzv. glavnom aste-roidnom pojasu, izmeu Marsa i Jupitera.Orbita joj je umjereno nagnuta, 10 (Merkur

je 7 a Pluton17) i umjereno ekscentrina.Orbitalni period joj je 4,6 godina, a rotacijski9 sati. Promjer joj je 975x909 km, gustoaoko 2 grama po kubinom centimetru. Sadr-i otprilike treinu (32%) mase svih objekatasmjetenih u asteroidnom pojasu. Ima veo-ma malu nagnutost osi od oko 4-5 stupnje-va. Ima primitivnu povrinu, a pretpostavljase da je to ocean smrznute vode. Taj ledeniomota je dubok 60 120 km, a jezgra joj

je kamena. Ima i tanku atmosferu, a relativ-no je topla (oko -38C). Pretpostavlja se daledeni omota sadri vie vode nego to je

ukupni volumen svjee vode na Zemlji.Postoji i drugo objanjenje njene prili-

no male specine teine, a to je da nemadiferenciranu unutranjost, nego da se kom-

pletna sastoji od veoma poroznog materijalakoji je ispunjen vodom. O tome da li na Ce-res ima ivota ili ne moe se samo spekulira-ti. Vie o Ceres emo znati 2015. godine kaddo nje stigne sonda Dawn lansirana 2007.

(ta sonda ove2011. stie doVeste) i poaljenam slike Ce-res iz blizine.

Ceres nijedovoljno svije-tla, poput Ve-ste, da se moe

vidjeti prostim okom, ali se moe vidjeti veobinim dvogledom.

Ceres kako ju je snimio teleskop Hubble...

Usporedba veliine Zemlje,

Mjeseca i Ceres

Poloaj glavnog asteroidnog pojasa

i Ceres u Sunevom sustavu


8/138


ASTROLOKEKARAKTERISTIKE CERES

Iz mitolokih karakteristika Ceresastrolozi izvode njeno astroloko, odno-

sno psiholoko znaenje. Budui da je Ce-res, poput Mjeseca i Venere, enski arhetip,smatra se da ene njenu energiju lake izra-avaju, iako i u mukim kartama moe bitimona. Kad kod ena na Ceres djeluju tran-ziti sporih planeta, ili kad je na neki druginain aktivirana, to moe oznaavati, akee nego kad je Mjesec aktiviran, roenjedjeteta, poetak menstrualnog ciklusa, me-

nopauzu, ili trenutak kad zadnje dijete napu-ta roditeljski dom.

Otkrivanjem novih planeta one su po-stajale vie oktave ili transformacijski sim-

boli za funkcije dotad poznatih planeta.Tako je na primjer Neptun povezan s uni-verzalnom ljubavi, funkcijom za koju sekae da je via oktava Venere, koja vladaizraavanjem osobne ljubavi. Uran, kojivlada uvidom i otkriima, je via oktavaMerkurovog procesa komunikacije. Ceres

bi trebala predstavljati viu oktavu Mjese-ca, gdje je potreba za emotivnom sigurno-sti transmutirana u podravanje i hranjenjenae spiritualne sigurnosti i osjeaj poveza-nosti sa planetom Zemljom kao naom ko-

lektivnom majkom.

Karta otkrica Ceres

1 January 180120:00

Palermo, Italy38 N 07 13 E 22

Local Mean Time

Time Zone: 0 hours WestTropical Placidus

NATAL CHART

1

2

3 4

5

6

7

8

910

11

1220}

t

25'

13}

y

07'

10}

u 42'

13} i 24'

18}o

26'

21}p

23'

20}

[

25'

13}

]

07'

10}q

42'

13} w 24'

18}e

26'

21}

r

23'

tt

yy

uu

ii

oo

pp

[[

]]

qq

ww

ee

rr

j 23} t 20' \

k

01}

u

54'

Q

13}

u

52'

\

l

18}

i

45'

K

04}

o

12'

d

18}

o

26'

a

10}

p

59'

J24}

p52'

L02}

[26'

f17}[30'

;02}]43'

G07}

q

45'

A13}

q

52'

\

g11}

w

56'

F23}

w

23'

\

H12}

e

47'

\

s28}

r59'

h 01}t

46'\

bb

n

nb

>

b

c

x

c

x

c

x

n

?

c

x

?

c

x

c


9/139


Zbog svog poloaja izmeu Marsa iJupitera, odnosno izmeu osobnih i nado-sobnih planeta, Ceres moe preuzeti i osob-nu i nadosobnu ulogu, u zavisnosti od svog

poloaja, odnosno aspekata. Njeni aspekti sosobnim planetama vie naglaavaju njenu

prvu ulogu, dok oni s nadosobnim onu dru-gu, nadosobnu.

Ceres je boica koja kontrolira prirod-ne resurse i cikluse, pa se zato moe zvati i

boicom okolia. U tom smislu postaje jakaarhetipska snaga 21. stoljea, i ulazi u ko-lektivnu svijest kao potreba da se brinemoo naim dragocjenim prirodnim resursima.Oni koji imaju snano postavljenu Ceres unatalnim horoskopima imaju jaku elju dana nekom nivou sudjeluju u zatiti i njego-vanju zajednice i okolia. Svjesnost o ciklu-sima povezanima sa roenjem, smrti i obno-vom je sveto znanje i istinski je povezano sekologijom i ekolokim procesima

Ceres je povezana s mnogim intere-snim sferama i zanimanjima. To su izmeuostalih profesije vezane uz pomo drugima,edukaciju djece, zanimanja vezana uz poljo-

privredu, industriju hrane, servisi vezani zahranu, rad sa ivotinjama. Kad je Ceres po-vezana s vanjskim planetama put koji vodiodgoju, njezi i hranjenju sebe i drugih esto

postaje indikator za izbor zanimanja. Osobaosjea da imati vlastitu obitelj nije dovoljno,da sluenje zajednici i ovjeanstvu vodi doispunjenijeg ivota.

Na primjer, kad je Ceres povezana sUranom, osoba se osjea kao graanin svi-

jeta. Moda je vlastita obitelj previe dis-funkcionalna da bi se osoba s njom mogla

identicirati, ili se zbog nekih drugih razlo-ga osjea potreba za preseljenjem i naputa-

njem mjesta na kojem su nam ivjeli preci.U stranoj zemlji se bavimo humanitarnim ra-dom ili na neki nain premoujemo rasne,kulturne ili religiozne korjene, na neki nainstvaramo globalno selo.

Kad Ceres aspektira Neptuna osobamoe osjeati potrebu da se brine o onimakoje je ivot manje mazio. Osoba se hranikroz ispunjavanje spiritualnih potreba, kao ikroz potrebu da spiritualno hrani druge, dasuosjea s njima. Suosjeanje je okrenutosvim ivim biima ljudima, ivotinjama i

biljkama. Kod napetih aspekata Ceres i Nep-tuna osoba moe razviti ovisnost o drogama,

postati rtva obmane, ili na neki drugi nainpostati poznata rtva, poputKurt Cobaina.

Ceres u aspektu s Plutonom je izuzetnojaka motivacijska sila i moe darovati osobineuobiajene sposobnosti, poput sposobno-sti za lijeenje, ili moe olakati najvee i-votne promjene. Mnogi sa tekim aspektimaCeres i Plutona imaju potrebu raditi u hospi-cijima gdje asistiraju pacijentima ili ih vodekroz vrata koja vode u smrt.

Ceres u aspektu s Kironom se esto na-lazi u kartama praktiara alternativne medi-cine. To ukljuuje astrologiju, masau, kiro-

praktiku, travarstvo, akupunkturu ili naturo-patiju. I mnoge medicinske sestre i lijeniciimaju tu kombinaciju.

Iz svega dosadanjeg moemo izvestii kljune pojmove povezane s Ceres i onoime ona vlada:

vezanost, briga o, djeca, udobnost, ovi-snost, prehrana, poremeaji prehrane,plodnost, hrana, glad, tugovanje, rast, lju-bav, majka, hranjenje, njegovanje, raz-mnoavanje, reprodukcija, samopoto-vanje, osjeaj vrijednosti, samoodbaciva-

nje, razdvajanje, dijeljenje, kidnapiranje,prevelika zatita, furiozni bijes, destruk-


10/1310


tivnost, domestikacija, poljoprivreda,usjevi, vrtlarstvo, ito, biljke i njihov rast,hortikultura, sjemenke

CERES U ZNAKOVIMAEvo nekoliko natuknica o Ceres u zna-

kovima, iako znamo da je to samo okvir, dani jedan arhetip nije jednoznaan:

Ceres u Ovnu hrani druge dajuiim nezavisnost, pokazujui im kako da po-stanu nezavisni, jaki i orjentirani prema ak-ciji. Pod stresnim aspektima moe dovesti

do osjeaja neadekvatnosti ili nekompeten-tnosti kao rezultat borbe s dominantnim ro-diteljem. Moe opisivati i samohranog rodi-telja. Vatreno titi one koje voli

Ceres u Biku hrani druge osigura-vajui im temeljne stvari, posebno one ma-terijalne, koje su im potrebne za ivot, i koje

pruaju osjeaj stabilnosti. Osjea se sigurnokad postoji nancijska stabilnost. Pod stre-

snim aspektima moe postati ovisan o svomvlasnitvu, osjeaj vrijednosti bazira na tomekoliko ima. Njeguje i hrani kroz dodir.

Ceres u Blizancima moe hranitidruge ili se osjeati hranjen kroz komunika-ciju, edukaciju i putovanja. Pod stresom, taj

poloaj moe dovesti do problema sa dual-nosti, mentalnom konfuzijom, sa prenagla-avanjem intelektualne superiornosti. Hrani

druge dijelei vane informacije i raspravlja-jui i na taj nain unaprijeujui stajalita .

Ceres u Raku njen je poloaj uRaku jak, osjea se duboko povezanom slanovima porodice, posebno s majkom i/ilidjecom. Izraava se na brian nain, i pruavoljenima emotivnu i ziku podrku. Podstresnim aspektima moe dovesti do pretje-rane sentimentalnosti ili do ovisnikih odno-

sa. Isto tako hrani druge i sebe kuhajui.

Ceres u Lavu hrani izraavajuivlastite telente, kreativnost i nezavisnost i

podstiui to u drugima. Roditelj s tim po-loajem potie u djetetu osjeaj samopouz-danja. Pod stresnim aspektima moe dovestido osjeaja sumnje u vlastitu kreativnost.Osjea se hranjenom kad se cijeni ono toini.

Ceres u Djevici to je jak poloaj, itjera osobu da bude u slubi drugih, da voliraditi, i da se u radu osjea kompetentnim.Vodi do izvrsnosti u poslu, ali pod stresommoe dovesti do perfekcionistikog stava.Roditelji mogu biti previe kritini, ili neijiunutarnji roditelj moe biti uvijek nezado-voljan rezultatima. esto dovodi do rada uzdravstvu ili u vezi s hranom.

Ceres u Vagi hrani sebe i drugerazvijajui kooperativan pristup i osjeajdijeljenja. Hrani se razvijajui znaajne od-nose, i njegujui drutvene interakcije. Podstresom moe davati previe vanosti tomekoliko je drugi prihvaaju, i zaboravljati nasamorazvoj. Ceres u Vagi voli nu hranu, i

poklanjati i primati lijepe stvari.

Ceres u korpiji je jako moenpoloaj, hrani druge pomaui im u shvaa-nju najvanijih ivotnih prelaza i njegujuiduboke porodine veze. Hrani sebe i drugekroz totalnu transformaciju, u procesu koji

iziskuje emotivnu samokontrolu. Pod stre-som, moe biti opsjednuta ljubomorom i po-sesivnou. Moe se baviti lijeenjem.

Ceres u Strijelcu hrani druge po-kazujui im kako da istrae svoje okruenjei kako da proire svoje horizonte. Hrani sebei druge traei osjeaj osobne usmjerenosti,ohrabrujui optimizam, i uivajui u ivotukao u putovanju. Pod stresom moe dovesti

do osjeaja da je ivot bez smisla ili moeostati bez moralnog kompasa.


11/1311


Ceres u Jarcu hrani druge pokazu-jui im kako uspjeti u ivotu. S takvim po-loajem netko se hrani osjeajem uspjeno-sti. To je poloaj mudre majke, one koja uidruge da preuzmu odgovornost za svoj i-vot. Pod stresom moe dovesti do pretjeraneovisnosti o poloaju ili statusu kao zamjeniza stvaranje toplih ljudskih odnosa.

Ceres u Vodenjaku hrani drugerazvijajui im osjeaj socijalne pravednostii prihvaanja vlastite jedinstvenosti. Osjease dobro kad je prihvaena u grupi, ili kadsudjeluje u aktivnostima koje dijeli s ljudimakoji imaju iste ciljeve. Pod stresom moe seosjeati odvojenom od drugih, drutveno od-

baenom. Ovaj poloaj jaa osjeaj osobneslobode.

Ceres u Ribama hrani drugeunosei osjeaj povezanosti s neim irim.Moe se osjeati hranjena identicirajui sesa cijelim ovjeanstvom, ili s nekom spiri-tualnom misijom. Ceres u Ribama je izuzet-no suosjeajna i brine o dobru drugih. Podstresom moe dovesti do osjeaja napute-nosti ili bespomonosti. Ceres u Ribama jeljubavnik Univerzuma.

Ceres planetCeres oznaava mjesto gubitka, ali i po-

vratka onog to je izgubljeno, naravno ako

se pomirimo s tim da to neto moramo znatidijeliti. Posesivnost, kao nia manifestacijaCeres, se mora znati prevladati. Iz boli i gu-

bitka se pre-poraa nae transformirano se-bstvo, kako osobno tako i kolektivno.

Ceres je Velika Majka i bezuvjetnaljubav. Ona nam osigurava ne samo hranu,nego i duhovnu podrku i vjeru u preporaa-nje. Iako ima puno pozitivnih znaenja, ona

moe imati i veoma razarajue efekte, po-sebno kad je loe aspektirana, to moemo

vidjeti i iz njenog utjeca u kartama katastro-fa. Prilikom posljednje katastrofe u Meksi-kom zaljevu i kod erupcije vulkana na Islan-du Ceres je bila u konjunkciji s Plutonom.

Zanimljivo je pogledati mitoloki od-nos Venere i Ceres i njihovu praktinu po-sljedicu u naim ivotima, kao i njihovu vezuu horoskopima otkria Ceres i proglaenjaCeres patuljastim planetom.

U grkoj mitologiji boica majinstvaje bila Demetra, Majka Zemlja. Demetra-Ce-res je bila i boica civiliziranog ovjeanstva

proisteklog iz uzgoja biljaka, odnosno koo-peracije sa zemljom. S druge strane, Afro-dita/Venera je bila boica seksualne atrakci-

je koja je vodila do reprodukcije. Afrodita/Venera je bila ometajui utjecaj drutveno

priznatoj instituciji braka (s institucijom bra-ka povezujemo jednu drugu boicu, Heru/Juno). U mitologiji Venera nije bila sretnoudata, imala je bezbrojne vanbrane afere, ai navodila je druge na takvu vrstu odnosa.Znai, Venera predstavlja atrakciju, bioke-mijsko-hormonalni nivo seksualne repro-dukcije na ranom stupnju interakcije dvijeosobe. Ona je prvenstveno zainteresirana zasenzualno zadovoljstvo, nije boica trudno-e. Ceres i Mjesec su u astrologiji one kojevladaju roenjem i majinstvom, i osjeajemodgovornosti koje ono donosi.

Mit prikazuje Veneru u stalnom su-kobu s Ceres, simbolizirajui na taj nainodvojenost dviju vrsta ljubavi one dvojeljubavnika i one majke i djeteta. Nije zbogtoga udno vidjeti Veneru i Ceres u napetimaspektima prema Saturnu (planeti kontrolei ograniavanja) i Kironu u kartama osobaili dogaaja povezanih s kontrolom raanja,kao to su izum pilule, legalizacija abortusai sl.


12/1312


Venera i Ceres prikazuju dva aspektaenske prirode koje su bioloki integrirana,ali su drutveno postali odvojeni. Patrijar-halne strukture su stvorile tu odvojenost, ana nama je sad da ih ponovo integriramo.

Cijelu tu priu pokazuje i Ceresina kar-ta otkria, u kojoj su u ksnom velikom kri-

u Ceres, Venera, Saturn i Neptun, u kojoj jeSaturn na ascendentu, Venera na descenden-tu, Mars na MC-u i Neptun na IC-u. Slika

patrijarhata koji se rui, rekla bih.

Zanimljivo i fascinantno je pogledatikartu proglaenja Ceres patuljastim plane-tom.

Ceres se nalazi na 17 Vodenjaka, naistom stupnju na kojem je Venera u karti Ce-resinog otkria. Ovdje je Ceres u konjunkcijis Neptunom i u opoziciji s Venerom i Satur-nom u Lavu. Saturn je tono na 17 Lava, aVenera na 14 Lava. Nema vie ksnog kri-

a, samo ksna opozicija, napeti aspekt kojije izazov ukljuenim planetama i trai od

njih suradnju i dogovor, balans jedne i drugestrane. Proizvodi frustraciju i nesigurnost, naneki nain hladni rat meu sukobljenim stra-nama. U ovaj napeti aspekt Ceres, Saturna,

Neptuna i Venere ukljuio se 2006. i Mer-kur, na 23 Lava, u egzaktnoj konjunkciji na

ascendent otkria. Da bi stvar bila napetija,Jupiter, koji je u karti otkria bio neutralan

Patuljasti planet - Ceres

24 August 200614:03

Prag, Czech Republic50 N 05 14 E 25

Standard time

Time Zone: 1 hours EastTropical Placidus

NATAL CHART

1

23

4

5

6

7

89

10

11

1206}

o

42'

11}p

34'

25} [ 10'03} q

05'

00}w

13'

20}

w

14'

06}

e

42'

11}r

34'

25} t 10'

03}u

05'

00}i

13'

20}

i

14'

oo

pp

[[

]]

qq

ww

ee

rr

ttyy

uu

ii

]

y

L 14}o 50'

;24} o

07'\

G00}

p49' \

K

05}

[

43'

\

F

17}

[

13'

\

l

18}

[

03'

\

k

13}

]

13'

\

A

25}

]

23'

\

f

14}

t

20'

j

17}

t

01'

d

23}

t

29'

a

01}

y

14'

H

05}

y

53'

s

09}

y

22'

J

09}

y

40'

g

20}

y

37'

Q25}y

23'

\h12}

i23'

b

c

>

n

x

c

x

b

c

?x

b

x

c

c

bc

x

b

cn

n


13/13


u tom sukobu, postaje vrh T-kvadrata, odno-sno kvadrira s jedne strane Ceres i Neptuna,a s druge Veneru i Saturna. Nalazi se na 12korpije u konjunkciji na IC karte otkria,odnosno u opoziciji na MC i Mars te karte.

T-kvadrat u horoskopu daje iskustvo,mudrost i karakter steen kroz stalnu borbu.

Nadajmo se dobrom rezultatu te borbe za ja-anje enskog principa, za jaanje svijesti otome da smo svi jedno na ovom planetu, daako tetimo zemlji tetimo i sebi. Jupiter jeu sekstilu s Mjesecom u Djevici i u trigonu

s Uranom u Ribama, to nam daje ansu da,ako pozitivno iskoristimo te aspekte i pre-vladamo duboko ukorjenjene (radi se o k-snim znakovima) predrasude, isplivamo izsadanjeg rasula i kaosa u strukturiran, cjelo-vit svijet gdje vladaju red i zakoni (Saturn),ali i uivanje (Venera) i duhovnost, odnosnospiritualnost (Neptun). Jupiter zatitnik namsve to nudi ako pametno koristimo nau teh-nologiju (Uran) i potujemo enski princip(Mjesec).

PjesnikWalt Whitman, koji natalno ima konjunkciju Ceres i Sunca u Blizancimau drugoj kui kae u Pjesmi o samom sebi:

A dijete kae: to je travaJa se nadam da je to Gospodinova maramica,Ili se nadam da je i trava dijete, beba vegetacije

Sada mi se ini prekrasna neoiana kosa grobova...to misli da su postali mladi i starac?to misli da su postali ena i dijete?

Oni su ivi i zdravi negdjeNajmanja klica pokazuje da smrt stvarno ne postoji

Sve ide dalje i vani, nita ne propada,A umrijeti je drugaije od onog to pretpostavljamo, i sretnije.

Patuljasti planet Ceres - Sanja Lorencin.pdf

Documents

Transcript of Patuljasti planet Ceres - Sanja Lorencin.pdf