Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

13
UNIVERSITY OF NAMIBIA Edina lomulongwa : Shikesho Edward Onomola yomulongwa : 200841670 Edina loshilongwa : Literary Appreciation of Oshiwambo Okode yoshilongwa : LWL3581 Oshipewalonga : 3 Efiku lokutwala oshipewalonga:15 Kayookoilyayayookokupya 2012 OSHIPALANYOLO OIDILA NOIPWE OYO HAI NINGWA PEFIMBO LOS 1 | Epandja

description

EEMHANGO DOHANGO YOSHIWAMBO

Transcript of Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

Page 1: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

UNIVERSITY OF NAMIBIA

Edina lomulongwa : Shikesho Edward

Onomola yomulongwa : 200841670

Edina loshilongwa : Literary Appreciation of Oshiwambo

Okode yoshilongwa : LWL3581

Oshipewalonga : 3

Efiku lokutwala oshipewalonga:15 Kayookoilyayayookokupya 2012

OSHIPALANYOLO

OIDILA NOIPWE OYO HAI NINGWA PEFIMBO LOSHIVILOSHOHANGO YOPASHIWAMBO.

Omutali : Tate P Mbenzi

1 | E p a n d j a

Page 2: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

OIDILA NOIPWE OYO HAI NINGWA PEFIMBO LOSHIVILO SHOHANGO YOPASHIWAMBO.

Etwalemo

Oshiwana shOvawambo osha kala shi hole omalandulafano moinima aishe ngaashi naana oiwana ikwao, opo oinima i ende nawa momalandulafano a yela moshilongo. Ovawambo ova ninga po eemhango da kwata moiti nove di djaleka eenghono da kola kuhe na vali odo dihe na nande oku taulukwa noupu. Neemhango odo ove di luka oidila. Oshidila osho oshinima sha indikwa ile sha dilikwa oku ningwa nosha tulwa po kwaau a dilika oshinima shiha ningwe. Hano eemhango da tya ngaha oda tulwa eenghono kutya ngeenge pe na ou tedi nyono, okwa kwata oshidila nota shi kala oshiponga shinene kuye, osho tashi dulu oku mu lambalala ye mwene novaye. Ova li va koleka eenghono doidila pamwe novakwamhungu, eemhepo dovafi vonale, ovanenenhu novakulunhu, ovo va kala ovafimanekwa moshilongo nomomapata, pamwe yoo neemhepo daKalunga. Elalakano loidila ei ola li okukeelela omawii a ha ningwe owina, noilonga yoududu nominyonena doungangala di ninipale moshilongo. Ovanhu va pangelwe kengungumano, nova shiive okuliufa kuvo vene nokulikwata nawa muvo vene keenghono doidila ei. (Nghishiilenhapo, 1996).

Ohango oyo oshivilo shinene hashi ningwa, nosha fimana. Ongomufyuululwakalo wOvawambo, ngeenge taku ningwa oshivilo shohango, ope na omilandu odo di na oku landulwa, sha hala okutya ngeenge taku ningwa oshivilo shohango, ope na oinima oyo i na oku ningwa nongeenge ina i ningwa nena ota pa holoka sha, ile ngeenge ina i ningwa nena ita pa holoka owii wonhumba, ngaashi omupya nosho tuu. Moshinyolwa omu ohandi ka tofa noku ndjadjukununa oipwe noidila oyo i na oku kala i shiivike noi na oku landulwa opo paha holoke oshilanduli shonhumba ngeenge taku ningwa oshivilo shohango. Elalakano loshinyolwa eshi, opo omuleshi a kale e na owino nounongo mokushiiva omilandu nomalandulafano eehango dOvawambo. Ohandi ka hokolola oku dja pehovelo lohango kate okomudimbukilo wayo.

Oidila noipwe yohango

Tete omanga ohango ina i tameka, oha ku tulikwa epandela. Epandela oha li kewa kuxe ile kuxekulu yomuhomboli (ombushiki), te li ke lambulavo osho yoo lokeumbo lomufuko. Hano keumbo lomufuko iha ku kewa epandela, oha li twalwa ko komuhomboli, ngeenge ongeleka ya piti mo. Epandela oha li kewa nee komuti womwoolo shaashi omwoolo paShiwambo oo omuti welao. Epandela iha li kewa nande komudime shaashi, omuti womudime vati ou na omupya, oha u dimi po omauwa omunhu. Ngeenge peumbo opo kape na naana omiti deemwoolo, nena otashi dulika ku longifwe keshe omuti u li pomudingonoko, kakele komudime. Epandela iha li tulikwa ashike kukeshe umwe, oha li tulikwa kuxegona yomufuko ile yombushiki, koiti yopolupale leumbo, shaashi xegona oye a fikamenene omufuko / ombushiki oo peshasho laye. Ngeenge xegona oo kepo ile a fya ko nale, mepata laye lokooxe ohamu hoololwa nee omunhu ou teke mu

2 | E p a n d j a

Page 3: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

kalela po, hano oye ta ningi xegona yaye. Hano moku tulika epandela, otashi ulike kutya omufuko okwa dimina pangeleka nomoitanhaisho yovakulunhu vaye kutya ota hombolwa.

Ohango eshi i li pokufika ku na ashike okamukakena kanini, oha ku kewa nee oingobele. Oixwa yoingobele oha i kewa yoo komiti donhumba, ngaashi keemwandi nokomifyaati. Omufyaati owa itavelwa kutya oha u tilika kovalodi, naunene tuu nge tashi ya pomaufiku, hano oha va ke omufyaati u keelele ovalodi, naavo va twa ondubo noshivilo. Iha i kewa nande komidime shaashi pamufyuululwakalo wOshiwambo, ovanhu ova itavela kutya oshixwa shomudime kashi na nande elao. Omudime oha u kombo po ovanhu. Omudime iha u longifwa naana moivilo ihapu yOvawambo, naunene tuu komuhoko wOvakwanyama. Yo oingobele oha i kewa kuxekulu yomufuko ile kovamwaina. Oingobele oha i dikwa nee polwaamba yomiti deumbo ile mepya, ashike iha i dikwa meni leumbo. Oha i ningwa nee ya fa hanga omatwali. Ye nakuka oixwa yoingobele oye ngaho e na oshinakuwanifwa shoku i dika.

Eshi oingobele ya pwa okuningwa, ohaku mhewa nee omafiya ohango. Moivilo imwe yopashiwambo ngaashi eenghali neehango, ovanhu haunene naana hava longifa omafiya manene omeumbo ile amunyalombe, ohava diki po omafiya onhumba oo haa dikwa kuxegona. Hano omafiya ohango ohaa mhewa nee kuxegona yomufuko ile yombushiki. Efiya lotete oha li mhewa kuxegona, kape na nande omunhu umwe ehe fi xegona oye ta tameke oku mha omafiya aa. Nokonima nee eshi a mana okumha efiya ile omafiya otete opo nee ta lombwele ovanhu ava tave mu vatele ve mu vatele nee mokumha, she likolelela kutya omafiya okwa pumbiwa e fike peni. Omafiya ohaa mhewa nee nedu la dja poshivanda, hakeshe ashike edu, shaashi edu loposhivanda paShiwambo ola fimanekwa unene shaashi iha li tende lo iha li kunghuka naana noupu. Edu olo oha li ka tutwa nee kovamwaina vomufuko ile vombushiki hava kwatelwa komesho kuxegona. Xegona oye nee ha kala komesho ngeenge tava tutu edu olo, ndele naashi taku fewa edu olo oye yoo tuu ha tula moimbale ile moitutifo yovatuti edu olo, shima ngaho a tula mo tete yee ou ta hadeke shaye ta hadeke ngaho. Omafiya ohaa mhelwa nee poivelo yoingobele, haa mhewa efimbo loshitumbetango. Hano xegona oye unene ha dana onghandangala moshivilo eshi, naunene tuu pokudika omafiya, oku tema omundilo, nosho tuu.

Ofimbo nee ohango ili pokudana oitendele, omufuko oha ka vaekwa nee omaadi, olukula, nekwamo keumbo looxegona yaye, hashi ningwa nelalakano opo omufuko ile ombushiki iha kwatwe komikundu yonhumba, ye a yambekwe ngaho, yo oinima i ende nawa pefimbo loshivilo shohango yaye. Omufuko oha pewa yoo omaano aye otete kuxegona, ngaashi oxuxwa nakeshe ngaho eshi xegona a hala oku yandja pefimbo levaeko laye.

Omafiku ohango ohaa ningwa nee pashikulafano lao. Nohango oha i kwata nee omafiku atatu. Efiku lotete olo efiku leemhoko ile ku tiwe leexungi. Mefiku leexungi oha mu kala omalipyakidilo mahapu ngaashi edungo lomalodu, ediko lomafiya, ewapaleko lomufuko noinghumbi yaye, etomho longobe ile leengobe nosho tuu. Pokuwapeka omufuko momutwe, omufuko oha ka vindwa nee nawa komunhu ou ha vindi ovanhu, ha twalwa ngaho kuxegona ile koshinghumbi shaye sha kula oshikainhu. Mefiku omo tuu omo, omufuko oha ka pewa

3 | E p a n d j a

Page 4: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

nokudikwa oshikutu kumbushe yaye. Oshikutu ohashi dingilwa nee molutu laye. Eshi oha shi ningwa nee opo omufuko ile ombushiki i yambekwe kumbushe yaye, noshikutu eshi ohe shi dikilwa nee pokalupale kondjuwo yaina ile yainakulu, shaashi okalupale kondjuwo oka fimanekwa unene paShiwambo molwa eyambeko.

Mefiku omo tuu omo, oha mu dungwa yoo omalodu. Omalodu ovafuko ohaa dungwa nee kuxegona. Ofimbo nee ina ku tamekwa okudunga, xegona yomufuko oha tema omundilo pomafiya oo a dika. Omundilo ohe u shakala nee nokapalwa ile ngeenge kape na okapalwa, ta longifa oshitoloshe ile a kweye omamanya fiyo taa pupyala ndele taa di omundilo. Poikuni yaye ohapa kala oshikuni shomboo, opo oshivilo shi kale sha tya mboo. Pediko oha tula po nee onghumbo, opo oshivilo shi kale sha ngungila. Oikuni ei hai temifwa keshe ashike. Ovadungi ohava ile nee omundilo pediko opo pa temwa kuxegona. Elalakano loku tema omundilo, opo ashike pa kale ouwa ye omufuko ta temenwa nee nomundilo wokooxe. Xegona nande oku kale a tokelwa ile a kwatwa komaimbo onhumba, oye ashike e na okutema omundilo oo. Nge okwa monikwa nee kutya xegona ita fiki lo efimbo oimaliwa, ovananguwo ava tava dungu omalodu, otava tema ashike pomunghulo, ndele eshi va mana okudunga tava dimi po, ndele nomutoko tave u tutu po meendelelo. Ile ngeenge xegona okwa fiki, vo inava hangikwa va mana, omundilo ove na oku u dima po, opo xegona a teme waye pomafiya aa a dika, omundilo ou wa fimana nou na elao. Ovanhu ohava dungifa nee oufila woilyavala ile oufila woilya, have shi ningi eshi hamusha li li poku ka pa ovana.

Mefiku omo tuu omo oha mu tomwa yoo ongobe ile eengobe. Okutoma ongobe ohaku ningwa ashike komunhu ou e shiivike ha tomo eengobe pomudingonoko, e na okukala omulumenhu, e na omwenyo muwa, iha shindi ‘munhu, ye okwe lilongelela nawa. Eengobe oha di tomwa nee efimbo longula. Eengobe ohadi tomenwa nee moshuunda sheenghwandabi, hadi tomwa omunhu ta longifa ngaho eonga, omukonda ile omhungulula. Ohai tomwa nee ngeenge onehonga omunhu oha kala kombinga yomatomeno ayo, ye ote i tu nee lwopomutima, kolumosho layo. Ngeenge omutomi ota longifa omhungulula (ondjebo) oha kala a taalela ongobe moshipala. Ye ota yashe nee. Omutomi oku na oku kala a takamifa ngeenge ta longifa ondjebo shaashi ota shi dulika oholo i ponye mo mongobe nde tai ka monifa ovadanihango oshiponga. Ongobe oha i taalelifwa nee kombinga oku kuhe na ovanhu. Ngeenge ongobe oya yashwa ile yatuwa neonga ndele ota i anye okufya, oha pa ifanwa onghulungu imwe i uye i popye novakwamhungu, opo va pitike ongobe i file oshivilo. Pokuyuva ongobe / eengobe ngeenege meumbo kamu na naana omakanda a pyokoka, keshe umwe ota dulu okuyuva, ashike na kale omulumenhu. Ongobe nge tai yuvwa oha i tamekwa mondete, opo nawa ku shikulifwe omaulu kate okuxuuninifa omutwe. Nghishiilenhapo (1996) ota ti, omutomi iha futwa, oha kufa ashike ombelela kongobe keshe a toma nolupati lopomatomheno. Ovayuvi ohava tetelwa ashike ombelela ya dja lwopoifingo. Pokutoma oinamwenyo mohango ope na ngaho ei hai tomwa mo, hakeshe ashike oshinamwenyo. Oinamwenyo ei hai dipawa mohango ongaashi nee ongobe ile odi. Iha mu tomwa nande oshikombo, shaashi oshikombo paitavelo lOvawambo otashi dulika shi ete omupya ile omafyo pefimbo loshivilo. Oshikombo oha shi kombo po elao. Shigwedha (2004) ota ti

4 | E p a n d j a

Page 5: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

ovafuko ova efelwa ashike va lye ombelela ya dja komutwe wodi ile wongobe. Okulya ombelela ya dja komutwe ohaku pe omunhu a kale ha ningi omadilaadilo e li xwepo.

Pokutopola ombelela, xegona yomufuko oha pewa epitakati (eemhati dopomwoongo). Omufuko oha pewa oshilama nombelela yondete ye oha pewa yoo omushila, oo hau ka ningwa omwiya waye, oo tau ke mu vatela pefimbo loumwali waye, hau mangwa medimo laye, opo a kale a pama. Eembadwa ohadi ka ninga po ashike eembadwa domeendjuwo ile eenghaku, hai ka kweywa nawa. Elaka nomutima oha i pewa nee ovana vokooxe, (ngaashi ngeenge omufuko omuKwanekamba, ota i pewa Ovakwanekamba). Mbushe womufuko oha pewa oshooko. Ombelela imwe oha i yandjwa ngaho kovanhu ava tava ka pela.

Mefiku omo tuu omo, ohamu ningwa yoo eemhoko. Keumbo lombushiki oha ku kongwa nee omanyakwa okwiimba nokukina nokupenhuka mbaluvali. Eemhoko oha di twalwa nee pefimbo lahamusha ta li ka dilongela. Ohava tumwa nee va twale omilongelo domufuko. Eemhoko oha di kwatelwa komesho koshinghumbi shakula oshikainhu, oshinghumbi eshi she lineekelwa kombushiki sho ihashi di ko nande keumbo lomufuko, oko hashi nangala shi dje ko naye mefiku tali landula eshi omufuko ta twalwa kongeleka, va ka yapulilwe ohombo yavo. Mefiku omo ovatwali veemhoko ohava kala nee tava imbula vo vamwe tava dana, ou a tya okafilita, ou a tya oshiva, tava dana tava imbile omufuko wavo, have shi ningile polupale lamwene weumbo. Ohave shi ningile ngaha va hala oku kundwa komufuko nokovakulunhu vaye. Hano momilongelo nee odo va twala, oha mu kala nee oidjalomwa yomufuko oyo ya dja kumwene waye, oyo ta djala mefiku tali ka shikula, ngeenge va fikama okuya kongeleka. Mwene womufuko iha twala eemhoko nande, oha fyaala keumbo, a teelela ava a tuma va aluke vo vemu lombwele nghee sha enda. Eshi ovatwali veemhoko va mana okuimba nokuyeuluwa meumbo, oha va ka talwa po nee polupale vaka kundilwe ponhele yonhumba. Eshi va kundwa, ohava shuna nee keumbo lombushiki oufiku oo, vaka hokolole nghee sha enda.

Efiku la shikula ko olo efiku lokuya kongeleka. Omufuko oha djalekwa nee odede yaye, ta dikwa kuxegona osho yoo koshinghumbi shaye sha kula, ndele nounghumbyona tava dikwa nawa ndelele noinghumbi tai djala, ndele omunhu ku tale ko oko. Keshe umwe oshe mu yelela nawa kutya omunhu ota hombolwa. Ombushiki nomufuko ohava ka shakena kongeleka hava ka yandjwa kovakulunhu vavo, hashi ningilwa kutya nande oveke linipila eenyala eshi tava ka ya kovakulunhu vavo ove li ngaashi ve lipelwe. Ofimbo nee omufuko ina pita mo meumbo, oha ka pita mangha pokalupale kondjuwo opo a ka lye onghuta. Oha pewa nee oshifima shi li pamwe nevanda opo vati a ha ka kale ta pundavauka mondjila, ye a kale e na elao. Oshifima ohashi lilwa nee pongalo (oshitungwa sha longwa meembale da dja koshivale). Pefimbo lohango kolupale mwene weumbo oha tula ko oshikuni shitalala shomufyaati shi li ko tashi twimaana omwifi ko oha ku kala yoo taku yofwa ombelela koilume omafimbo amwe.

Pashikwanyama, omufuko ngeenge a hombolwa iha djala vali ondjeva, oha i di mo ye ta djala oshilanda. Eshi oha shi ningwa nee opo pa kale eyooloko pokati komukulukadi a hombolwa nokakadona. Pashikwanyama, Shigwedha (2004) ota ti yoo kutya omufuko oha dikwa yoo

5 | E p a n d j a

Page 6: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

omushendje, okamudi kamwe ka dja koshixwa shomushendje haka ningwa nawa noingushe ile neengodi. Oha shi ningwa nelalakano opo omufuko a kale ta monikwa nawa, nohashi djalwa nee sha kambakana oshiya, mofingo ile peemhando. Omushendje pashiwambo oha u keelele oshikukuta ile omipya. Shikwao okudjala omushendje komukulukadi oshi li hashi yandje eenghono, tashi ulike oukulunhu, nota shi mu xupifa momayeleko mahapu monghalalmwenyo yaye. Omushendje oha u ka dulwa mo nee ngeenge oshivilo shohango sha pu.

Omufuko oha kwatelwa komesho kuxegona yaye osho yoo koshinghumbi shakula moku ya kongelelka. Oundenge novakulu novaondoli vomesho nomakutwi ohava kala va lamba mo omukoo wombwa. Opo keshe umwe oku na oku djala a fewa vo tava longekida oufilita neeshiva. Ovakulukadi oha va kala nee ve na omafungu tava dana fiyo va fika kongeleka. Efungu edidiliko ashike kutya ovanhu ova hafa moshivilohango.

Ovafuko kongeleka ohava i ko vaka hombole pangeleka, tava hombolifwa komufita. Ohava ka hana nee komesho, moipafi yovakulunhu vavo osho yoo yehongalo alishe kutya ova tokola oku kala pamwe fiyo Pamba ote va dimbula. Omufita ohe va pula nee omapulo onhumba nombushiki oha i yandje nee edidiliko lotundi poshikesho, osho yoo olinga pomunwe wopokati keke laye lokolumosho, te shi ningile mongeleka. Eshi ohashi ningwa kokutya omufuko okwa ninga omuvalekwa waye monghalamwenyo yaye aishe, nokape na nande omunhu e na oufemba woku popya naye kombinga yoihole. Omufuko yoo oha ningi ongashikwao. Oha pa yandjwa yoo odjapo yehombolo, ha i shainwa koinghumbi yakula, moitanaisho yovadali. Ovalihomboli ohava ende nee ve likwete momwooko, moku ulika kutya vo ova ninga omunhu umwe. Ofimbo nee ovafuko ve li kongeleka opamwe novakulunhu vamwe, ovaviyauki pamwe neengoleka (oinghumbi) dimwe, novateti vombelela keumbo oha va kala va tula ombuda moshixwa opo va longekide eendja. Oikulya yovafuko ihai telekwa kukeshe, oha i telekwa kuxegona yomufuko. Oikulya ongaashi nee evanda, oshifima shomahangu, osho yoo kahadashala (e li koshi yodjove ngeenge ope na). Oikulya ei oha fiye ei teleka nale ofimbo ina ya kongeleka, ye te i tuvikile ponhele ya amenekeka.

Eshi ongeleka ya diwa, oha ve u kombola vali va shune keumbo lomufuko, ve kwetelwe komesho kuxegona yomufuko. Okudja ashike mongeleka ondwi oya twima, ovanhu tava dana nee vo tava imbula, pehe na olufuwo lasha. Nge va fiki poluvanda, ohava teelele manga, va ka talwe ko kumwene weumbo. Vamwe unene tuu vokombinga yomufuko ohava i manga meumbo va ka djale eedelela davo yo oikutu yokongeleka tave i dula mo. Okaana aka ka dalwa komufuko pondje (nge oku na) pefimbo lohango oha ka holekwa manga, opo kaha mone ina eshi ta hombolwa. Koluvanda, omufuko oha kala nee ta imbilwa kovaeti veemhoko, ye ta danenwa tuu komahewa nookaume, tava dana ta va ningi lyata po ndi lyate po. Eshi ovanhu meumbo va mana okuviyauka ye xegona namwene weumbo va mona kutya efimbo ola fika loku ka tala ovafuko koluvanda, mwene weumbo opamwe naxegona oha va kala nee va umba osheendo komesho. Mwene weumbo oha kala nee a humbata odibo yomutwe, outa ile ehonga, tashi ulike kutya ye kefi ‘vaya.

6 | E p a n d j a

Page 7: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

Ovaenda oha va twalwa nee momuti wonhumba u li mepya, popepi neumbo, omo ovafuko tava ka pewa mo momalodu eli moshitoo haa pindwa nomhindo, hava nwine momaholo. Ihaa nuwa taa kanghekwa. Hava pewa kuxegona. Momuti oha mu ningwa omalandulafano amo, ngaashi omahambelelo, omakumaido ovafuko, nongalo. Pongalo xegona oye ha kala a kwatela komesho ovayandji vongalo, hano ha umbu ongalo tete. Xegona oha pe ombushiki ekuva, outa, ombike nosho tuu ile ngeenge okakadona oha ka pewa oimbale, nosho tuu. Omaano ohaa kufwa po noku ka pungulwa momhungulilo yalongekidilwa omufuko. Polupale iha pa kala ina pa endwa nande nande omolwa omundilo welao, nonghee ovafuko oha va twalwa polupale kuxegona, hava kala po ashike okafimbo kaxupi, napo ohava ka pelwa po omalodu, tava makele mo ashike kanini.

Okudja opo ovafuko ohava twalwa nee koshingobele shakula, osho sha fimana, hamu ka lilwa nee eendja nomalodu. Xegona oye nee ha makele ko tete koikulya yovafuko opo nee nawa ta pe ovafuko va tauluke oshedi. Ohava li nee tete evanda lomhungu noshifima ile oxuxwa i li koshi. Ope na nee oikulya ei hai liwa kovafuko. Exuli la yofwa kuxegona olo li li lafimana okuliwa kovafuko. Ombelela ngaashi eehamama oha di liwa ngaho kovakwaxe yomufuko. Pashindonga, eehamama ohadi yofwa koinghumbi yombushiki, opo di liwe komufuko nomuhomboli waye hashi ningilwa keumbo lomufuko oku pendukila efiku tava ka ya keumbo lombushiki.

Eshi ovanhu va mana okulya, ombushiki iha i fiye po omufuko wayo, ovakulunhu vomufuko ovo ngaho ve na okukongela ombushiki omulele, ndele hameumbo omo. Iha nangala nomufuko waye shaashi ohango ina i pwa natango, otava dulu oku nangala monduda imwe ashike ita va nangala ovo aveke, opo va ha kwatwe komadilaadilo onhumba yo ohango ina i pwa.

Mefiku laxuuninwa ovalihomboli ohava i nee keumbo lombushiki oko yoo tava ka lya eendja, noku ka kundwa yoo kovakulunhu noku ka tambula ko omufuko nombili. Eendja noikulya ota i ndidjaanwa nayo nee. Ohango ngeenge ya pu, xegona oha ka dikulula nee omafiya aye nomutoko ohe ke u yuka po.

Ope na eyooloko pokati komufuko ta hombolwa e na nale okaana naau ta hombolwa ehe na okaana. Omufuko ou ta hombolwa e na nale okaana iha ondwa, shaashi okwa mona nale oifuta yaye komulumenhu ou e mu teya omaulu, ashike ngeenge omulumenhu ou e mu dalifa oye temu hombola po, nena oku na oku futwa. Kombinga yoyoonda, omufuko oha ondwa nee ongobe ilaula, shaashi Ovawambo ova itavela kutya oluvala lilaula olo oluvala longushu. Shikwao, ongobe oyo oi na okukala i shambula. Oha ondwa yoo nomatemo atano naatatu, haa twalwa komukulukadi omwiinekelwa, e li moshitungwa. Etemo lotete oha li pewa xe yomufuko, ofimbo makwao enya haa yandjwa nee kovamwaina ile kooina yomufuko.

Pashiwambo, oshivilo shohango iha shi shuna monima nande. Meumbo ngeenge omwa fiwa, ava tava kwena ota va kwena ngaho vo ava tava kuwilile otava kuwilile ngaho, shaashi oitufi aishe oya fimana. omufuko ngeenge okwa fi, ohango iha i twala ko vali noilonga yayo. Shigwedha (2004) ota ti, ngeenge omufuko okwafi ndele ina ineshi uda tete, ina yomufuko oha pewa nee

7 | E p a n d j a

Page 8: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

oshitendo a humbate osho tashi mu ulikile kutya ohango eshi ita i twaikile vali, omona okwa shuna, ashike ovanhu otava kuwilile ngaho fiyo okukuwilila taku fiilile.

Exulifo

Pexulilo, onda hala ashike oku twa omufindo apa kutya fyeni, onga Ovawambo, otu na oku tula eemhango nomalandulafano oivilo yetu yOshiwambo moilonga. Ngeenge hafye hatu i ningi, nena kape na vali ou tei ningi. Shikwao ngeenge ita tu di tula moilonga, omapupi okomesho itaa ka shiiva sha, do nomilandu edi otadi ka ninipala po. Oshi li sha fimana unene oku kufila ko oshiwana shokomongula ombaxu nokavava kombinga yoidila noipwe yoivilo yoludi eli ngaashi eehango nosho tuu. Okuhashiiva oidila noipwe yoivilo yOpashiwambo, onga Omuwambo kuyadi, osha fa ashike olweendo la tumba, lihe na oku la finda. Okushiiva omufyuululwakalo woye neenghulunghedi dao osho oshinima sha fimana!

_____________________________________________________________________

8 | E p a n d j a

Page 9: Oshiwambo Traditional Wedding : Rules and Regulations (Oshiwambo Version)

EEDJO

Omambo

Nghishiilenhapo, J. (1996). Shitunda Nonghedi. Windhoek: Out of Africa Publishers Ltd.

Shigwedha, V. (2004). The pre-colonial costumes of the Aawambo, significant changes under colonialism and the construction of post colonial identity. Windhoek: University of Namibia.

Ovanhu

Eenghundafana na: Kamati Indileni, 14 Kayookoilyayayookokupya 2012.

Eenghundafana na: meekulu Pitilapoyo Mukwanangobe Haufiku (Oshali-Oupumako),04 Kayookoilyayayookokupya 2012.

Eenghundafana na: Tresia Shikongo, 01 Kayookoilyayayookokupya 2012.

Eenghundafana pangodi na: Uusiku Fidrik, 13 Kayookoilyayayookokupya 2012.

This essay was produced by Edward Tangeni Shikesho. Astudent at university of Namibia. This study was carried out to identify some of the Oshiwambo Rituals, taboos, rules and regulations. The essay looked mostly at a ceremony called wedding. Many owambo people fail to follow steps on how to prepare the wedding, how to run it and also what are the do’s and don’t’s.

The essay was checked by Mr A P Mbenzi, A lecturer at the UNIVERSITY OF Namibia.

May 2012-

Author: Edward Tangeni Shikesho (Oshali-)

(Student at UNIVERSITY OF NAMIBIA)

9 | E p a n d j a