Neverbalna Komunikacija Tomo

8/20/2019 Neverbalna Komunikacija Tomo

1/30

UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIČKIH NAUKA

NEVERBALNE FORME KOMUNICIRANJA

SEMINARSKI RAD

Predmet : Uvod !o"#$%&' %'tro(o&o)#$

Me'tor : (ro*+dr+ D,e&%& I-r%.ov#/

Stde't# : D$ord$#$e Br%t#/

I'de0 -r+1123 4 S

Sarajevo , januar 2016


2/30

SADRŽAJ Str%'#"%

2+ Uvod++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 21+ Pro!v$et#te&$!tvo .%o e&eme't .&tr'e (ov#$e!t#+++++++++++++++++++++++++++++++++ 5

5+ D$e&ov%'$e or#$e't%&'o 6 #!&%m!.e "#v#%"#$e '% .&tr' (ov#$e!t

B#H+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 88+ Z%m%9 or#$e't%&'e .&tre '% (ro!tor B#H+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ + Ar9#te.tr% .%o e&eme't .&tr'e (ov#$e!t# B#H+++++++++++++++++++++++++++++++++ ;;+ S%.r%&'# o-$e.t# .%o v%,'o .&tr'o '%!$e+ Re7#me .&tr'e (ov#$e!t# B#HO!m%'$!.# (er#od++++++++++++++++++++++++++ 2822+ Z%.&$?%.+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 2

21+ L#ter%tr%+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++ 2;


3/30

UVOD

Termin neverbalno obično se upotrebljava da bi se opisalo sve što se događa u ljudskoj

komunikaciji mimo izgovorenih ili napisanih riječi. U isto vrijeme treba uočiti da se ovi

neverbalni događaji i ponašanje mogu interpretirati pomoću verbalnih simbola. Takođe

smatramo da nijedna klasifikacijska shema koja stvari odvaja u dvije diskretne

kategorije (npr. verbalno i neverbalno lijeva i desna strana mozga glasovni i

neglasovni itd.! neće moći objasniti faktore koji čini se ne pripadaju nijednoj

kategoriji. "ilo bi primjerenije razmišljati da se različita ponašanja mogu poredati u

kontinuum pri čemu neki oblici ponašanja le#e i na dva kontinuuma.

$erbalni i neverbalni signali mogu se kodirati na različite načine. %roizvedeni signali

mogu se kodirati na kontinuumu koji ide u rasponu od intrinzičnog kodiranja (referent!

preko ikoničkog kodiranja (kad su sačuvani neki aspekti referenta! do arbitrarnog

kodiranja (kad se od referenta nije sačuvalo ništa ili tek malo!. &ekodiranje

neverbalnog ponašanja često obavlja desna mo#dana polutka ali postoji mnogo

funkcija desne i lijeve polutke koje se prekrivaju ako jedna strana mora kompenzirati

zbog hirurškog zahvata na drugoj polutki.

Teorijska tumačenja i istra#ivanja neverbalne komunikacije mogu se podijeliti na

sljedeća tri područja'

. komunikacijska okolina (fizička i spacijalna!)

*. fizičke značajke osobe koja komunicira)

+. tjelesni pokreti i pozicioniranje (geste dr#anje dodiri izrazi lica pokreti očiju i

glasovno ponašanje!.

,everbalnu komunikaciju ne bi trebalo proučavati kao izdvojeni fenomen nego kao

neodvojiv dio ukupnoga komunikacijskog procesa. ,everbalna je komunikacija va#na

zbog svoje uloge u ukupnom komunikacijskom sistemu goleme količine informacija

koje pru#a u bilo kojoj određenoj situaciji i svoje upotrebe u fundamentalnim

područjima našega svakodnevnog #ivota.


4/30

DEFINISANJE NEVERBALNE KOMUNIKACIJE

-a većinu se ljudi izraz neverbalna komunikacija odnosi na komunikaciju koja se

ostvaruje nekim drugim sredstvima mimo riječi (pod pretpostavkom da su riječiverbalni element!. %oput većine definicija i ova je općenito korisna ali ne pokriva

adekvatno slo#enost ovog fenomena. &ok razumijemo i znamo sve što tu spada ova će

nam široka definicija dobro poslu#iti.

,ajprije treba znati da je odvajanje verbalnog i neverbalnog ponašanja u dvije zasebne i

distinktne kategorije praktično nemoguće. Uzmite na primjer pokrete rukom koji čine

američki jezik znakova (jezik gluhih!. Te su geste uglavnom lingvističke (verbalne! pa

ipak se ručne geste često smatraju ponašanjem koje je drukčije od riječi . c,eillꞌꞌ ꞌꞌꞌ

(//*! demonstrirao je lingvističke kvalitete nekih gesta tako što je utvrdio da kod

različitih vrsta afazije nestaju različite vrste gesti konkretno one geste čija je

lingvistička funkcija slična specifičnom verbalnom gubitku. 0 obratno sve što se

izgovori nije jasno ili isključivo verbalno

1 poput na primjer onomatopejskih riječi kao što su zujanje ili mrmljanje te

nepropozicijskog govora kakvim se koriste aukcioneri i neki afazičari.

Trebamo takođe razumjeti da naša definicija ne pokazuje odnosi li se izraz neka drugaꞌꞌ

sredstva osim riječi na tip signala koji se producira (enkodira! ili na promatračev kodꞌꞌ

za interpretaciju (dekodiranje! signala. 2pćenito govoreći kad se ljudi pozivaju na

neverbalno ponašanje onda govore o signalima kojima će značenje biti pripisano

(enkodiranje! a ne o procesu enkodiranja značenja. %ogledajmo što mo#emo doznati

detaljnijim proučavanjem enkodiranja i dekodiranja neverbalnih signala.


5/30

Enkodiranje

Verbalni i neverbalni signali mogu se kodirati na mnogo različitih načina. Na

primjer, Ekman i Friesen (199! tra"e da razmotrimo sljede#i kontinuum$

%lika 1 Enkodiranje

&rij nego objasnimo ove nazive, va"no je upamtiti sljede#e$

1. &ona'anje označuje kontinuum, a ne zasebne kategorije. ogu se na#i

obli)i pona'anja koji spadaju izme*u ovih dviju tačaka.

+. ako se čini da verbalno pona'anje odgovara ponajprije desnoj stranikontinuuma, a neverbalno sredini i lijevoj strani, postoje izuze)i.

-. lavno obilje"je po kojem se razlikuju ova tri tipa kodiranja jest koliko je kod

blizu svom re/erentu, tj. stvari na koju se odnosi.

%ri arbitrarnom kodiranju najveća je udaljenost između upotrebljavanog koda i

referenata za taj kod. 3ličnost s referentom ne postoji. ,a primjer većina je riječi

primjer arbitrarnog kodiranja pomoću slova koja ne pokazuju nikakvu sličnost sastvarima na koje se odnose. ,iti riječ mačka niti ijedno od njezinih slova izgleda kao

mačka. 2nomatopejske riječi međutim kao što su zujanje ili mrmljanje preuzimaju

aspekte zvukova koje pokušavaju opisati. ,eki neverbalni signali takođe mogu biti

arbitrarno kodirani na primjer pokreti uključeni u mahanje rukom tokom rituala

pozdravljanja na rastanku ne izgledaju baš kao osobito vjeran prikaz aktivnosti

rastajanja.

%ri ikoničkom kodiranju zadr#avaju se neki aspekti referenta drugim riječima postoji

neka sličnost između koda i referenta. 3kiciranje pješčane ure u zraku kako bi se

simboliziralo lijepo građenog muškarca ili #enu primjer je ikoničkog kodiranja kao što

je i dr#anje ruke kad oponašate revolver kad re#ete svoj vrat kako biste označili da steꞌꞌ ꞌꞌ

gotovi ili kad rukama označujete koliko blizu nekom #elite stajati (pri čemu svakaꞌꞌ ꞌꞌ


6/30

ruka predočuje jednu osobu!.

%ri intrinzičnom kodiranju najmanja je distanca između upotrebljavanog koda i

njegovih referenata. U ekstremnom slučaju moglo bi se reći da je način kodiranja sam

referent. %okazivanje prstom pribli#avanje nekom ili stvarno udaranje neke osobe

primjeri su ponašanja koje ne podsjeća na nešto drugo ono jest to što reprezentira.

Ukratko neverbalno ponašanje mo#e biti enkodirano intrinzično ikonički ili arbitrarno

iako je arbitrarno kodiranje ponajprije povezano s verbalnim ponašanjem.

De.od#r%'$e&anas mnogi istra#ivači mozga vjeruju da su dvije mo#dane polutke specijalizirane za

obradu različitih informacija. 4ijeva polutka obrađuje sekvencijalno poredane

digitalne verbalne ili lingvističke informacije) desna polutka obrađuje uglavnom

neverbalne analogne ili gestalt informacije. &esnoj se mo#danoj polutki dakle pripisuju

zasluge za obradu vizualnih5spacijalnih odnosa koji čine veliki dio onoga što se

tradicionalno smatra neverbalnim podra#ajima. 6ini se takođe da je desna polutka

ponajprije odgovorna za vokalne komponente koje našem govoru daju emocionalnost

kao što su npr. naglasak visina glasa i ritam. alo je onih koji tvrde da se ijedna strana

mozga bavi isključivo određenom vrstom informacija. -apravo sljedeći slučaj ilustrira

koliko mozak mo#e biti prilagodljiv.

"ruceu 4ipstadtu uklonjena je lijeva mo#dana polutka kad je imao pet i pol godina.

alo se liječnika nadalo da će razviti verbalne sposobnosti a većina je mislila da će

operacija paralizirati dio njegova tijela. &vadeset šest godina poslije "ruceov je 07 bio

*8 (veći nego u / od 9 ljudi! plivao je vozio bicikl i imao peticu iz statistike. "udući

da je njegov govor bio normalan pretpostavljalo se da je desna strana preuzela mnoge

od funkcija koje je prije obavljala uglavnom lijeva strana. ,aravno to se ne događa

uvijek kao rezultat operacija ovakve vrste posebice nakon puberteta. ,o to sugerira da

unatoč tomu što se čini se specijaliziraju za obradu određenih informacija desna i

lijeva polutka nipošto nisu ograničene na jedan tip informacija.


7/30

6ak i kad se informacija obrađuje poglavito u jednoj polutki nije baš vjerovatno da je

druga polutka sasvim neaktivna. :ad netko čita neku priču desna polutka mo#e imati

specijaliziranu ulogu razumijevanja metafore ili ocjenjivanja emocionalnog sadr#aja

dok se lijeva strana istodobno intenzivnije bavi deriviranjem značenja iz slo#enih

odnosa među verbalnim pojmovima i načina na koji se povezuju u rečenicu. ;azličite

funkcije dviju polutki ne izgledaju jednako jasno izdiferencirane u #ena kao u

muškaraca a poznato je da u nekih ljevorukih pojedinaca polutke imaju funkcije koje

su upravo suprotne opisanima.

Unatoč očitoj slo#enosti koju mozak pokazuje veliki dio onoga što obrađuje desna

polutka čini se da je to što nazivamo neverbalnim fenomenima a veliki dio onoga što

obrađuje lijeva mo#dana polutka jest to što kategoriziramo kao verbalni fenomeni.

2čito neki se oblici neverbalnog ponašanja više sla#u s verbalnim ponašanjem nego

neki drugi (npr. o govoru neovisne geste! pa u takvim slučajevima mo#emo očekivati

više aktivnosti u lijevoj polutki.

Unatoč očitoj slo#enosti koju mozak pokazuje veliki dio onoga što obrađuje desna

polutka čini se da je to što nazivamo neverbalnim fenomenima a veliki dio onoga što

obrađuje lijeva mo#dana polutka jest to što kategoriziramo kao verbalni fenomeni.

2čito neki se oblici neverbalnog ponašanja više sla#u s verbalnim ponašanjem negoneki drugi (npr. o govoru neovisne geste! pa u takvim slučajevima mo#emo očekivati

više aktivnosti u lijevoj polutki.

KLASIFIKACIJA NEVERBALNOG PONAŠANJA

&rugi način na koji mo#emo definisati neverbalnu komunikaciju jest da pogledamo šta

autori proučavaju. Teorije i istra#ivanja povezana s neverbalnom komunikacijom

usredotočuju se na tri primarne jedinice'

okolne strukture i uslove u kojima se komunikacija

odigrava) fizičke karakteristike samih pojedinaca koji

komuniciraju i različita ponašanja koja ti pojedinci

manifestiraju.


8/30


9/30

S#a$ija"na oko"ina

Proksemika je proučavanje upotrebe i per)ep)ije so)ijalnog i osobnog prostora. za

ovog op#eg naziva je područje istra"ivanja poznato kao ekologija male grupe, koja se

bavi time kako se ljudi koriste spa)ijalnim odnosima u /ormalnim i ne/ormalnimgrupama i kako reaguju na njih. 0a se istra"ivanja bave vezom rasporeda sjedenja i

pozi)ioniranja u prostoru s vodstvom, tokom komunika)ije i prirodom grupnog zadatka.

Na jednoj jo' 'iroj razini odre*ena se pa"nja posve#uje spa)ijalnim odnosima u gomili i gusto

napučenim situa)ijama. dre*ivanje osobnoga prostora ponekad se proučava u kontekstu

udaljenosti tokom konverza)ije i načina na koji ona varira ovisno o spolu, statusu, ulogama,

kulturalnim orijenta)ijama itd. 0ermin teritorijalnost tako*e se često upotrebljava u proučavanju

proksemičkog pona'anja da bi se označila sklonost ljudi da označuju osobni teritorij (ili

nedodirljivi prostor! u mnogome kao 'to to čine divlje "ivotinje i pti)e.

Ge%&enogo je različitih vrsta gesta (i varija)ija tih vrsta!, ali su najče'#e proučavane

sljede#e$

govoru neovisne geste.

0e geste nisu vezane uz govor, nego imaju svoj izravni verbalni prijevod ili

de/ini)iju u rječniku, koja se sastoji od nekoliko riječi ili od rečeni)e. e*u

pripadni)ima neke kulture ili supkulture postoji visoko slaganje u pogledu

verbalnog prevoda ovih signala. este koje se koriste da bi se simboličkiꞌꞌ ꞌꞌ

prikazalo 2obro ili ir (koja je tako*e poznata i kao znak V zaꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ

pobjedu ! primjeri su o govoru neovisnih gesti kod velikih segmenataꞌꞌ

američke kulture.

este povezane s govorom.

0e su geste izravno vezane uz govor ili ga prate i često slu"e ilustriranju

onoga 'to je verbalno rečeno. 0e kretnje mogu istaknuti ili naglasiti riječ ili

rečeni)u, ski)irati tok misli, upozoriti na prisutne objekte, prikazati neki

prostorni odnos, ritam ili tempo nekog doga*aja, opisati sliku nekog

re/erenta, prikazati neku tjelesnu radnju ili slu"iti kao komentar načina na

koji je dati pro)es interak)ije regulisan i organizovan.


10/30

Dr'anje &ije"a

2r"anje tijela obično se proučava zajedno s drugim neverbalnim signalima kako bi se

odredio stepen pa"nje ili sudjelovanja, status u odnosu na drugog partnera u

interak)iji ili stepen u kojem se on datoj osobi svi*a. 3 studijama u kojima se oni

koji su bili u interak)iji nisu me*usobno dobro poznavali, na primjer, naginjanje

naprijed povezivalo se s ve#im sudjelovanjem, ve#im svi*anjem i ni"im statusom.

2r"anje tijela tako*e je ključni pokazatelj intenziteta nekih emo)ionalnih stanja, npr.

klonulo dr"anje koje je povezano s tugom ili ukočeno, napeto dr"anje koje je povezano

sa srd"bom. %tepen u kojem se polo"aji tijela kod sudionika u komunika)iji uzajamnoodra"avaju tako*e mo"e govoriti o dobrom odnosu ili poku'aju da se on izgradi.

()()( Dodiri*anje

2odirivanje mo"e biti usmjereno na sebe il i na drugu osobu. 2odiri usmjereni na vlastito

tijelo, kojima komuni)iranje obično nije svrha, mogu odra"avati odre*eno stanje ili naviku

pojedin)a. nogi se obično nazivaju nervoznim manirizmima. Neke od ovih radnji osta)i su iz

nekog ranijeg razdoblja u "ivotu 4 perioda kad smo prvi put učili kako svladavati vlastite

emo)ije, razvijati so)ijalne kontakte ili obaviti neki nastavni zadatak. 5atkad te dodire izvodimo

dok se prilago*avamo takvim iskustvima, te ih zadr"avamo kad se suočimo sa sličnim

situa)ijama kasnije u "ivotu, često kao jedini element iz izvorne kretnje.

Neki ove tipove dodira koji su /okusirani na vlastito tijelo nazivaju adapterima. 0i

adapteri mogu uključivati različite vrste dodirivanja vlastita tijela poput$

lizanja6

čačkanja6

pridr"avanja6

'tipkanja i

če'anja.

bjektni su adapteri dodiri koji se izvode u vezi s nekim objektom, kao kad čovjek

koji se odrekao pu'enja pose"e u svoj d"ep za kutijom )igareta koje nema.

Naravno, ne mo"e se svako pona'anje koja odra"ava radnje iz navike ili neku


11/30

anksioznu dispozi)iju povezati s poku'ajima prilagodbe tokom prija'njih "ivotnih

perioda, ali takvi obli)i pona'anja jesu dio ukupnog obras)a tjelesne aktivnosti.

7edan od najsna"nijih oblika neverbalne komunika)ije doga*a se kad se dvoje ljudi dodiruje.

2odir mo"e biti praktično naelektrisan, ali mo"e i iritirati, goditi ili smirivati. 2odir je vrlo

neodre*en oblik pona'anja čije značenje često vi'e proizlazi iz konteksta, prirode datog odnosa

i načina na koji se izvodi nego iz kon/igura)ije samog dodira. Neke je istra"ivače dodirivanje

zanimalo kao va"an /aktor u djetetovu ranom razvoju, neke je zanimalo dodirivanje u odraslih.

NEVERBALNA KOMUNIKACIJA U SVAKODNEVNOM

ŽIVO+U

7asno je da su neverbalni signali ključni dio na'e komunika)ije. 5atkad su oni

najva"niji dio na'e poruke. 8azumijevanje i uspje'na upotreba neverbalnog

pona'anja presudni su u praktično svakom sektoru na'eg dru'tva.

3zmimo ulogu neverbalnih signala u terapijskim situa)ijama. 0erapeuti se koriste neverbalnim

pona'anjem kako bi izgradili dobar odnos s klijentima.+ %posobnost čitanja neverbalnih signala

povezanih s klijentovim problemima zasigurno im poma"e u postavljanju dijagnoze i liječenju.

2ovoljna je mala promjena u tonu glasa ili skretanje pogleda u stranu od pa)ijenta u krivom

trenutku da liječnik prenese poruku koja je vrlo različita od one koju je "elio prenijeti.-

3 situa)ijama u kojima je verbalna komunika)ija često ograničena, kao u interak)iji sestre i

liječnika tokom opera)ije, uspje'na neverbalna komunika)ija doslov)e je pitanje "ivota i

smrti. načenje je neverbalnih znakova u umjetnosti 4 plesu, kazali'nim predstavama,

glazbi, /ilmu, /otogra/iji itd. 4 očito. Neverbalna simbolika različitih )eremonija i obreda (npr.

ukrasi na svadbenim )eremonijama, bo"i#ni ukrasi, vjerski obredi, sprovodi itd.! izaziva u

onih koji u njima sudjeluju va"ne i nu"ne reak)ije. 2akako, razumijevanje neverbalnihsignala priprema nas za komunika)iju s pripadni)ima različitih kultura, klasa ili dobnih

skupina, kao i s različitim etničkim skupinama unutar na'e kulture.

Neverbalne poruke ne samo da vam poma"u da ustanovite koliko ste dobri u

nekom intervjuu za posao, nego su tako*e sastavni dio va'eg rada na poslu 4 bilo

da on uključuje odnose s javno'#u, poslu"ivanje kupa)a, marketing, ogla'avanje,


12/30

nadzor ili vo*enje. 2iplomate često vi'e vole impli)itnu nego ekspli)itnu prilagodbu,

pri čemu se koriste i u velikoj mjeri oslanjaju na neverbalne signale.

+ 0i)kle:2egnen ;., 8osenthal 8.$ Nonverbal aspects of therapeutic rapport , ?ork, 199+.- @uller 2.@., %treet 8.;.$ Physician-patient relationships, ?ork, 199+.

1-


13/30


14/30


15/30

političkih kandidata prepoznaje golem utje)aj koji takve predod"be mogu imati na konačni

ishod izbora. 0elevizija se čini osobito pogodnom za slanje neverbalnih signala koji

prenose poruke o pozitivnom odnosu (npr. izrazi li)a koji govore o iskrenosti, polo"aji tijela

koji sugeriraju izravnost ili tonovi glasa koji se per)ipiraju kao zainteresiranost!.

0elevizija zahtijeva ono 'to se zove nova elokventnost 4 mek'i, topliji stilꞌꞌ

komunika)ije . 0o nipo'to ne umanjuje potrebu za kandidatom koji tako*e pokazujeꞌꞌ

neverbalne signale koji #e pomo#i da se komuni)iraju asertivnost i energija.

,)( Pona2anje 1 1!ioni$i

@ez obzira na to obavlja li se u učioni)i ili ne, pro)es podučavanja i učenjazlatni je rudnik za otkrivanje bogatstva i va"nosti neverbalnog pona'anja.

3svajanje i razumijevanje misli i osje#aja i kod nastavnika i kod učenika, ohrabrivanje i

kritikovanje, 'utnja i propitivanje, sve to uključuje neverbalne elemente. 8azmotrite

sljede#e primjere koji predočuju raznovrsnost neverbalnih znakova u učioni)i$

1. 3čenik koji /renetično ma'e rukom, siguran da ima tačan odgovor.

+. 3čenik koji je siguran da ne zna odgovor i poku'ava izbje#i kontakt očima s

nastavnikom.-. 3tje)aj načina odijevanja, du"ine kose i ukrasa kod učenika na interak)iju

izme*u učenika i nastavnika.

B. rki izrazi li)a, prijete#e geste i kritičan ton glasa koji se često koriste pri

dis)ipliniranju u osnovnim 'kolama.

G. Nastavni)i koji tra"e da učeni)i postavljaju pitanja i budu kritični, ali čije

neverbalno dr"anje jasno govori da to ne#e prihvatiti.

. Način na koji raspore*ivanje učenika i motrenje njihova pona'anja tokom

testa otkrivaju stepen povjerenja koji nastavnik ima u učenike.

H. &ro/esori koji govore da imaju mnogo vremena za razgovor sa studentima,

ali čije vrpoljenje i pogledi na sat sugeriraju drukčije.

. Nastavni)i koji na osnovi vizualnih povratnih in/orma)ija poku'avaju

ustanoviti koliko su učeni)i razumjeli.

1


16/30

9. Načini na koje različiti načini ure*enja učioni)e (boja zidova, prostor izme*u

sjedala, prozori! utječu na sudjelovanje i učenje učenika.

1D. Neverbalni znakovi koji signaliziraju bliskost ili distan)u izme*u učenika i nastavnika.

%uptilni neverbalni utje)aj u učioni)i mo"e katkad imati dramatične posljedi)e. Na

primjer, testovi pomo#u kojih se mo"e odrediti koe/i)ijent inteligen)ije dati su učeni)ima

osnovne 'kole prije početka prvog polugodi'ta. Neki su učeni)i po slučaju (tj. ne prema

rezultatima! okarakterisani kao oni s visokim rezultatima na testu intelektualnogꞌꞌ

rasta , 'to je upu#ivalo na to da #e pokazati neuobičajeno veliki intelektualni napredakꞌꞌ

u idu#oj godini. 0akva je bila in/orma)ija koja je data nastavni)ima.

%pomenuti su učeni)i pokazali o'tar skok na testovima inteligen)ije na kraju godine, 'to su

autori pokusa pripisali očekivanjima nastavnika i načinu na koji se s tim učeni)ima postupalo.

3tje)aj neverbalnog pona'anja u učioni)i mo"e biti dvosmjeran. Nastavni)i koje njihovi

učeni)i per)ipiraju kao one koji poku'avaju uspostaviti /izičku i psiholo'ku blizinu

putem neverbalnog pona'anja imaju pozitivne rezultate u podučavanju. Nadalje, čini

se da učeni)i za čije neverbalno pona'anje nastavni)i per)ipiraju da stvara ovu vrstu

neposrednosti če'#e kod svojih nastavnika izazivaju pozitivne ekspresije.G

3tje)aj neverbalnog pona'anja koje izra"ava toplinu i bliskost u tradi)ionalnim

učioni)ama čini se da je jo' va"niji za uspjeh obrazovanja na daljinu.

,), Ud*aranje

namo da postoji ne'to 'to je u na'emu neverbalnom pona'anju pri udvaranju odꞌꞌ ꞌꞌ

velikog utje)aja. No, tek smo u vrlo ranom stadiju kvanti/i)iranja tih obraza)a

pona'anja. &osve intuitivno znamo da neki mu'kar)i i neke "ene mogu slati poruke

kao 'to su 2ostupan sam , nam 'to se doga*a i Aelim te a da ne ka"u ni riječ.ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ

G @aringer 2.5., )roskeC 7..$ Immediacy in the classroom: tudent immediacy, ommuni)ationEdu)ation, +DDD.

1H


17/30

0e se poruke mogu izraziti izba)ivanjem bokova, gestama dodirivanja, vrlo dugim

kontaktom očima, pa"ljivim gledanjem u tijelo druge osobe, pokazivanjem uzbu*enosti i

"elje u prolaznim izrazima li)a, te pove#avanjem blizine. 5ad su dovoljno suptilni, ovi #e

pokreti objema stranama omogu#iti da negiraju da se itko od njih upustio u ritual udvaranja.


18/30


19/30


20/30


21/30

()( Kre&nje i #o"o'aj &ije"a

5retnje i polo"aj tijela obično uključuju$geste6

pokrete tijela (udova, ruku, glave, stopala i

nogu!6 izraze li)a (osmijehe!6

pokrete očiju (treptanje, usmjeravanje i trajanje pogleda, te 'irenje

zjeni)e! i dr"anje tijela.

Nabiranje čela, povijanje ramena i naginjanje glave smatraju se tjelesnim

pokretima i pozi)ioniranjem. 5onkretno, glavna su područja geste, dr"anje tijela,

dodirivanje, izrazi li)a i usmjeravanje pogleda.


22/30

Ge%&e

nogo je različitih vrsta gesta (i varija)ija tih vrsta!, ali su najče'#e

proučavane sljede#e$

govoru neovisne geste.0e geste nisu vezane uz govor, nego imaju svoj izravni verbalni prijevod ili

de/ini)iju u rječniku, koja se sastoji od nekoliko riječi ili od rečeni)e. e*u

pripadni)ima neke kulture ili supkulture postoji visoko slaganje u pogledu

verbalnog prevoda ovih signala. este koje se koriste da bi se simboličkiꞌꞌ ꞌꞌ

prikazalo 2obro ili ir (koja je tako*e poznata i kao znak V zaꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ

pobjedu ! primjeri su o govoru neovisnih gesti kod velikih segmenataꞌꞌ

američke kulture.

este povezane s govorom.

0e su geste izravno vezane uz govor ili ga prate i često slu"e ilustriranju

onoga 'to je verbalno rečeno. 0e kretnje mogu istaknuti ili naglasiti riječ ili

rečeni)u, ski)irati tok misli, upozoriti na prisutne objekte, prikazati neki

prostorni odnos, ritam ili tempo nekog doga*aja, opisati sliku nekog

re/erenta, prikazati neku tjelesnu radnju ili slu"iti kao komentar načina na

koji je dati pro)es interak)ije regulisan i organizovan.

()()0 Dr'anje &ije"a

2r"anje tijela obično se proučava zajedno s drugim neverbalnim signalima kako bi se

odredio stepen pa"nje ili sudjelovanja, status u odnosu na drugog partnera u

interak)iji ili stepen u kojem se on datoj osobi svi*a. 3 studijama u kojima se oni

koji su bili u interak)iji nisu me*usobno dobro poznavali, na primjer, naginjanje

naprijed povezivalo se s ve#im sudjelovanjem, ve#im svi*anjem i ni"im statusom.

2r"anje tijela tako*e je ključni pokazatelj intenziteta nekih emo)ionalnih stanja, npr.

klonulo dr"anje koje je povezano s tugom ili ukočeno, napeto dr"anje koje je povezano

sa srd"bom. %tepen u kojem se polo"aji tijela kod sudionika u komunika)iji uzajamno

odra"avaju tako*e mo"e govoriti o dobrom odnosu ili poku'aju da se on izgradi.


23/30

9


24/30

&otkategorije uključuju$

gla*enje6

1D


25/30

udaranje6

pozdravljanje i opra'tanje6

zadr"avanje te

usmjeravanje kretnji druge osobe.

()(), Irai "i$a

Ve#ina istra"ivanja li)a zanima se za kon/igura)ije koje pokazuju različita

emo)ionalna stanja. Iest primarnih osje#aja koji su najvi'e proučavani jesu srd"ba, tuga,

iznena*enje, sre#a, strah i ga*enje. zrazi li)a mogu tako*e /unk)ionisati kao regula)ijske

geste, koje osiguravaju povratnu in/orma)iju i upravljaju tokom interak)ije. apravo, neki

istra"ivači vjeruju da je primarna /unk)ija li)a komuni)iranje, a ne izra"avanje emo)ija.

()()3 G"edanje

dje, kako i koliko dugo gledamo tokom interak)ije glavna su pitanja na koja se

/okusiraju studije gledanja. ledanje se odnosi na usmjeravanje pogleda op#enito u smjeru

li)a druge osobe. 3zajamno gledanje pojavljuje se kad oni koji su u interak)iji gledaju jedan

drugome u oči. ni koji proučavaju neverbalnu komunika)iju tako*e se zanimaju za 'irenje

i su"avanje na'ih zjeni)a jer je ono katkad pokazatelj interesa, pa"nje ili uključenosti.

()()4 G"a%o*no #ona2anje

lasovno se pona'anje odnosi na to kako je 'ta rečeno, a ne 'ta je rečeno.

pisuje niz neverbalnih glasovnih znakova koji prate sam govor. p#enito se pravi

razlika izme*u dvaju tipova zvukova$

glasovne varija)ije koje proizvode glasni)e tokom govora, a ovise o

promjenama u visini, trajanju, glasno#i i 'utnji6

glasovi koji su primarno rezultat drugih /iziolo'kih mehanizama, osim

samih glasni)a, npr. "drijelne, usne ili nosne 'upljine.

11


26/30

Ve#ina istra"ivanja glasovnog pona'anja i njegovih učinaka na ljudsku interak)iju /okusirala se

na razinu i varijabilnost visine, trajanje zvukova (kratko ili otegnuto!, stanke tokom govora i

laten)iju odgovora za vrijeme izmjene slijeda govorenja, stepen i varijabilnost glasno#e,

rezonan)iju, jasan ili nejasan izgovor, brzinu, ritam, te ubačene zvukove tokom govora poput

uh ili hm .ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ ꞌꞌ

&roučavanje glasovnih signala obuhvata 'iroki raspon tema, od pitanja koja se

usredotočuju na stereotipe u vezi s nekim glasovima do pitanja o učin)ima

glasovnog pona'anja na razumijevanje i persuaziju. 0ako čak i spe)i/ični zvukovi,

poput smijanja, podrigivanja, zijevanja, gutanja, stenjanja i sličnih, mogu biti

zanimljivi razmjerno utje)aju koji mogu imati na ishod interak)ije.

1+


27/30

1


28/30

3 5AKLJU6AK

ako je neverbalna komunika)ija univerzalna neki /aktori oblikuju način na koji

smo se izrazili i razumjeli druge.

Neverbalna komunika)ija ima nekoliko va"nih karakteristika$

a razliku od verbalne komunika)ije, neverbalna komunika)ija je uvijek prisutna kada se

ljudi me*usobno susre#u te u mnogim situa)ijama u kojima oni nisu /izički prisutni6 ma

veliku vrijednost preno'enja in/orma)ija o drugima i jo' mnogo in/orma)ija koje

neko drugi nije htio namjerno otkriti6

0o je osobito korisno kod upu#ivanja na koji način drugi misle o tebi i o odnosu,

iako su neverbalne poruke mnogo vi'e od dvosmislene verbalne komunika)ije.

Na osnovu prethodnogh mo"e se zaključiti da neverbalna komunika)ija obavlja

mnoge /unk)ije u odnosu na verbalne poruke$

o"e ponoviti, upotpuniti i naglasiti izgovorene

riječi6 &onekad mo"e zamijeniti govor6

o"e regulirati razgovor6

o"e osporavati izgovorene riječi ili čak zavarati druge.


29/30

19


30/30

6 LI+ERA+URA

1.

Neverbalna Komunikacija Tomo

Documents

Transcript of Neverbalna Komunikacija Tomo