MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN...

248
MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK Prevene Abandonu Eskolár

Transcript of MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN...

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK

Prevene Abandonu Eskolár

Prevene Abandonu Eskolár

Matadalan Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk

Husi: Creative Associates International, 2015

Porsaun sira husi livru ida ne’e bele kuota no uza ba objetivu edukasionál, ho atribuisaun estandarte ba

Ajénsia Estadus Unidus nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID).

ImprItadu iha Estadus Unidus.

Livru ida ne’e imprItadu iha kondisaun livre-ásidu, estoke resikladu ne’ebé atinje ka liu husi

espesifikasaun GPO no EPA sira ba suratahan resikladu.

Livru ida ne’e produzidu ba USAID iha kontratu no. EDH-I-00-05-00029-00, orden serbisu

AID-OAA-TO-10-00010 nia okos. Livru ne’e prepara husi staf iha Creative Associates International, Inc.

Autór sira nia vizaun expresa iha publikasaun ida ne’e la nesesariamente refleta ba USAID ou Governu

Estadus Unidus nia vizaun sira.

Dezeñadu husi Double-0 Marketing www.double0marketing.com

PEDIDU BA SUBMISAUN DEC NIAN

USAID nia númeru fornesidu No. Kontratu EDH-I-00-05-00029-00

Orden serbisu AID-OAA-TO-10-00010

USAID nia Títulu Objetivu Investe Iha Ema (IIP)

USAID nia Títulu Projetu USAID Ázia no Rejiaun Médiu Oriente Programa

PilotuPrevensaun Abandonu Eskolár (SDPP)

USAID nia Área Programa no Edukasaun (área programa 3.2)

Elementu Programa Edukasaun Báziku (elementu programa 3.2.1)

Títulu Dezkritivu Prevene Abandonu: Matadalan Programa ba Sistema

Xamada-Atensaun Dahuluk

Autór sira Creative Associates International

Naran Kontratante Creative Associates International

5301 Wisconsin Avenue, NW, Suite 700

Washington, DC 20015

Telefone: 202.966.5804

Fax: 202.363.4771

Kontaktu: [email protected]

Patrosina USAID AME/ME/TS

Unidade Operasaun no COTR Eric Bergthold, COTR

Data Publikasaun Augustu 2015

Linguájen Dokumentu Arábiku, Inglés, Fránsa, Índi, Kaamer, Portugés, Rusu, Español,

Tazike, Tétum, Urdu

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK

Prevene Abandonu Eskolár

PÁJINA 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Asosiasaun Inan-Aman no Edukadór (PTA) iha Eskola Pre-Sekundária Prey Koki nu’udar autór ativu

ba prevene estudante sira husik eskola, bainhira ba dahuluk eskola ida ne’e hahú implementa sira

nia Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk (EWS), intervensaun ida husi USAID nia Programa Pilotu ba

Prevensaun Abandonu Eskolár (SDPP). Suos Sen, nu’udar Vise-Diretór Eskola Prey Koki, esplika:

“Estudante barak mak tama fali ona ba eskola no atende eskola ho reguláriu hafoin sira

falta eskola beibeik ou mezmu [hafoin abandonu] husi eskola depois-de komunidade no

membru PTA sira vizita sira nia uma”.

Kada eskola pre-sekundária iha Kamboja iha PTA ida—baibain kompostu husi vise-diretór eskola,

membru konsellu koletivu, xefe suku no reprezentante komunitária sira—hodi apoia eskola ho maneira

barak. PTA sira baibain buka-hetan fundu hodi hadi’a infraestrutura eskola no konstrui dalan sira.

Mazke-nune’e, to’o iha introdusaun EWS, PTA sira raramente atende ho problema abandonu eskolár.

Staf SDPP treina membru PTA sira iha eskola projetadu 215 iha provínsia 6 Kamboja nian kona-bá

implementa EWS no oinsá atu prevene estudante sira husik eskola. Treinu preparadu ba sira hodi

hala’o vizita ba uma ho inan-aman ne’ebé sira nia oan baibain falta eskola; hala’o reuniaun komunitária

hodi aumenta koñesimentu kona-bá impaktu negativu sira sobre abandonu eskolár; no mobiliza

rekursu komunitária sira hodi apoia estudante sira nafatin ba eskola. Membru PTA sira iha eskola

pre-sekundária Prey Koki vizita uma husi estudante sira ne’ebé iha risku ka perigu nia laran no dirije

reuniaun komunitária dala tolu ou liu kada tinan ida. “Ha’u contente tanba haloko estudante sira hodi

fila-fali ba eskola”, Um Sak nu’udar Presidente PTA Prey Koki nian dehan nune’e, “tanba uluk ha’u

la’iha oportunidade hodi estuda hanesan sira.”

Falta beibeik mak nu’udar indikadór ida ba estudante husik eskola. Bainhira eskola relata kona-bá

estudante sira falta eskola, membru PTA sira Prey Koki nian ba vizita estudante hirak ne’e nia uma hodi

ko’alia ho sira nia inan-aman nune’e-mós ko’alia ho sira kona-bá problema ida ne’e, no ajuda buka

solusaun. Iha kazu ida, atu prevene estudante Prey Koki nian ida naran, Soum Rong, husi abandonu,

PTA buka-hetan fundu hodi sosa bisikleta ida fó ba nia tanba nia hela dook husi eskola,

no sosa materiál eskola nian fó ba nia. Ne’e muda Soum Rong nia abilidade hodi nafatin eskola:

“Ha’u ba beibeik eskola hafoin ha’u simu bisikleta husi PTA iha ha’u nia komunidade. Molok ha’u

simu bisikleta, ha’u besik ona atu husik eskola tanba susar tebes ba ha’u tenke la’o kilometru hitu

liu husi dalan rurál hodi ba to’o iha eskola”.

Oras ne’e Rong la’iha ona hanoin atu sai husi eskola. “Ha’u gosta estudu, no ha’u iha partisipasaun

hodi kontinua ha’u nia estudu hodi sai hanesan edukadór ida”.

Ida ne’e hanesan istória susesu ida ne’ebé rezulta husi SDPP nia serbisu ho eskola no komunidade

sira iha Kamboja. Liu tiha tinan rua hafoin eskola sira uza EWS, estudante ho risku abandonu oituan liu

hamutuk 13% mak sai husi eskola duke iha grupu kontrolu eskola nian sira. SDPP nia peskiza hatudu

katak estudante ho risku ba abandonu maizumenus 4,000 mak besik ona atu sai husi eskola se karik

seidauk implementa SDPP.

FUTURU IDA NE’EBÉ NABILAN LIU

BA ESTUDANTE SIRA HUSI KAMBOJA

“Ha’u bá beibeik eskola hafoin ha’u simu bisikleta husi PTA iha ha’u nia

komunidade. Molok ha’u simu bisikleta, ha’u besik ona atu husik eskola tanba

susar tebes ba ha’u tenke la’o kilometru-7 liu husi dalan rurál hodi ba to’o iha

eskola”. ~ Soum Rong, estudante Eskola Pre-Sekundária Prey Koki.

PÁJINA 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

ÍNDISE

Istória Susesu: Futuru Ida Ne’ebé Nabilan Liu Ba Estudante sira husi Kamboja ......... 2

Preámbulu ................................................................................. 8

Prefásiu ................................................................................... 10

Rekoñesimentu ............................................................................. 11

Akrónimu ................................................................................... 12

UNIDADE 1: Introdusaun Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk .......................... 15Matadalan Ida Ne’e ba Sé? 16

Matadalan Ne’e Kona-bá Saida? 16

Oinsá Bele Uza Matadalan Ida Ne’e? 16

Saida mak Iha Matadalan Ne’e Nia Laran? 16

Saida Mak Akompañamentu Matadalan Programa Kapasitasaun Ida Ne’e Nian? 17

UNIDADE 2: Komprende Kona-bá Abandonu ............................................. 19Tanba Sá mak Abandonu Importante? 19

Saida mak Abandonu? 20

Fatór no Kondisaun Saida De’it mak Kauza Abandonu? 21

Estrutura-Serbisu Ida hodi Komprende Kona-bá Abandonu 21

Razaun ba Abandonu Iha Nasaun Foin Dezenvolve sira 26

Oinsá Ita Bele Prevene Abandonu? 28

UNIDADE 3: Saida Mak EWS ida no Bainhira mak Uza Nia .............................. 31Istória Susesu: Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk: Aproximasaun Ida Husi Eskola-Komunidade

Ba Prevensaun Abandonu 31

Saida Mak EWS Ida nia Objetivu? 33

Saida mak EWS Ida? 34

Komponente 1: Identifika Estudante sira Ne’ebé iha Risku 34

Komponente 2: Estratéjia Atendimentu Primeiru 35

Komponente 3: Partisipasaun Komunidade nian 37

Oinsá Ita Hatene Karik Ita Presiza EWS Ida? 37

Oinsá Kolekta Dadus no Informasaun Ne’ebé Ita Presiza Hodi Dezeña EWS Ida 38

Análize Tendénsia 38

Análize Polítika 39

Análize Situasionál 41

PÁJINA 5

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

UNIDADE 4: Hahú ....................................................................... 47

Istória Susesu: “Akompaña no Komesa Hala’o” EWS nia Aproximasaun Hasa’e Estudante

nia Oportunidade hodi Susesu 47

Estabelese Ita nia Ekipa Dezeñu EWS 49

Orienta Ita nia Ekipa 50

Saida de’it mak Etapa sira ba Dezeña EWS? 52

Avalia Ámbitu no Magnitude Abandonu 52

Identifika no Komprende Fatór sira Ne’ebé Influensia Abandonu Iha Ita nia Nasaun 53

Introduz EWS Ida ba Autoridade Edukasaun, Eskola no Komunidade sira 56

Ita Tenke Halo Saida Karik Eskola ka Komunidade Hakarak Partisipa maibé Sira-seluk Lakohi? 62

UNIDADE 5: Identifika Estudante sira iha Risku ........................................... 65Istória Susesu: Rede Seguransa EWS nian Kaptura Estudante Sira Iha Risku Molok sira Abandonu 65

Pontu Xave ba identifikasaun no Akompañamentu Estudante sira nian 68

Tanba sá Ita Halo Pontuasaun no Klasifika Estudante sira? 69

Hili Sasukat sira ba Abandonu Eskolár 69

Saida mak Sasukat ida no Indikadór ida 69

Saida mak Sasukat sira Di’ak liu ba Abandonu Eskolár? 70

Oinsá Ita Hili Sasukat sira ? 71

Ajusta Eskala/Nivel Risku 80

Prezensa 81

Komportamentu 83

Surat Akompañamentu Aktividade Eskolár 88

Sasukat Remata Serbisu ba Uma 88

Pontuasaun no Klasifikasaun Estudante sira 88

Bainhira mak Halo Pontuasaun 90

Oinsá atu Halo Pontuasaun 91

Oinsá Klasifika Estudante 94

Determina Ko’a-sai Pontu ba Nivel iha Risku 98

Determina Tratamentu Totál no Parsiál 98

UNIDADE 6: Estratéjia Atendimentu Primeiru ba Abandonu Eskolár ..................... 101Istória Susesu: Atendimentu Primeiru Eskola Nian Hasai Estudante Husi Perigu Abandonu Eskolár 101

Saida mak Estratéjia Atendimentu Primeiru? 104

Asaun 1: Akompañamentu Padraun Komportamentu Estudante nian 105

Akompaña Prezensa 109

Akompaña Komportamentu 110

Akompaña Estudante nia Aktividade Eskolár 112

123

PÁJINA 6

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Asaun 2: Kriasaun Klase Labarik-Belun 117

Asaun 3: Komunikasaun ho Familia sira 121

Komunikasaun Eskrita ho Inan-aman 123

Telefone ba Inan-aman sira 125

Vizita ba Uma 126

Protokolu Vizita ba Uma 128

Instrumentu Diskusaun Vizita ba Uma: Diáriu Familia nian 128

Asaun 4: Jestaun Kazu 134

Sé mak Tama iha Ekipa Jestaun Kazu? 135

Ekipa Jestaun Kazu Diskute Kona-bá Saida iha Reuniaun Jestaun Kazu? 135

Matadalan ba Diskusaun Jestaun Kazu Fulan-Fulan Kona-bá Labarik sira Iha Risku 136

UNIDADE 7: Estabelese Parseria ho Komunidade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 141Istória Susesu: Kampiaun Komunidade Ultrapasa Lakuna entre Eskola no Familia 141

Oinsá Komunidade sira Sele Partisipa? 144

Asaun 1: Komisaun Kontinua Eskola no Apoiu Atendimentu Primeiru 147

Tanba sá Tenke Iha Komisaun Kontinua Eskola? 147

Sé mak Tenke Tama iha Komisaun Kontinua Eskola? 148

Saida mak Komisaun Kontinua Eskola atu Halo? 151

Dezafiu sira iha Kooperasaun ho Komisaun Kontinua Eskola 154

Asaun 2: Halo defeza, sensibilizasaun no alkansa 157

Reuniaun Komunidade no Loke Eskola 157

Jogu Kontinua Eskola 160

Folletu ba Inan-aman 163

Mensajen lian 165

Poster sira 167

Asaun 3: Fornesimentu Serbisu Katutan Sira 168

Asaun 4: Responsabilidade 177

UNIDADE 8: Prepara Eskola no Komunidade sira hodi Implementa EWS ida . . . . . . . . . . . . . . 179Istória Susesu: PTA Hatudu Dalan Kona-bá Sensibilizasaun Prevensaun Abandonu Eskolár 179

Rezumu kona-bá Formasaun EWS 182

Objetivu husi Formasaun 182

Planeia Ita nia Programa Formasaun 183

Forma Ekipa EWS iha Eskola 183

Programa Formasaun ninia Estrutura no Dezeñu 185

Kalendáriu no Fatin Programa Formasaun 188

Ema Dezenvolve Konteúdu no Ema Formadór husi Programa Formasaun nia 189

Dezenvolvimentu husi Konteúdu no Materiál sira Programa Formasaun nia 189

PÁJINA 7

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Formasaun ba Formadór EWS sira 192

Formasaun ba Ekipa EWS Sira iha Eskola 196

Determina Ita nia Ajenda Formasaun 196

Metodu Formasaun 196

UNIDADE 9: Jestaun, Supervizaun no Sustentabilidade husi Ita nia EWS .............. 205Istória Susesu: Estudante Sira Simu Tulun Atu Iha Ézitu 205

Jestaun no Fó Apoiu ba EWS 207

Estrutura Jestaun EWS Kamada-Rua 208

Kamada Dahuluk: Jestaun EWS Nível Eskola 208

Kamada Rua: Jestaun Rede Eskola EWS sira 210

Halo Supervizaun ba EWS 212

Frekuensia 213

Instrumentu no Prosedimentu Supervizaun nian 213

Sustenta Ita nia EWS 221

Haburas respeitu no laran-metin 221

Konversa sira sei la’o – Uza diálogu nakloke no transparente 221

La ta’uk atu muda EWS – Adapta se la funsiona 221

Haree fali Ita nia Indikadór sira iha períodu implementasaun nia laran no revee sira se presiza 221

Uza resposta multi-kamada ho intervensaun identificada tuir nível risku estudante sira no ketak conforme nível

tinan eskolár 221

Fó pontuasaun no klasifikasaun dala barak liu 223

Supervizaun sai nu’udar esensiál 223

Keta obriga EWS ba edukadór, estudante, familia no xefe komunidade sira 223

Fó hatene sira nia susesu 223

Hakiak komunidade EWS 223

Konkluzaun 225

Aneksu Dijitál . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Iha kapa kotuk nia laran

NOTA: Imajen no ilustrasaun sira barak matadalan ne’e mak uza hasai husi material sira ekipa husi nasaun SDPP mak

halo. Sira ne’e la halo tradusaun, nune’e bele hetan iha lian orijinál deit. Hanesan, konteúdu tomak husi Aneksu Dijitál iha

drive USB/DVD, tama iha kapa kotuk matadalan ne’e, bele hetan iha lian inglés deit.

PÁJINA 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Abandonu Eskolár hanesan problema ida ba sistema edukasaun globalmente. Kuandu joven sira la

kompleta sira nia estudu, sira sei la ekipadu liu hodi partisipa iha dezenvolvimentu sosiál no ekonomia

iha familia laran, iha komunidade, nune’e-mós iha nasaun laran. LItatasaun ne’e mós halo sira susar

tebes, se la imposivel, ba joven sira hodi atinje sira nia poténsia máximu. Presidente Obama ho

sentimentu deklara katak abandonu “la’ós de’it hapara Ita nia aan, maibé mós hapara Ita nia nasaun”.

Ajénsia Estadus Unidus nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) hakarak deskobre maneira sira

bazeia-ba-evidensia hodi rezolve problema abandonu eskolár iha Ázia, iha ne’ebé abandonu komesa

aumenta. Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár (SDPP) nu’udar programa estudu ida,

implementa husi tinan 2010 to’o 2015 iha Kamboja, índia, Tajikistaun no Timor-Leste, hodi identifika

maneira efetivu sira ba prevene labarik no joven sira husik eskola.

Atu hatene aproximasaun saida de’it ne’ebé antes ne’e koko tiha ona, no susesu saida mak atinje

tiha ona, revizaun literatura ida hala’o hodi identifika intervensaun sira ne’ebé avaliadu ho rigorozu, no

deskobre katak programa ne’e sei gasta kustu oituan de’it no bele adapta ba nasaun foin dezenvolve

sira. SDPP mós halo análize kona-bá tendénsia abandonu, polítika no situasionál iha kada nasaun

hodi komprende di’ak liu ámbitu, polítika, fatór, no kondisaun sira ne’ebé influensia ba abandonu.

Ho informasaun ida ne’e, SDPP kolabora ho Ministériu Edukasaun sira iha nasaun haat, dezeña,

hala’o-pilotu, no koko aproximasaun sira ho kontextu-sensitivu ne’ebé asegura promesa hodi

hamenus abandonu iha eskola primária no sekundária. Meius aproximasaun rua dezenvolvidu

tiha ona. Primeiru mak, Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk uza iha kada nasaun hodi identifika,

monitoriza, no apoia estudante sira ne’ebé iha risku ba abandonu eskolár. Segundu, hala’o tiha ona

intervensaun sira hodi halo eskola sai atrativu liu tan, sai relevante no produtivu ba estudante sira,

espesialmente ba sira ne’ebé iha risku ba abandonu, inklui hala’o programa koñesimentu komputadór,

dezenvolvimentu no tutória. Ho uza estudu kontrolu randomizadu, SDPP halibur dadus hodi sukat

impaktu husi abandonu, no relata nia rezultadu husi eskola hamutuk 897, dadus husi estudante

hamutuk 287,000, dadus husi edukadór hamutuk 17,000, entrevista estudante hamutuk 41,000,

no entrevista edukadór hamutuk 11,000.

Hafoin implementasaun durante tinan rua, rezultadu avaliasaun impaktu hatudu katak intervensaun

sira SDPP nian iha impaktu signifikante kona-bá abandonu ou komportamentu sira relasiona ho

abandonu, variedade tuir nasaun, iha eskola-atendidu sira simu tiha ona intervensaun hirak ne’e

kompara ho eskola-kontroladu sira ne’ebé seidauk simu. Iha Kamboja no Timor-Leste, abandonu

tuun tantu tomak ou iha sub-grupu sira nia laran; Iha Índia, Tajikistaun and Timor-Leste, estudante

sira nia prezensa iha eskola komesa di’ak no partisipasaun aumentu; no iha Kamboja no Tajikistaun,

tranzisaun ba iha síklu tuirmai sa’e.

Rezultadu sira husi SDPP bele apoia Ministériu Edukasaun, organizasaun dezenvolvimentu

internasionál no sistema eskola sira hodi rezolve problema abandonu. USAID ho k’solok sei fahe

matadalan programa SDPP nian, ne’ebé reprezenta kontribuisaun signifikante ida ba prátika

aprendijazen no avansu ne’ebé di’ak tebes, modelu no programa sira hodi hamenus abandonu

eskolár. Matadalan ba Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk no Matadalan ba Programa Kapasitasaun

aprezenta kona-bá “oinsá atu” dirije sobre dezeña no implementa intervensaun hirak ne’e, bazeia

baexperiénsia SDPP nian. Ami rekomenda ba utilizadór sira atu adapta intervensaun hirak ne’e ba iha

sira nia kontextu rasik. Matadalan ne’e disponivel iha Lingua Arábiku, Inglés, Fránsa, Índi, Kaamer,

Portugés, Rusu, Español, Tazike, Tetum, no Urdu ne’ebé inklui aneksu dijitál ida riku ho rekursu sira.

PREÁMBULU

PÁJINA 9

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Agradesimentu espesiál hato’o ba staf USAID nian ne’ebé apoia ona programa SDPP to’o remata:

USAID/Washington COR sira no CO:

Rebecca Adams, (Eis) Ofisiál Seniór ba Dezenvolvimentu Edukasaun, Rejiaun Ázia;

Chris Capacci-Carneal, Ofisiál Seniór ba Dezenvolvimentu Edukasaun Rejiaun Médiu-

Oriente;

Eric Bergthold, Konselleiru Seniór ba Demokrasia no Governu iha Ázia Leste, Rejiaun Ázia;

Laura Parrott, Analista Kresimentu Ekonómiku no Programa Edukasaun, Rejiaun Ázia;

Meghan Mattern, Asistente Administrativu, Rejiaun Médiu-Oriente;

Gwendolyn Ruffin, Xefe Departementu/Ofisiál Kontratasaun, M/OAA

USAID/Kamboja:

Rebecca Black (Diretora Misaun)

Sieng Heng (Espesialista Apoiu Dezenvolvimentu - Edukasaun)

USAID/India:

John Beed (Diretór Misaun)

Madhu Ranjan (Espesialista Seniór - Edukasaun)

USAID/Tajikistaun:

Katie McDonald (Diretora Misaun – Eskritóriu Nasionál)

Mavjuda Nabieva (Ofisiál Espesialista Jestaun Edukasaun)

USAID/Timor-Leste:

John Seong (Diretór Misaun)

Milca Baptista (EXO)

Flavia Da Silva (Programa Kresimentu Ekonómiku)

Nune’e-mós ha’u hakarak rekoñese Creative Associates International no nia parseiru sira mak hanesan

Mathematica Policy Research, School-to-School International, Kampuchean Action for Primary

Education (KAPE), QUEST Alliance, no CARE International ba implementa tiha ona programa SDPP ida

ne’e no dezenvolve tiha ona nia Matadalan sira.

USAID espera katak ho Matadalan hirak ne’e bele fasilita ba pratikadór edukasaun sira iha mundu ida

ne’e hodi dezenvolve sira nia esforsu ba mantein estudante sira iha eskola.

Jonathan Stivers, USAID

Asistente Administradór

Rejiaun Ázia

Jullu 2015

PÁJINA 10

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Ba dékada rua liu ba ne’e, labarik sira nia asesu ba edukasaun báziku sai ona hanesan foku prinsipál

husi esforsu nasionál no internasionál sira ba dezenvolvimentu edukasaun. Mazke labarik barak mak

tama ona eskola, maibé falla atu kompleta sira nia estudu, tanba abandonu eskolár sai ona hanesan

dezafiu boot ida ne’ebé rekoñesidu tantu iha nasaun dezenvolvidu nomós iha nasaun foin dezenvolve

sira. Mazke tipu abandonu, iha variedade tuir nasaun, maibé nia rezultadu hanesan: númeru joven

ho edukadu-baixu no dezempregu sa’e. Hamenus abandonu, importante liu hodi hadi’a asesu ba

edukasaun báziku. Iha nasaun barak, ne’ebé atinje tiha ona númeru tama eskola aas, porsaun boot liu

husi labarik sira ne’ebé husik eskola previamente, tama fali ona eskola.

Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár (SDPP) nu’udar programa ida multi nasaun ba

tinan-lima nian, finansiadu husi Ajénsia Estadus Unidus nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID),

hodi hamenus abandonu eskolár primária no sekundária. Ninia objetivu atu fornese matadalan

prátika bazeia-ba-evidensia ba misaun sira USAID nian no ba nasaun sira iha Ázia no Médiu-Oriente

kona-bá prevensaun estudante husik eskola, liu-husi halo pilotu no teste efetividade intervensaun sira

ba prevensaun abandonu iha nasaun alvu haat: Kamboja, India, Tajikistaun noTimor-Leste.

SDPP intende ba programa koñesimentu avansu no prevensaun abandonu liu-husi aproximasaun

estudu aplikadu ida. Iha prosesu ida etapa-tolu ne’ebé hahú iha 2010, SDPP:

1. Identifika prátika sira ne’ebé di’ak liu ba prevensaun abandonu iha Estadus Unidus, no iha nasaun

foin dezenvolve sira;

2. Analiza tendénsia abandonu iha kada nasaun haat ne’ebé aplika SDPP hodi identifika grupu

sira, nivel no/ka área jeográfiku sira ne’ebé ho rigorouzu afeitadu liu ho abandonu, no halo análize

situasionál ida kona-bá grupu alvu hodi komprende fatór risku no kondisaun sira ne’ebé afeita ba

abandonu, no

3. Dezeña no implementa intervensaun sira hodi mantein estudante hirak ne’ebé iha risku, no avalia ho

rigorozu efetividade no replikabilidade husi intervensaun sira iha projetu pilotu, atu fornese informasaun

aktualizadu kona-bá estratéjia prevensaun saida de’it mak efetivu, uza estudu kontrolu randomizadu

sira no kombinasaun métodu kuantitativu no kualitativu sira.

Matadalan ba Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk ida ne’e bazeia baSDPP nia serbisu kona-bá

Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk (EWS) durante tinan eskolár rua, husi 2012 to’o 2014. Kada tinan,

estudante besik 60,000 ne’ebé iha risku ba abandonu, atinjidu ho aktividade EWS sira, no aktividade

kapasitasaun ne’ebé hala’o husi edukadór, diretór eskola no komunidade sira iha eskola-atendidu

hamutuk 507 ho apoiu SDPP iha Kamboja, India, Tajikistaun and Timor-Leste. Mazke kada EWS

adaptadu ho nasaun ida-ida nia kontextu, sira nafatin adere ba estrutura-serbisu ida ne’ebé komún:

• Identifika estudante sira ne’ebé iha risku no ho vijilante akompaña nafatin sira nia prezensa,

komportamentu,

no dezempeñu eskolár;

• Fortifika eskola nia kapasidade hodi rezolve estudante sira ne’ebé iha risku nia nesesidade; no

• Kria no reforsa parseria entre eskola, komunidade, no inan-aman husi estudante sira ne’ebé

iha risku.

Matadalan ida ne’e dezenvolve ho SDPP nia experiénsia no lisaun sira kona-bá oinsá atu estruturiza,

dezenvolve no implementa EWS ida. Ne’e intende atu fornese matadalan ba planeadór edukasionál

sira, dezenvolvedór no implementadór programa sira ne’ebé hakarak atu hamenus abandonu eskolár

primária no sekundária sira.

SDPP implementa husi Creative Associates International, Inc. hamutuk ho parseiru internasionál sira

mak hanesan Mathematica and School-to-School International, nomós ho parseiru lokál sira mak

hanesan KAPE (Kamboja), QUEST (India), no CARE (Timor-Leste).

PREFÁSIU

PÁJINA 11

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Matadalan ba Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk hanesan rezultadu serbisu husi ekipa koletivu

Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár (SDPP) iha Estadus Unidus no iha nasaun pilotu haat.

Ema sira tuirmai ne’e ezerse ona papél prinsipál ida iha dezenvolvimentu no implementasaun Sistema

Xamada-Atensaun Dahuluk husi SDPP ne’e.

Karen Tietjen Creative Associates

Diane Prouty Creative Associates

Rajani Shrestha Creative Associates

Tom Ventimiglia Creative Associates

Lorie Brush Creative Associates, Konsultór

Kosal Chea Kampuchean Action for Primary Education

Sothira Ouk Kampuchean Action for Primary Education

Pharin Kuoy Kampuchean Action for Primary Education

Tha Chea Kampuchean Action for Primary Education

Kim Leang Kim Kampuchean Action for Primary Education

Carole Williams Kampuchean Action for Primary Education

Ratha Lork Kampuchean Action for Primary Education

Aakash Sethi Quest Alliance

Amitav Nath Quest Alliance

Neha Parti Quest Alliance

Sulagna Choudhuri Quest Alliance

Vir Narayan Quest Alliance

Chetan Kapoor Quest Alliance, Konsultór

Anuradha De Quest Alliance, Konsultór

Gulgunchamo Naimova Amirbekovna Creative Associates

Sayora Abdunazarova Creative Associates

Wendi Carman Creative Associates

Zarina Bazidova Creative Associates

Lotte Renault CARE International

Nicole Seibel CARE International

Lorina Aquino CARE International

Shoaib Danish CARE International

Martin Canter CARE International

Matadalan ida ne’e preparadu husi Karen Tietjen, Diane Prouty no Nick Hoekstra ho apoiu husi Eric

Rusten. Sakil Malik mak dirije produsaun.

Ami hakarak hato’o obrigadu ba diretór, edukadór, no membru komunidade sira iha eskola hamutuk

507 iha Kamboja, India, Tajikistaun no Timor-Leste ne’ebé koopera ona ho ekipa SDPP hodi implementa

Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk husi 2012 to’o 2015.

REKOÑESIMENTU

PÁJINA 12

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

ABC

CA

CBO

CFTL

CMM

EFA

EMIS

EWS

FRS

GPE

INGO

LOI

MDG

MONEE

NGO

OVC

PTA

SDPP

SES

SMC

SSC

UNICEF

USAID

Prezensa, Komportamentu, Aktividade Eskolár

Avaliasaun Nafatin

Organizasaun Baze-Komunitária

Metudolojia hanorin no aprendizajen labarik-belun

Reuniaun Jestaun Kazu

Edukasaun ba Hotu-hotu

Sistema Informasaun Jestaun Edukasaun

Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk

Estratéjia Atendimentu Primeiru

Parseria Globál ba Edukasaun

ONG Internasionál

Lingua Instrusaun

Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu

Monitoriza Europa Orientál – UNICEF nia Projetu ida

Organizasaun Naun-Guvermentál

Orfanatu no Labarik Kbiit-laek

Asosiasaun Inan-aman no Edukadór

Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár

Estatutu Sosiu-Ekonómiku

Komisaun Jestaun Eskola

Komisaun Kontinua Eskola

Fundu Internasionál Nasoins Unidas nian ba Labarik

Ajénsia Estadus Unidus nian ba Dezenvolvimentu Internasionál

AKRÓNIMU & ABREVIASAUN

Komprende kona-bá abandonu iha Ita nia nasaun

Determina karik uza Sistema Xamada-Atensaun

Dahuluk ida no uza iha ne’ebé

Harii Ita nia ekipa hodi dezeña Sistema

Xamada-Atensaun Dahuluk ne’e

Identifika estudante sira ne’ebé iha risku

atu husik eskola

Dezenvolve Estratéjiaatendimentu primeiru

hodi ajuda estudante sira ne’ebé iha risku

01 02 03

ETAPA SIRA IHA DEZENVOLVIMENTU PROGRAMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK

Harii parseriaho komunidade sira

04 05 06

Prepara eskola no komunidade sira hodi

implementa Ita nia Sistema Xamada-Atensaun

Dahuluk ida ne’e

Jere, moritoriza, no apoia Ita nia Sistema

Xamada-Atensaun Dahuluk ida ne’e

07 08

PÁJINA 14

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Introdusaun Sistema

Xamada-Atensaun

Dahuluk

Unidade 1

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

PÁJINA 15

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Introdusaun Abandonu eskolár hanesan problema ida

aumenta ba beibeik iha mundu. Iha nasaun

barak, labarik barak liu mak husik eskola duke

sira ne’ebé nunka tama eskola. Estudu hatudu

katak aleinde abandonu eskolár hanesan

problema partikulár ida, ne’e mós jeralmente

hanesan prosesu ida ne’ebé akontese durante

tinan balu nia laran. Kleur ona, ne’e hahú molok

labarik atualmente husik eskola. Estudu mós

hatudu katak iha sinál atensaun, bazeia ba

indikadór sira ba abandonu, katak estudante

sira iha risku ba abandonu. Toma atensaun no

akompaña nafatin sinál atensaun hirak ne’e

bele apoia eskola sira hodi identifika estudante

sira ne’ebé iha risku ba abandonu, no fornese

intervensaun projetadu sira hodi prevene

estudante hirak ne’e husi abandonu.

Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk oferese

prosesu estruturadu ida hodi identifika no

akompaña nafatin estudante sira ne’ebé iha

risku ba abandonu, no responde ba sinál

atensaun sira. EWS hanesan estrutura serbisu

ida ne’ebé uza indikadór importante sira ba

abandonu. Nune’e, EWS bele xama-atensaun

ba jestaun eskola nian no inan-aman sira katak

estudante refere iha ona risku ba abandonu.

EWS mós fasilita ba funsionáriu sira eskola

nian hodi estabelese estratéjia atendimentu

primeiru ne’ebé bele uza ba apoia estudante

sira ne’ebé iha risku, ho maneira espesifiku,

atu-nune’e sira mantein nafatin eskola.

Matadalan ida ne’e akompañadu ho Matadalan

Programa Kapasitasaun. (Hetan iha Aneksu

Dijitál iha parte ikus husi matadalan ida ne’e),

fornese informasaun ba Ita hodi estabelese

programa tutória no extrakurikulár ne’ebé bele

la’o hamutuk ho esforsu sira seluk hodi apoia

prevene abandonu eskolár.

Matadalan EWS ida ne’e bazeadu ba

experiénsia husi SDPP nia aktividade sira iha

nasaun pilotu haat: Kamboja, India, Tajikistaun

no Timor-Leste. Kada nasaun dezeña no

implementa EWS ida bazeia ba fatór úniku

sira ne’ebé kontribui ba abandonu eskolár iha

sira nia nasaun. Matadalan ida ne’e fornese

instrusaun sira etapa-pur-etapa hodi fasilita

INTRODUSAUNSISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUKNúmeru estudante ne’ebé iha risku ba abandonu no sira ne’ebé husik ona eskola globalmente

sa’e. Iha oin-hanesan husi fatór sira ne’ebé kontribui ba abandonu eskolár iha nasaun

dezenvolvidu no nasaun foin dezenvolve sira. Mezmu ida ne’e hanesan problema persistente

ida, ita bele toma etapa sira hodi prevene estudante sira husik eskola. Unidade primeiru iha

Matadalan Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk ida ne’e halo introdusaun kona-bá problema

abandonu eskolár, no oinsá EWS ida bele apoia eskola no sistema eskolár nian sira atu

hamenus abandonu. Introdusaun ne’e mós esplika kona-bá matadalan ida ne’e dirije ba sé,

kona-bá saida, oinsá atu uza, no konteúdu báziku husi matadalan ida ne’e. Introdusaun ne’e

remata ho introdusau mós husi Matadalan Programa Kapasitasaun.

PÁJINA 16 UNIDADE 1

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

ba líder edukasaun sira iha Ita nia nasaun hodi

estabelese, uza, monitoriza, no mantein Sistema

Xamada-Atensaun Dahuluk iha eskola sira

ne’ebé pertense ba Ita nia sistema edukasaun.

Matadalan ida ne’e iha etapa ualu:

• Etapa 1: Komprende kona-bá Abandonu

• Etapa 2: Uza EWS ida

• Etapa 3: Komesa hala’o

• Etapa 4: Identifika estudante sira iha risku

• Etapa 5: Atendimentu Primeiru ba Abandonu

• Etapa 6: Harii parseria

• Etapa 7: Prepara eskola no komunidade sira

• Etapa 8: Apoia no sustenta Ita nia EWS

Matadalan Ida Ne’e ba Sé?Matadalan ida ne’e projetadu ba planeiadór

edukasionál sira, ba dezenvolvedór no

implementadór programa sira ne’ebé hakarak

atu prevene estudante sira sai husi eskola, liu-

husi estabelese no opera EWS ida. Ne’e fornese

ajenda-serbisu ezaminadu no estruturadu ida,

no rekursu ilustrativu sira. Maske matadalan ida

ne’e subliña kona-bá prosesu ida hodi apoia

estudante sira ne’ebé iha risku iha eskola no nivel

komunitária, ne’e la destinadu ba funsionáriu sira

husi eskola no membro sira husi komunidade.

Matadalan ne’e fornese instrusaun detalladu

ba Ministeriu Edukasaun sira, sistema eskola,

no organizasaun naun-guvermentál nasionál no

internasionál sira (INGOs/NGOs) kona-bá oinsá

atu dezeña EWS espesífiku ba nasaun ida, no

atu treina funsionáriu sira husi eskola no xefe sira

husi komunidade hodi implementa EWS iha sira

nia eskola no komunidade.

Matadalan Ne’e Kona-bá Saida?Matadalan ne’e organizadu iha unidade

hamutuk sia. Kada unidade fornese informasaun

sobre dezeña, opera no monitoriza EWS ida.

Bainhira Ita lee matadalan ida ne’e, Ita talvez

sei iha interese atu buka maneira hodi hamenus

abandonu iha Ita nia sistema edukasaun, no

Ita hakarak EWS ida apoia Ita hodi susesa Ita

nia esforsu ida ne’e. Kada unidade prevee iha

matadalan ne’e inklui informasaun antesedente,

atividade, pergunta no no dika (tips) sira

hodi konsidera bainhira Ita dezeña, opera no

monitoriza EWS ida.

Oinsá Bele Uza Matadalan Ida

Ne’e?Matadalan ne’e inklui informasaun antesedente

hodi ajuda Ita komprende saida de’it mak Ita

presiza atu forma Ita nia ekipa dezeñu EWS,

identifika indikadór sira kona-bá abandonu, no

dezenvolve formatu sira eskola no

nivel-komunitária nian, dezenvolve estratéjia

atendimentu hodi apoia labarik sira ne’ebé

iha risku. Ne’e sei lori Ita liu-husi prosesu ida

ne’ebé hahú ho diskusaun pontu prinsipál sira

kona-bá abandonu eskolár, define saida mak

nu’udar EWS ida nia importánsia, no tansá ne’e

importante, oinsá atu harii Ita nia EWS rasik

bazeia-ba indikadór espesífiku sira nasaun nian

sobre abandonu eskolár, no ikus-liu kona- bá

oinsá atu selesiona no treina Ita nia ekipa

EWS sira iha eskola no komunidade. Formatu

planu, dezeñu, no ezemplu ilustrativu sira husi

nasaun haat mak adapta pilotu SDPP, ne’ebé

inklui iha Matadalan ida ne’e, bele uza ba

aktividadepartisipativu sira. Dika sira inklui mós

iha kada unidade, bazeia baprátika-di’ak sira no

lisaun sira husi projetu pilotu EWS iha nasaun

haat ne’ebé SDPP kobre.

Saida mak Iha Matadalan Ne’e Nia

Laran?Matadalan ida ne’e hanesan pakote

kompreensivu ida ho kopia formatu planu,

modelu no matéria treinamentu sira ne’ebé

disponivel iha aneksu dijitál hetan iha DVD

no USB ne’ebé anexa ba kapa kotuk

nia laran, no iha website SDPP:

www.schooldropoutprevention.com.

Rekursu hirak ne’e inklui:

• Informasaun antesendente kona-bá

abandonu eskolár;

• Definisaun termus xave/prinsipál;

• Formatu Planu;

INTRODUSAUN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK PÁJINA 17

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

• Prosedimentu no protukolu kolekta dadus;

• Ajenda treinu;

• Ezemplu kit sira SDPP nian kona-bá

abandonu;

• Testimoniál husi SDPP nia benefisiáriu sira;

no

• Vídeo sira SDPP nian.

Mazke Ita la presiza komputadór ou asesu ba

Internet hodi implementa EWS ida, Matadalan

ida ne’e fornese ba Ita sujestaun kona-bá oinsá

uza komputadór, tablet, no telemovel sira hodi

implementa no monitoriza Ita nia EWS.

Matadalan ida ne’e ho nia akompañamentu

Matadalan ba Programa Kapasitasaun

disponivel iha língua 11: Arábiku, Inglés,

Fránsa, Índi, Kaamer, Portugés, Rusu, Español,

Tazike, Tetum, Urdu. Kopia matadalan hirak

ne’e, relatóriu SDPP hotu inklui formatu sira

disponivel iha website SDPP nian: www.

schooldropoutprevention.com.

SDPP mós dezenvolve portál aprendijazen ida,

disponivel iha www.DropoutPreventionLab.

org, ne’ebé asesivel ho komputadór, tablet

no telemovel sira; fasilita oportunidade

ba edukadór, administradór, inan-aman

no estudante sira ne’ebé iha interese ba

prevensaun abandonu eskolár, hodi koordena

ba malu liu-husi kursu aprendijazen no prátika

iha komunidade nia laran. SDPP ne’e mós

fornese asesu ba rekursu adisionál sira relasiona

ho abandonu eskolár, programa kapasitasaun

sira no EWS.

Saida mak Akompañamentu

Matadalan Programa

Kapasitasaun Ida Ne’e Nian?Matadalan Programa Kapasitasaun hanesan

akompañamentu ba matadalan EWS (haree

iha aneksu dijitál). Matadalan Kapasitasaun

ida ne’e talvez ekipa prevensaun abandonu

eskolár bele uza aumezmu-tempu implementa

EWS. Matadalan Kapasitasaun bele fasilita

ba eskola no sistema edukasaun sira hodi

dezenvolve programa kapasitasaun inklui tutória

no/ka aktividade extrakurikulár sira hanesan

maneira ida hodi ajuda prevene estudante

sira husik eskola. Matadalan Kapasitasaun ida

ne’e bazeadu-bá experiénsia husi SDPP nia

aktividadesira iha India, Tajikistaun no Timor-

Leste. Kada nasaun dezeña no implementa

Programa Kapasitasaun sira bazeia ba fatór

úniku sira ne’ebé kontribui ba abandonu eskolár

iha sira nia nasaun. Matadalan ida ne’e fornese

instrusaun sira hodi fasilita ba líder edukasaun

sira iha Ita nia nasaun hodi estabelese, uza,

monitoriza, no mantein Programa Kapasitasaun

iha eskola sira ne’ebé pertense ba Ita nia

sistema edukasaun.

Matadalan Kapasitasaun ne’e organizadu ba

iha unidade ualu ne’ebé fornese informasaun

kona-bá dezeña, opera, no monitoriza

programa kapasitasaun sira. Bainhira Ita lee

matadalan ida ne’e, Ita talvez sei iha interese

atu buka maneira hodi hamenus abandonu

iha Ita nia sistema edukasaun, no Ita hakarak

programa kapasitasaun apoia Ita hodi susesa

Ita nia esforsu ida ne’e. Kada unidade prevee

kona-bá informasaun antesendente, atividade,

pergunta no dika prátika sira hodi konsidera

bainhira Ita dezeña, opera no monitoriza Ita nia

programa kapasitasaun sira. Kopia dijitál ida

husi Matadalan Programa Kapasitasaun ida ne’e

disponivel iha Aneksu Dijitál iha parte ikus husi

matadalan ida ne’e.

PÁJINA 18 UNIDADE 1

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Komprende

kona-bá

Abandonu

Unidade 2

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

PÁJINA 19

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tanba Sá mak Abandonu

Importante? Prevensaun abandonu hanesan foku foun ida

relativamente sai preokupasaun iha edukasaun

internasionál. Durante dékada rua liu-bá,

iha atensaun foka ba hasa’e labarik sira nia

asesu ba eskola, no ikus liu foka ba kualidade

edukasaun, inklui instrusaun, matéria no rekursu

sira hodi hadi’a dezempeñu aprendijazen. Foin

ikus-ne’e mak foku muda hikas ba esforsu sira

inklui prevensaun abandonu no repetisaun.

Aumezmu-tempu, peskiza/estudu sobre

abandonu iha nasaun foin dezenvolve sira toma

papél razoavel ida hodi dezkreve ho detalla

estudante hirak ne’ebé husik ona eskola, iha

evidénsia oituan kona-bá maneira susesu balu

hodi prevene abandonu eskolár.

Estudante sira sai husi eskola ho razaun ne’ebé

diferente. Abandonu mós akontese iha tempu

ne’ebé diferente iha sira nia estudu. Aleinde

razaun sira seluk, tempu, kustu determinante

husi eskola, razaun familia, komunidade no

KOMPRENDE KONA-BÁ ABANDONUAbandonu nu’udar problema globál ida. Tanba persentajen boot liu husi labarik sira ne’ebé

tinan to’o ona hodi tama eskola primária no sekundária, nune’e iha persentajen boot liu mós

husi labarik sira ne’ebé husik eskola molok kompleta sira nia edukasaun. Iha kada tempu

bainhira estudante ida husik eskola, Ministériu Edukasaun, familia no estudante sira rasik falla

atu realiza kona-bá retornu tomak husi investimentu ne’ebé sira investe tiha ona. Opsaun

abandonu hodi ba serbisu no sustenta familia nia moris sai reduzidu, no sira nia abilidade

hodi kontribui ba komunidade no nasaun nia bein-estár sai menus. Abandonu bele toma

husi forma barak no kauza husi fatór barak no oioin, hanesan husi estudante nia karaterístiku,

familia nia situasaun kona-bá nesesidade eskola nian, no husi ambiente iha komunidade nia

laran. Unidade ida ne’e fornese definisaun ida kona-bá abandonu, estrutura-serbisu hodi

komprende fatór no kondisaun sira ne’ebé afeita ba abandonu, sumáriu ida sobre rezultadu

sira ne’ebé deskobre tiha ona liu-husi peskiza relasiona ho kauza sira ba abandonu, no

rekomendasaun barak ida sobre intervensaun sira hodi prevene abandonu eskolár.

nasaun sai razaun forte liu. Bainhira estudante

sira sai husi eskola, Ministeriu Edukasaun sira

lakon ona nia retornu investimentu ba estudante

sira ne’ebé la remata eskola nia edukasaun.

Familia sira sakrifika ona hodi haruka sira nia

oan ba eskola, la hetan hikas benefisiu husi

sakrifisiu tomak ne’ebé sira investe tiha ona.

Bainhira estudante sira husik eskola, sira la’iha

abilidade ka kualifikasaun ruma hodi hasa’e

sira nia produtividade, poténsia rendimentu

no la hetan serbisu. Bainhira estudante sira

ho númeru ne’ebé boot mak sai husi eskola,

entaun sira nia kontribuisaun jeralmente ba

komunidade no sosiedade nia bein-estár sai

menus.1

Peskiza hatudu katak abandonu eskolár

hamosu:

• Rendimentu hodi sustenta moris sai tun liu

signifikativamente;

• Nivel dezempregu aumenta aas liu;

• Insidente aas liu sobre komportamentu anti-

sosiál, inklui númeru aumenta barak liu ba

krime no tama kadeia;

PÁJINA 20 UNIDADE 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

• Problema abuzu aumenta barak liu;

• Saúde sai aat liu;

• Insidente agresivu no hahalok violentu

aumenta barak liu;

• Nivel partisipasaun menus liu iha aktividade

sívika sira, inklui ba vota;

• Problema barak husi familia ne’ebé la estavel;

• Nivel edukasaun kiik liu ba sira nia oan.2

Peskiza ida ne’e klaru tebes. Iha kuaze aspetu

hotu-hotu husi ema ida nia moris, buat barak

signifikativamente sai susar liu no moris ladi’ak

bainhira seidauk kompleta edukasaun báziku.

Impaktu negativu hirak ne’e bele observa iha

rejiaun hotu-hotu iha mundu. Forma globál mós

hatudu katak kuandu labarik ida eskola durante

tinan oituan de’it depois sedu liu husik eskola,

entaun nia sei hetan impaktu negativu boot liu.

Saida mak Abandonu?Define abandonu eskolár ne’e sa’ida, no oinsá

atu sukat nia variedade husi nasaun ba nasaun.

Iha nasaun balun, bele sai kontroversiáI hodi

rekoñese katak abandonu ne’e eziste duni.

Aleinde falta konsensu kona-bá oinsá atu define

no avalia sobre abandonu, iha mós definisaun

komún balu ne’ebé kobre iha diskusaun ida ne’e.

Abandonu ida bele define hanesan:

• Estudante ida ne’ebé tama eskola dala

balu durante tinan eskolár anteriór, maibé

tinan agora ne’e, nia la tama ona eskola —

Abandonu entre-tinan eskolár ida;

• Estudante ida ne’ebé tama eskola iha inisiu

kedas ou durante tinan eskolár nian, maibé

falla atu kompleta nia estudu—Abandonu iha-

tinan eskolár; no

• Estudante ida kompleta ona síklu edukasaun

báziku ida (nu’udar ezemplu, eskola

primária, maibé fala atu kontinua estudu iha

síklu tuir-tan (nu’udar ezemplu, eskola pre-

sekundária) Abandonu naun-tranzisaun ida.3

Ezemplu ida husi dadus kona-bá abandonu

eskolár hatudu katak iha tipu temporáriu nomós

permanente husi abandonu ida ne’e.

Tipu temporáriu refere ba estudante hirak

ne’ebé sai husi eskola maibé talvez sei fila fali

ba eskola iha tempu determinadu ida, mak

hanesan:

Abandonu temporáriu: Estudante hirak ne’ebé

sai husi eskola tanba nesesidade ekonomia

temporáriu, tanba moras ka akontesimentu

iregulár ruma, klasifikadu hanesan kurtu-prazu

“abandonu periódiku”. Tipu abandonu ida ne’e

karaterizadu husi prezensa ne’ebé iregulár, la

tama iha aula-estudu no aprende oituan de’it.

Abandonu iventuál: “Abandonu iventuál” mak

hanesan estudante ida atende akontesimentu

importante tebes ida ou liu durante iha nia

tempu moris. Tipu abandonu ida ne’e remata

iha tempu ne’ebé naruk tebes. Ne’e inklui

migrasaun familia nian ou inan-aman mate

ou komplikasaun boot ruma iha familia laran

mak hanesan moras króniku no dezempregu.

Akontesimentu iha eskola bele inklui konflitu

entre estudante ho estudante, no entre

estudante no edukadór, ne’ebé bele rezulta

abandonu temporáriu.

Mazke abandonu temporáriu hatudu katak

estudante sei fila-fali ba eskola, ne’e bele han

tempu naruk tebes dezde sai husi eskola.

“Ha’u kontente tebes tanba kompleta tiha tinan 9 husi edukasaun báziku no… ha’u hakarak sai

enjineiru ida iha futuru”, hatete Em Vibol, estudante ida tinan eskolár 10 iha Banteay Meanchey

nu’udar provinsia norueste ida iha Kamboja. Tinan ida antes, Vibol identifikadu hanesan

estudante ne’ebé iha risku ba abandonu husi Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk. Nia aman, Heu

Ean kontente tebes ba apoiu ne’ebé nia oan simu iha eskola hodi hadi’a ninia dezempeñu. Nia

dehan,“Tanba ha’u iha de’it edukasaun llimitadu, ha’u bele buka de’it serbisu ne’ebé kiik no

ha’u la bele hetan osan barak. Ha’u hakarak ha’u nia oan hetan liu oportunidade”.

EDUKASAUN HALO MEHI BA FUTURU IDA DI’AK LIU SAI POSIVEL.

KOMPRENDE KONA-BÁ ABANDONU PÁJINA 21

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Ne’e aumenta posibilidade ba abandonu

permanente, tanba estudante nia tinan boot liu

ona ba tinan eskolár ne’ebé nia atu atende, no

falta barak iha lisaun aprendijazen, la apropriadu

ho nia otas no prosesu estudu, enfrenta presaun

sosiál no ekonómiku forte tebes hodi husik hela

eskola para kaben ou buka osan.

Abandonu permanente mak hanesan bainhira

estudante sai husi eskola no la permite ona

atu fila ba eskola ne’e, aleinde karik akontese

abandonu iha-tinan eskolár, entre-tinan eskolár,

ou naun-tranzisaun. Abandonu iha kategoria

ida ne’e fahe ba groupu rua – Abandonu

dezestabelesidu no estabelesidu:

“Abandonu Dezestabelesidu” mak hanesan

jeralmente labarik sira ho idade boot liu ne’ebé

la tama eskola no imposivel atu fila fali ba eskola

hodi kompleta síklu ida. Iha preokupasaun

sira ne’ebé biban halo labarik hirak ne’e la

iha korajen atu fila hikas ba eskola. Sira sente

ladún brani ka moe tanba idade boot liu ona ba

tinan eskolár refere no tenke eskola hamutuk

ho labarik idade kiik sira seluk, nune’e sira

sente ladún fiar aan tanba labarik kiik sira bele

goza sira. Sira—no sira nia familia— bele mós

kestiona kona-bá benefisiu saida mak sira sei

hetan bainhira fila fali ba eskola, espesialmente

karik sira hanoin katak ladún iha ona

oportunidade ba graduasaun ou kompleta síklu

eskola refere.

“Abandonu Estabelesidu” mak hanesan labarik

hirak ne’ebé estabelesidu ka determinante ona

ba iha servisu ou okupasaun ida. Labarik hirak

ne’e serbisu daudaun ho familia, empregadu

ou hala’o komersiu ruma. Sira deside lakohi fila

hikas ba eskola, hanesan reflesaun ida husi sira

nia hanoin kona-bá valór husi edukasaun ne’ebé

boot liu. Labarik ho abandonu extabelesidu

hirak ne’e permanente ona, no baibain sira nia

idade boot liu ona dezde sira sai husi eskola

primária.4

Irónikamente, susesu mai husi serbisu durante

dékada rua hodi aumenta labarik sira fila hikas

ba eskola akompaña ho abandonu ne’ebé

aumentu, tanba populasaun sira ne’ebé

vulneravel liu mak prioritiza fila ba eskola.

Edukasaun Ba Hotu-hotu (EFA) Atuál no esforsu

sira ba Objetivu Dezenvolvimentu Miléniu ne’ebé

foka kona-bá lori hikas labarik sira ba eskola

no maintein sira iha eskola, la hetan progresu

hanesan esperansa husi Simeira EFA 2000 iha

Dakar.

Relatóriu Monitoramentu Globál EFA 20155

deskobre katak, mazke persentajen labarik iha

grupu ida ne’ebé atinje ona tinan ikus husi eskola

primária jeralmente sa’e tiha ona dezde 2000,

dadus husi nasaun sira ho rendimentu kiik no

metade hato’o katak persentajen husi sira ne’ebé

hahú eskola no kompleta estudu, kuaze la’iha

mudansa. Faktu hatudu katak, nivel kompletu

eskola primária tuun liu iha África Sub-Sahariana

(58%) no iha Ázia Súl no Ueste (64%). Iha nasaun

32, barak iha África Sub-Sahariana, 20% husi

labarik sira sei sai husi eskola molok kompleta

tinan eskolár ikus husi eskola primária. Bazeia ba

análize grupu ida, nasaun 13 husi 106 mak sei

hetan 97% husi labarik hirak ne’ebé tama eskola

no to’o atinje tinan eskolár ikus. Inkomodu liu

mak faktu ne’ebé hatudu liu kona-bá persentajen

drastikamente tun liu iha progresu tinan haat liu

ba ne’e, tanba konflitu globál iha parte barak

aumenta.6

Fatór no Kondisaun Saida De’it mak Kauza Abandonu?Estrutura-Serbisu Ida hodi Komprende

Kona-bá Abandonu

Peskiza ne’ebé hala’o husi SDPP realsa katak

iha mistura husi fatór, kondisaun no karakterístika

sira ne’ebé influensia tansá labarik sira sai husi

eskola. Fatór hirak ne’e bele organizadu ba

iha domíniu haat: individuál, familia, eskolár no

komunidade. Interasaun entre domíniu haat hirak

ne’e realsa katak estudante hirak ne’ebé sai husi

eskola lida ho fatór balu ne’ebé akontese iha

nivel oioin no iha tempu ne’ebé diferente iha sira

nia moris laran.

Baze ba domíniu hirak ne’e mak polítika, prátika

no prosedimentu sira ne’ebé sistema edukasaun

estabelese hodi apoia partisipasaun edukasionál

ou—perversamente—ho forsa kontra ida ne’e.

1. Domíniu Individuál:Figura 2A illustra nivel individuál ou karaterístiku

úniku sira ba kada estudante. Mazke problema

finanseiru inklui iha fatór sira ne’ebé influensiál

PÁJINA 22 UNIDADE 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

tebes iha desizaun ida ba estudante nia

eskola, relasiona mós ho individu nia inisiativu

no motivasaun hodi tama eskola—iha parte

influensiadu husi familia no eskola sira mós

importante tebes hodi determina karik

estudante ida nafatin ba eskola ka la’e. Iha fatór

oioin mak estudante sira hasoru husi familia ka

husi responsabilidade serbisu ba sira nia atitude

no esperansa kona-bá saida mak sira hakarak

atu atinje iha sira nia moris laran, ne’ebé

afeitadu husi kontinua eskola ka husik eskola.

2. Domíniu Familia:Ligadu liu ho fatór individuál sira mak influensia

ne’ebé akontese iha nivel familia. Depende

ba kultura, influensia hirak ne’e bele sai boot

no afeita iha familia nia laran. Iha kazu barak,

inan-aman mak foti desizaun kona-bá labarik

sira nia eskola. Iha kazu balun, familia seluk ka

membru familia seluk mak sei foti desizaun,

partikularmente iha kazu orfanatu ka labarik sira

ne’ebé hala ho sira nia relativu rasik. Nune’e,

desizaun fiksu tiha ona no labarik sira iha de’it

Figura 2A

DO

MÍN

IU I

ND

IVID

L

Karakterístika sira Antesedente Individuál

Tinan boot liuhodi tama eskola(Tinan liu ona ba

tinan eskolár)

Jéneru Sofreinkapasidade/moras beibeik

Adultu nia Responsabilidade Dahuluk

Ekonómiku/Kustu

oportunidade/empregu

Kaben/Sai ona

inan-aman

Atitude Sosiál, Valór no Komportamentu

Grupu otas ho risku aas /

komportamentu sosiál

Admirasaun husi sira ne’ebé sai

tiha ona

Dezempeñu Eskola

Atinjimentu baixu

Retensaun/ tinan boot liu

ba tinan eskolár

Prezensa ladi’ak

Espektativa edukasaun

baixu

Partisipasaun baixu ba eskola/falta de

interese

Komportamentu Eskola

Ladi’ak/krime

Partisipasaun Eskola

KOMPRENDE KONA-BÁ ABANDONU PÁJINA 23

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

rekursu oituan hodi tuir dalan seluk, entaun sira

tenke simu de’it ona desizaun husi familia ba

sira.

Figura 2B aprezenta oinsá fatór sira relevante ho

familia sira influensia desizaun ida ba estudante

hodi husik eskola ou kontinua eskola.

Iha kazu balun, dala ruma familia sira atualmente

hakarak nia oan kontinua eskola, maibé tanba

ho presaun nesesidade finanseiru entaun halo

sira husik eskola. Kondisaun ekonomia familia

nian, dezempregu, apoia no eduka oan barak

liu, no fatór difikuldade sira mak hanesan inan

ou aman faluk, no migrasaun bele dezafia

familia ida nia abilidade hodi mantein nia oan ba

eskola. Iha kazu hirak ne’e, Ita bele haree tipu

abandonu temporáriu no abandonu periódiku,

ne’ebé labarik tama de’it eskola ba parte balu

husi tinan eskolár nian to’o situasaun obriga sira

tenke husik eskola. Maibé bainhira situasaun

muda no buat sira sai favoravel ba partisipasaun

eskola, labarik tama hikas ba eskola iha periódu

klaran husi tinan eskolár nian.

Fatór familia sira seluk mós bele hamosu

liu posibilidade ba abandonu. Talvez la iha

tradisaun no apresiasaun kona-bá importánsia

husi eskola iha familia laran. Previamente, familia

talvez la iha oportunidade ba eskola tanba

ho rekoñesimentu étniku no klase-sosiál. Sira

rasik nunka atende eskola no iha de’it kontaktu

oituan ho ladún iha partisipasaun ba eskola.

Mazke sira hatama sira nia oan ba eskola,

maibé sira konsidera eskola la’ós fatór boot

ida ba sira nia moris no familia. Ho ezemplu

hanesan ne’e, mak ladún posivel labarik ida sei

tama eskola, mazke hetan oportunidade.

3. Domíniu Eskolár:Familia la’ós de’it fatór ida ne’ebé bele influensia

desizaun eskola. Fatór sira relasiona ho eskola,

hanesan hatudu iha Figura 2C, mós bele

influensia signifikativamente karik labarik ida

kontinua eskola ka la’e. Konsiderasaun sira nivel

eskolár inklui:

• Karakterístika fíziku husi eskola, seguransa

eskola, no bele fahe toilet espesiál ba labarik

feto sira;

• Distánsia entre eskola no estudante nia uma;

• Iha biblioteka no fasilidade kapasitasaun sira

seluk;

• Nivel prezensa edukadór sira; no

• Asesu ba alimentasaun eskolár.

Familia mós konsidera fatór eskolár sira bainhira

foti desizaun sobre eskola ba sira nia oan. Fatór

importante balu inklui:

• Kualidade no relevánsia hanorin: Karik

kualidade hanorin adekuada, no tuir inan-

aman sira nia hakarak? Karik labarik aprende

duni koñesimentu ne’ebé eskola tenke fahe?

Figura 2B

DO

MÍN

IU F

AM

ÍLIA

Karakterístika sira Antesedente Familia

Kondisaun Sosiu-ekonómiku

Ladi’ak/baixu

Minoridade étniku/klase/ lingua

Nivel edukasaun inan-aman nia

baixu

La hela ho inan-aman rasik

Inan-aman dezempregu

Maun-alin barak,Espesialmente ho tinan 5 mai kraik

Problema familia(Ezp., divorsiu,

mate)

Mobilidade familia nian aas

PARTISIPASAUN FAMILIA NIAN BA EDUKASAUN

Oan sira Husik tiha ona

Ladún kontaktu ho eskola

Konsidera importánsia oituan

de’it ba eskola

PÁJINA 24 UNIDADE 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Karik programa estudu sira fó oportunidade

iha futuru—karik iha poténsia ba eskola

boot no estuda tan? Karik lingua instrusaun

kompreensivu ka susar ba estudante nia

dezempeñu no partisipasaun, no inan-aman

sira valoriza ida ne’e ka hakarak hasa’i tiha

lingua ne’e?

• Ambiente ne’ebé seguru, apoia, no simu

ho di’ak: Karik eskola fatin seguru? Karik

edukadór trata estudante sira ho respeitu no

di’ak? Karik edukadór trata estudante sira

ho eguál? Karik estudante balu ignoradu no

dezprezadu? Karik edukadór baku ka abuza

estudante sira? Karik estudante sira seluk

hetan ameasa ba sira nia seguransa no bein-

estár? Karik estudante hotu-hotu permitidu

hodi partisipa egualmente ou balu la inklui

tanba ho razaun sira nia abilidade, jéneru,

klase-sosiál no étniku?

4. Domíniu Komunidade: Mazke estudante ida no nia familia mak sai

nu’udar ezersitadór sentrál ba halo desizaun

kona-bá abandonu eskolár, estudante sira

nia moris determinadu iha kontextu husi sira

nia komunidade ne’ebé luan liu. Figura 2D

aprezenta fatór oioin husi komunidade ne’ebé

influensia desizaun estudante hodi husik ka

kontinua eskola. Nu’udar ezemplu, kultura

baibain bele limita tebes oportunidade ba labarik

feto sira, ou ba labarik defisiente sira hodi tama

no eskola nafatin. Ambiente konflitu no krize

bele difikulta atendimentu eskola no bele sai

perigu. Hela iha komunidade ne’ebé remotas no

rurál bele prevene estudante sira tama eskola

ho regulária, ne’ebé bele konduz ba dezempeñu

ladi’ak no to’o ikus obriga sira tenke husik

eskola. Fatór sira seluk inklui kondisaun klima

ne’ebé la di’ak liu, mak hanesan mota no rai

monu, udan-jellu ne’ebé boot, ou temperatura

ne’ebé aat liu, sai hanesan ameasa ba

estudante sira no imposivel ba sira hodi bá

eskola.

5. Polítika sira Afeita ba Abandonu:Suplementu ba domíniu prinsipál haat hirak

ne’e, ida tenke mós konsidera oinsá polítika

sira governu nian afeita ba desizaun karik husik

eskola ka kontinua eskola. Polítika hirak ne’e

mós bele influensia karik atu hamenus ka atu

aumenta liu tan abandonu. Nu’udar ezemplu,

edukasaun obrigatóriu—espesialmente apoiadu

ho bolsa-estudu ou subsidiu—bele mantein

estudante nafatin eskola, aumezmu-tempu

Figura 2C

DO

MÍN

IU E

SK

OL

A

Estrutura

Rejistune’ebé barak

Konsentrasaun aas liu husi rendimentu oituan

& minoridade

Distánsia dook liu/eskola

oituan liu

Falta de fasilidade(Ezp. latrina) & materiál

Falta de EskolaPós-Primária

Funsionamentu

“Kualidade” Eskola

baixu liu

la seguru (ezp,grupu, kastigu

korporál)

Kualidade hanorinbaixu liu/edukadór

falta eskola aas

Falta de rigóriha hanorin

Menus relasaun ho adultu iha

eskola

Lingua instrusaun la’ós labarik nia lian-inan

Falta derelevánsia

husi kuríkulu

KOMPRENDE KONA-BÁ ABANDONU PÁJINA 25

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DOMÍNIU KOMUNIDADE

Figura 2D

Área sidade/favela

RurálKiak barak liu, minoridade,Moris iha rai liur, inan/aman faluk, inan-aman ho edukasaun baixu

Mosu konflitu,emerjensia,

politikamentefraku

Konseitu kulturál husi ritus pasájen ne’ebé

impede eskola

POLÍTIKA SIRA AFEITA BA ABANDONU

• Edukasaun Obrigatóriu

• Edukasaun Livre

• Tinan hodi hahú eskola

• Labarik nia Direitu sira

• Hanorin iha Eskolá/ou nia kustu

• Subsidiu Hanorin/bolsu-estudu

• Rekerimentu Uniforme

• Provizaun Testu-livru

• Ezame sira

• Promosaun/Preservasaun Automátiku

• Kuota sira

• Tinan limitadu ba síklu

• Medida Klase

• Kalendáriu (Tinan Eskolár)

• Transporte

• Transferensia Eskolár

Kontextu Legál Fasilidade Eskola nian

• Asesu no fasilidade espesiál hodi

apoia labarik feto sira

• Dormitóriu/ostél

• Distánsia ba eskola

Rekrutamentu Edukadór,

Treinu & Komportamentu

Profisionál

• Kódigu Konduta

• Kastigu Korporál

• Eskola Labarik-Belun

• Lingua Instrusaun

• Kuríkulu

• Kapasitasaun Profisionál

Serbisu Apoiu Eskolár

• Koretivu/tutória

• Aktividade Extra-Kurikulár

• Partisipasaun Komunitária

• Alimentasaun Eskolár

Prátika Kulturál sira

• Tinan ba kaben nian

• Grávidez/Isin-rua

• Ritus pasájen

Figura 2E

PÁJINA 26 UNIDADE 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

bainhira determina kalendáriu eskolár ne’ebé

xoke-malu ho tempu produsaun, entaun bele

halo estudante barak falta eskola no lori ba

abandonu.

Polítika sira ba edukasaun inklui iha grupu

prinsipál lima (haree Figura 2E):

• Aspetu Legál ba edukasaun estipula

parametru sira hodi administra eskola, saida

mak sistema edukasaun sei fornese, rekere

saida ba familia hodi kontribui, no regras

ne’ebé eskola no estudante sira tenke

banati-tuir

• Fasilidade eskolár toma-konta sobre

infraestrutura fíziku, tantu nia pozisaun

nomós nia karakterístika sira.

• Jestaun edukadór toma-konta kona-bá

oinsá edukadór sira treinadu, rekrutadu,

no destakadu, sira nia komportamentu

profisionál no instrutivu, no polítika kurikulár

ne’ebé sira hala’o.

• Serbisu Apoiu Eskolár refere ba polítika/

programa sira ne’ebé oferesidu hodi hasa’e

estudante sira nia partisipasaun ba eskola.

• Prátika kulturál bele rezolvidu ho governu nia

polítika no estatutu sira, mak hanesan tinan

legál ba kaben nian, mazke sira dala ruma

kontra regulamentu husi governu

Razaun ba Abandonu iha Nasaun Foin Dezenvolve sira Iha nasaun foin dezenvolve sira, abandonu

jeralmente akontese iha eskola sekundária.

Mazke maiória labarik barak iha nasaun

dezenvolvidu sira kompleta ona eskola

sekundária, maibé nivel abandonu sa’e,

partikularmente iha Estadus Unidus. Kauza

maiór husi abandonu iha nasaun dezenvolvidu

sira posivel inklui ba iha kategoria lima:

• Akontesimentu Moris: Estudante nia

desizaun hodi husik eskola talvez kauza

husi buat ruma ne’ebé akontese iha liur husi

eskola, mak hanesan isin-rua, kapturadu, no

presiza serbisu hodi apoia membru familia

sira.

• Falta-de Apoiu: Familia ne’ebé falla hodi

valoriza edukasaun ou mantein aspirasaun

aas ba susesu akadémiku dala ruma la

fó apoiu finanseiru no emosionál ne’ebé

presiza, nune’e-mós fó sira nia hanoin sobre

eskola ho rezultadu katak estudante ne’e

la’iha razaun atu nafatin eskola ou estuda.

• La’o-lakon: Frustrasaun no baruk tiha

ona ho eskola ka fallansu hodi haree nia

relevánsia no benefisiu halo estudante sira

husik kedas eskola kuandu sira nia tinan to’o

ona legalmente hodi husik ona eskola.

• Dudu-sai: Eskola sira rasik talvez enkoraje

estudante ne’ebé konsideradu difísil,

perigozu, ka prejudika eskola nia susesu,

hodi sai husi eskola tantu ho maneira

mamar ka ho momós, mak hanesan

aranja transferensia estudante ba eskola

seluk ne’ebé ladún tuir nia hakarak, ou

abandonadu husi semestre eskola tanba

fallansu kursu essesivu, falta eskola ou tinan

boot liu ona.

• Falla hodi Susesu: Estudante sira ne’ebé

enfrenta fallansu króniku iha eskola tanba ho

razaun oioin—apoiu akadémiku ladi’ak, la

hakonu nesesidade sosiu-emosionál—dala

ruma to’o ikus sira husik eskola tanba sira

monu iha kotuk liu ona husi sira nia estudu.7

Mazke iha peskiza oituan liu mak dizkute

sobre razaun abandonu eskola iha nasaun foin

dezenvolve sira, ninia kauza maiória hanesan

mezmu ho nivel intensidade lahanesan. Iha

nivel primária, peskiza hatudu katak estudante

sira ne’ebé ho valór kiik, la passa tinan, tinan

boot liu ona, frekuentamente falta eskola, ou

mai husi familia kiak, mak iha iha liu poténsia

ba abandonu eskolár. Influensia otas-foun ou

partisipasaun familia nian ba edukasaun, fatór

sira seluk asosiadu ho abandonu eskolár, la

sai hanesan fatór signifikante ba labarik ne’ebé

kiik liu. Ma’ibe durante estudante ida nia tinan

aumenta ou sa’e ba tinan eskolár aas liu, hirak

ne’e inklui fatór adisionál sira mak hanesan

responsabilidade dahuluk adultu nian no

partisipasaun familia nian ba edukasaun, nune’e

sai signifikante liu.8

Fatór sira ne’ebé baibain relata liu sobre

abandonu iha nasaun sira kiak liu hanesan

kombinasaun ida husi estudante nia

karakteristika sira, familia nia kondisaun no

estudante nia komportamentu. Hirak ne’e inklui:

• Estudante nia dezempeñu kiik liu;

• La pasa beibeik tinan;

KOMPRENDE KONA-BÁ ABANDONU PÁJINA 27

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

• Estudante falta eskola barak liu;

• Estudante nia tinan boot liu ona ba tinan

eskolár refere;

• Estudante no inan-aman ladún iha

partisipasaun ou falta-de interese ba eskola;

• Inkapasidade ou moras beibeik;

• Kondisaun sosiu-ekonómiku familia nian

baixu;

• Distánsia entre uma ho eskola fatin; no

• Jéneru.9

Partikularmente, iha nasaun foin dezenvolve

sira, fatór boot ida ne’ebé domina literatura hodi

estudante husik eskola mak: Fatór kondisaun

ekonómiku/finanseiru. Pobreza familia halo

estudante sira sai husi eskola sedu tanba iha

nesesidade hodi serbisu para hetan osan,

kontribui hodi hala’o serbisu lor-loron nian iha

uma ou iha negosiu familia nian ida, ou la’iha

kapasidade hodi selu gastus relasiona ho

eskola, mak hanesan kustu hanorin nian, livru/

materiál, uniforme-eskola, etc.

Mazke fatór ekonómiku/finanseiru posivel sai

hanesan razaun primária ba abandonu eskolár

ba estudante eskola primária no sekundáriu

sira, SDPP nia peskiza sujere katak fatór sira

relasiona ho eskola no akadémiku mós nu’udar

kauza signifikante ida, kontribui ba abandonu

eskolár.10 Gráfiku rua tuirmai ne’e (Figura 2F

no 2G) aprezenta resposta sira husi entrevista

iha 2011 ho estudante sira ne’ebé iha risku

kuaze 2,500 no sira ne’ebé husik ona eskola iha

nasaun haat ne’ebé kobre husi SDPP.

Mazke SDPP nia peskiza konfirmadu katak

fatór ekonómiku sira mak lidera kauza sira ba

abandonu, fatór eskolár sira mós mensionadu,

inklui: valor ladi’ak, falla iha ezame, falla/tarde

ona iha lisaun, instrusaun/hanorin ladi’ak,

edukadór abusivu, la gosta ba eskola, ambiente

la seguru, no husu daudaun estudante atu husik

eskola.

Universidade Sussex Consortium for

Research on Access, Transitions and Equity

públika ona série ida husi monografia

ne’ebé investiga kona-bá abandonu

eskolár—espesialmente tranzisaun ba síklu

diferente—no fatór sira ba abandonu

eskolár iha nasaun foin dezenvolve sira,

disponivel iha sítiu www.create-rpc.org.

BA LEE IHA FUTURU

ESTUDANTE SIRA NE’EBÉ IHA RISKU Fatór sira ne’ebé Baibain Kauza liu ba Abandonu

60

50

40

30

20

10

0

Figura 2F

% A

BA

ND

ON

U

FATÓR PRINSIPÁL HAAT KAUZA ABANDONU IHA NASAUN SIRA SDPP KOBRE

Ekonómiku Akadémiku La Gosta Eskola Moras

India Kamboja Timor-Leste Tajikistaun

PÁJINA 28 UNIDADE 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Oinsá Ita Bele Prevene Abandonu?Iha ona esforsu barak atu rezolve abandonu

eskolár ho susesu oioin. Relatóriu Avaliasaun

SDPP nian 2011 kona-bá intervensaun

abandonu, agrupa esforsu hirak ne’e ba iha

kategoria lima, ne’ebé kada tipu rezolve asuntu

diferente ida:

• Intervensaun Akadémiku direitamente

rezolve dezempeñu estudante nian liu-husi

dezenvolve kuríkulu hodi hakonu nesesidade

sira estudante nian, fornese tutória

akadémiku iha liur husi klase, ou hatama

tan tinan eskolár espesiál sira (ezp., asiste

iha kursu komputadór, abilidade ba rezolve

problema).

• Esforsu intervensaun finanseiru atu rezolve

obstaklu sira relasiona ho kustu eskolár ou

aplika kustu oportunidade hodi estudante

sira kontinua eskola duke ajuda iha uma ou

hetan osan husi serbisu.

• Intervensaun saúde bazeia bahanoin katak

labarik sei la bele aprende ho di’ak liu se

sira sofre hela moras ne’ebé hamenus sira

nia abilidade hodi konsentra, ou halo sira

falta eskola. Nune’e, intervensaun ne’e bele

fornese vasinasaun, dezparasitasaun, ou

fornese alimentasaun ba labarik sira.

ABANDONULabarik Sira nia Razaun Komún Liu Hodi Husik Eskola

60

50

40

30

20

10

0

Figura 2G

% A

BA

ND

ON

U

Ekonómiku Akadémiku La Gosta Eskola Moras

India Kamboja Timor-Leste Tajikistaun

• Intervensaun pesoál/sosiál rezolve kona-bá

atitude, valór, ka situasaun pesoál ne’ebé

nota durante dezempeñu eskolár , ho uza

tékniku sira mak hanesan jestaun kazu

intensivu, akonsellamentu, grupu diskusaun

otas-foun, vizita ba família, programa

estajiáriu, ou akompañamentu husi

funsionáriu sira eskola nian.

• Intervensaun estruturál muda polítika sira

ne’ebé observa interfere ho estudante

nia atendimentu, progresu, ou kompleta

eskola, estabelese polítika sira mak hanesan

oráriu eskola flexivel ne’ebé kobre distánsia

ba eskola, mudanda-tempu, promosaun

automátiku, rekere uza labarik sira nia

lian-inan nu’udar lían instrusaun iha eskola

primária, ou kapasita grupu inan-aman no

edukadór hodi avalia estudante nia prezensa

iha eskola no kualidade.

Tabela 2H11 fornese ezemplu intervensaun

sira tuir tipu intervensaun, no fatór sira ne’ebé

iha risku ba abandonu ne’ebé rezolve ho

intervensaun ne’e.

Mazke intervensaun balu ne’ebé avaliadu, relata

susesu moderadu iha hamenus abandonu

eskolár—dala barak liu komportamentu ne’ebé

KOMPRENDE KONA-BÁ ABANDONU PÁJINA 29

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

lida ba abandonu mak hanesan prezensa iha

eskola – oituan husi intervensaun hirak ne’e

ezaminadu ka avaliadu ho rigorozu, nune’e

sira nia impaktu la provadu empirikamente.

Partikularmente ne’e intervensaun loos ne’ebé

implementa tiha ona iha nasaun foin dezenvolve

sira.

Mazke-nune’e, bele halo observasaun jerál

balun.

• Dezde abandonu ne’e kauza husi fatór barak

no inter-ligadu, programa sira potensiál liu

mak, hanesan observa, hirak ne’ebé uza

intervensaun mixturadu ida husi kategoria

intervensaun diferente sira hodi rezolve

domíniu risku oioin.

• Programa sira ne’e bele projeta ba grupu

labarik sira ne’ebé ho risku-aas—mak

hanesan labarik feto sira ka labarik husi

familia ho klase-sosiál kiik —maibé

intervensaun rasik tenke projeta ba

kondisaun atuál ka komportamentu ne’ebé

afeita ba abandonu, mak hanesan la iha

kapasidade atu selu kustu eskolár ka

prezensa ladi’ak.

• Dezde abandonu eskolár nu’udar prosesu

ida, la’ós akontesimentu partikulár, no

akontese ba tempu naruk ida ne’ebé bele

hahú sedu liu iha estudante nia experiénsia

eskolár, foti asaun dahuluk hodi rezolve

ida ne’e iha tinan eskolár projetadu sira,

intervensaun hirak ne’ebé di’ak liu sei posivel

sai susesu, no estudante sira sei mantein

nafatin eskola.

• Rezolve kauza ekonómiku sira sobre

abandonu eskolár, bele sai efetivu, kuandu

uza intervensaun finanseiru sira. Transfere

osan, subsidiu, no programa bolsa-estudu,

EZEMPLU TIPU INTERVENSAUN BA DOMÍNIU FATÓR NE’EBÉ IHA RISKU

Tabela 2H

Individual:

Karakterístika antesedente individuál AkadémikuSaúde

Pesoál/sosiál

Tutória ba labarik feto sira

Dezparasitasaun

Advokasia ba labarik ho nkapasidade

Responsabilidade dahuluk husi adultu Finanseiru

Estruturál

Bolsa-estudu

Tau-matan ba labarik iha eskola

Atitude sosiál, valór & comportamentu Pesoál/sosiál Akompañamentu

Dezempeñu eskolár Akadémiku Tinan rua husi kuríkulu iha tinan

kalendáriu ida nia laran

Jestaun eskolár Finanseiru

Pesoál/sosiál

Transfere osan

Akonsellamentu

Komportamentu eskolár

Familia:

Pesoál/sosiál Jestaun kazu intensivu

Karakterístika antesedente familia Programa Literasia Adultu

Aihan ba familia

Referál ba serbisu sira

Akadémiku

Saúde

Pesoál/sosiál

Familia nia partisipasaun ba edukasaun Reforsa PTAPesoál/sosiál

Estrutura Hadi’a fasilidade eskolaEstruturál

Funsionamentu Hanorin ho labarik nia lian-inanEstruturál

La iha intervensaun hanesan; Tenke aseita fatór sira hanesan kontextu ba intervensaun ruma

Eskola:

Komunidade:

PÁJINA 30 UNIDADE 2

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

NOTA IHA PÁJINA ROHAN

1 Vitaro, Frank, Denis Larocque, Michel Janosz, and Richard E. Tremblay. “Negative Social Experiences

and Dropping Out of School.” Educational Psychology, Vol. 21, No. 4, 2001.

2 Adair, V.C. (2001). “Poverty and the (broken) promise of education.” Harvard Educational Review,

71(2), pp. 217-239.

3 Bonnea, Kara (2007). “Brief 3: What is a Dropout?” Dropout Prevention - Strategies for improving high

school graduation rates. Center for Child and family Policy Duke University. pp. 14-17.

4 (August 2010). Typologies of Dropout in Southern Ghana. CREATE. Sabates, R.; Akyeampong, K.;

Westbrook, J. and Hunt, F. (2010). School Dropout: Patterns, Causes, Changes and Policies. UNESCO.

5 (Ananga, 2010) (Sebates, Akyampong, Westbrook, & Hunt, 2010)

6 (UNESCO, 2015, p. 27) (Sebates., Akyeampong, Westbrook., & Hunt, 2010) (Levin & Little, 2010)

7 (Robert Balfanz (Ma 2007). What your community can do to end its drop-out crisis: Learnings from

research into practice. CSOS Center for Social Organization of Schools. Johns Hopkins University.

8 Ricardo Sabates, Kwame Akyeampong, Jo Westbrook and Frances Hunt. (2010). School dropout:

Patterns, causes, changes and policies. UNESCO. Brush, Lori, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, Karen

Tietjen. School Dropout Prevention Pilot: Review of the Literature. Creative Associates International.

Creative Associates International. Washington DC. 2011.

9 Lim, S.A.; Rumberger, R. W. (2008). Why students drop out of school: A review of 25 years of

research. California Dropout Research Project.

10 Brush, Lori, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, Karen Tietjen. School Dropout Prevention Pilot: Review of

the Literature. Creative Associates International. Creative Associates International. Washington DC. 2011.

11 Brush, Lori, Jennifer Shin, Rajani Shrestha, Karen Tietjen. School Dropout Prevention Pilot: Review of

the Literature. Creative Associates International. Creative Associates International. Washington DC. 2011

jeralmente iha rezultadu pozitivu Ba prezensa

no retensaun. Mazke-nune’e, presiza gastu

ba intervensaun hirak ne’e, no baibain rekere

finansiamentu externál.

• Mazke seidauk bele avalia ho rigorozu,

intervensaun akadémiku no pesoál/sosiál

oioin hatudu, iha garantia balu hodi rezolve

problema relasiona ho abandonu no

hamenus abandonu. Apoiu akadémiku inklui

instrusaun direita, tutória iha liur husi klase,

aktividade kapasitasaun, no uza estratéjia

hanorin ne’ebé partisipativu no interativu liu,

no estratéjia hanorin no aprendizajen labarik-

belun. Ne’e mós inklui uza aproximasaun

jestaun kazu ida hodi dezenvolve experiénsia

aprendijazen iha tinan eskolár laran. Serbisu

apoiu pesoál/sosiál hodi hadi’a atitude husi

estudante, husi sira nia inan-aman/protetór

no funsionáriu sira eskola nian. Balu husi

intervensaun hirak ne’e bele rekere de’it

rekursu no kustu oituan liu, no sai hanesan

opsaun atrativu natoon bainhira rekursu sira

ba intervensaun abandonu nian lItatadu.

Iha unidade tuirmai ne’e, ami sei aprezenta EWS

ne’ebé hatudu ona garantia signifikante hodi

mantein estudante sira iha eskola.

Saida mak EWS

ida no Bainhira

mak Uza nia

Unidade 3

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

Fatór barak kria dezafiu ba estudante sira iha eskola rurál sira no izoladu iha Timor-Leste hodi mantein

sira nia prezensa no kontinua sira nia edukasaun. Aleinde esforsa maka’as daudaun no hetan nota

di’ak, Bernardina* sente obrigadu tenke para eskola tanba nia sente moe ho idade ne’ebé boot-liu ona

ba nia klase.

SDPP nia Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk kontribui ona ba konsiensia dahuluk ida sobre nia

situasaun, no ema sira iha eskola enkoraja nia hodi tetu fila-fali nia desizaun ida ne’e. Nia edukadora

naran, Juliana de Deus, fó apoiu nivel primeiru: “Ha’u haree katak durante iha Aktividade Extrakurikulár,

Bernardina sempre esforsa maka’as ho nia kolega sira. Ha’u sempre enkoraja no apoia nia hodi estuda

maka’as no eskola nafatin”.

Membru sira husi Grupu Komunitária ne’ebé serbisu ho eskola hodi hamenus estudante husik

eskola—grupu ida ne’ebé inklui nia aman rasik—serbisu iha nivel segundu ida. Bernardina nia aman

naran, Agostinho, nota katak asaun koletivu bele duni lori rezultadu pozitivu sira:

“Ha’u triste tebes tanba ha’u nia aan hanesan mós membru Grupu Komunitária ida, maibé ha’u

serbisu ho edukadór no voluntáriu sira seluk hodi buka solusaun ida”.

Bernardina rasik admite katak nia sente triste tanba la tuir aktividade eskolár sira, no lakon benefisiu

sira ne’ebé lori ona nia: “Bainhira ha’u haree husi ha’u nia uma, ha’u nia kolega sira hotu la’o daudaun

ba eskola, ha’u sente triste no deside katak ha’u presiza koko dala ida tan. Ha’u husu ha’u nia

edukadór hodi esplika dezempeñu eskolár sira ne’ebé ha’u la konsege tuir, no buka ha’u nia kolega sira

ne’ebé bele ajuda ha’u hodi duni-tuir.”

Aproximasaun kolaborativu no rigorozu ida ne’e susesu. Bernardina fila-fali ba eskola, pasa tiha ona

tinan eskolár 6 no avansa ona ba eskola pre-sekundária. Susesu ida ne’e mosu ba di’ak hahú iha

tempu ne’ebé uluk nia bele fasilmente abandona edukasaun. Oras-ne’e nia ho simplis expresa nia

esperansa: “Ha’u hakarak kontinua ha’u nia estudu, to’o universidade, no hakarak sai ofisiál polisia

ida”.

* La’ós ninia naran verdadeiru. Labarik sira la identifika iha relatóriu públiku hanesan parte politika protesaun labarik.

SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK: APROXIMASAUN IDA HUSI ESKOLA-KOMUNIDADE BA PREVENSAUN ABANDONU

PÁJINA 33

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

EWS uza enkuadramentu no prosesu

estruturadu ida ne’ebé permite funsionáriu sira

eskola nian hodi fasilmente identifika estudante

ne’ebé iha risku ba abandonu eskolár no

fornese pakote ida sobre estratéjia atendimentu

primeiru sira hodi apoia estudante ne’ebé iha

risku hodi prevene sira sai husik eskola.

Nasaun haat ne’ebé partisipa iha Programa

SDPP, ida-ida dezenvolve EWS ida ne’ebé

adapta ho sira nia nasaun. Mazke-nune’e,

estrutura-serbisu báziku no prosesu hodi

dezenvolve no implementa EWS hanesan, kada

nasaun dezeña EWS ida ne’ebé responde ba

fatór úniku sira ne’ebé afeita ba abandonu

eskolár iha sira nia nasaun. Iha nasaun haat

hirak ne’e, nivel projetadu sira diferente, balu

husi fatór sira ne’ebé afeita ba abandonu

eskolár, inklui aktividade apoiu sira mós

diferente. Maibé nia rezultadu hanesan: EWS

fasilita ba funsionáriu sira eskola nian hodi

identifika ho lalais estudante sira ne’ebé iha risku

ba abandonu eskolár no atua— liu-husi kolabora

ho inan-aman no komunidade—hodi fornese

apoiu para mantein nafatin sira iha eskola.

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIAAbandonu Eskolár hanesan prosesu ida ne’ebé dala barak akontese. Ne’e raramente kauza

husi akontesimentu partikulár ida. Estudante sira hatudu sinál atensaun katak sira iha daudaun

problema ne’ebé bele lori ba abandonu. Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk uza estrutura-

serbisu ida hodi akapta tipu komportamentu negativu—falta eskola, komportamentu ladi’ak

ka estragadór, dezempeñu eskolár fraku—ne’ebé lori labarik sira ba iha perigu hodi husik

eskola, no prosesu ida ne’ebé hahú aktividade sira hodi apoia estudante sira ne’ebé iha risku

no prevene abandonu eskolár. EWS ida implementadu iha eskola husi funsionáriu sira eskola

nian, familia no komunidade sira serbisu hamutuk. Unidade 3 introduz ba Ita, EWS ida, ne’ebé

esplika saida mak (no saida mak la’ós), no rezolve karik Ita presiza EWS ida no bainhira mak uza

nia. Ne’e hatudu ba Ita liuhusi komponente diferente sira EWS ida no tipu informasaun ne’ebé

Ita sei presiza atu kolekta hodi dezeña Ita nia EWS.

Iha unidade ida ne’e, ami introduz ba Ita sobre

EWS ida nia fundamentu sira. Ami fahe prosesu

ne’ebé utilizadu hodi dezenvolve EWS iha kada

nasaun. No ikus-liu, ami esplika kona-bá oinsá

atu uza EWS nia estrutura-serbisu báziku hodi

dezeña EWS ida ne’ebé efetivamente responde

ba abandonu eskolár iha Ita nia nasaun.

Saida mak EWS Ida mia Objetivu?EWS hanesan sistema ida dezignadu hodi

hamenus abandonu, ne’ebé implementadu

iha eskola liu-husi kolabora ho inan-aman no

membru komunidade sira, ho observasaun husi

autoridade edukasaun lokál sira husi Ministeriu

Edukasaun nian. EWS kobre estrutura-serbisu no

prosesu ne’ebé uza informasaun no rekursu sira

ho prontu disponivel iha eskola no komunidade

sira, hodi identifika no apoia estudante sira

ne’ebé iha risku ba abandonu eskolár.

EWS ida relativamente ho kustu-kiik no atinjivel

tanba:

• la presiza ekipamentu espesiál ou nivel

abilidade aas hodi implementa;

PÁJINA 34 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

• implementadu husi funsionáriu sira eskola

nian ne’ebé iha tiha ona (ho ajuda husi grupu

PTA no/ka grupu komunitária sira); no

• serve ho dever no serbisu sira ne’ebé

dezignadu tiha ona ba edukadór sira, mak

hanesan akompañamentu estudante no

mantein nia dadus.

Iha núkleu EWS sai nu’udar sasukat sira

ne’ebé dezignadu hodi identifika estudante

sira ne’ebé iha risku. Sentru susesu husi EWS

mak esforsu dedikadu ba parte funsionáriu

sira eskola nian hodi monitoriza no tuir nafatin

indikadór sira ne’ebé ligadu ho sasukat hirak

ne’e hodi kria rede seguru ida ba labarik sira

ne’ebé iha risku . EWS mós rekoñese katak

la’ós de’it responsabilidade eskola nian hodi

prevene abandonu eskolár. Ne’e ezije esforsu

konsentradu ida ba parte familia, eskola no

komunidade sira serbisu hamutuk.

Abandonu eskolár baibain hanesan prosesu

ida ne’ebé akontese gradualmente tuir tempu.

Estudante sira hatudu sinál atensaun durante

dezempeñu eskolár ne’ebé fó sinál katak

sira iha daudaun problema ne’ebé bele lori

ba abandonu eskolár. Baibain estudante sira

ne’ebé iha risku —frekuentamente falta eskola,

dezempeñu-baixu, no la-partisipativu—sai

lahare hetan, la nota iha klase-laran husi

edukadór no estudante sira seluk. Dala ruma

estudante sira ne’ebé iha risku sai intolerável

ba edukadór no nia kolega-eskola sira; hatudu

hahalok agresivu no ódiu ne’ebé lori ba kastigu,

la iha korajen hodi kontinua eskola, izolamentu

ou bele mós expulsaun. Iha kazu ruma,

estudante to’o ikus falla no husik eskola.

EWS ida ba prevensaun abandonu, uza sinál

atensaun hirak ne’e—bele identifika tipu hahalok

estudante nian mak hanesan kontinua falta

eskola, dezempeñu ladi’ak, falta-de interese, la

iha partisipasaun no hahalok ladi’ak—hanesan

sasukat sira hodi identifika estudante sira ne’ebé

iha risku. Bainhira identifika ona estudante

sira iha risku , EWS fasilita ba funsionáriu sira

eskola nian, familia no kumunidade hodi hala’o

aktividade apoiu sira sedu oituan hodi prevene

tendénsia estudante sira nian atu husik eskola.

Saida mak EWS ida?Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk maiória

karakterizadu husi aspetu sira tuirmai ne’e:

• sasukat sira ne’ebé kontribui ba abandonu

eskolár;

• identifikasaun rápidu sobre estudante sira

ne’ebé iha risku ba abandonu eskolár, nune’e

implementa kedas asaun sistema sira;

• pakote ida husi estratéjia atendimentu

primeiru (FRS) hodi apoia estudante sira

ne’ebé iha risku ;

• kontinua monitoriza estudante sira ne’ebé iha

risku ;

• vizita ba inan-aman sira nu’udar parseria iha

prosesu ba mantein estudante sira eskola

nafatin; no

• Mobilizasaun komunitária hodi aumenta

konsiensia no reuniaun hodi apoia estudante

sira ne’ebé iha risku.

EWS ida konsiste husi komponente prinsipál

tolu ne’ebé eskola no komunidade sira hala’o.

Aparte husi komponente primeiru, asaun sira

la implementadu iha forma lineár husi primeiru

ba próximu; definitivamente, sai efetivu liu-hotu,

se asaun sira implementadu simultaneamente.

Komponente hirak ne’e dizkute iha kraik.

Komponente 1: Identifika Estudante sira Ne’ebé iha Risku Komponente ida ne’e prienxe estrutura-serbisu

ida ne’ebé uza indikadór sira hodi hatudu sinál

atensaun sira katak estudante posivel husik

eskola. Estrutura-serbisu ida ne’e uza rúbrika

ida ho pontuasaun husi 0 - 2 ba kada indikadór

hodi define nivel risku kiik to’o boot ba abandonu

eskolár.

Komponente primeiru husi EWS ida konsiste

asaun tolu.

• Asaun 1: Identifika sasukat sira ne’ebé fó

sinál atensaun katak estudante sira iha ona

risku nia laran, no prienxe estrutura-serbisu.

• Asaun 2: Define ou ajusta nivel risku ba kada

indikadór ne’ebé hatudu karik estudante iha

risku kiik (0), médiu (1) ou risku boot (2) ba

abandonu eskolár.

• Asaun 3: Tau pontuasaun ba kada estudante

iha tinan eskolár ida nia laran iha inisiu tinan

eskolár. Depois klasifika estudante sira bazeia

ba sira nia pontuasaun, hodi estabelese

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIA PÁJINA 35

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

estudante hirak ne’ebé ho nivel risku

kiik, médiu no boot. (Série numériku husi

pontuasaun depende ba númeru indikadór

sira)

Se’e de’it mak involve hodi implementa Komponente 1?Depende ba ámbitu husi aplikasaun EWS,

pakote partikulár ida bele definidu husi EWS

nia jerente sira—karik ne’e projetu ida, grupu

eskola sira, ou sistema edukasaun ida— bazeia

ba informasaun sobre fatór sira ne’ebé afeita ba

abandonu no reasaun husi parseria sira.

Asaun identifikasaun estudante hala’o iha eskola.

Edukadór tinan eskolár nian sira—jeralmente

edukadór sira iha klase laran mak responsavel

hodi rekolla prezensa—pontuasaun no klasifika

estudante sira iha klase, no partisipa iha

reuniaun jestaun kazu. Área kestaun edukadór

sira nian mak fornese informasaun ne’ebé

uza hodi akompaña estudante sira ne’ebé iha

risku no partisipa iha reuniaun jestaun kazu,

bainhira presiza. Diretór ka vise-diretór eskola

sira determina data hodi tau pontuasaun no

klasifika estudante hotu-hotu iha tinan eskolár

projetadu sira iha eskola, halo oráriu no partisipa

iha reuniaun sira sobre jestaun kazu. Sira mós

observa prosesu implementasaun EWS no

garante katak foti tiha ona asaun nesesária

hotu-hotu ho regulár no própriu. Sira fornese

kontrolu kualidade.

Tanba sá Komponente 1 husi EWS ne’e importante?Determina pontuasaun no klasifika estudante sira

husi tinan inisiu permite funsionáriu sira eskola

nian hodi identifika estudante sira ne’ebé hatudu

daudaun sinál atensaun prinsipál ba abandonu.

Identifika kedas sira husi inisiu tinan eskolár, ne’e

signifika katak estudante sira ne’ebé iha risku

bele fornesidu ho apoiu nesesáriu hodi hadi’a sira

nia dezempeñu, monitoriza sira nia partisipasaun

no akompaña sira nia padraun prezensa hahú

kedas husi tinan eskolar, molok problema sai

boot liu. Ne’e sei aumenta posibilidade katak

estudante sira sei kompleta sira nia tinan

eskolár ho susesu. Bainhira funsionáriu sira husi

eskola serbisu hamutuk hodi fornese apoiu ba

EWS nia sasukat sira nu’udar sinál

atensaun sobre abandonu. Iha fatór

barak asosiadu ho abandonu, maibé

sasukat di’ak ida tenke kumpri ho kritériu

hirak ne’e:

• estudante nia hahalok sira ne’ebé

forma padraun mak hanesan prezensa,

dezempeñu, ou komportamentu

nu’udar manifestasaun dahuluk ne’ebé

bele observadu husi kauza no fatór sira

afeita ba abandonu.

• asionavel—iha lia-fuan seluk katak

buat ruma ne’ebé bele halo hodi muda

komportamentu no muda influensia

ne’ebé hanesan baze ba kauza sira.

• tetu ho fasil—informasaun sobre

estudante ida, ne’ebé bele akompaña

iha tempu tomak, husi edukadór sira iha

nivel eskola.

• fornese informasaun komún, regulár,

no konsistente kona-bá estudante ida.

Sasukat sira sobre abandonu labele iha

konfuzaun ho karaktéristika adskriptivu

(jéneru, rasa, étniku, klase-sosiál, etc.)

husi estudante sira ne’ebé barak liu

husik eskola, hanesan labarik feto sira,

labarik husi familia kiak, familia ho klase-

sosiál kiik. Mezmu estudante hirak ne’e

bele hanesan foku ida ba programa

abandonu, la’ós hotu-hotu mak sei husik

eskola. Maibé, estudante ida nia hahalok

no prátika sira mak observadu hodi iha

predisaun ba abandonu.

SAIDA MAK SASUKAT

DI’AK IDA?

PÁJINA 36 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

estudante sira ne’ebé iha risku, mak menus

posibilidade estudante ida iha risku sei monu iha

dalan-klaran.

Komponente 2: Estratéjia Atendimentu Primeiru Komponente daruak husi EWS—Estratéjia

atendimentu primeiru (FRS)— konsiste asaun

haat.

• Asaun 1: Akompaña no monitoriza

sasukat sira ou indikadór sinál atensaun

sira (ezp. relatóriu prezensa, klasifikasaun,

komportamentu, etc.) ba kada estudante

ne’ebé iha risku durante dezempeñu tinan

eskolár.

• Asaun 2: Implementa estratéjia hanorin no

aprendjazen labarik-belun iha tinan eskolár

laran hodi kria ambiente aprende nian ne’ebé

solidáriu no inklusivu ba estudante sira

hotu, ho atensaun espesiál ba nesesidade

estudante sira ne’ebé iha risku nian.

• Asaun 3: Komunika ho inan-aman sira kona-

bá sira nia oan nia prezensa, dezempeñu

no komportamentu. Komunikasaun ida ne’e

hala’o liu-husi kontaktu telefóniku ka manda

mensajen (ho símbolu ba inan-aman sira

ne’ebé la bele lee) uza nota/koreiu-postál/

karta to’o ikus ba vizita sira nia uma. Vizita

uma mós fornese oportunidade ida hodi

hatene liu tan kona-bá saida mak akontese

daudaun ba estudante ne’e, no husu nia

inan-aman nia hanoin kona-bá saida mak

bele halo hodi muda nia situasaun.

• Asaun 4: Hala’o reuniuan kada fulan kona-bá

Jestaun Kazu (CM) sira, envolve edukadór

prinsipál sira no diretór/vise-diretór hodi

dezenvolve estratéjia kona-bá bele halo saida

hodi apoia estudante sira ne’ebé iha risku. Iha

reuniaun CM, levanta no diskute informasaun

aktualizadu no monitorizadu daudaun hodi

apoia partisipante sira komprende di’ak liu

kona-bá saida mak akontese daudaun ba

kada estudante ne’ebé iha risku, no bele halo

saida hodi apoia di’ak liu estudante refere.

Se’e mak envolve iha implementasaun komponente 2? Estratéjia atendimentu primeiru

hanesan aktividade sira ne’ebé hahú kedas

bainhira identifika ona estudante sira ne’ebé iha

risku iha Komponente 1. Mazke barak husi asaun

FRS sira hala’o husi edukadór tinan eskolár ka

aula eskola, espera edukadór hotu-hotu iha

eskola ida atu uza métodu aprendijazen ne’ebé

apropriadu ho estudante sira ne’ebé iha risku nia

nesesidade. Edukadór hotu-hotu tenke partisipa

iha reuniaun CM bainhira presiza. Diretór/vise-

diretór eskola tenke apoia edukadór tinan eskolár

ka aula sira hodi komunika ho inan-aman sira, no

aranja vizita sira nia uma.

Tanba sá Komponente 2 husi EWS ne’e importante? Peskiza hatudu katak bainhira

edukadór sira halibur hamutuk, posivel liu

sira planeia sobre oinsá atu luta ba estudante

sira, mudansa pozitivu iha estudante sira nia

prezensa, komportamentu no dezempeñu.

Reuniaun dala ida de’it kada fulan hodi diskute

kona-bá saida mak akontese daudaun ba

kada estudante ne’ebé iha risku, bele halo

ona diferensa signifikativa ida sobre oinsá

trata estudante sira no oinsá sira nia reasaun.

Atu sai efetivu, entaun, diskusaun sira tenke

estruturadu ho informasaun aktuál no ezatu

kona-bá estudante ne’ebé iha risku, rekolla husi

edukadór klase/diretór klase nian. Reuniaun

CM tenke mós foka ba asaun sira hodi apoia

estudante. Depois komunika informasaun

ne’e ba inan-aman sira hodi garante katak sira

hatene ona saida mak akontese daudaun, no

husu sira hodi apoia sira nia oan.1

Asosiasaun Inan-aman no Edukadór

(PTA) iha Eskola Pre-Sekundária Prey

Koki sai ona hanesan autór ativu ida ba

prevene abandonu eskolár, bainhira

eskola ne’e hahú implementa nia

EWS. Suos Sen, nu’udar Vise-Diretór

Eskola Prey Koki, esplika: “Estudante

barak mak tama fali ona ba eskola no

frekuenta eskola ho reguláriu hafoin

sira falta eskola beibeik … depois de

komunidade no membru PTA sira vizita

sira nia uma. Sira hela iha komunidade

nia leet, nune’e sira komprende kona-bá

estudante iha sira nia komunidade”.

PTA HANESAN XAVE BA

SUSESU

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIA PÁJINA 37

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Ita hatene katak familia sira mak responsavel

prinsipál ba oan ida nia eskola. Sira toma papél

importante hodi foti desizaun karik nia oan

eskola nafatin ka husik eskola. Hala’o mós

aktividade sira iha uma ne’ebé bele apoia ka

kontra oinsá estudante nia dezempeñu iha

eskola no karik sira tama eskola, sente di’ak

no hakarak eskola nafatin. Dezenvolve parseria

entre eskola no familia sira esensiál ba sistema

apoiu ruma ba estudante sira ne’ebé iha risku.

Komponente 3: Partisipasaun

Komunidade nian

Komponente datoluk—Partisipasaun

Komunidade nian—konsiste asaun haat.

• Asaun 1: Forma Komisaun Kontinua-Eskola

ida ne’ebé hala’o kampaña defeza no

sensibilizasaun kona-bá importánsia husi

problema abandonu eskolár, no bele halo

saida hodi prevene problema ida ne’e, no

mós apoia FRS nia aktividade sira.

• Asaun 2: Kontinua hala’o aktividade vizita

ba baze, mak hanesan hala’o reuniaun

komunitária sira, inklui loke eskola, manda

koreiu mensajen hodi hasa’e inan-aman

sira nia konsiénsia sobre abandonu, no

estabelese ligasaun ho eskola.

• Asaun 3: Identifika no kolabora ho grupu

komunitária sira (Ezp. SMC, PTA, konsellu

suku, NGO/CBO, no empreza lokál sira)

hodi fornese serbisu apoiu ba estudante

sira ne’ebé iha risku no fortalese apoiu ba

aktividade sira hodi hamenus abandonu

eskolár iha sira nia komunidade.

• Asaun 4: Kontinua hala’o aktividade sira

ne’ebé fortalese kultura responsabilidade

ida ba implementasaun EWS ho efetivu

(funsionáriu sira eskola nian, familia, no

membru komunidade sira).

Sé de’it mak envolve iha implementasaun Komponente 3 husi EWS ida? Komponente ida ne’e foka ba kapasitasaun

parseiru sira kompostu husi funsonáriu sira

husi eskola, familia no komunidade ein-jerál.

Inisialmente, parseiru komunitária forma husi

funsionáriu sira husi eskola no xefe sira husi

komunidade. Mazke-nune’e, see de’it mak

envolve iha aktividade hirak ne’e durante nia

tempu bele kapasita grupu komunitária sira,

inklui inan-aman, enkoraja liu tan iha defeza,

supervizaun no apoia aktividade sira.

Tanba sá Komponente 3 husi EWS ida importante? Justifika kona-bá abandonu

eskolár la’ós de’it responsabilidade familia

no eskola nian. Tanba abandonu eskolár iha

impaktu boot ba komunidade, nune’e rezolve

problema ida ne’e tenke involve komunidade

ein-jerál. Tanba iha razaun oioin hodi involve

parseiru diferente sira. Sira sei lori la’ós de’it

perspektiva diferente kona-bá oinsá rezolve

problema abandonu, maibé mós influensia,

podér-umanu, no rekursu sira. To’o ikus,

medida efetivu sira hodi hamenus abandonu

eskolár rekere estabelese parseria inklusivu ida

ne’ebé involve parseiru hotu-hotu.2

Oinsá Ita Hatene Karik Ita Presiza

EWS Ida?Nasaun barak mak luta hodi mantein nafatin

estudante sira iha eskola, mazke númeru

estudante ne’ebé husik eskola aumentu ba

beibeik. Aleinde estatístika alarme, sempre iha

koñesimentu oituan kona-bá medida dimensaun

husi problema abandonu ida ne’e.

Prosesu hodi dezeña EWS ida sei serve

hanesan podér forte ida iha fortalesimentu

diálogu kona-bá saida mak abandonu eskolár,

oinsá nia nivel abandonu, no fatór saida de’it

mak kauza abandonu eskolár. Diálogu ida ne’e

obriga pergunta, “Saida mak ámbitu no tipu

abandonu eskolár iha ha’u nia nasaun/rejiaun ou

komunidade?”

Pergutans tolu ne’ebé tenke hatán:

1. Karik abandonu eskolár akontese iha Ita nia

nasaun?

2. Karik iha polítka no prátika sira ne’ebé

kontra preservasaun estudante sira nafatin

eskola?

3. Karik iha atitude no komportamentu ruma

iha eskola, uma no komunidade ne’ebé

kontribui ba abandonu eskolár?

Resposta ba perguntas hirak ne’e baibain

bele hetan liu-husi uza dadus no informasaun

ne’ebé disponivel ho rejistu sira ne’ebé eziste,

no husi Ita nia eskola. Halibur no analiza

dadus koletivamente sei subliña sobre ámbitu

PÁJINA 38 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Importante atu hatene kona-bá saida mak EWS ida. Hanesan, importante mós atu hatene

kona-bá saida mak LA’ÓS EWS ida. Ema balu, espesialmente funsionáriu sira eskola nian,

talvez iha dúvida atu uza EWS ida tanba halo sala kona-bá ninia objetivu.

EWS ida la’ós buka atu:

• Klasifika estudante sira hodi identifika hirak ne’ebé matenek liu ka badain liu.

• Identifika estudante sira hodi la respeita sira ka sira nia familia.

• Halo stigma ba estudante sira ne’ebé identifikadu “iha risku”. Kestaun naran! Bolu sira hanesan

foku ida (hanesan SDPP halo iha India) ou buat ruma ne’ebé la negativamente klasifika sira.

• Identifika inan-aman sira ne’ebé la halo daudaun “serbisu di’ak” ida.

• Avalia dezempeñu husi funsionáriu sira husi eskola.

• Fornese informasaun ba ofisiál ministériu sira hodi monitoriza ka identifika estudante sira

ne’ebé la “halo daudaun serbisu di’ak ida”.

• Aumenta serbisu la nesesáriu ba funsionáriu sira eskola nian ka inan-aman.

• Lori hikas labarik sira ne’ebé husik tiha ona, fila-fali ba eskola.

SAIDA MAK LA’ÓS EWS IDA

husi abandonu no fatór kontextuál sira ne’ebé

kauza estudante sira foti desizaun hodi husik

eskola. Prosesu ne’e mós serve hanesan

estrutura-serbisu ida hodi toma desizaun kona-

bá intervensaun no estratéjia sira hodi apoia

estudante hirak ne’ebé iha risku.

Oinsá Kolekta Dadus no Informasaun Ne’ebé Ita Presiza hodi Dezeña EWS Ida Problema abandonu eskolár la’ós buat ruma

ne’ebé akontese de’it iha eskola. Ne’e labele

komprende sala hanesan izolamentu ida. Sempre

iha fatór kontextuál sira ne’ebé kontribui ba

desizaun hodi husik. Sai husi eskola sedu bazeia

ba relasaun komplexu ida entre estudante,

familia, eskola, no komunidade. Atu komprende

sobre abandonu eskolár iha Ita nia nasaun, Ita

tenke toma konsiderasaun ba relasaun komplexu

ida ne’e. Iha aktividade balu ne’ebé Ita bele halo

hodi apoia Ita komprende di’ak liu sobre nivel

abandonu eskolár iha Ita nia nasaun. Tipu tolu

husi análize sira, importante: 1) análize tendénsia

abandonu ida, 2) análize polítika ida, no 3) análize

situasionál ida sobre fatór no kondisaun sira

ne’ebé afeita ba abandonu.

Análize Tendénsia

Ho análize tendénsia ida bele deskobre karik

abandonu ne’e hanesan problema ida iha Ita nia

nasaun ka rejiaun, no identfika nia fatin jeográfiku

no populasaun sira ne’ebé afeitadu tebes ho

problema abandonu ida ne’e. Ne’e mós bele uza

hodi identifika síklu no tinan eskolár hirak ne’ebé

akontese barak liu ho abandonu.

Análize tendénsia ida bele responde perguntas

tuirmai ne’e:

• Oinsá nivel abandonu nasionalmente?

• Síklu ida ne’ebé mak iha abandonu aas-liu?

• Tinan eskolár ida ne’ebé mak iha abandonu

aas-liu?

• Área jeográfiku ne’ebé de’it mak iha

abandonu aas liu?

• Grupu populasaun ida ne’ebé (sexu, étniku,

grupu língua no relijiozu) mak sofre liu husi

abandonu?

Iha análize tendénsia ida, Ita ezamina dezempeñu

edukasionál Ita nia nasaun nian. Uza indikadór 20

ne’ebé fahe ba grupu haat: indikadór primeiru,

“sasukat” abandonu, indikadór kontextuál sira ba

estudante, no indikadór provizaun edukasaun.

Jeralmente, Ita bele hetan informasaun ida ne’e

husi Ita nia sistema informasaun edukasaun

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIA PÁJINA 39

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

nasional sira, mazke-nune’e, indikadór 20

tomak bele la disponivel ka dezagregadu ba

análize optimál. Depois Ita kompara, diferensa

no kombina klasifikasaun indikadór sira hodi

determina karik problema abandonu ne’e

akontese beibeik. Tabela 3A alista indikadór 20

hirak ne’e ne’ebé aranja ba iha grupu haat ba

klasifikasaun kombinadu.

Análize Polítika

Polítika—no programa hirak ne’ebé sira

dezenvolve— bele toma papél importante

ida kona-bá desizaun sira hodi husik eskola.

Irónikamente, polítika hirak ne’e sempre la

reduz abandonu eskolár. Infelizmente, iha kazu

balun, politika hirak bele posivel kauza problema

sai boot liu la hó intensaun. Atu komprende

d’iak-liu relasaun entre abandonu eskolár no

INDIKADÓR SIRA ATU HALO ANÁLIZE TENDÉNSIA IDA

Tabela 3A3

1 Tama tuir klase no

síklu

Númeru estudante absolutu tama iha nia tinan eskolár no síklu.

# Indikadór Definisaun

2 Nivel abandonu tuir

tinan eskolár no síklu

Númeru estudante balu husi grupu ida ne’ebé tama iha tinan eskolár

ida, no la kontinua iha tinan eskolár tuirmai.

3 Nivel promosaun tuir

tinan eskolár no síklu

Númeru estudante balu husi grupu ida ne’ebé tama iha tinan eskolár

ida, no kontinua iha tinan eskolár tuirmai.

4 Nivel sobrevivénsia

tuir síklu

Persentajen husi grupu estudante ida iha tinan eskolár primeiru husi

íklu ida, ne’ebé espera atu atinje nota di’ak liu.

5 Nivel tranzisaun husi

síklu ba síklu

Númeru estudante tama tinan eskolár primeiru siklu aas liu, expresadu

hanesan persentajen ida husi númeru estudante ne’ebé tama eskola

iha tinan eskolár ikus siklu nia okos iha tinan eskolár anteriór.

6 Nivel tama eskola

ho tinan espesífiku

tuir síklu no/ka tinan

eskolár sira

Tama eskola ho tinan espesífiku ida, la konsideradu husi nia nivel

edukasaun, hanesan persentajen ida husi populasaun ho tinan ne’ebé

hanesan

7 Nivel repetisaun tuir

tinan eskolár no síklu

Númeru estudante husi grupu ida ne’ebé tama tinan eskolár ida,

ne’ebé estuda iha tinan eskolár hanesan iha tinan eskolár tuirmai.

8 Nivel finalizasaun tuir

síklu

Númeru husi totál estudante sira ne’ebé ho susesu kompleta ka

gradua husi tinan eskolár eskola primária nian, ba númeru totál labarik

sira ne’ebé hetan tinan graduasaun ofisiál iha sira nia populasaun.

10 Númeru líkidu tama

tuir síklu

Tama eskola tuir tinan ofisiál ba nivel edukasaun espesífiku

ida expresadu hanesan persentajen husi populasaun ne’ebé

koresponde.

Kontinua...

Grupu A: Indikadór Primeiru

Grupu B: Indikadór sira ba Abandonu “Sasukat sira”

9 Númeru brutu tama

tuir síklu

Totál tama eskola iha nivel edukasaun espesífiku ida, la depende ba

tinan, expresadu hanesan persentajen ida husi populasaun elijível tinan

eskolár ne’ebé ofisial, koresponde ba nivel edukasaun ne’ebé hanesan

iha tinan eskolár ida.

Grupu C: Indikadór Kontextuál ba Estudante sira

PÁJINA 40 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

INDIKADÓR SIRA ATU HALO ANÁLIZE TENDÉNSIA IDA

Tabela 3A - Kontinua

# Indikadór Definisaun

15 Eskola tuir síklu no

fornesidór

Númeru eskola sira.

16 Edukadór tuir síklu no

fornesidór

Númeru edukadór sira.

17 Númeru estudante/

edukadór tuir síklu

Númeru estudante maizumenus tuir edukadór iha nivel edukasaun espesífiku ida

ba tinan eskolár espesífiku ida.

11 Númeru (net) tama tinan

eskolár primeiru

Estudante foun tama iha tinan eskolár primeiru ba eskola primária husi tinan

eskola primária ofisiál expresadu hanesan persentajen husi populasaun ne’ebé

ho tinan hanesan.

12 Labarik sira

Liur-husi-eskola

Labarik sira ho tinan vária ba eskola primária ofisiál ne’ebé la tama eskola

primária ka eskola sekundária.

13 Nivel alfabetizasaun

juventude

Númeru ema ho tinan 15 to’o 24, ne’ebé bele lee, hakerek no komprende

ezemplu deklarasaun simples ida iha sira nia moris

lor-loron, fahe ba populasaun iha sira nia grupu ho tinan hanesan.

Grupu C: Indikadór Kontextuál ba Estudante sira

Grupu B: Indikadór ba Abandonu “Sasukat sira”

polítika edukasionál sira, mak Ita bele halo

inventáriu ida husi Ita nia nasaun nia polítika no

programa relevante sira hodi aprende oinsá sira

posivel influensia desizaun hodi husik eskola.

Ne’e baibain bele halo ho revee dokumentu

no informasaun husi fontes sekundária, mak

hanesan análize setór, estratéjia nasaun nian

sira, etc. Inventáriu husi pólitika no programa

nasaun nian sira la’ós de’it estabelese kontextu

edukasaun ida maibé mós fornese informasaun

ne’ebé bele benefisiál bainhira foti desizaun sira

kona-bá intervensaun no apoiu estudante sira

ne’ebé iha risku.

14 Númeru feto: mane ba

indikadór espesífiku ida.

Númeru feto:mane ba indikadór espesífiku ida.

18 Númeru estudante/

klase tuir síklu

Númeru estudante maizumenus tuir tinan eskolár iha nivel edukasaun espesífiku

ida ba tinan eskolár espesífiku ida.

19 Livru-didátiku sira /

estudante tuir síklu

Númeru livru-didátiku maizumenus tuir estudante iha nivel edukasaun espesífiku

ida ba tinan eskolár espesífiku ida.

20 Distánsia ba eskola Maizumenus ho dístansia kilometru hira ba eskola.

Ein-jerál, polítika hirak ne’e kobre kontextu

edukasaun legál (ezp., rekizitu edukasaun

gratuitu no obrigatóriu, serbisu ba labarik no

labarik-feto sira ne’ebé iha risku, kalendáriu

eskolár no medida klase), fasilidade eskola

nian sira (ezp., asesibilidade no halo belun ho

labarik feto), rekrutamentu edukadór, treinu, no

komportamentu iha tinan eskolár laran (ezp.,

rekrutamentu espesiál husi minoridade sira ou

feto, uza lian-inan), apoia serbisu sira oferese iha

eskola suplementu ba edukasaun báziku (ezp.,

kursu mediasaun, serbisu saúde, alimentasaun),

no prátika kulturál sira ne’ebé bele lori ba

abandonu (Ezp., kaben sedu). (Haree Unidade

2 sobre lista kompreensivu liu husi polítika sira

ne’ebé afeita ba abandonu eskolár).

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIA PÁJINA 41

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DIKA: APRENDE KONA-BÁ POLÍTIKA SIRA BAINHIRA

RELATÓRIU LA DISPONIVELBainhira relatóriu ou surat formál ruma kona-bá polítika no programa sira la disponivel, Ita

bele ba hasoru ofisiál ministeriál sira, ofisiál sira husi ajensia fundu no implementasaun,

no espesialista sira ba edukasaun lokál hodi diskute kona-bá saida de’it mak polítika

no programa sira ne’ebé iha Ita nia nasaun. Mazke-nune’e, importante atu nota katak

baibain polítika sira aseitatavel ho nonook (ezp., prátika sira) no—iha kazu balu, talvez sira

la-hakarak atu diskute abertamente.

Análize Situasionál

Análize situasionál ida fornese aproximasaun

kompreensivu ida hodi ezamina fatór no

kondisaun sira ne’ebé kauza abandonu eskolár.

Hanesan diskute tiha ona iha inisiu, fatór hirak

ne’e konsiste ba iha domíniu oioin—labarik,

familia, eskola, no komunidade—ne’ebé iha

interasaun ba malu. Fundamentu husi “domíniu

influensia” hirak ne’e hotu mak polítika sira iha

nivel lokál no nasionál. Hamutuk, ambiente

polítika, fatór no kondisaun sira husi domíniu

labarik, familia, eskola, no komunidade sira mak

kria dinámiku ba abandonu eskolár.

Figura 3B aprezenta estrutura-serbisu

konseptuál uza ba SDPP. Ne’e hatudu domíniu

haat ho sira nia konteúdu, ilustra sobre fatór

poténsia sira ne’ebé influensia abandonu iha

Ita nia nasaun, rejiaun ka sirkunstánsia. Figura

ida ne’e hatudu oinsá kada domíniu harii iha

anteriór, sa’e ba beibeik, aumenta komplexidade

ba desizaun sobre atu nafatin eskola ka husik

eskola. Konsekuentemente, esforsu sira hodi

hamenus abandonu eskolár bele signifika

katak Ita tenke rezolve fatór balu iha domíniu

oioin. Análize situasionál ne’ebé Ita halo tenke

aprezenta ideia ida ba Ita sobre oinsá mak forsa

husi papél ida ho fatór oioin bele kauza desizaun

ba abandonu.

Kaixa testu (“Iha poténsia ba abandonu: Saida

mak Ita sei halo?”) ko’alia kona-bá abandonu

ne’e komplexu oinsá iha labarik ida nia moris.

Tapesaria homan-metin ida ne’e husi fatór

no situasaun sira hanesan ida husi razaun

prinsipál sira tanba sá mak ekipa dezeñu

PÁJINA 42 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 3B4g

ESTR

UTU

RA

-SER

BIS

U K

ON

SEPT

L B

A A

BA

ND

ON

U E

SKO

LÁR

La

ba

rik

Dezem

peñu A

kad

ém

iku

Pre

zensa

Tin

an

Ord

en M

oris

Tin

an e

skolá

r

Sexu

Saúd

e F

ízik

u/Inkap

asid

ad

e

Motivasaun

Pro

ble

ma s

osiá

l/em

osio

nál/

kom

port

am

entu

Influ

ensa O

tas-f

oun

Kab

en s

ed

u

Isin

-rua

Orf

anatu

/la h

ela

ho inan-a

man

Fa

mil

ia

Ante

sed

ente

Fam

ilia

Kultura

/étn

iku

SE

S

Relijia

un

Inan-a

man n

ia a

titu

de b

a

ed

ukasaun

Inan-a

man n

ia a

sp

irasaun

kona-b

á lab

arik

Inan-a

man n

ia e

sp

era

nsa

sob

re lab

arik n

ia s

erb

isu

involv

imentu

Inan-a

man n

ian

iha e

skola

Pro

ble

ma/m

ob

ilid

ad

e

Kustu

Ed

ukasaun

Oan n

ia e

dukasaun/

ab

and

onu

eskolá

r

Esk

ola

Rekurs

u s

ira

Fatin

Form

asaun E

dukad

ór

&

kualid

ad

e

Segura

nsa E

skolá

r

Infr

aestr

utu

ra &

fasilid

ad

e

Med

ida /

kap

asid

ad

e

Am

bie

nte

sosiá

l /

em

osio

nál

Pro

gra

ma p

revensaun

ab

and

onu

Kuríkulu

Lín

gua Instr

usaun

Ed

ukad

ór

nia

atitu

de

Ed

ukad

ór

nia

pre

zensa

Ko

mu

nid

ad

e

Eskola

sira d

isp

oniv

el

Való

r sira r

ela

sio

na h

o

ed

ukasaun

Pers

ep

saun k

ona-b

á k

ualid

ad

e

eskola

Ekonom

ia lokál

Fatin

Tra

nsp

ort

asaun

Segura

nsa

Part

isip

asaun k

om

unid

ad

e

Hanoin

kona-b

á lab

arik n

ia

serb

isu n

o s

erb

isu-n

ain

Pers

ep

saun k

ona-b

á E

FA

Fató

r kulturá

l sira

AB

AN

DO

NU

ES

KO

R

PO

LÍT

IKA

RE

JIO

L &

NA

SIO

L

Polít

ika

Sosi

álPo

lítik

a Ed

ukas

aun

Polít

ika

Serb

isu-

nain

Po

lítik

a Sa

úde

Polít

ika

Dire

itu L

abar

ik n

ian

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIA PÁJINA 43

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Konsidera ida ne’e:

Labarik mane ida tinan sanulu-resin-neen—labarik boot-liu iha nia familia laran—hakarak atu

kontinua nia eskola pre-sekundária. Nia agora Tinan eskolár 8. Aleinde ambiente uma-laran

ne’ebé la estavel kauza husi migrasaun frekuente ba nia aman-nia serbisu, nia koko tuir

aktividade eskolár ho di’ak, maibé nia la’ós estudante forte. Nia la’ós falla, la’ós kria dezorden

iha klase laran, maibé raramente nia husu ou hatán perguntas iha klase laran. Nia edukadór

sira ladún tau atensaun ba nia. Nia la iha tempu atu sai-halimar ho nia kolega eskola sira;

aleinde la koñese sira di’ak tanba nia familia durante ne’e muda beibeik. Mazke nia familia

fiar katak edukasaun ne’e iha vantajen, maibé iha presaun finanseiru ne’ebé presiza ba sira

nia nesesidade, no nia tenke ajuda hala’o serbisu uma-laran nian, hala’o serbisu durante

tempu kuda no ko’a hare nian, obriga sira tenke foti desizaun katak nia tenke para eskola

provizoriamente. Nia espera katak nia sei bele ba fali eskola iha tinan eskolár tuirmai, maibé nia

falta tiha ona eskola ba tempu naruk, no halo nia tarde liu ona atu duni-tuir nia estudu, nune’e

nia tauk nia bele la pasa tinan eskolár (repetisaun). Agora nia ida husi estudante sira ne’ebé

tinan boot liu iha nia klase.

Refleta no resposta:

• Fatór ka influensa oinsá mak Ita hanoin kritikál liu ba estudante ida ne’e?

• Oinsá ho Ita nia hanoin kona-bá sasukat sira ba abandonu ne’ebé sei inklui ba EWS ida,

nu’udar ezemplu Ita hatene kona-bá sira? (Sujestaun: komportamentu, bele foti asaun,

bele kalkula ho fasil).

• Iha domíniu oinsá Ita sei foka Ita nia apoiu ba?

• Tipu estratéjia atendimentu primeiru oinsá mak Ita sei sujere?

IHA POTÉNSIA BA ABANDONU: SAIDA MAK ITA SEI HALO?

EWS ida tenke explora tipu dadus diferente

kona-bá edukasaun no experiénsia eskolár.

Sira tenke ezamina abandonu eskolár iha síklu

no tinan eskolár diferente, dezde abandonu

eskolár posivel iha mudansa tanba estudante

ida nia tinan aumenta boot. Hanoin-bá katak,

barak husi fatór kontextuál hirak ne’e bele

signifikativamente diferente husi rejiaun ida ba

seluk. Karik diferente mós iha komunidade

nia laran. Tanba ne’e, oinsá Ita sei akomoda

variedade ou diferensa ne’ebé Ita hetan iha

dezeñu Ita nia EWS?

Poster rua tuirmai ne’e aprezenta idea-jerál

ida kona-bá EWS dezenvolvidu iha nasaun rua

ne’ebé SDPP kobre. Ezemplu dahuluk, Figura

3C, mai husi program Anandshala-India (Fatin

Aprende ho K’solok). Ezemplu daruak, Figura

3D, mai husi nasaun Kamboja. Hanesan Ita bele

haree, EWS rua ne’e uza estrutura-serbisu no

prosesu ne’ebé hanesan iha ajuda eskola no

komunidade sira hodi apoia labarik sira ne’ebé

iha risku ba abandonu.

Iha unidade tuirmai, Ami sei hatudu ba Ita sobre

oinsá atu kria Ita nia EWS. Ami sei halo Ita la’o

tuir kada etapa hodi ezamina sasukat sira,

selesiona Ita nia indikadór sira, estabelese nivel

risku no dalan-tama nian.

PÁJINA 44 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 3C

SAIDA MAK EWS IDA NO BAINHIRA MAK UZA NIA PÁJINA 45

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 3D

PÁJINA 46 UNIDADE 3

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

NOTA IHA PÁJINA ROHAN

1 Hahn, Andrew; Aaron, Paul; Kingsley, Chris (2012). Academic Impressions. http://smhp.psych.ucla.

edu/qf/case_mgmt_qt/Case_Management_with_At-risk_Youth.pdf

2 Waterman, R.; Harry, B. (2008). “Building collaboration between school and parents of English

language learners: Transcending barriers, creating opportunities.” Culturally Responsive Educational

Systems: Education for All.

Bridgeland, J.; Balfonz, r.; Moore, L.; Friant, R. (2010). “Raising their voices: Engaging students, teachers

and parents to help end the high school dropout epidemic.” Civic Enterprises, Washington, D.C.

3 Brush, Lorie; Shin, Jennifer; Shrestha, Rajani; Tietjen, Karen. May 2011. Review of the Literature.

Creative Associates.

4 Brush, Lorie; Shin, Jennifer; Shrestha, Rajani; Tietjen, Karen. May 2011. Review of the Literature.

Creative Associates.

Hahú

Unidade 4

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

Kontinua...

Savita hanesan estudante exemplár ida ne’ebé hetan valór di’ak no tama tinan eskolár ho regulár

iha Eskola UM Bhojpur iha Sarairanjan, distritu Samastipur, Bihar. Maibé antes-de ida ne’e, nia la’ós

hanesan ne’e.

Hanesan ikulai ida entre nia maun-alin nain hitu, no hanesan feto ida de’it ne’ebé husik hela uma,

Savita responsavel ba fó-han animal-hakiak no tein ba familia. Ho nia aman ne’ebé serbisu iha vila liur

no nia inan ne’ebé serbisu iha liur husi uma, Savita baibain falta eskola hodi halo nafatin serbisu uma-

laran nian.

Buat ne’ebé dezafia liu nia mak nia idade ho tinan14, boot liu kompara ho nia kolega sira-seluk iha

Tinan Eskolár-5 nia laran. Nia sente la konfortavel no hakarak tuur liu iha kantu husi eskola, dook husi

sira-seluk, hala’o nia lisaun ho laran-baluk de’it. Kombinasaun serbisu ne’ebé ezije nia iha uma no la

iha korajen iha eskola, rezulta nia falla iha tinan eskolár no prezensa ladi’ak.

Bainhira Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk tama iha ninia eskola, Savita identifikada hanesan“foku

labarik” ida—iha risku ba abadonu—tanba nia prezensa no aktividade eskolár ladi’ak. Asaun hirak

ne’ebé komesa hala’o kedas, buka atu ajuda nia kompleta nia eskola primária. Primeiru, nia edukadór

sira no “kampiaun” komunidade lokál vizita nia inan hodi hatene liu tan kona-bá Savita nia situasaun

iha uma. Durante vizita, sira diskute ho nia inan kona-bá Savita nia obrigasaun hala’o serbisu uma-

laran nian. Depois-de konvense barak, Savita nia inan aseita hodi haruka nia ba eskola ho regulár

ho kondisaun katak nia nafatin ajuda hala’o serbisu uma-laran nian, tuir sira nia oráriu serbisu. Sira

entregra mós jornál prezensa simples oan ida hodi Savita ho nia inan prienxe hamutuk.

“AKOMPAÑA NO KOMESA HALA’O” EWS NIA APROXIMASAUN HASA’E ESTUDANTE NIA PORTUNIDADE HODI SUSESU

Tuirmai, Savita nia edukadór monitoriza nia prezensa, komportamentu no dezempeñu iha tinan eskolár

laran iha nia eskola, no tau atensaun espesiál ba saida mak Savita halo daudaun. Edukadór sira

determina Savita nia tuur-fatin iha liu tinan eskolár oin, konvida nia partisipa iha diskusaun tinan eskolár

nian sira, no enkoraja nia hodi halo interasaun ho ninia kolega sira seluk. Sira mós konvida Savita hodi

partisipa iha aktividade extrakurikulár sira, fó responsabilidade espesiál ba nia mak hanesan distribui no

halibur matéria eskolár hafoin kada sesaun.

La kleur, Savita hetan ona konfiansa hodi partisipativa liu tan iha tinan eskolár laran, ne’ebé to’o ikus

halo nia ultrapasa tiha ona dezkonfortu kona-bá nia idade ne’ebé boot. Nia prezensa sa’e regulár,

nia atividade-eskolár sai di’ak liu, no nia mós komesa ona partisipa iha aktividade desportu oferesidu

depois-de klase.

Aumezmu-tempu eskola monitoriza no enkoraja daudaun Savita, edukadór ida no Kampiaun

Komunidade kontinua ba vizita nia uma hodi garante katak nia inan-aman anima ho Savita nia

edukasaun no hatene ona kona-bá nia progresu. Savita ho nia inan partisipa iha loron loke eskola,

iha-ne’ebé, Savita nia kriasaun artístiku no serbisu-tinan eskolár nian aprezenta mós iha expozisaun

ida ne’e. Iha loron ne’e, eskola aprezenta prémiu ida ba Savita ne’ebé hatudu ona nia korajen hodi

partisipa iha tinan eskolár no halo esforsu hodi tama eskola ho regulár. Sinál apresiasaun husi nia

eskola ida ne’e, la’ós de’it enkoraja Savita, maibé halo nia inan orgulloza tebes. Savita sai hanesan

ezemplu ida ba nia eskola no ba nia komunidade.

Oras ne’e, Savita sa’e ona ba Tinan Eskolár-6 no tama eskola ho regulár.

PÁJINA 49

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Iha Unidade 3, ami aprezenta idea-jerál kona-bá

saida mak EWS ida—saida mak la’ós EWS ida

no bainhira mak presiza EWS. Ita hatene katak

EWS hanesan estrutura-serbisu no prosesu

ida ne’ebé permite funsionáriu sira eskola nian

hodi identifika lalais estudante sira ne’ebé iha

risku hodi hahú kedas Estratéjia Atendimentu

Dahuluk, no familia ho komunidde apoia hodi

mantein estudante sira nafatin eskola.

Iha Unidade 4, ami fornese matadalan kona-bá

oinsá estabelese Ita nia EWS. Atu halo ida ne’e,

Ita sei presiza:

• ekipa ida konsiste ema nain 4 to’o 8 ne’ebé

informadu ho di’ak kona-bá edukasaun iha

Ita nia nasaun;

• asesu ba dadus kona-bá edukasaun iha Ita

nia nasaun ou rejiaun; no

• komputadór ida no asesu ba internet.

(Nota: Ita bele estabelese Ita nia EWS sein

komputadór ida ou asesu ba internet,

maibé uza komputadór ida ho asesu ba

internet bele hala’o prosesu ne’e fasil liu. Ita

la presiza komputadór ou internet iha nivel

eskola atu implementa EWS ida).

Prosesu hodi estabelese Ita nia EWS tenke

gasta tempu semana ida to’o haat hodi revee

dadus, identifika sasukat ka fatór sira ne’ebé

kauza abandonu eskolár, no kria indikadór

espesífiku sira hodi akompaña nafatin

estudante sira ne’ebé iha risku, no define Ita

HAHÚAtu komesa dezeña Ita nia Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk (EWS), Ita presiza halibur-

hamutuk Ita nia ekipa dezeñu EWS, dezenvolve liu husi komprende di’ak sobre abandonu

iha Ita nia área jeográfiku, no “faan” idea ba eskola ne’ebé Ita planeia hodi koopera ho sira.

Unidade ida ne’e hahú ho fornese matadalan ba Ita liu husi selesaun no orientasaun ba Ita nia

ekipa. Ne’e depois diskute no fornese dika sira kona-bá análize oioin ne’ebé Ita sei presiza

hodi dezeña Ita nia EWS. Ne’e konklui ho matadalan kona-bá oinsá tama Ita nia EWS ba

autoridade edukasaun sira, ba funsionáriu eskolár no membru komunidade sira.

nia rúbrika no ajusta sira ba iha nivel risku. Ita

nia ekipa mós sei presiza dezenvolve estratéjia

atendimentu dahuluk no propoin aktividade

potensiál sira nune’e líder komunitária sira bele

iha partisipasaun hodi apoia labarik sira ne’ebé

iha risku.

Estabelese Ita nia Ekipa

Dezeñu EWS Etapa primeiru hodi estabelese EWS ida mak

selesiona grupu ida konsiste husi ema nain 4

to’o 8 ne’ebé sei sai Ita nia ekipa dezeñu EWS.

Sira nia papél mak atu halibur no revee dadus

no estudu kona-bá eskola hodi komprende

ho di’ak liu kona-bá abandonu eskolár iha Ita

nia nasaun ka rejiaun. Balu husi membru ekipa

tenke kompostu husi ema ne’ebé ho experiénsia

serbisu ho dadus no analiza kuantitativu no

kualitativu husi dadus.

Ekipa EWS ida iha papél prinsipál ualu:

1. Kolekta no revee dadus tendénsia abandonu,

ne’ebé fornese informsaun kona-bá hahú

tama eskola, retensaun no partisipasaun, iha

Ita nia nasaun.

2. Uza dadus ida ne’e hodi identifika fatin,

síklu, no tinan eskolár sira ne’ebé dala

barak akontese abandonu, ou hatene nia

dimensaun iha área ne’ebé Ita serbisu

dadaun ba.

PÁJINA 50 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

3. Uza polítika no informasaun análize

situasionál no dadus hodi identifika fatór

prinsipál sira ne’ebé kauza abandonu

eskolár iha fatin, síklu no tinan eskolár

projetadu sira.

4. Dezenvolve indikadór sira 4 – 6 (ami

rekomenda 6) ne’ebé hanesan sasukat di’ak

ba abandonu eskolár. (Hanoin-bá katak,

sasukat di’ak ida mak ho hahalok ne’ebé

aprezenta padraun ida ne’ebé bele sukat ho

fasil, lalais no konsistente. Ne’e mós tenke

sai hanesan buat ruma ne’ebé bele muda—

ho liafaun seluk, bele toma asaun.)

5. Kria rúbrika ida (estandarte dezempeñu) ba

kada indikadór.

6. Ajusta kada rúbrika ba nivel risku sira husi

0-2.

7. Kria estratéjia atendimentu dahuluk hodi

apoia estudante sira ne’ebé iha risku.

8. Kria lista ida ba asaun potensiál atu mobiliza

komunidade sira hodi kria konsiensia, defeza

hodi nafatin eskola, no fornese apoiu hodi

mantein estudante sira nafatin eskola

Estabelese no implementa EWS ida tenke sai

hanesan aktividade kolaborativu ho parseria

importante sira seluk ne’ebé serbisu iha área

edukasaun. Importante tebes, inklui sira seluk

iha prosesu dezeñu. Ita presiza konsidera buat

hirak tuirmai ne’e:

1. Oinsá Ita haloko Ministériu? Sira nia

partisipasaun sei lori benefisiu barak. Ne’e

partikularmente importante hodi halo sira

sente katak sistema ne’e sira nian, husi kedas

inisiu to’o ikus sira mak sai responsavel ba

implementa, dezenvolve, no mantein EWS ida.

Mazke-nune’e, sira nia partisipasaun talvez

rekere liu-husi prosesu aprovasaun ida ne’ebé

bele han tempu oituan. Fasilita tempu natoon

hodi garante sira nia partisipasaun no hetan

lisensa husi Ministériu hodi serbisu iha eskola

sira governu nian.

2. Papél saida de’it mak grupu seluk ne’ebé

serbisu iha área edukasaun sei toma? Karik

Ita presiza sira nia apoiu finanseiru ka polítika

ruma? Karik Ita presiza sira nia rekursu-umanu

hodi estabelese, implementa no monitoriza EWS

ida? Karik iha grupu ruma ne’ebé serbisu iha

área jeográfiku sira (iha-ne’ebé, Ita la’e) ne’ebé

Ita hakarak inklui iha EWS ida ne’e? Karik iha

organizasaun ka uniaun profisionál edukadór

nian ruma ne’ebé tenke hato’o nia aspirasaun

iha prosesu ida ne’e?

3. Karik iha komisaun edukasionál ruma

ne’ebé serbisu daudaun iha Ita nia nasaun —

mak hanesan komisaun Edukasaun ba Hotu-

hotu (EFA) ou Parseria Globál ba Edukasaun

(GPE) —ne’ebé sira nia apoiu no partisipasaun

sei benefisiál? Nafatin hanoin katak grupu

hirak ne’e baibain apoia estipula polítika no

estabelese programa sira ne’ebé posivel

afeita ba abandonu ho maneira balun. Sira

nia partisipasaun bele ajuda kria ambiente

kondusivu ida ba Ita nia EWS, tantu liu-husi

polítika ka programa suportivu sira ne’ebé inklui

nia prinsípiu no presedimentu sira.

4. Karik iha ema ruma ne’ebé sei ajuda analiza

no interpreta dadus? Nu’udar ezemplu,

funsionáriu sira Ministériu Edukasaun nian

partisipa iha planu, prepara edukadór sira,

superviziona eskola sira, bele fornese nia

koñesimentu ruma hodi hatama ba iha dadus

laran, no fornese konsellu ruma kona-bá prátika

no prosedimentu atuál sira ba eskola, ne’ebé

EWS bele dezenvolve. Sira mós sei benefisiál

hodi fahe informasaun kona-bá EWS ida ba

audiénsia ein-jerál.

5. Karik iha ema ruma ne’ebé serbisu iha setór

ne’ebé bele lori rekoñesimentu no kredibilidade

husi nia serbisu? Mazke Ita lakohi partisipasaun

husi sira ne’ebé karik sei dezkarilla/halo-falla

prosesu ida ne’e ho sira nia ájenda rasik, ema

ne’ebé rekoñesidu ona hanesan péritu lori

nia kredibilidade ida atende saida ne’ebé Ita

tenta hala’o daudaun. Purezemplu, sira talvez

kontaktu tiha ona ho ema ne’ebé sei apoia liu

Ita hodi dirije lisensa ka apoia durante prosesu

implementasaun.

6. Karik Ita hakarak inklui funsionáriu sira eskola

nian iha prosesu harii EWS? Sira lori experiénsia

ba iha diskusaun ne’ebé bele autoriza dezeñu

EWS. Sira mós importante tebes bainhira

diskute kona-bá saida mak viavel no posivel iha

nivel eskolár no komunitária. Se Ita involve sira,

importante atu estruturiza sira nia partisipasaun

iha maneira ida ne’ebé halo sira sente la iha

intimidasaun no ameasa husi membru ekipa sira

seluk. Ida ne’e partikularmente bele sai sensitivu

HAHÚ PÁJINA 51

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DIKA: SIMU HODI HADIA SAI DI’AK LIUBainhira eskola no komunidde ein-jerál aseita hodi partisipa, entaun dezeñu EWS sei

sai efetivu-liu, no iha liu posibilidade hodi implementa EWS ida ne’e.

se iha ema sira seluk ne’ebé partisipa iha ekipa

dezeñu mai husi Ministériu ne’ebé “ho nivel aas

liu” iha ierarkia edukasaun.

Orienta Ita nia Ekipa Mazke ekipa ne’ebé Ita forma talvez lori

experiénsia barak serbisu iha área edukasaun,

sira dala ruma la hatene kona-bá atendimentu

di’ak liu ba problema abandonu. Ne’e la’ós

foun. Primeiru no prinsipál liu, importante ekipa

realiza katak bainhira komprende barak liu kona-

bá abandonu eskolár iha sira nia nasaun sei

permite sira hodi identifika sasukat sira ne’ebé

EWS sei bazeia-bá. Mazke sira posivel mai ho

koñesimentu, sira mós dala ruma mai ho idea

definidu sira kona-bá abandonu ne’ebé bele

ezatu ou bele mós la’e.

Iha perguntas báziku tolu hodi responde

bainhira ekipa komesa prosesu dezeñu EWS:

1. Saida mak kauza abandonu eskolár?

2. Oinsá abandonu eskolár fó impaktu

ba individuál, familia, no komunidade,

ekonomikamente, sosialmente no

polítikamente?

3. Saida de’it mak intervensaun balu ne’ebé

bele hamenus abandonu eskolár?

Atu hahú hala’o prosesu dezeñu EWS nian,

fornese uluk orientasaun ida ba Ita nia ekipa.

Iha aktividade balu ne’ebé Ita bele halo—ka

kombinasaun ida husi sira—hodi orienta ekipa.

PÁJINA 52 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

• Kria pakote preparasaun ida ne’ebé:

- Sumariza kona-bá tendénsia abandonu

eskolár no fatór sira ne’ebé kontribui ba

abandonu eskolár; no

- Dezkreve kona-bá saida mak EWS ida

no hodi halo sa’ida. Inklui mós ezemplu

sira kona-bá EWS ida husi nasaun seluk,

no ideia balu kona-bá oinsá atu hamenus

abandonu eskolár.

• Hala’o workshop loron ida hodi aprende

liu tan kona-bá abandonu eskolár. Ita dala

ruma hakarak uza aprezentasaun SDPP ho

PowerPoint ne’ebé inkluidu iha Unidade 4

husi Aneksu Dijitál, formatu ida kobre pontu

prinsipál sira hodi hato’o iha workshop ida

ne’e. Ne’e bele modifikadu ho fasil hodi Ita

bele uza. Ita bele inklui partisipante sira seluk

iha workshop ida ne’e aparte husi membru

hirak ne’ebé iha ona Ita nia ekipa dezeñu

EWS laran; Ne’e oferese oportunidade ida

di’ak liu hodi hato’o ba malu kona-bá saida

mak akontese daudaun no kria interese no

haloko apoiu husi sira seluk.

• Hala’o vizita loron ida ba eskola no

komunidade ida. Membru ekipa sira bele

diskute problema abandonu eskolár

ho funsionáriu sira eskola nian, xefe

komunidade sira, estudante sira (se sira

boot oituan ona) no ho inan-aman sira.

Ne’e bele hanesan aktividade ida ne’ebé

partikularmente ajuda tebes se barak husi Ita

nia membru ekipa la iha experiénsia barak

serbisu iha área eskolár. Sira bele mai ho

idea sira sobre abandonu ne’ebé dala ruma

la ezatu ka benefisiál ba prosesu harii EWS

ida. Iha oportunidade hodi aprende kona-

bá situasaun ida ne’e husi sira ne’ebé luta

daudaun ho realidade kona-bá abandonu

eskolár, hanesan referensia di’ak ida ba

prosesu dezeña EWS. Vizita ba terenu sei

aumenta Ita nia koñesimentu no observa

saida de’it mak akontese iha terenu, bele

mós hasa’e sira nia partisipasaun.

• Uza video sira SDPP nian (disponivel iha

SDPP nia website) ba iha workshop ida ne’e

hodi estipula etapa sira ba serbisu dezeña

EWS. Vídeo hirak ne’e aprezenta ideia-jerál

ida ne’ebé kompreensivu kona-bá abandonu

eskolár iha nasaun haat ne’ebé SDPP kobre,

bele mós benefisiál ba nasaun seluk

OINSÁ NO IHA NE’EBÉ

ITA SEI HETAN ITA NIA

DADUS SOBRE TENDÉNSIA

ABANDONU

Oinsá:

• Revee fontes sekundáriu

• Diskute ho informadór prinsipál sira

• Halo estudu/peskiza ida

Iha ne’ebé:

• Ministériu Edukasaun nia EMIS ou

baze-dadus nasionál sira seluk

• Banku Mundiál nia Estatístika

Edukasaun (EdStats)

• Indikadór Dezenvolvimentu Mundiál

nian sira

• UNICEF nia indikadór TransMonEE sira

• Estudu Demográfiku no Saúde (DHS)

• Levantamentu Indikadór Múltiplu

Kafu’ak-Lubun

• Parseria Globál ba Edukasaun

(www.globalspartnership.org/

developing-countries)

• UNICEF Estadu Labarik Sira husi

Mundu (www.unicef.org/sowc)

• UNICEF nia avaliasaun mapeamentu

nasaun

Saida de’it mak Etapa sira ba Dezeña EWS? Abandonu Eskolár jeralmente la lImitadu ba

rejiaun espesífiku ida, ba área urbana ka rurál,

ou grupu partikulár ruma. Maibé problema

ida ne’e posivel akontese liu iha fatin, síklu

no/ka tinan eskolár balu nia laran. Husi tempu

ida ne’e, Ita bele ona hetan idea kona-bá área

ne’ebé Ita hili hodi implementa Ita nia EWS.

Maibé Ita mós sei presiza hetan koñesimentu

ida di’ak liu sobre nivel abandonu eskolár.

Avalia Ámbitu no Magnitude Abandonu Molok Ita bele halo buat ruma, Ita tenke iha uluk

dadus. Testu iha leten, “Oinsá no iha ne’ebé

Ita sei hetan Ita nia dadus sobre tendénsia

HAHÚ PÁJINA 53

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

abandonu?”, sujere fontes dadus no fornese

rede ba sítiu sira ho dadus ajustadu ne’ebé

konsistente no jeralmente aktualizadu. Mazke-

nune’e, fatin dahuluk ne’ebé Ita hahú bá mak

dadus ajustadu EMIS husi Ita nia Ministériu

rasik.

Koñesimentu ida ne’e esensiál hodi dezenvolve

sasukat sira ne’ebé bele kontinua foti asaun. Ita

nia ekipa dezeñu EWS só bele halo ida ne’e se

sira iha koñesimentu profundu kona-bá ámbitu

husi abandonu eskolár no kondisaun sira ne’ebé

kontribui ba abandonu. Etapa primeiru mak halo

análize tendénsia ida hodi identifika saida de’it

mak sai hanesan tendénsia ba abandonu iha Ita

nia área projetada (ezp., nivel nasionál, rejionál

ka distritál).

Análize tendénsia ida uza prosesu klasifikasaun

kombinadu ida hodi hili área jeográfiku, síklu, no

ikus-liu, tinan eskolár (sira), ne’ebé abandonu

akontese barak. Dezde la iha indikadór mesak

ida ba abandonu, kompara no diferensia

indikadór alternativu sira, fornese imájen di’ak-

ida kona-bá abandonu (haree Tabela 2G). Atu

uza klasifikasaun kombinadu, Ita destaka valór

numériku ida ba kada indikadór alternativu, no

depois kalkula nia rezultadu sira. Prosesu ida

ne’e permite Ita hodi kombina no kalkula variavél

oioin hodi forma imájen ida kona-bá “bainhira no

iha ne’ebé” akontese abandonu eskolár. Maibé

hanoin-bá katak, Ita la presiza halo estudu ho

eskala-kompletu ida hodi identifika iha fatin

ne’ebé mak problema ida ne’e akontese barak

liu. Métodu ho eskala ba kra’ik, “Etapa rápidu

ba Análize Tendénsia ida,” fornesidu iha kaixa

testu husi pájina ida ne’e.

Mezmu Ita prefere hodi projeta rejiaun espesífiku

ida aleinde liu husi prosesu klasifikasaun ida

hodi identifika área jeográfiku sira ne’ebé

abandonu eskolár akontese barak liu, Ita sei

presiza mós foka ba síklu no tinan eskolár

ne’ebé oferese oportunidade di’ak liu hodi

hamenus estudante husik eskola. Klasifikasaun

kombinadu permite Ita ho efetivu-liu uza Ita nia

rekursu sira—ema, tempu no orsamentu—hodi

influensia mudansa. (Haree Relatóriu Análize

Tendénsia sira ba nasaun haat ne’ebé SDPP

kobre, iha DVD/USB inklui ho matadalan

programa ida ne’e). Esplikasaun ida detalladu

liu kona-bá oinsá atu halo análize tendénsia ida,

bele hetan pasta Unidade 4 iha Aneksu Dijitál.

Dadus kuantitativu husi análize tendénsia ida

sei fornese de’it ba Ita koñesimentu parsiál

ida kona-bá ámbitu husi Ita nia problema

abandonu. Atu kompletamente komprende liu

kona-bá fatór no kondisaun sira ne’ebé kontribui

ba problema abandonu eskolár, Ita mós presiza

halibur no analiza dadus kualitativu liu-husi halo

análize situasionál ida.

Identifika no Komprende Fatór sira Ne’ebé

Influensia Abandonu Iha Ita nia Nasaun

Análize situasionál ida permite Ita hodi

komprende ho di’ak liu kona-bá fatór no

kondisaun sosiál, ekonómiku no kulturál sira

ne’ebé afeita no kontribui ba abandonu eskolár.

Análize tendénsia ida apoia identifika abandonu

eskolár akontese iha ne’ebé no hori-bainhira.

Análize situasionál ida foka ba “oinsá, tanba sá

no saida mak kauza?” abandonu eskolár. Ne’e

ETAPA RÁPIDU SIRA BA

ANÁLIZE TENDÉNSIA IDA

• Identifika síklu eskola sira no númeru

tinan eskolár iha kada síklu nia laran

• Dezkreve baze-dadus ne’ebé

disponivel, konteúdu dadus no dirije ba

nivel administrativu ida ne’ebé

• Halibur dadus ba síklu edukasaun

báziku tomak (eskola primária to’o

sekundária, la’ós pre-eskola)

• Verifika no/ka hetan definisaun sira

ba baze-dadus ne’ebé Ita uza daudaun,

nune’e Ita bele konsidera variedade iha

Ita nia ajustamentu dadus

• Prienxe iha tabela separadu sira ba

kada indikadór no dezagrega dadus

• Fornese informasaun kona-bá eskola

sira governu nian (karik dadus disponivel

ba eskola públiku no eskola privada sira)

• Revee no analiza dadus hodi

determina área sira ne’ebé abandonu

akontese barak liu

PÁJINA 54 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

fornese ba Ita, informasaun hodi dirije ekipa

dezeñu EWS nian hodi selesiona sasukat no

indikadór sira ne’ebé Ita uza iha Ita nia EWS,

no adapta intervensaun atendimentu hodi

rezolve fatór mixtura hirak ne’ebé kontribui ba

abandonu eskolár iha Ita nia nasaun.

Pergunta nukleár sira ne’ebé presiza dirijidu iha

análize situasionál ida mak hanesan

• Saida mak karakterístika husi estudante

ne’ebé iha risku, abandonu, no sira nia

familia?

• Saida de’it mak estudante sira ne’ebé iha

risku nia experiensia, sira nia opiniaun no

aspirasaun kona-bá eskola?

• Saida de’it mak halo tiha ona hodi apoia

labarik sira kontinua eskola?

• Razaun saida de’it mak ema fó kona-bá

kauza husi abandonu?

• Oinsá funsionáriu sira eskola nian observa

abandonu no rezolve problema ida ne’e?

• Fatór komunitáriu saida de’it mak influensia

ba abandonu?

• Bele halo saida hodi hamenus abandonu?

• Polítika no programa saida de’it mak afeita

ba abandonu?

Análize situasionál ida konsidera karakterístika

no hahalok estudante ida nian, fatór no

ambiente sira iha uma, eskola, no komunidade,

atu-nune’e dezenvolve imájen ida ne’ebé

kompreensivu no tomak liu kona-bá abandonu

eskolár. Ne’e konsidera perspektiva oioin

kona-bá estudante sira ne’ebé (iha risku,

nomós abandona tiha ona), sira nia inan-aman,

funsionáriu sira eskola nian, xefe komunidade

sira, no ofisiál edukasaun rejionál/distritál

sira, hodi komprende di’ak liu, saida mak sira

hanoin bele kontribui ba problema ida ne’e, no

bele halo saida hodi rezolve problema ne’e.

(Haree Unidade 3 iha Aneksu Dijitál ba ezemplu

perguntas hodi konsidera iha análize situasionál

ida). Etapa rápidu sira ba análize situasionál ida

subliña iha kaixa testu iha liman-loos husi pájina

ida ne’e.

Mazke análize situasionál ida fornese meius

informasaun profundu ida kona-bá abandonu

eskolár, ne’e bele gasta númeru tempu

konsiderável ida, rekursu-umanu no orsamentu

hodi hala’o ida ne’e. Iha kazu barak, Ita talvez

laiha rekursu hirak ne’e ba serbisu ne’e. (Haree

ETAPA RÁPIDU SIRA BA

ANÁLIZE SITUASIONÁL

• Dezenvolve perguntas taka/fexada

hodi uza ba entrevista estudante sira

ne’ebé iha risku, abandona tiha ona, sira

nia inan-aman, funsionáriu sira eskola

nian, ofisiál edukasaun lokál nian ida,

membru komunidade sira.

• Uza pergunta nukleár sira hodi estuda

kona-bá karakterístika husi ema ne’ebé

hatán, fatór sira ne’ebé afeita ba desizaun

hodi husik eskola, atitude no espektativa/

aspirasaun sira kona-bá eskola no prátika

sira hodi trata abandonu, no sujestaun

sira sobre maneira hodi halo eskola sai

signifikante, interesante no atrativu liu tan.

• Hili eskola-komunidade to’o 10 ba área

administrativa ida-ida ne’ebé inkluidu iha

Ita nia área projetada.

• Ekipa sira kompostu ema nain lima

halibur dadus durante loron rua iha kada

eskola.

Tabela 4A iha pájina tuirmai, hodi estuda liu tan

kona-bá SDPP nia Análize Situasionál.)

Saida mak Ita bele halo karik kolesaun dadus

primária ba análize situasionál ida la realístiku?

1. Lokaliza no revee estudu no relatóriu sira

ne’ebé eziste tiha ona. Baibain parseria

dezenvolvimentu sira— inklui USAID,

UNICEF, Banku Mundiál no INGOs—no

universidade lokál sira iha relatóriu ka dadus

ne’ebé bele fornese informasaun natoon

hodi komprende di’ak liu kona-bá “oinsá no

tanba sá” akontese abandonu eskolár.

2. Entrevista péritu sira kona-bá abandonu (ou

asesu eskolár partisipasaun edukasionál) iha

Ita nia nasaun ou área-de-foku. Se efisiente

liu, hala’o reuniaun loron-sorin ka loron

ida-tomak ho grupu ida husi informadór

hirak ne’e, nune’e sira bele rona no kontribui

reasaun ba observasaun ruma husi sira

nia kolega sira. Uza Estrutura-serbisu ba

Abandonu Eskolár, fornesidu iha Unidade 3

hodi organiza diskusaun ida ne’e.

HAHÚ PÁJINA 55

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 4A

APRENDE HUSI SDPP NIA ANÁLIZE SITUASIONÁL

Aleinde iha diferensa boot entre nasaun sira ne’ebé SDPP iha bá—demográfikamente, jeográfikamente,

polítikamente, sosialmente, no kulturalmente—rezultadu ne’ebé hetan husi Análize Situationál haat hirak

ne’e hatudu resposta no padraun konsistente sira. La iha dúvida katak rezultadu hirak ne’e la varia

barak iha nasaun ida-ida, hamenus se la estável liu ou iha daudaun konflitu nia laran.

SDPP nia análize situasionál ezamina karaterístika husi estudante sira ne’ebé iha risku , abandona ona

eskola, no sira nia familia, labarik nia experiénsia ho eskola (no tratamentu husi edukadór sira), oinsá

inan-aman sira apoia nia oan iha eskola, no razaun sira ne’ebé esplika husi labarik no inan-aman sira

kona-bá abandonu eskolár, no sujestaun hodi rezolve problema ida ne’e.

Relatóriu Análize ne’e inklui:

Estudante ninia Karakterístika:

• Kondisaun ekonómiku iha nasaun haat hirak ne’e hotu ladi’ak, mazke relativamente iha evidénsia kiik

sobre hamlaha temporária.

• Falta-de korespondénsia entre lian-inan no língua instrusaun ne’ebé uza iha eskola sira.

• Estudante sira baibain gasta tempu naruk aranka ba eskola ne’ebé besik-liu

Estudante nia Experiensia, Opiniaun, no Aspirasaun sobre Eskola:

• Estudante enfrenta difikuldade hodi kompleta sira nia atividade eskolár (maiória nasaun iha nia polítika

promosaun automátiku, tan-ne’e relativamente iha evidénsia kiik sobre la pasa tinan eskolár ou

repetisaun).

• Persentajen aas husi estudante sira ne’ebé la kompleta sira nia Serbisu ba Uma.

• Iha persentajen aas kona-bá falta eskola tanba moras (espesialmente labarik feto sira), obrigasaun

serbisu (serbisu uma-laran nian ba labarik feto sira, serbisu to’os no natar nian ba labarik mane sira),

falta-de roupa hatais ne’ebé própriu ou materiál eskola nian sira, no problema sira ne’ebé mai husi

kualidade eskola, mak hanesan dezempeñu fraku, la iha korajen no falta-de interese ba eskola.

• Sempre iha istória ida kona-bá abandonu iha membu familia sira seluk nia laran

• Mazke estudante sira jerálmente sente edukadór sira gosta sira, sira reklama katak edukadór sira uza

kastigu korporál no públikamente krítika sira.

Apoiu inan-aman nian ba Eskola:

• Partisipasaun inan-aman nian kiik iha apoia sira nia oan (ajuda ho serbisu ba uma, reuniaun ho

edukadór sira, garante oan sira aranka ba eskola tuir-tempu, etc.).

• Inan-aman sira interese liu labarik mane sira mak eskola

Sujestaun no Maneira sira hodi Rezolve Abandonu Eskolár:

• Apoiu Finanseiru.

• Apoiu Akadémiku (tutória, aktividade kapasitasaun, kursu-estudu ne’ebé relevante liu).

• Halo eskola sai amigavel no atrativu liu.

Fonte: Brush & Tietjen, Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár nia Análize Situasionál, 2015

PÁJINA 56 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

3. Halo estudu-kiik ida durante loron ida ka

loron rua iha eskola-komunidade ida ka

rua hodi sertifika saida mak Ita estuda

daudaun. Hala’o focus-group ketak ho

parseria direrente sira —tantu benefisiáriu ka

implementadór poténsia sira ba EWS—iha

nivel eskolár no komunitáriu, bele fornese

informasaun ne’ebé iha valór.

Verifika komprensaun. Karik Ita nia ekipa dezeñu EWS realmente komprende tiha ona kona-bá EWS? Koko halo entrevista ho

sira kona-bá abandonu eskolár ba programa

televizaun nasionál ida, uza perguntas tuirmai

ne’e:

• Saida mak sira sei relata ba repórter kona-

bá kauza husi abandonu no tansá mak

importante hodi rezolve abandonu eskolár?

• Hanesan sasukat ba abandonu, saida mak

sira sei rekomenda?

• Oinsá sira sei dezkreve kona-bá EWS hodi

hetan apoiu husi eskola lokál sira?

• Se ema husu sira kona-bá karik EWS ida

hanesan “formatu relatóriu” hodi hato’o ba

Ministériu kona-bá saida mak edukadór sira

hala’o daudaun iha tinan eskolár laran, sira

sei responde oinsá?

Introduz EWS Ida ba Autoridade

Edukasaun, Eskola no Komunidade sira

Ita di’ak tanbá iha ona dalan hodi komesa

dezeña Ita nia EWS! Oras ne’e, Ita só presiza

deside ho loloos eskola sira ne’ebé no hira

mak Ita sei serbisu iha ne’ebá. Karik Ita nia

análize tendénsia hatudu katak abandonu mak

sai nu’udar problema boot liu iha síklu eskola

partikulár ida, Ita talvez hakarak foka EWS ne’e

ba tinan eskolár hotu-hotu iha síklu refere. Se Ita

deskobre katak tinan eskolár partikulár ida mak

sofre barak liu problema abandonu, Ita tenke

konsidera hodi foka liu ba tinan eskolár refere.

SDPP diversifika nia aproximasaun iha nasaun

haat hirak ne’e ida-idak. Iha kraik ne’e hanesan

komparasaun ida husi tinan eskolár sira ne’ebé

projetadu husi SDPP.

• Kamboja: Tinan eskolár 7, 8 no 9

(Eskola Pre-Sekundária)

• India: Tinan eskolár 5 (Eskola Primária)

• Tajikistaun: Tinan eskolár 9

(Eskola Pre-Sekundária)

• Timor-Leste: Tinan eskolár 4, 5 no 6

(Tinan eskolár leten liu husi Eskola Primária)

DIKA: HILI PELUMENUS TINAN

RUA BA ITA NIA EWS

Depende ba Ita nia rekursu, roteíru, no

parametru sira seluk, konsidera inklui tinan

eskolár liu ida iha Ita nia EWS. Ne’e apoia

kria sinérjia no apoia eskola no komunidade

sira hodi komprende kona-bá abandonu

nu’udar problema ida ne’ebé la’ós de’it

mosu iha tinan eskolár ida nia laran. Hanoin-

bá katak, tendénsia abandonu nu’udar

efeitu kumulativu sira tuir tempu.

Oinsá Ita hili eskola sira ne’ebé Ita sei estabelese EWS bá? Ita bele deside katak Ita

hakarak introduz EWS ba eskola hotu-hotu iha

Ita nia área projetada. Sai realístiku bá ho númeru

eskola ne’ebé Ita hahú. Hanoin-bá katak, Ita

nia susesu dahuluk iha introdusaun EWS ida ba

eskola-komunidade hanesan xave ida hodi hetan

apoiu husi eskola sira seluk no hetan apoiu husi

Ministériu ka ajénsia sira seluk.

Konsidera kritéria tuirmai ne’e hodi hili eskola

sira:

• Karik pesoál eskola nian sira no xefe

komunidade sira hakarak partisipa iha

programa ida ne’e?

• Saida de’it mak sai nu’udar konsiderasaun

lojístiku sira? Nivel esforsu oinsá mak sei

presiza hodi hala’o vizita regulár ba eskola

sira hodi monitoriza saida mak akontese

daudaun, fornese rekursu nesesária sira, iha

asesu fasil ba workshops treinu, etc.?

HAHÚ PÁJINA 57

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

• Karik eziste diferensa iha tipu abandonu

entre eskola sira iha área urbana no rurál?

Karik ida hetan liu benefisiu husi EWS duke

ida seluk?

• Karik Ita nia rekursu sira—orsamentu no

funsionáriu— limitadu hodi implementa no

apoia EWS ida? Eskola hira mak Ita bele

apoia ho efetivu?

• Karik ofisiál edukasaun rejionál/distritál nian

liu husi ida—karik ida tan apoia husi EWS iha

sira nia eskola duke ida seluk?

Introduz EWS ba ministériu sira no autoridade edukasaun sira seluk. Depende liu

ba sirkunstánsia husi Ita nia serbisu, Ita posivel

hetan ona lisensa husi Ministériu Edukasaun

hodi komesa hala’o serbisu ou introduz EWS iha

eskola públiku sira. Maibé karik seidauk, entaun

agora Ita halo nune’e. Ne’e kazu hanesan se

Ita hakarak serbisu ho eskola privadu sira. Ita

tenke hetan lisensa husi autoridade governu

nian. Mazke-nune’e, Ita talvez inklui ona

reprezentante sira husi Ministériu refere ou

DIKA: HAHÚ HO KIIK NO DEPOIS HABELAR Se Ita hakarak implementa EWS ida envolve eskola barak liu, entaun konsidera faze ba eskola

adisionál sira tuir nia tempu husi tinan rua to’o tinan tolu. Ita bele uza funsionáriu sira eskola nian no

membru komunidade sira ne’ebé hala’o tiha ona serbisu exemplár ida hodi asiste iha treinu ekipa

foun sira husi funsionáriu eskolár no komunidade sira iha tinan tuir mai ba implementasaun. Sira

nia experiénsia relasiona ho uza EWS bele sai hanesan influensia boot tebes iha esforsu sira hodi

konvense eskola no komunidade sira seluk hodi implementa mós EWS ida.

entidade governu sira seluk iha Ita nia ekipa

dezeñu EWS, ne’e la signifika katak Ita iha ona

lisensa hodi hala’o ba-oin.

Etapa primeiru mak reuniaun uluk ho ministériu

ka autoridade nasionál prinsipál hodi esplika

kona-bá problema abandonu ne’ebé Ita

identifika tiha ona, nia fatin no síklu/tinan eskolár

hirak ne’ebé Ita hakarak foka bá, no objetivu

husi EWS ida. Iha aprezentasaun badak ida,

sumariza Ita nia relatóriu peskiza. Uza matéria

sira ne’ebé Ita nia ekipa EWS dezenvolve tiha

ona kona-bá tendénsia no análize situasionál.

Adapta ho matéria SDPP nian sira ne’ebé

dezkreve kona-bá EWS ida hato’o iha Unidade

3 ou dezenvolve folletu badak ida. SDPP

prepara ba iha folla ida oin-no-kotuk kona-bá

faktu sira iha kada nasaun, sumariza tendénsia

no kauza sira ba abandonu eskolár, no

dezkrisaun badak ida kona-bá intervensaun sira

inkluidu iha EWS nia laran. Ita nia folletu mós

bele inklui istória susesu no testemuñu husi sira

ne’ebé aplika tiha ona EWS ida. Ezemplu folletu

inkluidu iha Unidade 4 iha Aneksu Dijitál. Ita nia

PÁJINA 58 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

folletu tenke fahe informasaun hodi identifika

papél no responsabilidade, nomós substánsia

sira ne’ebé presiza hodi implementa EWS ne’e.

Haree kaixa testu iha pájina tuirmai (“Rekursu

sira ba Implementasaun EWS”) hodi estuda liu

tan kona-bá substánsia nesesária sira.

Perguntas sei posivel mosu kona-bá rekursu

sira ne’ebé presiza ba EWS ida. Nia resposta

sei depende ba Ita nia dezeñu EWS últimu

no sirkunstánsia husi Ita nia serbisu. Nu’udar

ezemplu, se Ita serbisu ba iha ajénsia doadór

ka projetu dezenvolvimentu ida, Ita posivel bele

fornese rekursu sira. Barak husi rekursu hirak

ne’e—aparte husi funsionáriu eskolár—posivel

fornesidu ona husi Ministériu, materiál no osan

viájen nian. Dezde implementasaun EWS

primeiru depende ba ema iha Ita nia eskola no

komunidade, no inkluidu ba iha rotina eskolár,

relativamente, ne’e sei gasta kustu-oituan de’it.

Kaixa testu iha pájina tuirmai ne’e identifika

etapa sira ne’ebé Ita tenke tuir dezde Ita dezeña

Ita nia EWS, no enkoraja eskola no komunidade

sira nia partisipasaun.

Bainhira hetan ona lisensa husi ministériu

prinsipál— no dokumentadu iha karta ida nia

laran husi Ministériu refere— kontaktu kada

autoridade sub-nasionál sira ne’ebé envolvidu

iha kadeia komandu nia laran, aproxima

eskola ne’ebé Ita hakarak serbisu ho sira.

Ami rekomenda, Ita halo reuniaun ho kada

grupu, ida-ida hodi informa ba sira rezultadu

peskiza sobre EWS ne’e; fó-hatene mós ba sira

katak Ita hetan ona lisensa husi Ministéiru no

autoridade superiór sira seluk; no husu sira nia

lisensa hodi kontinua ba-oin. Ita tenke lori mós

karta husi Ministériu ne’ebé autoriza Ita hodi

hasoru funsionáriu sira eskola nian no informa

administradór eskola nian sira, katak sira bele

partisipa iha programa ida ne’e.

Introduz EWS ba eskola no komunidade sira. Etapa primeiru di’ak ida mak hato’o karta ba

diretór/administradór iha kada eskola. Iha karta

ne’e nia laran, Ita tenke subliña informasaun

badak kona-bá Ita planeia daudaun atu halo

saida no husu atu halo reuniaun ho sira.

Depende ba númeru eskola ne’ebé Ita buka atu

serbisu ho sira, Ita posivel bele halo oráriu ba

reuniaun grupu ou bele mós vizita individuál iha

eskola.

Konvida Diretór eskola sira hodi partisipa iha

reuniaun grupu ho unidade administrativu eskola

nian, hanesan etapa efisiente ida hodi esplika ba

sira kona-bá EWS ida. Ita mós tenke enkoraja

sira iha diskusaun ida kona-bá abandonu—

oinsá sira define kona-bá abandonu, karik

ne’e hanesan problema ida iha sira nia eskola,

saida de’it mak kauza ba problema ida ne’e,

oinsá sira nia eskola rezolve problema hanesan

ne’e, no estudante ne’ebé de’it mak iha risku

ba abandonu tuir sira nia observasaun. Ne’e

determina faze hodi dezkreve kona-bá EWS ida

no esplika nia objetivu. Se Ita iha rekursu sira,

inklui edukadór tinan eskolár ida, komunidade

ka líder PTA husi kada eskola, mak sei benefisiál

ba Ita hodi determina faze vizita individuál iha

eskola. Halo klaru liu esplikasaun kona-bá

nivel esforsu no responsabilidade eskola no

komunidade sira nian ba implementasaun EWS

REKURSU SIRA BA

IMPLEMENTASAUN EWS

• Edukadór klase/diretór klase sira

identifika, mantein dadus kona-bá

estudante sira ne’ebé iha risku, fornese

apoiu iha tinan eskolár laran, no hala’o

vizita ba uma.

• Diretór eskola observa

implementasaun EWS no Reuniuan

Jestaun kazu sira.

• Edukadór sira partisipa iha reuniaun

jestaun kazu ne’ebé hala’o kada fulan.

• Membru komunidade sira hala’o

defeza no vizita uma.

• EWS nia pakote eskolár inklui manuál,

matériál sira, poster, folletu, no materiál

sira hodi marka pontuasaun, mantein-

dadus, karta ba inan-aman, etc.

• Osan Transporte (opsionál) ba

edukadór sira ne’ebé vizita uma.

• Treinu ba diretór eskola sira, edukadór

no membru PTA sira iha eskola ka iha

nivel-kafu’ak-lubun.

HAHÚ PÁJINA 59

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

INTRODUZ KONA-BÁ EWS IDA NO SOLISITA PARTISIPASAUN

1. Deside kona-bá fatin no númeru eskola sira

2. Hetan lisensa husi autoridade sentrál no sub-nasionál sira hodi introduz sobre EWS ida iha

eskola sira.

3. Hato’o karta ba eskola sira

4. Prepara matéria esplikasaun no folletu ida

5. Dezenvolve matéria treinu nian no pakote eskolár sira

6. Kontrata no treina treidadór sira

7. Hato’o karta ba eskola selesionadu sira hodi konvida sira ba tuir reuniaun ida

8. Hala’o reuniaun ho reprezentante eskola nian sira no/ka halo vizita komunitária ba eskola sira

ne’ebé iha interese ba EWS ida

9. Asina Akordu Partisipasaun ida

10. Determina data ba aktividade treinu sira

11. Kontaktu eskola/komunidade sira kona-bá treinu ida ne’e no halibur naran partisipante sira nian

12. Aranja lojístiku ba treinu

13. Hato’o informasaun kona-bá treinu EWS ida ba eskola/komunidade sira

14. Verifika nafatin ho xamada-telefóniku hodi konfirma partisipasaun ba iha workshop treinu

kona-bá EWS ida ne’e.

ida, no identifika eskola hirak ne’ebé iha interese

ho implementa EWS ne’e. Fornese ba diretór

eskola ka reprezentante eskola nian sira, folletu

ou matéria explanatóriu sira, nune’e sira bele

fahe tutan ba sira nia kolega.

Halo oráriu ida ba vizita eskola sira ne’ebé

expresa ona sira nia interese ou hirak ne’ebé

Ita planeia ona atu koopera ho sira. Objetivu

vizita eskola hodi solisita partisipasaun máximu

husi komunidade-eskola, no toma akordu

partisipasaun asinadu ida. (Haree ezemplu

formatu partisipasuan iha pasta Unidade 4 iha

Aneksu Dijitál laran). Hato’o karta ida ba Diretór

Eskola hodi husu reuniaun ida ho edukadór

klase/síklu sira, xefe komunidade sira, PTA/SMC

sira hodi diskute kona-bá sira nia partisipasaun.

Esplika didi’ak iha Ita nia karta laran katak

Ita hakarak reuniaun ho funsionáriu eskolár

no reprezentante komunidade sira iha tempu

ne’ebé hanesan. Verifika nafatin ho xamada-

telefóniku hodi konfirma katak hato’o tiha ona

karta. Iha Ita nia kontaktu inisiál ho sira, mezmu

antes-de vizita eskola, esplika ho klaru liu kona-

bá nivel esforsu sira, no eskola no komunidade

sira nia responsabilidade karik sira aseita hodi

partisipa.

Planu hodi aprezenta esplikasaun jerál ida kona-

bá EWS, oinsá nia funsionamentu no benefiiu

bainhira mak implementa EWS ida iha sira nia

eskola no komunidade. Uza no adapta ho folletu

EWS ne’ebé Ita prepara tiha ona hodi hatudu

sira nia situasaun. SDPP nota katak husi folletu

presiza ilustra tan bá poster ho medida hanesan

flipchart (suratahan-mutin-boot) nia laran, ne’e

benefisiál ba serbisu ho grupu sira ne’ebé nia

partisipante balu analfabetu. Iha reuniaun ida

ne’e talvez partisipante barak ba dala-uluk

DIKA: PREPARA FORMATU

IDA BA HALIBUR

INFORMASAUN

Formatu halibur informasaun durante vizita

eskolár, permite Ita hodi estandardiza

oinsá Ita dokumenta saida mak Ita hetan

ou hatene tiha ona. Vizita nu’udar etapa

primeiru ida ne’ebé importante hodi

komunika katak situasaun no opiniaun

eskola no komunidade sira nian importante.

Ne’e subliña katak EWS ida estruturadu ho

parseria, kolaborasaun no fahe informasaun

ba malu.

PÁJINA 60 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 4B

FORMATU KOBERTURA VIZITA ESKOLA

Hanoin/Perspektiva sira kona-bá Abandonu Eskolár: Ba Ita, abandonu eskolár saída? Ne’e sai

nu’udar problema iha Ita nia eskola/komunidade? Tanba sá/Tanba lae? (se sira hetete loos)

Ba Ita, kausa sira saída mak provoca abandonu eskolár iha Ita nia eskola/komunidade? Sé mak iha

responsabilidade atu halo enfoke ba abandonu eskolár iha Ita nia eskola/komunidade?

Eskola: Loron:

Fasilitadór:

Partisipante sira:

Diretór Eskola

Edukadór (# ) / Tinan eskolár ______

PTA

SMC

Inan-aman (# ) # Inan ______

# Aman ______

Estudante (# ) Tinan______

# mane ______

# feto ______

Seluk tan __________________________

Ema ne’ebé bele fó informasaun:

Abandonu eskolár saída? Ita nia eskola/komunidade iha problema ne’e?

Funsionáriu sira husi eskola Komunidade Estudante/Inan-aman

Informasaun sira kona-bá intervensaun/estratéjia: Tuir Ita nia hanoin, saída mak bele halo hodi

prevene abandonu eskolár iha Ita nia komunidade

Funsionáriu sira husi eskola Komunidade Estudante/Inan-aman

Se Ita nia eskola no comunidade iha oportunidade atu tama iha programa prevensaun abandonu

eskolár nian, ne’e di’ak ba Ita? Tanba sá/Tanba lae?

Funsionáriu sira husi eskola Komunidade Estudante/Inan-aman

HAHÚ PÁJINA 61

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

konsidera katak abandonu ne’e hanesan

problema ida, saida mak atualmente kauza

abandonu no nia impaktu ba estudante, eskola

no komunidade.

Vizita eskolár mós sei permite Ita hodi husu

pergunta sira kona-bá abandonu iha sira

nia eskola no komunidade. Ne’e fornese

oportunidade ida ba funsionáriu eskolár no xefe

komunidade sira hodi fahe sira nia opiniaun

sobre oinsá atu apoia estudante sira ne’ebé

iha risku. Saida mak Ita hetan ou hatene tiha

ona husi vizita eskolár bele tau-hamutuk ba

iha dezeñu EWS nian, no depois aplika ba iha

workshop treinu sira.

Tabela 4B hanesan formatu ida uza ba vizita

eskolár hodi halibur informasaun, ne’ebé

inklui espasu separadu ba komentáriu husi

partisipante diferente sira. Ne’e importante

tebes hodi halibur sira nia pontu-de-vista

pesoálmente dezde sira nia opiniaun bele

diferente signifikativamente. Ne’e subliña faktu

katak EWS ne’e estruturadu ho parseria,

kolaborasaun, no fahe informasaun ba malu.

Papél ikus husi vizita eskolár mak atu esplika ba

xefe eskola no komunidade sira ne’ebé Ita halo

reuniaun ho sira, katak sira sei presiza forma

ekipa EWS eskolár ida. Ekipa EWS eskolár

ne’e tenke inklui pesoál eskola nian sira no xefe

komunidade sira. Presiza forma ekipa ida ne’e

molok fornese treinu EWS, tanba sira ne’ebé

DIKA: HALO ULUK ORÁRIU

TREINU

Planeia ona ba treinu EWS pelumenus fulan

ida antes hahú eskola no iha fulan rua nia

laran husi vizita-eskolár. Hanoin-bá katak Ita

hakarak mantein sira nia interese no mantein

nafatin impetu!

XEFE KOMUNIDADE IDA DI’AK MAK EMA NE’EBÉ:

• Koñesidu iha komunidade nia laran

• Hetan respeitu ho di’ak

• Partisipa tiha ona iha aktividade vizita-baze iha komunidade nia laran

• Reprezentante husi organizasaun komunitária ida ne’ebé eziste tiha ona (sívika, relijiozu, etc.)

• Iha interese hodi apoia kauza sira ne’ebé di’ak ho nia tempu no/ka orsamentu

• Hola-parte mós iha komisaun eskola nian ida ne’ebé iha, mak hanesan PTA ka SMC

• Iha interese ba iha EWS ida

• Ho partisipasaun gasta nia tempu durante tinan eskolár

• Sensitivu ba nia kultura/relijiaun, etc. husi nia familia iha komunidade nia laran

toma papél importante iha implementasaun

EWS, presiza partisipa iha treinu ida ne’e. Ita

tenke fornese matadalan sobre sé de’it mak

sei sai membru di’ak ida ba sira nia ekipa EWS

eskolár. Hanoin-bá katak Ita nia komisaun tenke

inklui feto no mane! Permite tempu ba sira hodi

revee kritériu no husu perguntas. (matadalan

sobre sé de’it mak sei sai membru komunidade

di’ak ida, bele hatama iha Ita nia folletu. Kaixa

testu iha kraik ne’e identifika karakteristika sira

ba membru komunidade ida ne’ebé di’ak).

Durante vizita, Ita halo diskusaun sobre treinu

EWS ne’ebé rekeridu ba membru eskola no

komunidade sira iha ekipa EWS eskolár ida.

Treinu dahuluk ba funsionáriu sira eskola nian

sei gasta mínimu loron tolu, ho aumentu loron

ida ba treina diretór/vise-diretór eskola sira.

Treinu ba membru komunidade sira gasta

mínimu loron rua.

PÁJINA 62 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Tenta hetan akordu eskritu ida husi eskola

no komunidade ne’ebé dokumenta sira nia

inisiativu hodi partisipa iha programa EWS.

Akordu ida ne’e tenke klarifika papél no

responsabilidade saida de’it mak dezignadu

ba funsionáriu sira eskola nian no membru

komunidade sira, no nivel esforsu oinsá mak

espera husi sira. Idealmente, akordu ida ne’e

tenke iha ona molok hala’o treinu. (Akordu

Partisipasaun ilustrativu ida inkluidu iha Unidade

4 husi Aneksu Dijitál).

Ita Tenke Halo Saida Karik Eskola ka Komunidade Hakarak Partisipa maibé Sira-seluk Lakohi? Karik eskola ida bele implementa EWS sein

apoiu husi komunidade? Mazke eskola ida

bele identifika no akompaña estudante ne’ebé

iha risku no implementa estratéjia atendimentu

primeiru balun, sira nia esforsu sei la hetan

rezultadu máximu. Desizaun barak mak halo

husi inan-aman no familia ne’ebé afeita ba

estudante nia prezensa no partisipasaun iha

eskola. EWS ida rekere kapasidade-umanu

no monitoramentu ne’ebé fornese husi

komunidade.

Karik komunidade ida bele rezolve problema

abandonu eskolár sein partisipasaun eskola

nian? Komunidade bele transmite ho rede

extensivu ida hodi mantein labarik sira eskola

nafatin. Sira bele fornese apoiu no serbisu

mak hanesan programa alimentasaun eskolár.

Mazke-nune’e, sei susar tebes atu identifika

no projeta estudante sira ne’ebé iha risku ba

abandonu eskolár, sein informasaun ne’ebé

funsionáriu sira eskola nian hetan liu husi marka

pontuasaun estudante nian no akompaña

estudante ne’ebé iha risku. Nune’e-mós

komunidade sira iha influensia boot hodi

muda fatór dominante baze-eskolár nian sira

mak hanesan interasaun entre edukadór ho

estudante sira. Kria aula tinan eskolár ida ne’ebé

labarik-belun—parte importante ida husi EWS

nia estratéjia atendimentu primeiru—sei sente

lakon. Labarik sira ne’ebé iha risku baibain

ignoradu iha eskola, no bele sente la iha

interese atu eskola, inklui iha ameasa. Nune’e,

importante tebes atu promove ambiente ida

ne’ebé simu sira ho di’ak iha eskola hodi

atrai no apoia estudante hirak ne’e. Sein

partisipasaun husi funsionáriu eskolár, barak

husi estratéjia atendimentu primeiru sei la

akontese. Mezmu iha mós komunikasaun direita

halo ho inan-aman kona-bá sira nia oan.

Akompaña dadus nivel eskolár no enkoraja

edukadór sira hodi aplika estratéjia aprendijazen

labarik-belun iha sira nia aula klase, nu’udar

inisiu di’ak ida hodi apoia estudante sira

ne’ebé iha risku. Maibé programa ne’e sei

luta atu halo duni diferensa reál ida, se la’ós

inisiativu husi parte komunidade nian atu

apoia eskola hodi serbisu ho inan-aman sira.

No sein partisipasaun husi eskola sira hodi

marka pontuasaun, klasifika nia estudante

sira, monitoriza sira nia dezempeñu, enkoraja

aprendijazen husi estudante sira ne’ebé iha

risku, mak sei susar ba komunidade sira hodi

fornese apoiu ne’ebé projetadu ba estudante

sira ne’ebé iha risku.

Tan-ne’e, se sira la’iha akordu kona-bá sira

nia partisipasaun, no se Ita iha eskola no

komunidade sira seluk ne’ebé hakarak partisipa,

mak rekomenda tebes katak Ita hili pozisaun

alternativu ida. Se Ita hala’o programa fazeadu/

sustentavel ida no introduz grupu eskola foun

ida iha tinan tuirmai depois-de implementasaun

iha tinan dahuluk, Ita bele oferese eskola no

komunidade sira ne’ebé seidauk konsege halo

akordu ida kona-bá partisipasaun, entaun

bele fornese oportunidade seluk ida tan ba

sira hodi partisipa. Depois-de tinan dahuluk,

Ita sei iha testemuñu no funsionáriu eskolár,

no xefe komunidade sira ne’ebé bele ajuda

faan EWS ida ne’e ba sira seluk ne’ebé

konsidera implementa ida iha sira nia eskola no

komunidade.

HAHÚ PÁJINA 63

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DIKA: FÓ TEMPU BA EMA DISKUTE NO HANOIN HAMUTUK

Se la iha inisiativa husi parte eskola ka komunidade hodi partisipa, Ita bele

sujere, sira presiza tempu hodi diskute sobre sira nia partisipasaun, depois-

de Ita husik sira halo diskusaun, fó hatene ba sira katak Ita sei kontaktu sira iha

semana ida nia laran hodi rona sira nia desizaun finál. Ita entrega mós folletu

ba sira. Hanoin katak EWS ne’e bele realmente hetan susesu se grupu rua hirak

ne’e apoia nia funsionamentu. Ne’e tenke funsiona—tenke iha parseria ida!

PÁJINA 64 UNIDADE 4

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Identifica

Estudante sira

iha Risku

Unidade 5

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

Maske Umed no Marjona hela ketaketak iha rai Tajikistaun no eskola iha fatin lahanesan, estudante

tinan eskolár 9 na’in rua ne’e komún iha buat barak. Sira na’in rua serbisu tulun família, rezulta

auzénsia frekuente no dezempeña tun aat iha eskola. Sira la simu korajen natoon husi inan-aman atu

estuda didi’ak ka kontinua sira nia edukasaun.

Loroloron Umed hasoru opsaun difisil: bá serbisu ka bá eskola. Hanesan mane boot iha nia família

ne’e, nia responsavel fornese buat hotu ba nia família. Nia baibain hili bá serbisu duké bá eskola.

Bainhira nia la tama eskola barak liu, nia nota mós tun liu no nia hakarak atu abandonu eskola boot

liután. “Hau hanoin hela de’it problema iha uma... saida mak hau nia família atu hahán ba loron ohin.”

Marjona mós iha obrigasaun iha uma. Nia ajuda halo serbisu doméstiku no serbisu tuir estasaun tempu

no la tama beibeik eskola. Nia inan-aman mós ambivalente kona-bá nia edukasaun. Ko’alia loloos de’it

katak, la problema ba nia atu hela de’it iha uma. Nia dehan “eskola la interese buat ida, karik hau la

presiza eskola.”

Maibé Umed no Marjona nia istória la hakotu hó abandonu eskolár. Sira iha diretór klase nian ne’ebé

partisipa iha formasaun kona-bá Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár no aprende katak

importante tebes akompaña estudante nia auzénsia nu’udar indikadór importante ba risku abandonu

eskolár. Bainhira sira nia diretór klase haree katak sira la tama eskola beibeik, sira ba vizita inan-aman

buka hatene saida mak akontese iha uma no ko’alia ba sira kona-bá importánsia prezensa regulár iha

eskola.

Umed no Marjona nia diretór klase nian serbisu hamutuk ho sira nia inan-aman hodi dezenvolve oráriu

ida ne’ebé husik sira ba eskola no hala’o serbisu. Sira fó estratéjia simples hodi tulun inan-aman

apoiu sira oan nia edukasaun. Iha eskola, diretór klase nian fó atensaun espesiál ba sira nia progresu,

akompaña sira nia prezensa, dezenvolve planu apoiu ho sira nia edukadór seluk, no kontaktu sira inan-

aman bainhira sira la tama eskola.

Umed no Marjona nia prezensa no dezempeñu hatudu progresu positivu. Agora, estudante na’in rua

ne’e hala’o di’ak liu ona iha eskola no besik remata ona eskola sekundária. Marjona planeia ona atu

kontinua ba eskola enfermajen nian. Umed nia inan hakarak loos nia atu ba eskola no kontinua nia

edukasaun.

REDE SEGURANSA EWS NIAN KAPTURA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU MOLOK SIRA ABANDONU ESKOLÁR

PÁJINA 67

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Iha unidade liu ba Ita diskute ona oinsá atu harii

Ita nia ekipa dezeñu EWS. Ami mós esplika

pasu oioin atu halibur dadus ne’ebé presiza

atu hatene abandonu eskolár. To’o iha ne’e,

Ita halo ona desizaun inisiál balu kona-bá

implementasaun EWS iha ne’ebé, nia siklu sira,

no tinan eskolár no eskola hira mak Ita hakarak

serbisu hamutuk. Ita mós identifika ona eskola-

komunidade ne’ebé sei serbisu hamutuk no

hetan ona akordu partisipasaun

Agora Ita prontu atu involve iha parte intersante

prosesu dezeña EWS nian! Ita prontu atu

identifika Ita nia sasukat no indikadór, aranja Ita

nia rubrika, no ajusta nivel risku nian. Bainhira

hakat tuir pasu hirak ne’e Ita sei hatama

estrutura-serbisu EWS ne’ebé edukadór sira sei

uza akompaña no klasifika sira nia estudante

hodi identifika estudante sira iha risku atu

husik eskola. Maske Ita nia ekipa dezeña

EWS lainvolve direita iha formasaun edukadór

sira nian kona-bá oinsá halo pontuasaun no

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU Propózitu husi Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk mak fó apoiu alvu ba estudante sira ne’ebé

hatudu sinál atu abandonu eskolár. Maibé oinsá Ita identifika sira? Peskiza hatudu katak iha

komportamentu estudante nian mak hatudu sinál abandonu eskolár. Unidade 5 hatudu

dalan ho pasu importante liu hotu iha estabelese Ita nia EWS – identifikasaun estudante sira

ne’ebé iha risku atu abandonu eskolár. Ida ne’e introduz Ita ba sasukat abandonu eskolár

“ABC” – prezensa, komportamentu no aktividade eskolár – no hatudu oinsá Ita uza no sasukat

espesífiku-kontekstualmente hodi halo pontuasaun no klasifika estudante sira iha risku. Oinsá

se hetan númeru estudante ingovernável mak iha risku? Unidade 5 sujere opsaun tratamentu

totál no parsiál no hatudu dalan ho regra desizaun simples. Nune’e inklui ezemplu sasukat no

indikadór abandonu eskolár no formaláriu pontuasaun/klasifikasaun nian.

klasifikasaun estudante, ekipa dezeñu presiza

hatene oinsá prosesu ne’e funsiona atu hili duni

no hatama ba indikadór no determina nivel risku

abandonu eskolár nian.

Instrumentu SDPP inklui iha unidade ida ne’e

mak hakarak atu servi hanesan ezemplu no

molde ilustre hodi apoiu ekipa dezenvolve sira

nia EWS. Iha kazu balu, ezemplu SDPP nian

aprezenta (ho kuidadu) katak problemátiku

provadu durante implementasaun pilotu. Ezamina

liután sasukat no indikadór problemátiku ne’e sei

tulun Ita nia ekipa dezeña EWS evita perigu no

benefisia husi lisaun ne’ebé ekipa SDPP aprende

ona. Sujestaun mak oferese prátika di’ak liu

hotu bazeia ba esperiénsia SDPP nian. Ita nia

investimentu sei hetan nia rezultadu. Hanesan

mós diretór eskola no edukadór sira iha eskola

ne’ebé nia esperiénsia hafahe iha testu iha kaixa

iha pájina tuirmai – mudansa akontese!.

PÁJINA 68 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Pontu Xave ba Identifikasaun no

Akompañamentu Estudante sira

nianAtu hahú, Ita sei estabelese no revee pontu xave

balu kona-bá identifikasaun estudante sira iha

risku. Prosesu ida ne’e hanaran pontuasaun no

klasifikasaun.

• Halo pontuasaun no klasifikasaun tinan rua

dala ida ba grupu estudante iha tinan eskolár

selesionadu. Maibé bele halo pontuasaun

no klasifikasaun ba estudante transferensia

ne’ebé foin tama grupu refere.

• Bainhira iha tinan eskolár balu mak

implementa EWS, ezemplu tinan eskolár

4-6, bainhira iha liu tinan eskolár ida mak

implementa EWS, ezemplu tinan eskolár 4-6,

halo pontuasaun depois de akompaña sira

iha fulan dahuluk nia laran kada tinan bainhira

tama ba tinan eskolár ne’e.

• Bainhira halo ona pontuasaun no

klasifikasaun ba estudante sira iha tinan

eskolár alvu iha eskola ida, sei mantein

estudante sira nia “nivel-risku” ba periódu

tinan rua. Ida ne’e fó tempu nato’on ba

estratéjia atendimentu primeiru atu influénsia

mudansa iha estudante sira ne’ebé iha risku.

Nune’e mós husik estudante sira ne’ebé

iha sinál alargadu atu abandonu eskolár,

hirak ne’ebé la hetan pontu “iha risku“ iha

pontuasaun inisiál, benefisia husi estratéjia

atendimentu primeiru.

• Pontuasaun no klasifikasaun hamosu

iha eskola EWS hotu-hotu iha momentu

hanesan, iha fulan dahuluk rohan tinan

eskolár nian.

• Pontuasaun no klasifikasaun hola fatin iha

eskola EWS hotu iha tfulan dahuluk nia

rohan iha tinan akadémiku atuál.

• Estudante hotu iha eskola ida ne’ebé tama

iha tinan eskolár alvu hetan pontuasaun no

klasifikasaun iha tempu hanesan.

• Funsionáriu sira eskola nian iha tinan eskolár

alvu halo pontuasaun no klasifikasaun iha

sira nia klase laran.

• Kada estudnte hetan pontu entre 0-2

(0=risku baixu; 1=risku médiu no 2=risku

aas) ba kada indikadór iha Ita nia EWS. Se

iha indikadór neen iha EWS, totál pontu

ba kada estudante entre 0-12. Totál pontu

depende ba númeru indikadór ne’ebé uza.

• Estudante sira ne’ebé identifikadu iha risku

mantein estatutu ne’e iha tinan tomak (

se EWS serve de’it tinan ida) no kontinua

ba tinan eskolár tuirmai (se EWS serve ba

grupu estudante tinan eskolár balu), maske

bainhira prezensa, komportamentu no

aktividade eskolár no indikadór seluk hatudu

mudansa positivu.

• Limitasaun nivel risku ne’ebé determina

bainhira mak estudante ida iha nivel baixu,

médiu ko risku aas, determinadu husi

ekipa dezeñu EWS. Hirak ne’e LA’ÓS nivel

desizaun eskola nian.

Pontuasaun no tuirmai klasifikasaun estudante

iha klase ida husik eskola atu halo alvu ba

estudante sira ne’ebé mak iha risku liu atu

abadonu eskolár no uza duni edukadór nia

tempu fó apoiu adisionál ba estudante sira ne’e.

ESTABELESIMENTU EWS

IDA HALO MUDANSA BA

ESTUDANTE NIA ATITUDE

Iha nasaun SDPP nian ida, molok uza

EWS, diretór edukasaun nivel-estadu

deklara katak eskola hotu-hotu halibur

dadus prezensa estudante nian. Nia

hatudu ba kaixa kiik ida iha kantu besik

kuadru anota prezensa estudante

loroloron nian – estudante na’in hira iha

lista ne’e ba loron ne’e – la’ós estudante

ne’ebé ohin la tama. No, la’ós de’it

inakuradu, maibé liña tuirmai ba rejistu

estudante nia naran iha livru rejistu

estudante nian iha edukadór nia meza

leten husik mamuk nune’e mós ho liña

seluk iha semana ne’e no tuirmai. Komu

diretór eskola tantu diretór klase nian

laiha ida hatene tanba sá importante

akompaña ema estudante ida to’o sira

hahú implementa EWS no observa nia

diferensia ne’ebé mosu.

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 69

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tanba sá Ita Halo Pontuasaun no Klasifika Estudante siraPontuasaun no klasifikasaun mak prosesu

ne’ebé husik funsionáriu sira eskola nian

determina estatutu ida ba estudante ida

ne’ebé iha risku abandonu eskolár. Ida ne’e

bazeia ba prisípiu katak abandonu eskolár ne’e

prosesu ida ne’ebé hahú sedu liu iha labarik nia

edukasaun no inklui sinál alerta obsrvavél molok

to’o ba abandonu eskolár.

Hatama sistema pontuasaun ida bazeia

ba sasukat hirak ne’e – ka sinár alerta

dezenvolvimentu no frakasu – husik edukadór

sira identifika estudante sira ne’ebé hatudu

komportamentu risku no tuirmai halo

akompañamentu ba sira tempu ba tempu. Halo

pontuasaun ba estudante mós hamosu nivel

eskalasaun apoiu atu prevene sira abandonu

eskolár. Sistema akomkpaña no hamosu permiti

eskola no komunidade halo alvu rekursu eskasu

ba estudante ne’ebé hatudu nivel risku boot liu.

Laiha nivel risku universal ka estabelesidu

bazeia ba sinál alerta abandonu eskolár nian;

duké, kalibrasaun ba nivel risku determinadu

bazeia ba situasaun lokál, rekursu disponivel

no persentajen estudante ne’ebé iha risku no

presiza apoiu.

Hili Sasukat sira ba Abandonu

Eskolár

Saida mak Sasukat ida no Indikadór ida? EWS bazeia ba sasukat no kondutor abandonu

eskolár nian. Indikadór mak dalan espesífiku ba

infomasaun ida ne’ebé kona-bá sasukat sira atu

akompaña no monitoriza. Sasukat no indikadór

tenke kaptura komportamentu negativu

estudante nian relasiona ho abandonu eskolár.

Maske iha tipu barak ba kolesaun no revee

dadus atu determina kualidade no efetividade

edukasaun no eskola, maibé dadus uitoan

DIKA BA EDUKADÓR ATU ASEGURA ESTUDANTE HOTU SENTE SIMU DI’AK

• Taka oráriu ida no adezivu tuir ida ne’e.

• Fó sai regra klase nian.

• Uza prátika instrusionál oioin.

• Fó oportunidade ba estudante hotu atu sai lider iha buat ne’ebé sira iha kbiit ba.

• Enkoraja kolaborasaun ho kolega sira.

• Uza sinál “hatudu” ba estudante atu nonok, komesa aktividade eskolár no hases tiha

materiál seluk.

• Buka hatene ho estudante bainhira sira halo hela aktividade eskolár.

• Ko’alia ho estudante iha privasidade bainhira iha kestaun ruma.

• Emprega espesífiku, reforsa alvu positivu bainhira estudante atinji komportamentu

ka objetivu akadémiku.

DIKA: LABELE HAFO’ER ESTUDANTE NO FAMÍLIA NIA NARAN

Hanoin ba, identidade estudante sira iha risku no sira nia família tenke rai metin konfidensialmente

no privada. Ita tenke evita hafo’er estudante ka sira nia família ka tau sira iha situasaun risku lliután

alienasaun husi eskola. Ezemplu, iha Índia identifikadu ho naran “estudante sira ho foku” duké temi

estudante sira iha risku. “Estudante sai alvu” termu seluk ne’ebé bele uza no lahafo’er. Favor referr ba

dika iha leten atu halo estudante hotu sente simu ho di’ak iha eskola.

PÁJINA 70 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

de’it mak fornese informasaun loloos kona-bá

saida mak akontese ho ema estudante ida nian.

Tanba informasaun disponivel de’it iha nivel

eskola.

Infelizmente, maski sistema edukasaun barak

mak ezije katak eskola sira halibur dadus

estudante báziku (ezemplu, prezensa, nota,

est.), eskola sira – no funsionáriu sira ne’ebé

responsabiliza – la arkiva ho rotina, regular

no loloos ba kada estudante. Ezemplu,

maski edukadór sira dala ruma halo prezensa

loroloron, baibain ne’e konta de’it númeru

estudante iha loron refere, la’ós identifikasaun

no dokumentasaun ba estudante sira ne’ebé

la mai eskola, Atu EWS la’o ho efetivu dadus

ne’ebé halibur bazeia ba komportamentu ema

estudante sira.

Aspektu importante ida atu konsidera bainhira

dezenvolve indikadór sira ba EWS mak oinsá

subjetividade no hahalok edukadór nian

influensia hahalok estudante nian. SDPP ne’ebé

aprende ona liuhusi Análize Situasionál husi

edukadór nasaun haat iha opinaun forte kona-bá

estudante sira – maski dala barak estudante sira

la hatene kona-bá opiniaun hirak ne’e. Maibé,

ba EWS atu si’ik fatór risku sira, karik define

didi’ak Ita boot nia indikadór sira, entaun sei

ladún iha injustisa husi edukadór iha prosesu fó

pontuasaun.

EWS muda sáida mak akontese iha eskola

sira. EWS fornese estrutura-serbisu ne’ebé

edukadór sira uza atu halibur, dokumenta no

analiza informasaun kona-bá sira nia estudante

sira. Prosesu atu halibur, dokumenta no analiza

dadus estudante ne’e serve nu’udar plataforma

ida atu hadi’ak prosesu hanorin no aprendizajen

ba estudante sira iha risku laran no fornese

oportunidade sira ne’ebé estudante sira sei

mantein iha eskola.

Sáida mak Sasukat sira Di’ak liu ba Abandonu Eskolár? Modelu ABC abandonu eskolár ne’ebé

rekoñesidu iha mundu, hanesan hatudu tuirmai,

ne’e ezemplu ida ba sasukat sira di’ak ba risku

abandonu eskolár. ABC – ne’e signifika prezensa,

komportamentu no aktividade eskolár – foka

ba hahalok estudante ne’ebé liga maka’as ho

abandonu eskolár.

Kada sasukat hirak ne’e liga ho sira seluk; karik

estudante ida dala barak la tuir eskola nia nota

akademiku sei la dun hatudu di’ak; karik nia

la hatudu di’ak, nia sei sente desenkoraja no

haketak-an husi eskola nomos ninia maluk sira;

karik nia hado’ok-an loos husi eskola, nia sei

abandona eskola… no siklu ne’e sei kontinua.

Modelu ABC Abandonu Eskolár

Prezensa

Komportamentu

Aktividade eskolár

SAIDA MAK DIFERENTE ENTRE

SASUKAT NO INDIKADÓR

EWS NIAN?

Sasukat mak fatór sira ka “variável

independente” ne’ebé kauza rezultadu

imediatu. Sasukat di’ak mak fatór sira

ne’ebé la’ós de’it iha asosiasaun forte ka

korelasaun ho rezultadu ne’ebé hakarak,

maibé iha estatutu aas kauzalidade ne’ebé

bele atributu ba rezultadu. Ezemplu,

peskiza identifika tiha ona padraun

komportamentu ne’ebé iha probabilidade

forte afeta ba abandonu eskolár.

Indikadór mak oinsá sasukat definidu

medidu.

Ezemplu, absenteízmu mak sasukat ida,

maibé auzénsia loron rua tutuir malu mak

indikadór ida ne’ebé bele sukat sai alvu no

hamosu asaun.

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 71

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Modelu ABC ne’e jerálmente sentru husi EWS

nian tanba sira reprezenta informasaun ne’ebé

bele akompaña no monitoriza ho regulár no

fasil. Maioria sistema edukasaun no eskola

sira ezije katak edukadór sira halibur no arkiva

informasaun sira ne’e balu nu’udar parte husi

sira nia kna’ar serbisu regular. (idea ne’e sei

diskute kle’an liután iha unidade ne’e). Modelu

ABC ne’e nu’udar maneira ida fasil atu hanoin

sasukat xave tolu ba abandonu eskolár.

Simplisidade husi faze ne’e kaer-toma atensaun

ema ida nian. Ida ne’e sai nu’udar pontu hahú

ida ne’ebé di’ak atu forma diskusaun ida kona-

bá abandonu eskolár.

Kada sasukat tolu hirak ne’e bele transforma ba

indikadór sira ne’ebé Ita bele sukat, jerálmente

bele produz dadus ka fasil atu kolekta dadus,

no reprezenta hahalok ne’ebé bele muda ba

nivel menus risku.

Iha kazu barak, funsionáriu sira eskola nian

bele husu pergunta kona-bá tanba sá mak

importante atu akompaña. Iha diskusaun ho

sira, sira haree ho lailais oinsá importante

atu akompaña prezensa loron-loron nian ba

estudante sira ida-ida. Peskiza hatudu beibeik

ona katak karik estudante ida la tama eskola

ho persentajen 10, nia sei dala ruma faila no iha

tendensia atu abandona eskola. La depende

ba karik estudante auzénsia husi eskola husu

lisensa ka lae. Importante mak estudante refere

la tuir tempu aprendizajen eskola nian.

Ladún klaru tanba sá mak monitoriza hahalok

ne’e importante tebes. Hahalok iha klase laran

ne’e hala’o kna’ar ida signifikante ba sáida mak

estudante sira aprende. Sáida mak akontese

ba estudante sira bainhira sira iha eskola ne’e

sei influensia sira-nia partisipasaun. Sira-nia

hahalok (estragadór, naun-partisipatóriu, la

interese/baruk, frustradu no ta’uk) ne’e nu’udar

indikadór ida ba sira-nia partisipasaun no

nakloke atu aprende. Halo funsionáriu sira

eskola nian konsiente ho ida ne’e no harii sira-

nia kapasidade atu rekoñese no monitoriza

hahalok bele tulun identifika estudante hirak

ne’ebé iha dalan ona atu abandona eskola,

iha tempu hanesan ida ne’e bele mos permite

oportunidade ba edukadór sira atu koloka

estudante sira iha risku laran ba aktividade sira

iha klase laran ka eskola. Ida ne’e aumenta

sira nia interese ba aprendizajen no satisfasaun

eskola. (haree figura 5A no 5B ba rezultadus

análize situasional SDPP kona-bá hahalok nian.)

Oinsá Ita Hili Sasukat sira? Ita nia sistema EWS ne’e funda iha sasukat

importante 3-6 no liga indikadór sira ne’ebé Ita

TAJIKISTAUN: PERSENTAJEN RELATÓRIU PROBLEMA KOMPORTAMENTU ESTUDANTE

Figura 5A – Análize Situasionál SDPP hatudu: Problema Komportamentu Estudante nian

0 5 10 15 20 25 30

Suspende/Expulsa

Labarik sira

abandonu

Estudante sira

iha risku

Konflitu ho edukadór5.6%

10.1%

Involve problema Iha eskola

28.5%

Latuir regra eskolár

9.4%

4.3%

19.3%

18.5%

17.3%

PÁJINA 72 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

sei uza atu fó valor ba estudante sira. Sasukat

ABC tolu ne’ebé bazeia ba evidensia no asaun

tenke inklui iha Ita nia EWS.

Hili sasukat sira ne’ebé di’ak liu no traduz fali ba

indikadór sira mak ida husi aktividade importante

sira iha prosesu dezeñu EWS nian. Tabela 5C

hatudu relasaun ida-ne’e.

Sasukat ida tenke:

• Nu’udar hahalok estudante ida ne’ebé

asosiadu metin ho abandonu eskolár (la’ós

karakterístiku ruma hanesan estudante ida

hetan inkapasidade);

• Iha resposta ne’ebé bele implementa;

• Nu’udar asaun ne’ebé posivel, bele selu, no

ekonomikamente sustentavel; no

• Nu’udar hahalok ida ne’ebé estudante hatudu

fali no fali, kria modelu ida husi tempu ba

tempu

Indikadór tenke:

• Bazeia ba informasaun kona-bá ema ida-ida;

• Uza dadus ne’ebé fornese iha eskola, no

bazeia ba dokumentu ofisiál eskola (karik

posivel);

• Bele hodi akompaña no monitoriza;

• Bazeia ba objetivu, dadus ne’ebé bele fiar

ba;

• Enkuadradu ba padraun hahalok ida ne’ebé

bele akompaña; no

• Hanesan buat ruma ne’ebé bele akompaña

ba periódu tempu naruk – la’ós atu fó

pontuasaun no klasifikasaun ba estudante

sira de’it.

Sasukat sira ne’e jeralmente bazeia fatór risku

ligadu ba prosesu abandonu eskolár. Tabela

5D alista fatór hotu foti husi dadus ne’ebé

kolekta iha Estadus Unidus. Fatór hirak ne’e

atu hanesan de’it iha nasaun sira seluk, inklui

nasaun sira ne’ebé sei dezenvolve hela. Númeru

“1” iha tabela ne’e indika katak estudu ne’ebé

revee hatudu fatór risku boot liu relasiona ba

abandonu eskolár iha nivel grau refere. Simbolu

asteriku (*) indika katak estudu rua ka liu ne’ebé

revee ona hatudu fatór risku boot liu relasiona

ba abandonu eskolár iha nivel grau refere.

KAMBOJA: PERSENTAJEN RELATÓRIU ESTUDANTE NO INAN-AMAN PROBLEMA KOMPORTAMENTU

Figura 5B – Análize Situasionál SDPP nian hatudu: Problema Komportamentu Estudante

0 20 40 60 80

Kontra regra eskola16%

Baku malu/gozadór

Ulun toos/

ko’alia iha kotuk

Estraga klase laran

33%

33%

33%

Abuzu husi estudante seluk

50%

67%

33%

Inan-aman

abandonu

Abandonu skolár

Estudante

iha isku

Inan-aman

iha risku

16%

17%

17%

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 73

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Uza Instrumentu Planeamentu Abandonu

Eskolár tuirmai ne’e hodi hahú Imi nia sasukat.

Ita sei uza instrumentu ida-ne’e durante faze

dezeñu Ita nia EWS. Ita tenke hanoin katak sei

haree fali dala barak durante prosesu dezeña

ne’e. Instrumentu ida-ne’e la signfika “produtu

final”. Maibé nia fornese estutura ida hodi kaer-

toma pontu xave sira ne’ebé sai iha Ita sira nia

diskusaun nu’udar Ita nia serbisu dezeñvolve

daudaun.

Durante diskusaun kona-bá sasukat no

indikadór sira, Ita sira tenke konsidera oinsá

Ita uza/aplika sira, oinsá Ita sukat, no sá

estratéjia mak bele uza hodi muda alvu hahalok.

Instrumentu planeamentu ne’e nu’udar dalan

ida de’it hodi kaer-toma pontu desizaun xave

sira, buat-ida ne’ebé Ita presiza atu haree fali iha

pontu tuirmai durante prosesu ne’e.

Konsidera oinsá sasukat ruma importante (ou

fatór determinante ba abandonu eskolár) ne’e

bainhira Ita klasifika sira. Maski Ita ikus mai

hili indikadór 3-6 husi sira ne’ebé lista ona, Ita

presiza identifika no diskute indikadór barak

hodi asegura katak Ita identifika ona sasukat no

indikadór sira ne’ebé mak di’ak liu. Uza tempu

didi’ak hodi partisipa iha diskusaun ne’e.

SDPP uza indikadór neen iha kada nasaun

hodi fó pontuasaun ba probabilidade husi

prosesu abadonu eskolár. Númeru ida-ne’e

la’ós regra to’os no lais, maski EWS ruma bele

bazeia de’it ba modelu ABC husi estudante

nia abandonu eskolár, uza indikadór ida ka rua

liután sei fornese dadus barak no fó hanoin

ne’ebé luan kona-bá fatór sira ne’ebé influensia

abandonu eskolár. Ita presiza iha informasaun

nato’on hodi haree katak Ita fó apoiu ba

estudante ne’ebé iha risku; maibé la’ós demais

(espesialmente presiza ba akompañamentu

estratéjia atendimentu primeiru) ne’ebé

AKTIVIDADE: AKTIVIDADE:

HILI INDIKADÓR DI’AK IDA

La’ós fatór risku hotu bele sai sasukat

di’ak. Ita nota katak fatór risku balu iha

Tabela 5E prienxe kriteriu ba sasukat “di’ak”

enkuantu sasukat sira seluk lae. Fahe ba

grupu rua no revee Tabela 5E. Fatór sira

ne’ebé mak prienxe kriteriu ba sasukat

di’ak? Justifika Ita nia resposta tanba sá

loos ka tanba sá lae. Halibur malu ho grupu

ida seluk no kompara no kontrasta Ita sira

nia resposta. Bainhira remata, diskute saida

mak Imi aprende ona kona-bá fatór risku

no sasukat hirak ne’e.

Figura 5C

SASUKAT ABANDONU NO INDIKADÓR ILUSTRATIVU SIRA

Sasukat:

Prezensa

Komportamentu

Aktividade Kursu

Indikadór:

Númeru loron la mai iha fulan foka ba

Númeru loron nafatin la mai iha fulan foka ba

Númeru loron estudante mai tarde ka sai uluk

Serbisu ba uma ne’ebé hato’o iha prazu no kompletu

Partisipa iha aktividade grupu

Nota fulan tolu iha leitura/lingua no/ka matemátika iha fulan tolu

ikus tinan kotuk

Aktividade avaliasaun nafatin edukadór nian

Serbisu ba uma ne’ebé di’ak

PÁJINA 74 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Tabela 5D

Karakteristika Estudante ida-ida

Iha problema atu aprende ka problema emosionál 1 1

Responsabilidade Foin Sa’e

Oras serbisu barak 1 *

Parentál *

Atitude Sosiál, Valór no Komportamentu

Grupu Risku Aas * 1

Komportamentu sosiál risku aas * 1

Aktivu sosiál liur eskola 1

Dezempeñu eskola

Dezempeñu fraku * * *

Retensaun Nota * * *

Partisipasaun Eskola

La mai dala barak * * *

Espektativa edukasaun fraku * *

La halo esforsu 1 1

La iha kompromisu ho eskola 1 *

La iha partisipasaun extrakurrikular 1 *

Komportamentu eskola

Komportamentu ladi’ak 1 1 *

Baku malu uluk 1 1

Karakterístika Familia

Estatutu sosial/ekonomiku fraku * * *

Mobilidade família aas *

Inan-aman edukasaun fraku 1 1 *

Maun/Biin/Alin barak 1 1

La hela ho inan-aman naturál 1 1 *

Familia fahe malu 1

Envolvimentu husi familia/kompromisu ho edukasaun

Espektativa edukasaun fraku *

Maun/Biin/Alin mós abandona eskola 1 1

Kontaktu ho eskola la iha *

La ko’alia kona-bá eskola * 1

FAKTÓR RISKU IMPORTANTE NIVEL ESKOLA NIAN* Estadus Unidus Deit1

Fatór Risku Tinan eskolár 6-8

Tinan eskolár 9-12

Tinan eskolár K-5

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 75

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

funsionáriu sira eskola nian haree katak EWS

ne’e todan boot ida. Nune’e, halo kole no ikus

mai, halo rezisténsia totál. Adisionalmente,

bainhira dadus ba indikadór komplikadu atu

hetan ka dokumentu, edukadór sira rezisti atu

halibur no rejista. Maske kolesaun dadus balu

Ministériu mak husu, SDPP hatene ona katak

edukadór balu la halo tuir ka halo ho laran todan

no lakuidadu.

Atu tulun Ita nia diskusaun kona-bá sasukat no

indikadór sira, revee tabela sasukat no indikadór

nian tuirmai, ne’ebé uza ona iha nasaun haat

SDPP nian no lisaun balu kona-bá sira nia

utilidade. Bazeia ba kritériu saida mak Ita hatene

ba sasukat no indikadór di’ak, tuir Ita nia hanoin

ida ne’ebé mak problemátiku? Se Ita hanoin

katak sasukat ka indikadór ida problemátiku-

tanba sá? Se Ita hanoin katak sasukat

problemátiku bele serve iha Ita nia nasaun, oinsá

Ita modifika indikadór nune’e bele funsiona?

Depois de halo hotu diskusaun, revee fila fali

tabela ne’e atu kompleta lisaun husi nasaun

haat SDPP nian (haree Tabela 5E prátika di’ak

liu hotu indikadór SDPP nian).

Bainhira halo hela diskusaun ida ne’e, uza

Ita nia Instrumentu ba Planeamentu (Tabela

5F). Diskute no identifika liután indikadór balu

hamutuk ho sira ne’ebé Ita desidi ona atu uza.

Tuirmai, klasifika no fó pontu ba indikadór,

nune’e bele hili hirak di’ak liu. Bainhira Ita halo

hela ida ne’e, konsidera mós kritériu di’ak ba

indikadór.

Tanba nasaun SDPP ne’ebé partisipa iha estudu

impaktu labele muda ka modifika indikadór

bainhira sira hatene hirak ne’e problemátiku.

Maibé Ita bele halo mudansa ba Ita nian. Se Ita

deskobre indikadór balu laserve hanesan saida

mak Ita hakarak, bele modifika ka hasai tiha. Se

Ita hanoin katak indikadór seluk di’ak liu, bele

troka tiha ne’ebé ladi’ak. No se Ita determinadu

bele atinji objetivu lahó indikadór ne’e, hasai

tiha! Labele husu edukadór atu halibur no rejista

informasaun ne’ebé sei la fó valór.

TANBA SÁ IMPORTANTE

TEBES AKOMPAÑA

KOMPORTAMENTU

ESTUDANTE NIAN IHA KLASE?

Prezensa mak komportamentu importante

liu hotu atu hadi’ak no hamenus karreira

estudante sira iha risku atu abandonu

eskola. Peskiza hatudu katak la tama eskola

liu pursentu 10 iha tinan eskolár ida nian

sai kauza estudante faila, tanba minus

espozisaun ba instrusaun. Improvavel tebes

ba estudante sira atu aprende buat ne’ebé

sira lahetan.

Maibé tuur de’it iha klase laran ne’e lato’o.

Fatór importante atu hamenus nivel risku

husik eskola mak oinsá estudante estuda

didi’ak – bainhira sira iha hela eskola –

no kualidade kompromisu sira nian iha

aktividade aprendizajen nian.

Importante tebes atu akompaña saida de’it

mak estudante sira iha risku halo ka lahalo

durante sira iha hela area eskola nian. Ida

ne’e hariku informasaun ba edukadór sira

atu tulun estudante hirak ne’e dezempeña

di’ak no goza liután iha eskola

DIKA: SASUKAT NO

INDIKADÓR PENSATIVU

• Bainhira halo selesaun ba Ita nia sasukat

no define Ita nia indikadór, hanoin

mós atu evita inadvertidamente hato’o

mensajen katak estudante ne’e iha

kulpa.

• Sasukat ida-ida bele iha indikadór

múltiplu, maibé koko atu limita númeru

tanba ida ne’e signifika halibur dadus

barak liután ba edukadór sira.

PÁJINA 76 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

KontinuaKontinua

Tabela 5E – Prátika Di’ak liu hotu husi Indikadór SDPP nian ba kriasaun indikadór

Pre

zens

a nu’u

dar

sasukat

di’ak liu

ba p

rosesu

ab

and

onu e

skolá

r; a

kom

paña lala

’ok p

rezensa loro

n-

loro

n inklu

i ta

ma e

skola

tard

e n

o fi

la u

ma s

ed

u b

ele

hatu

du k

ata

k m

enus k

om

pro

mis

u n

o n

unka h

atu

du-a

n/

halo

-tuir r

egra

.

TAB

ELA

PR

ÁTI

KA

DI’A

K LI

U H

OTU

HU

SI IN

DIK

AD

ÓR

SD

PP N

IAN

Oin

sá s

asuk

at id

a-ne

’e ih

a lig

asau

n ho

ab

and

onu

esk

olá

r?O

insá

defi

ne in

dik

adó

r id

a ne

’e?

Ind

ikad

ór

ne’e

fu

nsio

na k

a la

e?K

om

entá

riu

Pre

zensa h

usi tinan-k

otu

k n

ian b

a fula

n ikus

pro

sesu a

pre

nd

izaje

n.

Pre

zensa h

usi sem

ana 3

ba k

otu

k

Tam

a e

skola

tard

e

Fila

um

a s

ed

u

• U

za lis

ta p

rezensa t

inan k

otu

k n

ian jerá

lmente

la’o

s r

otina lo

ron-lo

ron n

e’e

bé m

onito

riza a

uzénsia

kad

a e

stu

dante

; ne’e

lab

ele

dete

ta p

ad

raun

pre

zensa.

• S

em

ana t

olu

tin

an id

a-n

e’e

funsio

na m

aib

é

sem

ana h

aat

di’ak liu

tán.

• To

’o e

sko

la t

ard

e n

o fi

la u

ma s

ed

u s

ei fó

info

rmasaun im

po

rtante

maib

e r

eko

lla info

rmasaun

ne’e

ob

ra inte

nsiv

u n

o b

ele

mo

s lig

a b

a s

erb

isu

tuir-

tem

pu.

Marjin

ál

Loos

Loos

Loos

Ko

mp

ort

amen

tu b

ele

uza h

od

i id

entifik

a e

stu

dante

sira n

e’e

bé m

enus inte

rese iha e

skola

, ne’e

maka

frustr

ad

u k

a h

irus. N

e’e

bele

sai nu’u

dar

pro

kura

saun

ida b

a t

em

pu h

od

i hatu

du-a

n b

a r

egra

s –

karik

estu

dante

rum

a la p

art

isip

a, karik s

ira la h

eta

n b

enefís

iu

husi re

gra

s n

e’e

no iha e

skola

kontr

ibui lim

itad

u t

eb

es

ba p

rosesu a

pre

nd

izaje

n.

La p

art

isip

a b

ele

sig

nifi

ka r

easaun b

a a

mb

iente

ap

rend

izaje

n n

e’e

bé a

at/

lad

i’ak.

Part

isip

asaun:

hatu

du inte

rese,

part

isip

a iha

ativid

ad

e a

pre

nd

izaje

n,

halo

serb

isu b

a u

ma n

ian,

halo

inte

rasaun d

iak h

o e

stu

dante

sira s

elu

k, re

sp

eitu

ed

ukad

ór

sira,

no e

stu

dante

sira s

elu

k,

resp

eita

pro

pried

ad

e e

skola

no a

pre

nd

izaje

n,

selu

k t

án.

La p

art

isip

a:

hanoin

mam

uk,

dezin

tere

sad

u,

la

part

isip

a iha a

ktivid

ad

e e

skolá

r sira,

tob

a,

lahalo

inte

rasaun h

o e

stu

dante

sira s

elu

k,

lalo

ri m

ate

riál

eskola

nia

n/liv

ru,

tam

a e

skola

tard

e,

fila u

ma s

ed

u,

selu

k t

án.

Estr

agad

ór:

agre

siv

u,

bukalia

dór

ho e

dukad

ór

sira

ka e

stu

dante

sira s

elu

k,

ko’a

lia h

o e

stu

dante

selu

k

bain

hira e

dukad

ór

ko’a

lia h

ela

ka b

ain

hira e

stu

dante

sira s

elu

k k

oko a

tu e

stu

da,

ko’a

lia h

asoru

estu

dante

sira s

elu

k,

estr

aga p

rop

ried

ad

e e

skola

, selu

k t

án.

Loos

• M

aski tip

olo

jía ind

ikad

ór

ko

mp

ort

am

entu

ne’e

bele

hare

e-t

uir s

uje

tivu.

• Fó

tem

pu n

ato

’on h

od

i ko

mp

leta

mente

dis

kute

kara

kte

rístika e

stu

dante

nia

n iha k

ad

a k

ate

go

ria

(Part

isip

a, la

-part

isip

a, estr

ag

ad

ór)

dura

nte

form

asaun h

am

enus s

uje

tivid

ad

e.

• N

asaun s

ira n

e’e

bé h

are

e-t

uir k

om

po

rtam

entu

ba jesta

un b

a k

azu h

od

i sukat

part

isip

asaun

no

ap

rend

izaje

n, re

zultad

u h

atu

du ind

ikad

ór

imp

ort

ante

; suje

re k

ata

k h

usi te

mp

u b

a

tem

pu e

dukad

ór

sira b

ele

influ

ensia

mud

ansa

ko

mp

ort

am

entu

ne’e

bé s

ei lo

ri r

ezultad

u d

iak b

a

estu

dante

nia

ap

rend

izaje

n.

• E

fetivid

ad

e b

a p

rosesu p

ontu

asaun n

o

kla

sifi

kasaun/s

up

erv

izaun d

ura

nte

tin

an e

sko

lár.

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 77

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

KontinuaKontinua

Tabela 5E – Kontinua

Ativ

idad

e es

kolá

r: N

ota

sira n

e’e

hanesan

rep

resenta

saun id

a b

a a

pre

nd

izaje

n m

aske b

uat-

ida

fraku; lín

gua n

o m

ate

mátika n

u’u

dar

sié

nsia

ne’e

bé h

o

esta

tutu

aas t

anb

a n

inia

funsaun n

u’u

dar

port

aun h

od

i

asesu b

a e

dukasaun a

as-liu

.

TAB

ELA

PR

ÁTI

KA

DI’A

K LI

U H

OTU

HU

SI IN

DIK

AD

ÓR

SD

PP N

IAN

Oin

sá s

asuk

at id

a-ne

’e li

ga

ho

aban

do

nu e

sko

lár?

Oin

sá u

luk

ind

ikad

ór

ne’e

det

erm

ina?

Ind

ikad

ór

ne’e

p

rova

fun

sio

na

di’a

k?

Ko

men

tári

u

PR

ezultad

u e

zam

e s

em

estr

ál/tr

imestr

ál liu

ba

Rezultad

u e

zam

e h

usi fu

lan liu

ba

Méd

ia h

usi lín

gua n

o m

ate

mátika s

em

estr

ál/tr

imestr

ál

Nota

lín

gua n

o m

ate

mátika h

usi sem

este

r/ t

rim

estr

ál

kotu

k a

kom

paña n

o k

lasifi

ka n

u’u

dar

ind

ikad

ór

keta

-

keta

k.

Fula

n d

ahulu

k h

usi p

rosed

imentu

ba a

valia

saun k

a

Avalia

saun N

afa

tin (C

A) halo

husi ed

ukad

ór

sira.

• M

ed

iasaun b

a n

ota

hakat

ad

isaun, ta

mb

a e

rru

kalk

ula

saun

• La fo

rnese d

ad

us n

ato

’on h

od

i d

ete

ta p

ad

raun

• P

ontu

asaun n

o k

lasifi

kasaun n

u’u

dar

ind

ikad

ór

keta

keta

k fo

rnese d

ad

us b

ara

k m

aib

é la’ó

s

pako

te id

a k

om

ple

tu h

od

i d

ete

ta p

ad

raun

• U

za a

valia

saun n

afa

tin (C

A) b

a fula

n p

rim

eiru iha

esko

la n

e’e

ind

ikad

ór

di’ak liu

• C

A funsio

na d

i’ak m

aib

é lad

ún s

erv

e h

od

i sai

nu’u

dar

avalia

saun fo

rmal id

a; C

A e

fetivu b

a

jesta

un k

azu liu

liu k

arik iha s

uje

itu r

ua k

a liu

ne’e

mak o

bserv

a h

ela

.

OK

OK

Lae

OK

Loos

Idad

e b

oo

t liu

ba

klas

e id

a : d

ete

rmin

ante

ba

ab

and

onu e

skolá

r

Idad

e n

e’e

bé loos b

a t

inan e

skolá

r

Idad

e-liu

tin

an id

a b

a t

inan e

skolá

r

Idad

e-liu

tin

an r

ua k

a liu

ba t

inan e

skolá

r

Lae

• Lab

ele

im

ple

menta

• In

form

asaun p

are

se lad

ún lo

os.

• R

ela

ta-r

asik

de’it

• La’ó

s p

ad

raun n

e’e

bé b

ele

hare

e-t

uir n

o h

alo

sup

erv

izaun

• E

stu

dante

nin

ia k

ara

kte

rístika L

A’O

S

ko

mp

ort

am

entu

id

a

Ser

bis

u b

a um

aS

em

pre

hata

ma s

erb

isu b

a u

ma

Jera

lmente

hata

ma s

erb

isu b

a u

ma

Nunka h

ata

ma s

erb

isu b

a u

ma

OK

• R

ep

resenta

saun li

mitad

u b

a in

tere

se n

o

kom

itm

entu

eskola

• K

om

bin

a id

a-n

e’e

ho s

erb

isu u

ma n

ian n

e’e

loos s

ei f

orn

ese retr

atu

di’a

k li

u k

ona-b

a s

aid

a m

ak

akonte

se b

a e

stu

dante

.

PÁJINA 78 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Tabela 5E – Kontinua

Dis

táns

ia b

a E

sko

la a

sosia

du o

na h

o k

esta

un h

usik

eskola

, p

art

ikula

rmente

aas liu

iha s

iste

ma e

dukasaun,

esp

esia

lmente

iha n

ivel eskola

sekund

ária n

o b

a lab

arik

feto

sira.

TA

BEL

A P

TIK

A D

I’AK

LIU

HO

TU H

USI

IND

IKA

R S

DPP

NIA

N

Oin

sá s

asuk

at n

e’e

ligad

u b

a ke

stau

n hu

sik

esko

la?

Oin

sá d

efine

ind

ikad

ór

ne’e

?In

dik

adó

r ne

’e

funs

iona

ka

lae?

Ko

men

tári

u

Hela

dook 5

km

husi eskola

Hela

dook e

ntr

e

5-1

0 k

m h

usi eskola

Hela

dook liu

husi 10 k

m h

usi eskola

• La a

sio

nável (

asesib

ilid

ad

e) b

a n

ivel e

stu

dante

ho

ekonóm

iku n

o fi

nansia

lmente

suste

ntá

vel

• La’ó

s e

stu

dante

nia

kom

port

am

entu

• B

ele

rezolv

e h

o s

ensib

ilizasaun

• La s

ukat d

ista

nsia

ho k

onsis

tensia

; suje

itu b

a

iinfo

rmasaun la

ezatu

no k

alk

ula

saun s

ala

Lae

Ed

ukas

aun

dep

ois

de

Tin

an e

sko

lár

9:

rep

resenta

saun jéneru

nia

n b

a lab

arik feto

iha t

erm

u

lakom

ple

ta n

o t

ransfe

re h

usi tinan e

skolá

r sia

La iha p

lanu k

ontinua e

dukasaun

La h

ate

ne k

ona-b

á k

ontinuasaun e

dukasaun

Pla

neam

entu

ba k

ontinuasaun e

skola

Lae

• A

pre

zenta

-an

• A

sio

nável se a

ktivid

ad

e s

ira h

ala

’o a

tu m

ud

a d

esiz

aun

• B

ele

nu’u

dar

hakara

k id

a n

o lare

fleta

desiz

aun

info

rmad

u id

a n

e’e

bé h

alo

ona h

o inan-a

man/f

am

íli

Ob

rig

asau

n se

rbis

u: p

eskiz

a h

atu

du k

ata

k e

stu

dante

la t

am

a n

o ikus m

ai husik

eskola

tanb

a fam

ilía la

iha e

sta

bilid

ad

e e

konóm

iku n

o p

resiz

a lab

arik n

e’e

atu

kontr

ibui b

a r

end

imentu

fam

ília n

ian n

o/k

a

resp

onsab

ilid

ad

e d

om

éstika

Tip

u t

rab

allu

: la

iha;d

om

éstiku/iha liu

r la

perigozu,

tip

u

serb

isu h

otu

inklu

i ne’e

bé p

erigozu n

o s

erb

isu t

uir

esta

saun loro

n 1

0-1

5 t

utu

ir m

alu

Núm

eru

tem

pu:

regula

rmente

ora

s 1

-2,

ora

s 2

-4,

ora

s 4

+

Afe

ita p

reze

nsa/p

art

isip

asaun e

skola

nia

n n

o;

loro

n 2

-5

iha fula

n id

a,

beib

eik

/regula

rmente

Lae

• E

tap

a b

ara

k li

u; kom

plik

ad

u a

tu h

alo

kalk

ula

saun h

o

pontu

desiz

aun ih

a p

rosesu p

ontu

asaun

• S

usar

atu

halib

ur

info

rmasaun a

kura

du

• ap

rezenta

-an la

serv

e n

o s

ub

jetivu

• susar

atu

foti a

saun , b

ele

bain

hira ih

a s

ub

síd

iu n

e’e

fiskalm

ente

dezafia

ba s

uste

nta

vel b

a tem

pu n

aru

k

Lite

rasi

a In

an-a

man

nia

n asosia

du h

o h

usik

eskola

tanb

a ilit

era

sia

inan-a

man n

ian d

em

onstr

a inte

rese

menus iha e

dukasaun b

a s

ira o

an r

asik

; la

bele

tulu

n

lab

arik h

o a

ktivid

ad

e e

skolá

r nia

n; fa

mília ilit

era

sia

kontr

ibui b

a p

ob

reza n

e’e

bé k

ond

uta

hod

i b

a h

usik

eskola

Inan-a

man b

ele

lee

Inan k

a a

man b

ele

lee

Inan-a

man lee la h

ate

ne

Lae

• La’ó

s e

stu

dante

nia

kom

port

am

entu

• La’ó

s asio

navel f

asil

• Lafó

info

rmasaun b

a tem

pu n

aru

k a

tu a

kom

paña/h

alo

sup

erv

izaun d

ura

nte

tin

an a

kad

ém

iku

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 79

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 5F – Instrumentu Planeamentu EWS nian

Kar

ater

ístik

a E

stud

ante

nia

n

Pro

ble

ma

Um

a ni

an

Per

sep

saun

/Esp

etas

aun

E

duk

asau

n ni

an

Pro

ble

ma

nive

l-es

kola

r

Sel

uktá

n

INST

RU

MEN

TU P

LAN

EAM

ENTU

EW

S N

IAN

Pro

sesu

Iden

tifika

saun

Sa

suka

t

Sai

da

mak

Sas

ukat

?In

dik

adó

r sa

ida

mak

Ita

uza

atu

suka

t id

a ne

’e?

Dad

us s

aid

a m

ak

dis

po

nivé

l iha

niv

el

esko

la?

Asa

un S

aid

a?O

insá

Ita

mar

ka id

a ne

’e e

ntre

esk

ala

1-10

? (1

=b

aixu

; 10-

aas)

PÁJINA 80 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Ajusta Eskala/Nivel RiskuKada indikadór tenke kalibradu ho nivel risku

bazeia ba rubrika 0-2, 0 reprezenta la iha

to’o risku baixu, 1 risku médiu no 2 risku aas.

Estudante ne’ebé sai alvu iha tinan eskolár

hetan pontu iha kada indikadór. Total pontu

estudante ida nian reflete risku nivel ema atu

husik eskola. Ita tenke konsidera nivel esforsu

ba funsionáriu sira eskola nian-liuliu edukadór

sira – atu halo supervizaun no fó apoiu bazeia

ba Ita nia nivel risku. Bele ka lae iha futuru,

kalibrasaun elimina hirak ne’ebé lahó ka risku

mínimu? Bele ka lae, kalibrasaun sei identifika

estudante barak liu ba edukadór ida atu

apoiu? Bele ka lae, kalibrasaun sei halakon tiha

estudante ne’ebé iha risku no presiza apoiu?

Importante tebes atu deskreve koretamente no

define indikadór sira (0,1,2) no ko’a tiha pontu

nivel risku nian (baixu, médiu no aas).

Esplikasaun ka kualifikasaun ne’ebé determina

0-2 ba indikadór ida-ida tenke klaramente no

define loloos ho fasil no aplikasaun konsistente

durante prosesu pontuasaun. Hirak ne’e hotu

presiza aplika hanesan iha klase laran sira

eskola nian; no iha eskola hotu-hotu. Aplikasaun

konsistente atu haree duni katak rekursu

loloos hó efikás. SDPP uza tratamentu totál no

parsiál hodi responde ba problema ho númeru

estudante ne’ebé iha risku iha klase balu no

edukadór nia karrera iha klase seluk.

Se Ita hanoin katak iha eskola ne’ebé númeru

estudante barak identifikadu iha risku aas, liu

tiha kapasidade eskola nian atu fó apoiu totál

ba sira, nune’e bele konsidera uza sistema

resposta kamada ba tratamentu totál no parsiál.

Sistema resposta kamada ida fornese nivel

diferente ba apoiu estudante ne’ebé iha risku

médiu hodi permiti edukadór fó apoiu di’ak liu

ba estudante sira ne’ebé hatudu risku aas liu.

Sistema kamada akompaña estudante sira ho

risku médiu no notifika sira nia inan-aman kona-

bá auzénsia no seluk tán. Maibé estudante risku

médiu sei la simu apoiu pakote tomak ne’ebé

fornesidu ba estudante risku aas. Diskusaun

kompleta liu sei tuirmai iha unidade ida ne’e.

Klasifikasaun inklui lista estudante hotu bazeia

ba sira nia totál pontu 0-12 (númeru boot liu

depende ba númeru sasukat/indikadór ne’ebé

Ita uza). Estudante ne’ebé ho pontu aas liu hotu

alista iha liña dahuluk. Pontu ema estudante

nian aas ba beibeik, risku mós aas. Ezemplu,

Ita bele klasifika pontu bazeia ba kotan tuirmai

ne’e: baixu 0-3, médiu 4-7 no aas 8-12.

(esplikasaun kompletu liu kona-bá klasifikasaun

no ezemplu klasifikasaun nian sei fó tuirmai)

Importante tebes katak nivel risku (kotan) tenke

hanesan iha eskola hotu iha nasaun laran ka

eskola sira iha rede EWS nian. Ekipa dezeñu

EWS nian tenke determina klasifikasaun pontu

hodi alista ba nivel risku tolu ne’e. Hanesan

testu iha kaixa sorin karuk sujere, hatene atu

hala’o teste markasaun uza indikadór sira.

Tuirmai presiza asegura dadus ne’ebé disponivel

DIKA: TESTE PONTUASAUN

MOLOK DISPOIN

Halo teste pontuasaun SDPP nian iha eskola

5-8 iha nasaun ida atu determina katak bele

ka lae dadus ba indikadór disponivél ba

kuaze estudante hotu, bele asesu ho fasil.

Teste pontuasaun mós bele uza atu revee

distribuisaun pontu nune’e bele hala’o ko’a

pontu ka kotan nivel risku nian. Iha razaun

rua katak ko’a pontu sei labele hakotu husi

eskola ida-ida. Ida uluk, fó informasaun

kona-bá oinsá konsistentemente (iha eskola

pilotu hotu) Ita nia sasukat funsiona. Tuirmai,

funsionáriu sira eskola nian bele hali’is hodi

fó pontu tun ba estudante sira ne’ebé iha

risku tanba sira hanoin katak husik eskola

ne’e la’ós problema ida, sira la komprende

didi’ak risku husi husik eskola, no/ka sira

dezeju atu husik todan akompaña no

responde estratéjia atendimentu primeiru

ba estudante sira iha risku

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 81

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

ba indikadór ida molok hili indikadór ne’e ka

dezenvolve mekanizmu no formatu kolesaun

dadus.

Ita revee ona indikadór SDPP nian. Nune’e

mós diskute ona problema balu ne’ebé mosu

bainhira nasaun pilotu implementa sira nia

EWS. Dala ruma Ita iha ona ideia ruma kona-

bá oinsá sira bele modifika atu serve di’ak liu.

Bele haree didi’ak fali sinál “trindade” xamada-

atensaun husik eskola nian tuirmai ne’e –

prezensa, komportamentu no aktividade eskolár

– atu hetan komprensaun di’ak liu kona-bá

kompleksidade pontuasaun, ne’e di’ak tebes

bele identifika estudante ne’ebé iha risku husik

eskola.

PrezensaTanba papél sentrál prezensa sai hanesan

sasukat ba husik eskola nian, importante tebes

atu monitoriza prezensa hó kuidadu. Maske

iha esperansa katak edukadór sira rejistu

nafatin auzénsia, maibé sira lahalo beibeik.

Bainhira funsionáriu sira eskola nian komprende

importánsia husi halo supervizaun prezensa

estudante nian regularmente, sei iha hakarak

halo beibeik no hamosu estratéjia atu hamenus

todan (haree testu iha kaixa kraik ne’e).

Di’ak liután, rejistu tenke kaptura prezensa ema

estudante nian. Nota de’it iha númeru estudante

sira la tama (maske karik ida ne’e dezagregadu

jéneru) sei la serve ba EWS ida. Edukadór

tenke hatene estudante ne’ebé prezensa no

se mak auzénsia. Hanoin mós, katak razaun

auzénsia ida mak “lisensa” ka “laiha lisensa”

ne’e la signifikante iha prosesu pontuasaun ka

akompañamentu estudante nian iha jestaun

ba kazu, tanba prezensa sai hanesan kondutór

husik eskola nian bazeia ba lakon tempu

instruksionál. Nune’e, auzénsia ho ka lahó

lisensa ne’e irelevante ba propózitu pontuasaun

ka akompañamentu nian. Maske nune’e, foti

nota lisensa nian bele tulun edukadór sira

hatene padraun komportamentu estudante

nian. Komprende razaun tanba sá estudante ida

la tama eskola bele mós sai informasaun util ba

jestaun kazu no apoiu halo konkluzaun.

Iha Estadus Unidus, prezensa fulan dahuluk

nian iha eskola primária konsidera sai indikadór

krusiál oinsá estudante dezempeña no partisipa

iha eskola.

Iha nivel sekundária eziste indikadór husik

eskola nian iha tinan ne’e laran. Maske nune’e,

iha nasaun balu sabraut mosu iha inisíu tinan

eskolár nian. Aktividade aprediizajen hahú

HAMENUS TODAN

AKOMPAÑAMENTU

NIAN

SDPP iha Índia deside akompaña prezensa

lokraik nian hanesan adisionál ba prezensa

dader nian atu asegura katak estudante

ne’e kompleta loron eskola nian depois

de deskansa han-meiudia. Edukadór sira

sente katak, rejistu prezensa dader nian mós

aumenta ona todan serbisu nain. Nune’e,

di’ak liu mak hili supervizór tinan eskolár nian

husi estudante sira rasik. Di’ak liután mak

hili estudante sira iha risku sai supervizór

tinan eskolár nian, nune’e tulun atu motiva

estudante sira ne’ebé tipikamente lakon ona

depois de han-meiudia atu bele atende

klase eskola loron tomak.

PÁJINA 82 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 5G g

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 83

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Valór numériku ne’ebé bele uza hodi akompaña

prezensa (0 = laiha auzénsia, 1 = tarde ka

fila sedu, 2 = auzénsia). Notasaun hatudu iha

kraik ne’e fó métodu seluk modelu akompaña

prezensa nian, vizivel lalais no fasil ba deteta

padraun prezensa nian.

Métodu saida de’it mak Ita uza presiza kaptura

konsistentemente no komunika informasaun

lailais. Maneira sistema hotu atu dokumenta

padraun prezensa ho fasil liu atu halo

supervizaun saida mak akontese ho estudante

sira iha risku iha eskola ida no eskola hotu.

Ida ne’e mós halo fasil liu atu sukat fidelidade

implementasaun.

KomportamentuKomportamentu iha klase laran uza ona

hanesan indikadór iha nasaun haat SDPP

nian tanba problema komportamentu sai ona

evidénsia entre estudante sira iha risku no hirak

ne’ebé husik tiha ona eskola. Rubrika, hanesan

hatudu iha figura 5F (amostra dokumentu uza

iha Índia), mak kuadru ne’ebé haleu kategoria

tolu ba partisipasaun estudante bazeia ba

impaktu ba sira nia oportunidade atu aprende.

Estudante ida simu pontu 0 se nia involve

kompleta iha aktividade aprendizajen. Estudante

ne’ebé simu pontu 1 se nia lahalo knaar no

hatudu komportamentu dezligadu ne’ebé

impaktu negativamente ba nia aprendizajen

rasik. Ikus liu, estudante ida simu pontu 2 se nia

ho neneik, livru eskola nian laiha, nune’e mós

prezensa estudante no edukadór nian instável.

Tanba ne’e, presiza halo ajustamentu. Ezemplu,

iha nasaun balu, eskola SDPP nian uza prezensa

husi kuartu ikus tinan eskolár nian liu ba hodi

dezeña rejistu estudante nian. Iha nasaun

SDPP sira seluk, uza prezensa fulan-daruak ho

kontratu-kotu katak identifikasaun estudante sira

iha risku sei atraza liu fulan ida.

Iha maneira rua atu kalkula prezensa hodi halo

pontuasaun. Ida uluk, persentajen husi loron

hirak ne’ebé estudante la tama eskola iha fulan

dahuluk eskola nian. Persentajen ne’e hatudu

lente di’ak liu kona-bá todan oinsá problema

auzénsia ne’e, maibé mós kalkula persentajen

aumenta etapa ida tan iha prosesu pontuasaun

nian, halo sai komplikadu liután no vulnerável

ba posibilidade erru iha kalkulasaun ne’ebé bele

muda rezultadu. Tuirmai, maneira akompaña

prezensa mak nota númeru loron hirak la tama

eskola iha fulan dahuluk eskola nian husi totál

posibilidade númeru loron eskola nian. Maneira

ida ikus ne’e bazeia ba ideia katak eskola hotu

ne’ebé uza EWS sei bele loke no opera númeru

loron ne’ebé hanesan, kondisaun ida ne’ebé

labele kaer metin. Iha figura 5G ezemplu ida

kona-bá surat pontuasaun prezensa ne’ebé uza

husi SDPP iha India.

Ida ne’e importante atu edukadór sira

komprende katak akompaña prezensa la’ós

de’it ba propósitu pontuasaun. Sira tenke

kontinua akompaña no rejistu prezensa atu

hamosu estratéjia atendimentu primeiru ne’ebé

sei diskute iha unidade tuirmai. Akompaña

supervizaun no jestaun ba kazu hola fatin iha

tinan eskola nian tomak. Tanba dala barak

eskola la akompaña prezensa ema loron ba

loron, ida ne’e dala ruma nesesáriu atu kria surat

akompañamentu prezensa ba edukadór sira

uza iha eskola. Formatu hirak ne’e simples no

bele kria rasik. Tabela akompaña prezensa nian

bele uza hodi dokumenta mai tarde ka fila sedu,

hahalok ne’ebé siginifikamente fó impaktu ba

kumprimentu estudante nian no loke dalan ba

husik eskola.

Auzente loron tomak To’o tarde

Fila seduTo’o tarde/fila sedu

PÁJINA 84 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

DIKA: Iha kada nasaun SDPP, deskrisaun/kualifikasaun diskute tiha ona ho edukadór sira durante

sesaun formasaun no modifika bazeia ba sira nia sujestaun. Tabela mós ajusta bazeia ba fatin ka siklu/

tinan eskolár nian. Maske nune’e, la muda hotu rubrika ne’ebé eziste.

DIKA: Mézmuke iha deskrisaun klaru ona kona-bá saida mak kategoria tolu komportamentu

observavél nian, se Ita la fó tempu adekuadu durante formasaun atu involve iha diskusaun hodi

hatene “haree hanesan sá” saida mak komportamentu estudante nian uza hodi marka pontu (no

pontuasaun kontinua) bele sai problemátiku. Hirak ne’e, inklui kaer papél no estudu kazu iha

formasaun loke edukadór sira iha komprensaun kona-bá kategoria komportamentu. Husu ba

funsionáriu sira eskola nian ne’ebé mai husi eskola diferente atu serbisu hamutuk iha grupu, bele

hariku liután konversasaun tanba sub-títulu lahanesan iha relatóriu estudante nian no partisipasaun

bele afetadu husi lokalizasaun eskola (urbana/rural, demográfiku, seluk tán.) Se nivel risku deskritivu

liu, instrumentu ne’e di’ak liu ba pontuasaun no jestaun ba kazu.

DIKA: Solisita sujestaun husi funsionáriu sira eskola nian kona-bá kalibrasaun rubrika bainhira

funsionáriu sira la reprezenta iha Ita nia ekipa dezeñu EWS.

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 85

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 5H g

PÁJINA 86 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

komportamentu estraga nia aprendizajen nune’e

mós aprendizajen estudante seluk nian no/ka

instrusaun edukadór nian.

Ita bele deside kria enkuadramentu diferente ba

komportamentu, espesialmente se iha problema

alargada barak atu konsidera, hanesan

asosiasaun grupu-bandidu, isin-rua sedu, uza

droga ka involve iha aktividade kriminál. Maske

nune’e, rezultadu aprendizajen ligadu didi’ak

ba meiu oinsá estudante ida halo interasaun

ho aprendizajen/aktividade hanorin. Hanesan

prezensa, iha “forma” seluk ida ba tempu

espozisaun. Tuur de’it iha klase laran lasignifika

katak aprendizajen la’o ho di’ak. Tanba ne’e

komportamentu, hakait ho nota eskola nian,

hatudu lente di’ak liu kona-bá saida mak

akontese ho kumprimentu estudante nian.

Atu evita parsialidade no subjetividade edukadór

nian, pontuasaun no akompañamentu tenke

bazeia ba komportamentu observável estudante

nian no informasaun objetivu, no la’ós opiniaun

edukadór nian ka “sentimentu” kona-bá

estudante ida. (Haree Figura 5I SDPP deskobre

kona-bá impaktu ne’ebé asaun edukadór

nian bele iha persepsaun no komportamentu

estudante nian iha klase laran)

Komportamentu ne’e bele sai indikadór fasil ba

edukadór sira iha Ita nia nasaun ka lae? Oinsá

Ita bele modifika deskrisaun 1 no 2 sai di’ak

liu hodi reflete saida mak akontese iha klase

laran iha Ita nia nasaun? Hanoin mós katak, se

uza enkuadramentu ida ne’e, Ita bele modifika

deskrisaun maibé kategoria involve, la involve ka

estragadór ba valór 0-2 labele muda tanba sira

kaptura eskalasaun komportamentu husi risku

laiha ka baixu to’o risku aas.

Testu iha kaixa kraik ne’e konta mai Ita

kona-bá Rana. Oinsá Ita marka pontu ba nia

komportamentu? Molok Ita diskute ida ne’e iha

grupu, foti Ita nia desizaun rasik marka pontu

oinsá ba Rana nia komportamentu. Hakerek Ita

nia justifikasaun ba nia pontu komportamentu.

Bainhira Ita finaliza ona, fahe Ita nia pontuasaun

ba ema ne’ebé tuur iha Ita nia sorin loos.

Bainhira imi to’o ona ba konsensu ida kona-bá

oinsá nia pontuasaun, diskute ho ema na’in rua

iha grupu seluk. Ita konkorda ka lae? Ida-ida nia

justifikasaun válidu ka lae?

Hanoin mós katak, buat ida kona-bá

komportamentu ne’e bele matís teb-tebes.

Saida mak importante liu mak tau iha ulun katak

Ita nia pontuasaun mak fahe ona komprensaun

ITA NIA HANOIN OINSÁ?

Rana iha tinan eskolár 6 iha eskola rurál. Maske nia moedór uitoan no tauk atu ko’alia iha klase laran,

nia sempre to’o ba eskola tuir tempu, nia preparadu di’ak no kuidadu tebes iha nia serbisu ba uma.

Dala balu nia sei foti liman ka husu atu lidera aktividade klase nian, maibé dala barak nia gosta liu atu

hala’o de’it papél pasivu iha aktividade grupu nian, dala barak nia tuur dook uitoan husi estudante

seluk iha nia grupu laran, no observa saida mak sira seluk halo hela iha grupu ne’e. Nia hatene

respeitu, trata estudante seluk ho respeitu no dala barak fila eskola tarde atu tulun hamoos kuadru

eskola nian no dasa rai.

Oinsá Ita halo pontuasaun ba komportamentu Rana nian? Bazeia ba indikadór ida ne’e, Ita sei

marka nia hanesan estudante iha risku ka lae? Estudante nia komportamentu la’ós monu lalais no

kompletamente tama ba kategoria ida husi risku tolu ne’ebé iha – estudante ida bele hatudu

komportamentu ne’ebé kontráriu ho kategoria sira.

Komportamentu estudante “observavél” ne’ebé define indikadór ida ne’e uluk liu nakdulas

haleu tipu asaun haat: interasaun ho edukadór no estudante seluk (inklui regra eskola no klase

“tuirmai ne’e”); preparasaun no atensaun atu remata serbisu ba uma; partisipasaun iha aktividade

aprendizajen; no respeitu ba ema no propriedade eskola nian. Iha Ita nia opiniaun, hirak ne’e hotu

tetu oinsá hodi hatama estudante ida iha risku atu husik eskola ka lae?

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 87

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 5Ig

ESPERIÉNSIA HUSI SDPP: EDUKADÓR NIA ASAUN NO PERSEPSAUN ESTUDANTE NIAN

Komportamentu estudante nian dala barak influénsia husi saida mak sira hatudu iha klase laran.

Bainhira estudante ida sente kómodu no la-ameasadu, estudante ne’e posibilidade boot sei involve

iha prosesu aprendizajen, partisipa iha klase, no koopera ho edukadór no estudante sira seluk.

Pontu sentrál ba eskola haksolok nian mak amigável no ambiente nakonu ho kuidadu. Edukadór sira

ne’ebé tau matan ba nia estudante no hato’o mensajen beibeik ba nia estudante sira, bele hamosu

komportamentu positivu estudante nian. Edukadór ne’ebé kria astmosfera tensaun ka hata’uk

hela de’it, bele hadook tiha estudante balu (partikularmente hirak ne’ebé vulneravél) husi prosesu

aprendizajen, no kauza sira foti asaun sai husi klase.

Iha nasaun haat SDPP nian estudante maioria mak sente katak sira nia edukadór gosta sira no hakarak

sira sai susesu. Maske nune’e bainhira Ita hahú konstrui hikas sira nia resposta, mosu menus retratu

positivu. Iha nasaun tolu, iha reportazen aas kona-bá uza kastigu korporál. Estudante sente katak

estudante sira ne’ebé fó resposta inkorretu, simu notas aat, ka ne’ebé ladi’ak hetan trata aat maka’as.

Estudante feto fiar katak edukadór diskrimina ho baze ba jéneru no beibeik laiha vantajen ba sira.

Persepsaun hirak ne’e haforsa liután iha parte balu husi edukadór sira. Maioria edukadór sira iha nasaun

haat ne’e sente katak sira nia serbisu mak atu foku ba estudante sira ne’ebé kompromisu ho nia

aprendizajen no hala’o dia’k. Ezemplu, 90% husi edukadór sira iha Kamboja kaer tuir ida ne’e. Bainhira

husu se nian responsabilidade atu responde kestaun husik eskola iha sira nia eskola, nia resposta besik

ba unánime katak: inan-aman. Iha Tajikistaun, 87% husi edukadór sira hanoin katak inan-aman sira mak

responsabiliza no, 100% husi edukadór sira iha Índia hanoin hanesan ne’e mós.

Edukadór sira lapresiza insensível ba situasaun ne’ebé halo estudante husik eskola maibé sira lasente

responsavel ba estudante sira iha risku no hakohak atitude katak edukasaun iha ba sira ne’ebé

bele susesu – no estudante balu nunka atu ka sei uza rekursu barak disponivel atu tulun sira. Sira la

komprende klaru saida mak kauza estudante husik eskola, labele esplika saida mak “husik eskola”, no

iha de’it ideia uitoan oinsá atu prevene ida ne’e.

Kamboja

AR DO

33%

12% 13%

87% 88%

10% 18%

10% 16%

10% 17%

6%+ 9%

Índia

AR DO

44% 49%

50% 53%

89% 78%

47% 36%

37% 33%

35% 30%

23% 22%

Tajikistaun

AR DO

50%

32% 41%

83% 78%

45% 37%

38% 42%

40% 35%

35% 28%

Timor-Leste

AR DO

68% 71%

43% 54%

93% 89%

27% 28%

25% 24%

23% 20%

19% 17%

Asaun no Atitude

Krítika publikamente

Uza kastigu korporál

Gosta sira

Estudante feto sente:

Apoiu liu estudante mane

Estudante mane matenek liu feto

Tratamentu ba estudante mane di’ak liu

Krítika liu sira duké mane

AR – iha risku; DO - Expulsa

PÁJINA 88 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

no to’o ba akordu ida oinsá mak pontuasaun

hanesan iha grupu bele halo supervizaun

komportamentu tempu ba tempu kaptura

progresu, la iha progresu ka to’o ba situasaun

ida aat liu. Ida ne’e sai sasukat importante tebes

ne’ebé hatudu sinál katak Ita halo diferensa ka

lae. Bainhira halo ida ne’e iha grupu eskola nian,

no to’o ba konkordansia oinsá halo pontuasaun

molok marka pontu estudante sira nian iha klase

laran.

Surat Akompañamentu Aktividade EskolárParte datoluk husi ABC, mak estudante

nia aktividade eskolár, ne’e importante –

espesialmente iha língua no matemátika. Iha

nasaun SDPP balu edukadór sira hola pontu

média ba matéria rua. Iha nasaun seluk sira

marka pontu separadu ba kada matéria.

Nune’e, rekere edukadór sira hasa’e pontu

atu aumenta difikuldade no hasa’e risku

pontuasaun la ezatu. Tanba língua instrusaun

(LOI) sai fatór risku importante ba estudante

sira – espesialmente iha tinan eskolár inisíu

sira – simplifika serbisu liu husi halo akompaña

no marka pontu iha língua instrusaun halo

pontuasaun fasil liu. Maske nune’e, hanesan

estudante transizaun ba tinan eskolár aas liu,

akompañamentu la’ós de’it ba aumenta pontu

língua nian de’it.

Tabela 5J nu’udar ezemplu ida oinsá mak

nasaun ida halo rejistu husi nota estudante

sira nian. Fó atensaun ba númeru hakat sira

edukadór mak tenke hala’o atu kalkula media

estudante ida-ida.

Depois de kalkulasaun persentajen, sira

uza tabela kursu estudante nian hodi rejistu

persentajen kada estudante no aplika pozisaun

tuirmai ne’e hodi determina risku.

• Rejistu 0 se persentajen 61%ka liu

• Rejistu 1 se persentajen 51-60%

• Rejistu 2 se persentajen 50% ka menus

Tuir Ita nia hanoin bele ka lae, indikadór ida ne’e

viavel ba identifikasaun padraun observavel

iha aktividade eskolár estudante nian? Oinsá

Ita modifika sai di’ak liu atu serve liu ba Ita nia

EWS?

Maske revee ho rápidu ba matéria rua ne’e

sufisiente ona ba pontuasaun estudante nian,

monitoriza sira nia padraun iha tempu naruk

no implementa maneira jestaun ba kazu ida,

perspetiva kompriensivu liu husi ezamina saida

mak akontese ho matéria seluk tenke konsidera,

partikularmente iha nivel pre-sekundária no

sekundária.

Sasukat Remata Serbisu ba Uma

Indikadór ida seluk hodi akompaña aktividade

eskolár estudante nian mak avalia estudante

nia badinas kompleta serbisu ba uma. Tanba

ne’e, akompaña estudante nia toman halo

remata serbisu ba uma no hatama tuir tempu,

nu’udar indikasaun kompromisu no interese

di’ak. Ne’e mós buat ida bele akompaña beibeik

duké pontu ezame nian hanesan iha nasaun

barak ne’ebé baibain hala’o dala ida ka rua iha

tinan ida. Resposta ba pergunta sira serbisu ba

uma, atu di’ak ka ladi’ak, loos ka sala – sai ona

indikadór importante dezempeñu estudante nian

maibé dala barak difikulta pontuasaun tanba

ne’e depende ba edukadór nia parsialidade. Iha

nasaun SDPP ida, indikadór remata serbisu ba

uma hanesan sasukat kompromisu estudante

nian ba edukasaun no partisipa iha knaar eskola

nian duké oinsá estudante ne’e halo di’ak iha

nia aktividade eskolár. Tanba kompleta serbisu

ba uma asionavel ho apoiu própriu, ne’e bele

lidera ba hasa’e komprimentu no satisfasaun

boot liu iha eskola.

Pontuasaun no Klasifikasaun Estudante siraPontuasaun no klasifikasaun ba identifikasaun

estudante sira iha risku tinan eskolár sira tuirmai

tenke hala’o tinan-tinan. Frekuensia ne’ebé

SDPP uza halo pontuasaun ba estudante

depende ba númeru tinan eskolár grupu

estudante ne’ebé serbisu hamutuk durante

tinan esperimentál iha eskola. Ezemplu, iha Índia

no Tajikistaun, pontuasaun grupu estudante

tinan eskolár 5 no tinan eskolár 9 tuirmai,

tutuir malu, kada tinan, hanesan ida ne’e bele

funsiona ho tinan eskolár ida iha nasaun ida-ida.

Maske nune’e, iha Kamboja no Timor-Leste,

bele funsiona ho tinan eskolár múltiplu (Tinan

eskolár 7-9 no tinan eskolár 4-6, tutuir malu).

Halo pontuasaun dala ida ba grupu estudante

bainhira sira rejista iha tinan eskolár ne’ebé sai

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 89

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 5J g

PÁJINA 90 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

alvu. Ezemplu, bainhira estudante tinan eskolár

7 ida iha Kamboja hetan ona pontu iha tinan

2012/13, nia sei lahetan pontu bainhira tama ba

tinan eskolár 8 iha 2013/14 ka tinan eskolár 9 iha

2014/15. Halo pontuasaun ba de’it estudante

foun ka “tama tinan eskolár” iha subsekuente

tinan eskola nian (ezemplu, Tinan eskolár 7 iha

Kamboja) pontuadu.

Estudante ne’ebé identifikadu iha risku iha tinan

eskolár liu bá tenke akompaña kontinua iha tinan

eskolár tuirmai ne’ebé sai alvu. Se Ita serbisu

iha fatin ne’e liu tinan haat, konsidera atu halo

re-pontuasaun ba estudante kada tinan tolu ka

uza sasukat xave ida (ezemplu, estudante nia

prezensa) hodi halo pontuasaun ba estudante

anualmente. Tabela 5K iha pájina tuirmai hatudu

rekomendasaun frekuente ba pontuasaun no

klasifikasaun estudante.

Bainhira mak Halo PontuasaunPontuasan ba estudante tenke hola fatin iha

tempu hanesan ba estudante iha tinan eskolár

ne’ebé sai alvu ka grupu tinan eskolár nian

iha eskola hotu ne’ebé implementa EWS ida.

(Hanoin mós katak, halo pontuasaun ba de’it

estudante ne’ebé foin hahú “tama” tinan eskolár

sira ne’ebé sai alvu husi EWS, no ne’ebé

seidauk hetan pontu).

Idealmente, halo pontuasaun iha loron ikus fulan

dahuluk eskola nian, nune’e iha tempu nato’on

atu halibur informasaun kona-bá estudante nia

komportamentu, maibé mós husik hamosu

sinál xamada-atensaun nian. Iha indikadór balu,

hanesu aktividade eskolár, nesesáriu hodi haree

dadus tinan liu ba nian relasiona ho estudante

ne’e. Halo identifikasaun ba estudante sira

iha risku sedu liu, di’ak liu. Nune’e fó dalan

EWS hahú funsiona lailais nia “akompaña no

komesa hala’o” iha tinan eskolár nian hodi tulun

estudante sira iha risku.

Depois de pontuasaun anuál nian kompleta,

bele halo pontuasaun iha tinan-klaran bainhira

iha estudante foun rejista tama iha klase

ida ne’ebé sai alvu. Iha kazu ida ne’e, tenke

halo pontuasaun ba estudante ne’e iha fulan

dahuluk depois de nia rejistu. Faktu loloos katak

estudante ne’ebé transferensia durante tinan

eskolár nian hatudu sinál iha fatór risku atu husik

eskola.

Iha kategoria nivel klase nian (auto – sufisiente –

jeralmente iha grau baixu nian) edukadór klase

nian mak halo prosesu pontuasaun. Edukadór

bele halo mesak pontuasaun, maibé atu

kontribui ba ekipa serbisu, responsabilizasaun,

no fidelidade ba prosesu, di’ak liu halibur

edukadór sira hamutuk iha fatin ida hodi halo

pontuasaun (no klasifika) sira nia estudante.

Iha klase superiór nian, maske iha siklu inisíu,

baibain estudante sira iha edukadór múltiplu.

Sira hala’o, maske nune’e, sira hahú loron ne’e

iha sala edukadór sira nian. Tipikamente, sala

edukadór nian mak responsavel bolu prezensa,

prepara relatóriu, no kontaktu inan-aman sira.

SAIDA MAK DIFERENTE

ENTRE PONTUASAUN NO

AKOMPAÑAMENTU?

Pontuasaun ezije dadus husi pontu

partukulár ida iha tempu ruma. Se

estudante sira hetan ona pontu no

klasifika tutuir malu, edukadór tenke

kontinua akompaña estudante ne’e no

rejista dadus iha indikadór ne’ebé hili tiha

ona (espesialmente ABC) durante tinan

eskolár nian tomak.

Akompaña no monitoriza rotina dadus

risku (ezemplu, prezensa nian) halo

edukadór sira hatene bainhira estudante

hasoru difikuldade partikulár iha sasukat

xave nia laran no hamosu estratéjia

atendimentu primeiru. Dezenvolve no

uza formuláriu padraun hodi rejista

dadus estudante iha risku no asegura

konsistente no fasilita akompañamentu.

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 91

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tanba ne’e, lójika ba edukadór klase nian atu

lidera prosesu pontuasaun no klasifikasaun

estudante sira iha nia klase. Edukadór matéria

nian fó apoiu ba prosesu ne’e liu husi fornese

dokumentu ne’ebé presiza (nota aktividade

eskolár, komportamentu estudante nian iha

klase, no seluk tán).

Se diretór klase ka edukadór klase mak halo

pontuasaun, rejistu pontuasaun ba estudante

ida-ida tuir indikadór iha koluna apropriadu

hanesan Tabela Pontuasaun Estudante sira

Iha risku (Figura 5L). Bainhira marka ona iha

indikadór ida-ida, totál pontu estudante nian

rejistu didi’ak iha indikadór neen. Númeru ne’e

tenke ho valór entre 0 no 12.

Oinsá atu Halo PontuasaunIdentifika estudante sira iha risku mak pasu

krusiál dahuluk iha implementasaun EWA

nian. Ne’e mak tipikamente responsabilidade

diretór klase ka edukadór klase nian tanba iha

posibilidade boot simu serbisu foti prezensa

estudante nian, konsolidasaun nota, no iha

koñesementu di’ak liu ba nia estudante sira.

Inisialmente, edukadór sira bele husu asisténsia

husi fasilitadór programa ka supervizór EWS

nian.

Importante maka tenke halo tuir pasu pur

pasu ho kuidadu durante prosesu pontuasaun

numériku nivel risku estudante nian ba kada

indikadór EWS. Hanesan nota hela liubá, katak

nivel risku bazeia ba rubrika 0-2. Marka “0”

reprezenta risku baixu atu husik eskola, marka

“1” hatudu risku médiu ba husik eskola maibé

Tabela 5K – Ezemplu ne’ebé tenke halo iha pontuasaun, klasifikasaun, no akompañamentu

BAINHIRA MAK HALO PONTU, KLASIFIKA NO AKOMPAÑA ESTUDANTE?Ezemplu husi Eskola Shintago: Tinan eskolár 3-6

Tinan dahuluk: Grupu Estudante dahuluk:

Klasifikasaun no Pontuasaun dahuluk

Akompaña, Pontua no Klasifika estudante hotu depois de fulan dahuluk eskola nian

Akompaña, Pontua no Klasifika estudante transferidu fulan ida depois de rejistu

Akompañamentu kontinua ba estudante sira iha risku ba tinan akadémiku tomak

Pontuasaun no Klasifikasaun daruak

Akompaña, Pontua no Klasifika estudante depois de fulan dahuluk eskola

Akompaña, Pontua no Klasifika estudante transferidu fulan ida depois de rejistu

Akompañamentu kontinua ba estudante sira iha risku ba tinan akadémiku tomak

Akompaña grupu foun estudante tinan eskolár tolu no estudante ne’ebé transfere iha tinan

eskolár haat no lima.

Akompañamentu kontinua ba estudante hotu iha risku ba tinan akadémiku tomak

Estudante Grau 3 – 75

Estudante Grau 4 – 50

Estudante Grau 5 – 35

Estudante Grau 6 – 20

Estudante Grau 3 – 76

Estudante Grau 4 – 60

Estudante Grau 5 – 55

Estudante Grau 6 – 46

Estudante Grau 3 – 75

Estudante Grau 4 – 60

Estudante Grau 5 – 55

Estudante Grau 6 – 30

Tinan daruak: Grupu Estudante daruak

Tinan datoluk: Grupu Estudante datoluk

PÁJINA 92 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 5Lg

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 93

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 5Mg

PÁJINA 94 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Tabela 5N

Pontu # Estudante

# Mane

# Feto

Seluk (língua, kasta, etnisidade, etc)

Nivel Risku

12

11

10

9

8

7

6

5

4

3

2

1

0

Totál # Estudante

Aas

Médiu

Baixu

TABELA KLASIFIKASAUN ESTUDANTE IHA-RISK

fó sinál ba risku hirak ne’ebé estudante hasoru

daudaun, no marka “2” reprezenta risku aas atu

husik eskola. Estudante sira ne’ebé idetifikadu

ho pontu “2” presiza reponde lailais ho urjensia.

Figura 5M iha pájina liu ba fó ezemplu husi

SDPP iha Índia oinsá pontuasaun kalibradu ba

indikadór ida – obrigasaun serbisu – iha nasaun

SDPP ida.

Oinsá Klasifika EstudanteBainhira fó pontu hotu ona no kalkula hotu ona

estudante sira nia pontu totál, utiliza Tabela

Klasifikasaun Estudante sira Iha risku (Tabela

5N) hodi determina estudante ne’ebé monu ba

variedade kategoria risku nian bazeia ba kotan

nivel risku (ko’a-sai pontu) nian. Lista estudante

sira ne’e tuir orden dexendente bazeia ba sira

nia pontu. Estudante ho pontu 12 tenke lista

uluk, tuir kedas ho estudante ho pontu 11, no

seluk tán tutuir malu.

Tabela ne’e ilustra nivel risku ho kór diferente –

verde ba pontu baixu, kinur ba pontu médiu no

mean ba pontu aas. Atensaun, nivel risku hirak

ne’e ilustrativu de’it no labele automatikamente

uza iha Ita nia kotan rasik. Kór sira ne’e esplika

lailais pozisaun nivel risku nian. Tanba estudante

sira iha risku aas ezije apoiu individuál barak liu,

konsiderasaun ho kuidadu tenke tau ba kotan

nivel risku ida ne’e nian. Kotan nivel risku ida-

ida tenke diskute ho Ita nia ekipa dezeñu EWA

no tenke reflete situasaun nasaun nian, inklui

númeru (másimu) manejável estudante nain hira

mak edukadór ida bele akomoda iha estratéjia

atendimentu primeiru.

Figura 5N no 5O aprezenta ezemplu poster

uzadu ho edukadór sira atu hatudu ba sira liu

husi prosesu pontuasaun no klasifikasaun iha

Tajikistaun no Kamboja. Figura 5P ezemplu

ida Foku ba Pérfil Labarik husi Índia ne’ebé

kompleta kada estudante iha risku ida-ida. Ida

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 95

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 5N – Prosesu Pontuasaun ba Estudante, ezemplu husi Tajikistaun

PÁJINA 96 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 5O – Poster Tabela Akompañamentu Estudante-Kamboja

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 97

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 5P – Kartaun Foku ba Pérfil Labarik nian ne’ebé uza iha Índia

PÁJINA 98 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

ne’e util tebes ba implementasaun estratéjia

atendimentu primeiru ne’ebé sei diskute iha

unidade tuirmai.

Determina Ko’a-sai Pontu ba Nivel iha RiskuDetermina kotan nivel risku ne’e krítiku tebes.

Maske Ita hakarak identifika estudante sira

ne’ebé iha risku husik eskola barak liután, Ita

mós presiza asegura nivel esforsu ne’ebé bele

halo nu’udar edukadór klase nian. Regra jerál

atu determina nivel risku médiu no aas mak

asume katak populasaun “iha risku” ne’e barak

liu dalarua husi númeru ne’ebé atu husik eskola.

Ezemplu, bainhira númeru estudante husik

eskola iha nasaun ida 24%, Ita bele asume –

hanesan SDPP halo ona – katak populasaun

iha risku barak liu dala rua husi númeru ne’e ka

48%. Persentajen ne’e utiliza ba determina hasai

pontu hodi identifika ida ne’ebé mak konsidera

iha risku. Iha sala ida estudante hamutuk 40,

hasai tiha pontu 48%, hela estudante 19 ho

pontu aas iha Tabela Pontuasaun Estudante Iha

risku konsidera iha risku.

Matadalan seluk tán ne’ebé presiza konsidera,

inklui:

• Estudante ne’ebé hetan pontu “8” ka aas liu

iha eskala 12 (bazeia ba sasukat neen) iha

Tabela Pontuasaun Estudante Iha risku nian

tenke hatama automatikamente ba kategoria

Iha risku aas.

• Estudante ne’ebé hetan valór “2” iha

indikadór prezensa nian automatikamente

tenke hatama iha kategoria aas iha risku.

• Iha klase hirak ne’ebé estudante na’in 20

kualifika ba estatutu iha risku aas, estudante

20 ne’ebé ho valór aas tenke simu pakote

totál husi estratéjia atendimentu primeiru.

(Estudante seluk bele konsidera ba

tratamentu parsiál hanesan detalladu iha

seksaun tuirmai)

• Iha klase ne’ebé menus husi estudante

na’in 20 (inklui sira iha risku no la iha risku)

estudante hotu tenke simu intervensaun

totál kona-bá husik eskola nian. Ida ne’e

asume katak buat seluk hala’o ona hodi

apoiu estudante sira iha risku hanesan apoiu

envolve-an liu husi aktividade komunidade.

SDPP deskobre katak iha nasaun balu, númeru

estudante husik eskola ka estudante kada

tinan eskolár aas liu, númeru iha risku liu tiha

kapasidade edukadór nain atu apoiu sira hotu

ho nivel intensidade hanesan. Atu responde

ida ne’e, SDPP dezenvolve sistema tratamentu

kamada, ne’ebé bele reflete iha pontuasaun.

(Haree kaixa testu iha leten).

Determina Tratamentu Totál no Parsiál Bainhira sujere maneira atu halo balansu

tensaun entre alkansa númeru boot populasaun

estudante iha risku posivel lahó atrapalla

edukadór ho estratéjia atendimentu primeiru

mak implementa sistema atendimentu kamada-

rua. Maneira kamada-rua halo distinsaun entre

estudante iha risku husik eskola no estudante

ne’ebé iha risku médiu nian. Bainhira deside

implementa maneira kamada-rua, ne’e ajusta

aktividade estratéjia atendimentu primeiru. Iha

kazu ida ne’e, estudante iha risku aas (hetan

valór 8+ iha Tabela Pontuasaun Iha risku)

sei simu tratamentu totál EWS nian, inklui

aktividade sira hanesan aktividade espozisaun

harikun, asisténsia serbisu ba uma, fó klase

privada, asisténsia médika no seluk tán.

Maske SDPP determina katak númeru másimu

estudante ba edukadór ida bele jere efeitamente

ho intervensaun totál EWS nian mak na’in 20,

maibé iha prátika bele ajusta tuir sirkunstansia

espesífiku.

ESTUDANTE BARAK LIU IHA

RISKU?

SDPP deskobre katak estudante na’in

20 mak númeru másimu husi estudante

sira iha risku ba edukadór ida bele

viavelmente apoiu ho “pakote” totál husi

estratéjia atendimentu primeiru EWS nian.

Númeru ida ne’e uza hodi determina saida

mak kotan risku médiu no risku aas atu sai

oinsá.

IDENTIFIKA ESTUDANTE SIRA IHA RISKU PÁJINA 99

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Estudante dezignadu iha risku médiu atu husik

eskola (ezemplu, hetan pontu 4-8 iha eskala

pontu 12 tuir Tabele Pontuasaun Iha risku) sei

simu tratamentu EWS parsiál, bolu de’it nia

inan-aman, la presiza halo vizita ba uma, no

kontinua akompaña nia aktividade eskolár no

komportamentu. Ezemplu, estudante risku

aas bele partisipa iha klase privada depois

de klase eskola nian ka fó apoiu ba remata

serbisu ba uma hanesan adisionál ba estratéjia

atendimentu primeiru. Iha sorin seluk, estudante

sira iha risku baixu ho tratamentu parsiál sei la

partisipa iha klase privada depois de eskola ka

asisténsia serbisu ba uma se kapasidade lato’o

atu inklui hotu sira.

Iha unidade ida ne’e Ita aprende ona oinsá

lala’ok prosesu komponente EWS 1 – identifika

estudante sira ne’ebé iha risku. Prosesu

pontuasaun no klasifikasaun, kapasitasaun

edukadór no eskola atu foku ba estudante

ne’ebé hatudu komportamentu ne’ebé

posivel boot ba sira atu husik eskola. Maibé

identifikasaun estudante sira ne’e la’ós objetivu

finál. Tuirmai, tenke halo asaun ruma hodi

hamenus fatór sira ne’ebé hamosu risku. Iha

unidade 6, sei diskute estratéjia atendimentu

primeiru (FRSs). FRSs mak aktividade ne’ebé

funsionáriu sira eskola nian, inan-aman, no

komunidade hotu halo hodi tulun estudante sira

iha risku.

PÁJINA 100 UNIDADE 5

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Estratéjia

Atendimentu

Primeiru ba

Abandonu Eskolár

Unidade 6

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

ATENDIMENTU PRIMEIRU ESKOLA NIAN HASAI ESTUDANTE HUSI PERIGU ABANDONU ESKOLÁR

Ramita hela ho nia família iha Dalsinghsarai, Samastipur, Bihar. Nia aman baibain halo viajen ba distritu

no nia inan halo serbisu kintal. Tempu barak tebes mak nia la haree nia inan-aman. Ramita mak

kuidadu nia alin na’in rua no tulun nia inan halo serbisu doméstiku nian.

Maske Ramita iha mehi boot no hakarak estuda no halo nia mehi sai realidade, maibé ninia ambiente

iha uma no menus korajen husi nia família kauza nia la tama eskola regularmente. Bainhira nia la tama

eskola loron barak, nia notas eskola nian tun loos, hatún nia to’o ba nivel baixu.

Felizmente, programa SDPP ne’ebé simu osan husi-USAID ba Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk

implementa ona iha nia eskola. Ida ne’e sinál katak nia partisipa de’it eskola 45% husi tinan eskolár

nian no nia pontu komprimentu tama iha nivel risku aas iha sistema Identifikasaun Foku ba Labarik.

Rezultadu ida ne’e hatudu klaru katak Ramita iha risku boot atu husik nia eskola.

Edukadór no funsionáriu sira SDPP halo esforsu atu komprende di’ak liu nia situasaun no dezeña

estratéjia ida atu tahan Ramita iha eskola no tulun kria ambiente aprendizajen ida kondusivu

no sustentavél ba nia iha uma no iha eskola. Kampiaun Komunidade hahú vizita nia inan-aman

regularmente, halo konversasaun ho sira, tulun inan-aman komprende valór kontinuasaun eskola ba

nia oan feto.

“Hau sei sai bulak se hau la mai

ona eskola. Hau hakarak estuda.”

Kontinua

Kampiaun Komunidade hatudu ba inan-aman loron hirak ne’ebé nia oan la tama eskola no hatudu

mós frakeza ne’ebé kauza nia dezempeñu sai ki’ak. Sira mós diskute solusaun, hanesan hamenus oan

nia responsabilidade serbisu iha uma, nune’e bele tulun nia ba eskola.

Ramita komesa partisipa programa harikun, nia hola parte iha aktividade divertimentu inklui arte,

desportu, movimentu isin no língua. Nia iha bontade di’ak ba eskola no hasa’e nivel konfiansa no

motivasaun atu koko buat foun. Depoisde halo hotu serbisu arjila iha lisaun arte nian, nia hatete, “hau

sei uza tékniku ida ne’e hodi halo brinkedu ba ema hotu iha hau nia knua durante loron boot Diwali

(festivál Índia nian).”

Ema hotu nota mudansa boot iha nia komportamentu no atitude positivu kona-bá eskola no

aprendizajen. Sira nota katak nia komesa ”kapta” oportunidade saida de’it maka iha, hanesan

lidera aktividade iha klase, no halo esforsu ekstra ba nia lisaun língua atu sai di’ak liu. Edukadór sira

monitoriza regularmente nia prezensa no haree mudansa husi 46% sa’e ba 89%. Nia dezempeñu

eskolár mós mudansa signifikativu. Nia lee no hakerek palavra sira di’ak liu no lee iha klase laran.

Iha aktividade Loke Eskola ne’ebé halo iha Ramita nia eskola, nia inan orgullu tebes ba nia oan feto

to’o matan been turu husi nia matan. “Hau nunka ba eskola, maibé agora hau nia oan feto bele eskola

ho di’ak. Maske hau toba ho kabun mamuk iha uma, hau sei tenta no haruka nia ba eskola loron-

loron. Nia fila mai uma no fahe buat hotu ne’ebé nia halo iha eskola. Nia hananu hariyaali idhar udhar..

hariyaali, idhar udhar (enerjizadór ida husi sesaun harikun nian).”

Agora Ramita fiar katak nia mehi sei sai realidade. “Hau hakarak estuda atu sai edukadora iha futuru.

Tanba saida mak hau hakarak sai edukadora? Tanba hau hanoin katak serbisu hanesan edukadora

folin boot tebes. Sira tulun ema sai edukadu no ida ne’e tulun dezenvolve nasaun.”

PÁJINA 103

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Iha unidade 5 Ita aprende ona kona-bá

sasukat no indikadór – oinsá hili ida di’ak – no

oinsá uza sira halo pontuasaun no akompaña

estudante ba risku husik eskola. Prosesu

pontuasaun no akompañamentu estudante

mak etapa krítiku dahuluk atu apoiu estudante

sira ne’ebé iha risku. Maske nune’e, se Ita

identifika de’it sira no tuirmai la solusiona

problema ne’e, ne’e provavél boot ba estudante

ne’ebé hatudu ona sinál alerta husik eskola

sei la altera sira nia dalan atu husik eskola. Iha

tentativa ida atu prevene sira husi husik eskola,

identifikasaun ba estudante sira ne’ebé iha

123

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU

BA ABANDONU ESKOLÁR

Estudante sira Iha risku bele la tama eskola loron barak liu, sira nia partisipasaun iha aktividade

eskola nian menus tebes. Problema uma nian bele kauza sira sai husi klase, hadook an husi

eskola no la liga kolega eskola. Bainhira sira la involve, sira nia vontade ba eskola menus,

ikus mai la tama eskola, aumenta loron falta nian. Sira hatene katak sei labele hasa’e kbiit

hanesan ho estudante seluk, tanba dala barak la tama eskola. Nune’e, hamosu pergunta iha

sira laran “Ba eskola atu halo saida tán? Di’ak liu hau serbisu iha uma ka fatin seluk, la faila

no la moe hanesan iha eskola.” Unidade 6 esplora estratéjia atedimentu dahuluk ne’ebé

hamosu husi komportamentu negativu estudante sira iha risku nian. Estratéjia atendimentu

primeiru EWS nian la buka atu rezolve problema hun hotu husi kultura, sosiál, ekonómiku no

edukasaun ne’ebé kauza husik eskola. Envés sira nia objetivu atu halo intervensaun imediatu

hodi hamenus auzénsia, problema komportamentu, failansu akadémiku no sasukat risku

seluk ne’ebé identifikadu ona. Unidade ida ne’e sei matadalan Ita liu husi asaun esensiál

nivel-eskola nian haat hodi tulun estudante sira ne’ebé iha risku. Liu husi fahe instrumentu

no téknika ne’ebé uza husi SDPP, sei hatudu ba Ita oinsá serbisu ho eskola hodi akompaña

padraun komportamentu estudante nian atu hamosu intervensaun, métodu aprendizajen

no hanorin amigavel atu halo ambiente eskola positivu liu ba estudante sira ne’ebé iha risku,

komunikasaun konstrutivu ho inan-aman atu hamutuk rezolve problema, no bazeia ba prosesu

jestaun ba kazu ne’ebé foka ba atensaun edukadór nian oinsá tulun estudante nia esforsu, sira

ne’ebé dala barak hetan demitidu, ignoradu ka monu entre kloot sira ne’e.

risku, no tuirmai akompaña no monitoriza sira nia

komportamentu, ativa rede seguransa ne’ebé

estudante sira iha risku presiza tebes.

Komponente daruak husi EWS nian mak inklui

estratéjia atendimentu primeiru. Sira ne’e parte

husi rede seguransa ne’ebé hahú husi klase

laran no eskola imediatamente depois de halo

pontuasaun no akompañamentu kompleta ona.

Bainhira edukadór hatene ona katak estudante

sira iha risku husik eskola, sira bele foti asaun

dahuluk responde komportamentu negativu

ne’ebé bele kauza husik eskola Ita nia serbisu

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 104 UNIDADE 6

agora mak dezeñu estratéjia atendimentu

primeiru ba Ita nia EWS.

Unidade ida ne’e fornese vizaun jerál husi

estratéjia atendimentu primeiru ba edukadór ida

realiza, nune’e mós informasaun ne’ebé presiza

atu akompaña hodi tulun estudante sira iha

risku. Ida ne’e hahú husi diskusaun ida kona-bá

etapa sira ne’ebé funsionáriu sira eskola nian

foti atu halo parseria ho família hodi tulun família

komprende di’ak liu saida mak sira bele halo

hodi apoiu sira oan nia edukasaun. Etapa inisiál

sira tuirmai ne’e mak funsionáriu sira eskola

nian tenke foti atu tulun estudante sira iha risku

no informasaun no formuláriu akompañamentu

ne’ebé edukadór sei presiza atu hahú estratéjia

atendimentu primeiru.

Saida mak Estratéjia Atendimentu

Primeiru?Hanesan deskreve tiha ona iha Unidade 5,

estudante hotu iha tinan eskolár ne’ebé sai alvu

husi EWS iha eskola ida mak iha pontu risku

no klasifika bazeia ba sira nia totál pontuasaun.

Rezultadu, edukadór hatene ona estudante

hirak ne’ebé mak iha risku boot liu atu husik

eskola. Sira ne’ebé iha risku boot liu mak iha

sinál atu simu pakote totál husi aktividade apoiu

nian no sira ne’ebé iha risku médiu sei simu

pakote parsiál. Edukadór mós hatene estudante

sira ne’ebé ho risku baixu. Estudante hirak

ne’e kaer papél importante tanba sira bele sai

parseiru hanesan “kolega” ba estudante sira

seluk – espesialmente sira ne’ebé iha risku

médiu – fó espasu ba edukadór sira tulun ema

estudante iha risku boot liu.

Estratéjia Atendimentu Primeiru inklui asaun

nivel—eskola na’in haat hodi tulun estudante

sira ne’ebé iha risku:

1. Akompañamentu estudante nia padraun komportamentu Bainhira edukadór akompaña estudante sira

iha risku, sira halibur informasaun regualrmente

no monitoriza progresu estudante sira iha

risku kontra sasukat indikadór selesionadu, no

modifika instrusaun hatuir loloos no aktividade

seluk hodi enkoraja no motiva estudante

sira iha risku. Informasuan mós bele tulun

funsionáriu sira eskola nian identifika dalan sira

ne’ebé ekipa apoiu família no komunidade nia

esforsu tulun estudante kontinua nafatin nia

eskola. Dezenvolve formuláriu padronizadu

hodi akompaña no monitoriza progresu ne’ebé

importante tebes ba susesu longu prazu.

2. Metodolojia hanorin no aprendizajen labarik-belun (CFTL)CFTL tulun halo eskola sai interesante liután

no ambiente menus ameasa. Sira bele hasa’e

empeñamentu estudante nian iha prosesu

aprendizajen no iha moris eskola nian. Ida ne’e

importante tebetebes ba estudante sira ne’ebé

iha risku tanba sira dala barak sente isoladu

husi aktividade aprendizajen, sira nia edukadór,

no sira nia kolega. CFTL uza liman, interativu,

partisipativa individuál no grupu iha aktividade

aprendizajen atu halo aprendizajen sai ksolok

no konseitu abstratu konkretu liu no fasil liu ba

estudante sira luta hela atu komprende.

Métodu CFTL mós enkoraja interasaun no

kolaborasaun estudante nian. Estudante sira

iha risku presiza sente sira nia partisipasaun

ne’e importante ba ema seluk. Haforsa sira

nia sensu inklusaun mak dalan di’ak liu hodi

halais sira nia sensu “hau parte husi ne’e,

hau bele halo ida ne’e,” no atu hasa’e sira nia

hakarak atu kontinua eskola. Involve sira iha

aktividade aprendizajen rekere serbisu iha grupu

enkoraja sira nia sensu hasoin no dezenvolve

kolaborasaun no kbiit rezolve-problema. Kbiit

rezolve-problema hirak ne’e – abilidade ne’ebé

konsidera perspektiva no solusaun oioin – bele

transfere husi klase laran ba situasaun real moris

ne’ebé bele tahan atu la husik eskola.

3. Komunikasaun ho inan-aman Bainhira estudante sira iha risku indentifikadu

ona, eskola tenke notifika inan-aman kona-bá

komportamentu negativu ne’ebé tau sira nia oan

iha risku atu husik eskola. Notifikasaun tenke tuir

kedas diskusaun ho inan-aman kona-bá saida

mak atu halo hodi “hadi’ak” problema ne’e

(partikularmente hadi’ak prezensa). Kontaktu

entre eskola no família bele hapara fatór risku

sira. Ikus liu bele halo interasaun positivu

no proativu entre eskola no uma. Bainhira

komunikasaun la’o di’ak, partisipasaun inan-

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 105

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

aman/família mai liu husi kontaktu husi eskola

kona-bá problema ne’e to’o partisipasaun

família nian proativu no positivu liu ho eskola no

labarik nia edukasaun.

4. Jestaun KazuKada fulan, edukadór sira no diretór no/ ka

vise-diretór eskola tenke hala’o reuniaun

jestaun kazu atu diskute progresu ka

problema estudante sira iha risku. Ida ne’e

ezije partisipasaun no kompromisu nivel aas

funsionáriu sira eskola nian, bele sai importante

liu hotu iha estratéjia atendimentu primeiru.

Diskusaun durante reuniaun jestaun kazu

ne’ebé ezamina no revee problema ne’ebé

estudante sira hasoru no saida mak bele halo

hodi responde ba sira mós bele tulun identifika

sira nia kauza hun.

Prosesu jestaun kazu bele tulun eskola

responde ba síntoma – komportamentu

negativu – ne’ebé dudu estudante husik eskola.

Ida ne’e bele sai pasu dahuluk hodi ezamina

fatór determinante balu iha ambiente eskola

no komportamentu edukadór nian ne’ebé bele

“dudu” estudante husik eskola. Ezemplu, eskola

ida iha Índia bele alkansa asisténsia médika

ba estudante ida ne’ebé frekuentamente la

tama eskola tanba moras. Iha Kamboja eskola

ida halo doasaun bisikleta ba estudante feto

ida ne’ebé frekuentemente tama tarde tanba

distansia eskola dook. Maske opsaun apoiu

hirak ne’e la’ós baibain iha komunidade barak

– espesialmente hirak ne’ebé rekursu limitadu

– bainhira eskola ida halo parseira ativu no

komunidade suportivu bele iha esforsu rezolve

kestaun husik eskola (haree Unidade 6), apoiu

bele nakloke mai husi komunidade tomak ba

estudante sira risku aas ho situasaun estremu.

Tanba de’it husik eskola ne’e prosesu ne’ebé

hola fatin liu oras serbisu nian – dala ruma ho

tempu naruk – estratéjia atendimentu primeiru

atu tahan nafatin estudante sira iha risku iha

eskola mós prosesu ida – no dala ruma mós

presiza tempu naruk.

Asaun nivel-eskola nian hirak ne’e diskute klean

liután iha kraik ne’e.

Asaun 1: Akompañamentu Padraun Komportamentu Estudante nian Padraun komportamentu estudante nian tolu

importante liu atu akompaña no monitoriza

rotinamente nia akuradamente mak ABC

sasukat-prezensa, komportamentu, no

aktovodade eskolár. EWS ida bazeia ba

informasaun ema estudante nian. Iha nasaun

barak, hein katak edukadór sira koleta no

rejistu dadus regularmente no rotinamente husi

estudante ida-ida. Livru rejistu nian ne’ebé

edukadór sira produz mak ezemplu husi asaun

ida ne’e. Livru rejistu ida ne’e, maske nune’e,

dala barak hatudu dadus inkompletu ka la ezatu

– ezemplu, estudante rejistu hotu prezensa

iha tempu naruk ida nia laran. Iha kazu barak,

dadus ne’e rejistu iha klase laran - la’ós nivel

estudante nian.

Edukadór sira dala ruma la rejistu informasaun

bainhira sira la komprende nia propózitu, se sira

hanoin katak dadus ne’e sei uza hodi avalia sira,

ka se rejistu rekere tempu barak liu. Formasaun

ba edukadór sira atu hatene oinsá kolesaun,

rejistu no revee informasaun estudante nian

tuir tempu, bele tulun sira hodi apoiu estudante

di’ak liu, ida ne’e esensiál tebes ba susesu

EWS nian. Testu iha kaixa pájina tuirmai –

“Estatutu Rejistu Estudante nian: Esperiénsia

SDPP nian” – fahe situasaun balu ne’ebé SDPP

hasoru molok (dala ruma hafoin) lansamentu

intervensaun EWS ida ne’e.

Importante atu asegura katak dadus ne’ebé

koleta ona, rejista, no kompleta iha baze

regulár no frekuente. Fornese ba eskola ho

formulariu ne’ebé edukadór uza “akompaña

no komesa hala’o” no treina sira oinsá uza

formulairu ho maneira di’ak. Ezemplu, iha Índia,

SDPP konsolida formuláriu EWS sai livriñu

ba edukadór sira. Haree Tabele 6A kona-ba

ezemplu formulariu semanál Akompaña no

Komesa Hala’o ne’ebé kaptura informasaun

akompañamentu no buat hirak estratéjia

atendimentu primeiru foti ona Importante katak

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 106 UNIDADE 6

ESTADU REJISTU ESTUDANTE NIAN: ESPERIÉSIA HUSI SDPP

• Kolesaun dadus regulár no halo-rejistu estudante nian sai ona deskrisaun serbisu

edukadór sira nian.

• Informasaun (hanesan prezensa nian) koleta iregularmente.

• La rejistu beibeik dadus, maske halibur ona balu.

• Rejistu eskrita dala barak la kompletu, susar atu hetan (sinál katak sira dala barak la halo)

no/ka la ezatu.

• Konjuntu dadus nivel-klase nian rejista ona, la’ós dadus individuál estudante sira nian,

espesialmente ba prezensa nian, ne’ebé la husik monitorizasaun estatutu individual

estudante sira nian.

• Dadus lahalibur beibeik atu deteta padraun ne’ebé presiza atu hamosu estratéjia atendimentu

primeiru. Ezemplu, estudante nia dezempeñu eskolár dala barak inklui ezame dala ida ka rua

kada tinan.

• La iha métodu konsistente hodi rejistu informasaun husi eskola ida ba eskola seluk ka iha

eskola ida nia laran. Menus prosedimentu ka formuláriu padronizadu kolesaun difikulta atu revee

progresu estudante nian.

• Eskola uitoan de’it mak iha ona prosedimentu hodi revee rigorozu rejistu edukadór nian atu

asegura hala’o tuir no responsavel.

forma saida de’it ka kolesaun formuláriu hakbiit

edukadór atu haree relasaun entre informasaun

ne’ebé sira halibur no estratéjia atendimentu

primeiru ne’ebé sira tenke foti. Figura 6A hatudu

progresu oinsá “akompaña no komesa hala’o”

serbisu. Edukadór rejistu informasaun tuir

indikadór xave (ABC uza iha ezemplu ida ne’e)

no revee informasaun ida ne’e kona-bá padraun

komportamentu ne’’ebé iha risku. Bainhira sira

hetan problema iha padraun estudante nian, ida

ne’e hamosu asaun atu foti hodi tulun estudante

refere.

Ita bele uza formuláriu ema ida ba kada

estudante iha risku hatudu tabela rejistu iha

indikadór hotu. Ida ne’e husik edukadór atu

hetan vizaun jerál no tomak husi saida mak

akontese ho ema estudante ida. Ka formulariu

ida bele uza ba kada indikadór hatudu saida

mak akontese ho estudante hotu ne’ebé iha

risku iha klase ida nian. Kada maneira iha nia

pro no kontra. Apezarde formuláriu ne’ebé uza,

progresu dokumenta rai mós rejistu, ida ne’e

motivadór forte tebes ba edukadór, estudante

no inan-aman.

Tabela 6B hatudu rejistu ida ne’ebé halo hela ba

Marie, estudante ne’ebé hetan pontu risku-aas.

Edukadór hasoru Marie atu revee nia progresu

hanesan parte ida husi métodu avaliasaun

kontinua ne’ebé nia uza iha klase laran. Iha kbiit

atu hatudu ba Marie area hirak ne’ebé nia iha

mudansa positivu no tuir duni nia objetivu no

hirak ne’ebé nia seidauk bele tulun iha eskola.

Ita mós bele konsidera oferese insentivu kustu-

baixu ruma atu enkoraja edukadór sira kompleta

formulariu ne’e. Sira bele uza fornesimentu

eskola nian iha sira nia hanorin, hanesan

materiál ekstra ka jís, dala barak fornese iha

tempu badak no ezijensia aas. Maibé Ita presiza

tau sentidu ba aktividade insentivu nian ne’ebé

dala barak sai ona hanesan sira nia avaliasaun

dezempeñu. Hatudu ba edukadór signifikadu

husi informasaun atu apoiu estudante sira iha

risku jeralmente lidera ba sira nia kooperasaun.

Hanesan mós, Ita bele konsidera fó ba eskola

pakote insentivu sasán ne’ebé ho valór kustu

aas/baixu hanesan kolesaun livru ba biblioteka,

ekipamentu desportu, ka fornesimentu arte/

sasán homan nian. SDPP fornese gaveta

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 107

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 6A – Prosesu Akompaña no Komesa Hala’o

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 108 UNIDADE 6

dokumentu nian hanesan insentivu atu mantein

rejistu.

Importante liu hotu saida mak Ita bele halo

mak alista kooperasasun edukadór sira nian ho

Ita, dezeñadór EWS nian. Tuir Ita nia desizaun

informasaun nesesáriu ba implementasaun

estratéjia atendimentu primeiru, “loloos no

ezijente” mak matadalan regra nian! Labele

husu edukadór atu rejistu informasaun naun-

ofisiál. Bainhira Ita husu barak liu ba sira atu

halo, sira sei halo menus liután. Se sira okupadu

liu ona, sira sei ignora tiha pasu balu ka bele

hapara totál tiha kolesaun dadus. Tanba ne’e

importante tebes atu rona sira no solisita sira

nia ideia hodi halo EWS serve no efisiente

liu. Relasiona ho lamentasaun edukadór

nian, SDPP modifika no simplifika formuláriu

pontuasaun tuir situasaun nasaun ida-ida.

Importante duni halo monitorizasaun ba fiar-

metin. Tanba ida ne’e importante atu asegura

katak dadus estudante ba EWS nian rejistu ona

Durante vizita fiar-metin nian Ita bele solisita

komentáriu edukadór nian kona-bá oinsá atu

hadi’ak Ita nia pontuasaun sai kmaan liu. Ida

ne’e mós halais sira nia sentimentu soin ba

EWS. Hanoin mós katak, matadalan prinsipál

ba EWS ida mak komunikasaun efikás,

transparensia, no responsabilidade. Ida ne’e

la’ós de’it komunikasaun eskola-família, maibé

aplika hanesan mós ba eskola-ajénsia.

Sistema ida revisaun semanál rejistu edukadór

nian liu husi diretór/vise diretór eskola, ne’e

komponente importante responsabilidade

nian. Bainhira nia nota iha problema ho rejistu

ne’ebé edukadór balu kaer iha eskola, Ita bele

konsidera halo vizita ba eskola ne’e hodi hatene

liu kona-bá tanba sá rejistu ne’e la rai didi’ak.

Iha kazu balu, karik edukadór sira la hatene

oinsá atu prienxe kompleta formuláriu ne’e. Iha

kazu ida ne’e, semináriu ho baze-eskola nian

bele rezolve probleme ne’e ho fasil.

Tabela 6B

FORMULÁRIU SEMANÁL BA AKOMPAÑA NO KOMESA HALA’O

Naran estudante: Marie

Data Akokmpañamentu

Prezensa Komportamentu Serbisu ba Uma Nota

Estratéjia Atendimentu Primeiru

Estudante Xamada Vizita ba Uma

15/04/14 La tama

loron 2

Hetan alvu

2 (husu

pergunta,

serbisu ho

ema seluk iha

grupu)

Halo hotu knaar

tpc maibé hatama

tarde 2

Valór

40%

Revee objetivu

komportamentu;

diskute objetivu

semana oin nian;

dezigna kolega

ida kolega ida

Bolu inan-aman

relasiona ho

auzénsia;

deskute apoiu

halo serbisu ba

uma

Sei diskute

reuniaun jestaun

kazu semana oin

22/04/14 La tama

loron 1

Hetan alvu 1 Kompleta hotu

knaar tpc nian

Valór

42%

Hadi’ak iha alvu

hotu

Arranja vizita

ba uma iha fin

semana/PTA

mós ba hotu

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 109

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DIKA: Dadus ne’ebé uza hodi halo

pontuasaun ba estudadnte sira iha

risku tenke fasil atu halibur no fasil atu

komprende. Dadus ne’e mós lidera ba

asaun espesífiku atu apoiu estudante sira

iha risku. Dadus ne’e tenke hakbiit edukadór

sira no inan-aman hodi monitoriza saida

mak akontese, nune’e asegura estudante

kontinua nafatin nia eskola. Labele koleta

dadus ba interese kolesaun dadus de’it.

DIKA: Asegura diretór eskola no

edukadór sira hatene katak estudante sira

iha risku ne’e hasoru daudaun pontuasaun

no supervizaun, nune’e parte eskola bele

halo nia serbisu di’ak liu no apoiu estudante

sira ne’e. Labele uza dadus ne’e hodi

kastigu estudante, hadook sira ka hatún

edukadór nia espektativa ba nia susesu.

Rezistensia iha parte edukadór nian ne’e

problema ketak ida ne’ebé ezije konversasaun

barak liu atu determina asaun saida mak

presiza. Ikus liu, bainhira problema ne’e

kontinua no la iha posibilidade solusaun atu

rezolve, Ita bele konsidera hasai tiha eskola ne’e

husi programa, se ida ne’e opsaun ikus.

Akompaña Prezensa

Padraun komportamentu estudante nian ne’ebé

influensiál liu atu marka pontu no hola asaun

mak nia prezensa. Estudante nia auzénsia bele

aas tebes iha nasaun balu. Análize Situasionál

SDPP nian deskobre katak estudante sira

iha risku entre pursentu 30 no 56 mak falta

eskola loron eskola nian 15 tutuir malu (Haree

Figura 6C). Liután, iha mós toleránsia aas ba

auzénsia husi funsionáriu sira eskola. Edukadór

sira fiar katak la tama eskola loron 4-5 kada

fulan – hanesan semana ida, ka pursentu 25

husi tempu – ne’e aseitavel no kazu reál atu

preokupa ka foti asaun.

Lakon tempu la tama eskola bele halo aat liu

ba estudante hotu. Ba estudante hirak ne’ebé

luta hela ho sira nia problema, auzénsia dala

barak kataliza espirál desendente hodi husik

eskola. Adisionál ba lakon tempu instrusionál no

TAXA AUZÉNSIA ESTUDANTE HUSI ANÁLIZE SITUASIONÁL SDPP NIAN

Persentajen Auzénsia Estudante husi Eskola liu husi Loron 15 Tutuir Malu

Figura 6C

Labarik Husik Eskola

Estudante Iha risku

Tajikistaun

PERSENTAJEN ABSENTEÍSTA

0 20 40 60

Timor-Leste

Kamboja

Índia

53%

52%

42%

30%

39%

56%

55%

34%

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 110 UNIDADE 6

dezempeñu mukit ne’ebé nia hamosu, la tama

eskola iha impaktu negativu seluk. Estudante

hasoru difikuldade barak liu atu halo relasaun

positivu ho sira nia kolega no edukadór, ne’ebé

kontribui ba sira nia sensu izolasaun nian. Sira

nia aktividade eskolár sai dezafiu boot liu tanba

leet sira iha instrusaun no tempu menus hodi

reforsa saida mak hanorin tiha ona, sira nia

frustrasaun aumenta, ne’ebé bele rezulta teri

netik aprendizajen, rezistensia no/ka sensu

failansu no sai la iha kbiit atu “halo ida ne’e”

(lisaun tulun laek)

Bainhira estudante dezenvolve sensu la susesu

ida ne’e, sira iha posibilidade boot atu hamosu

komportamentu iha klase laran ne’ebé tuirmai

izola sira no kria barreira ba susesu. La tama

eskola ho razaun saida de’it iha mosaun siklu

aat ne’ebé tenke hapara. Hadi’ak padraun

prezensa estudante sira iha risku nian bele sai

etapa ida mesak importante liu iha prevensaun

estudante husik eskola. Diretór eskola no

edukadór sira, bainhira konfronta ho dadus

ezatu kona-bá estudante nia auzénsia, komesa

apresia efeitu negativu sira ne’ebé afeita sira nia

estudante no sira nia produtividade hanesan

edukadór.

Tipikamente, edukadór klase ka diretór klase bele

foti prezensa estudante nian. Bainhira estudante

iha matéria sira ho edukadór liu husi na’in ida,

sira nia prezensa presiza akompaña iha matéria

ne’e hotu, la’ós de’it iha matéria diretór klase

nian. Estudante sira iha risku dala barak mai

tarde, fila sedu, ka husik klase. Edukadór bele

rezisti foti prezensa liu husi dala ida iha loron ida,

nune’e bele konsidera maneira seluk. Iha Índia,

ekipa SDPP ho susesu uza supervizor klase

estudante nian hodi foti no rejistu prezensa. Atu

evita estudante sira iha risku sai estigmatizadu,

tenke akompaña prezensa estudante hotu.

Opsaun seluk mak involve komunidade hakarak

sai voluntáriu atu fó tulun. (Haree testu iha kaixa

okos ne’e oinsá Índia problema ne’e).

Akompaña Komportamentu

Komportamentu estudante nian mak sasukat

xave daruak atu husik eskola. Adisional ba

oinsá estudante halo interasaun ho aktividade

aprendizajen no nia kolega sira, komportamentu

estrañu no demais liu iha klase laran bele fó

sinál katak buat ruma la’o laloos iha liur. Ita bele

uza modelu akompañamentu komportamentu

hodi monitoriza komportamentu iha klase

laran. Formuláriu atu akompaña no monitoriza

komportamentu mak kuadru iha estrutura

hanesan ida ne’ebé uza hodi halo pontuasaun ba

KAMPIAUN KOMUNIDADE IHA ÍNDIA

Índia involve Kampiaun Komunidade (CC) hodi apoiu edukadór klase nian implementa estratéjia

atendimentu primeiru EWS nian. CC mesak ema joven (ho idade entre 18 no 28) hamutuk ho

maizumenus edukasaun tinan eskolár ba dala sanulu, sira ne’ebé hela hamutuk no koñese-di’ak husi

eskola-komunidade. Sira serbisu iha eskola no iha komunidade durante oras 4-6 iha loron eskola

nian, no simu osan kompensasaun uitoan.

Sira nia EWS responsabilidade inklui:

• Rekolla prezensa estudante nian kada loron

• Halo rejistu prezensa semanál estudante nian

• Apoiu edukadór sira arkiva dadus estudante nian, inklui dezempeñu eskolár

• Bolu inan-aman husi estudante sira ne’ebé falta eskola

• Realiza vizita ba uma inan-aman estudante nian

• Fó tulun organiza aktividade Loke Eskola

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 111

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DIKA: Estudante sira iha risku nunka atu

temi ho termu negativu (ezemplu, “maten”,

“be’ik”, “estudante hirak problema”). Eskola

SDPP iha Índia hanaran sira estudante foku,

ne’ebé reduz risku husi sira atu sai alvu

tratamentu aat ka goza halimar.

estudante: involve, lainvolve, estragadór. (Haree

Unidade 5).

Oinsá edukadór sira dala barak rejistu

komportamentu estudante nian ka lae tenke

verifika durante Ita nia dezeñu EWS nian. Iha

nasaun balu, rekere edukadór sira atu tau nota

ba komportamentu iha termu ida-ida. Prosesu

avaliasaun ne’ebé sira uza ba ida ne’e dala

barak la klaru. Ne’e iha posibilidade katak

Ita sei hetan introdusaun konseitu kona-bá

akompañamentu komportamentu iha Ita nia

eskola.

Tanba sá Ita presiza akompaña

komportamentu? Komportamentu afeita barak

oinsá no di’ak oinsá estudante bele aprende no

ninia dezempeñu tutuir.

Akompaña komportamentu iha tempu naruk

mós bele fó sinál buat ruma ne’ebé involve iha

estudante nia moris. Testu iha kaixa kraik ne’e

hatudu ezemplu buat ne’ebé bele akontese iha

labarik ida nia moris no edukadór tenke hatene

ona no pronto atu diskute durante reuniaun

jestaun kazu nian.

Rejistu estudante nia komportamentu

frekuentemente, sei fasil liu atu haree padraun

no hatudu padraun ida ezatu. Maske nune’e,

rejistu frekuentemente liu mós bele hasa’e todan

rejistu nian. Durante prosesu dezeñu, maksimiza

mudansa konformidade ne’ebé Ita tenke diskute

ho edukadór sira no reprezentante eskola nian

kona-bá modelu sira atu avalua komportamentu

no sira hanoin atu hala’o dala hira.

Maibé tau iha hanoin katak tenke iha

akompañamentu no supervizaun regulár

no frekuente. Ida ne’e bele halo eskola

ne’e opta atu akompaña estudante sira iha

risku liu dal arua kada semana iha periódu

espesífiku ida (ezemplu, fulan tolu dahuluk) no

tuirmai bainhira padraun komportamentu iha

mudansa, sei hamenus frekuente neneik to’o

lainvolve ka komportamentu agresivu hahú

KOMPORTAMENTU ESTREMU

BELE FÓ SINÁL:

• abuzu

• hamlaha

• hetan goza ka ema book

• moras ka mate iha família

• isin-rua

• hetan violenta

• abuza substánsia

• neon susar/depresaun

• mudansa iha saúde

• mudansa iha estabilidade

ekonómiku família nian

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 112 UNIDADE 6

hikas. Rekomenda mós katak Ita akompaña

komportamentu iha tempu diferente iha loron

eskola nian atu determina karik padraun

komportamentu sai aat liu iha tempu balu.

Bainhira Ita nota padraun importante lainvolve

ka komportamentu estragadór tuirmai iha

loron eskola nian, nia resposta bele buat ruma

simples hanesan fó hatene ba inan-aman atu

haruka hahán ba sira nia oan hodi hahán iha

meiudia.

Bainhira involve edukadór liu na’in ida iha

jestaun kazu estudante nian, sira tenke

kompleta formuláriu akompañamentu no sira

hotu tenke kontribui ho informasaun kona-bá

estudante nia partisipasaun iha klase laran.

Bainhira hotu-hotu maibé edukadór ida rejista

komportamentu positivu no partisipativu,

kestaun ne’e dala ruma relasiona ho relasaun

interpersonál ho edukadór hirak ne’e. Ida

ne’e ezije resposta diferente ida ba estudante

ne’ebé lainvolve ka estragadór iha nia klase

hotu. Akompañamentu la signifika atu julga ka

avalia estudante ka edukadór. Ida ne’e meiu ida

atu identifika problema ida, hatene di’ak liu ba

kazu importante sira no ikus mai fó apoiu ba

estudante ne’ebé iha risku. Nia énfaze tenke

iha oinsá hadi’ak buat ruma – la’ós atu buka

fó-sala.

Tabela 6D iha pájina tuirmai hatudu ezemplu ida

kona-bá akompañamentu komportamentu ba

tinan eskolár espesífiku involve komportamentu

ne’ebé sei marka pontu 0, 1 ka 2 uza formuláriu

hatudu iha tabele 6E. Tanba formuláriu kona-

bá komportamentu dezeju ba involvementu

estudante nian (iha-knaar no involve) dokumentu

modelu komportamentu bodik ba reuniaun

jestaun kazu no bele mós uza hanesan

instrumentu mediasaun komportamentu iha alvu

espesífiku ne’ebé iha no diskute ho estudante.

Maske bainhira edukadór ida uza formuláriu

ne’e ho fiar, sei iha risku boot nato’on ba

subjetividade no parsialidade personál. Haree

ba padraun komportamentu ema estudante

ida entre edukadór balu hatudu retratu di’ak

liu oinsá estudante ida halo asaun iha klase.

Ezemplu, iha tempu balu iha loron ida ka

materia balu bainhira estudante involve liu ka

menus, ka iha afastamentu husi edukadór balu?

Tau iha hanoin katak tanba informasaun

komportamentu tenke uza hodi informa

estratéjia apoiu nian, Komportamentu estremu

mak pontuasaun menus duké komportamentu

konsistente. Maske nune’e, komportamentu

lahó karakterístika merese investigasaun.

Edukadór bele aprende katak buat ruma

akontese iha uma ne’ebé hamosu hahalok aat

iha eskola. Bainhira funsionáriu sira eskola nian

hatene ona dinámika ida ne’e, fasil liu ba sira atu

dezeña sistema apoiu hodi responde ba kazu

ne’e.

Informasaun ne’e bele mós uza hodi diskute

hahalok involvimentu ho estudante ne’e.

Ezemplu, edukadór ida bele fó sai ba estudante

ne’e progresu barak oinsá mak nia halo ona

iha fulan liu ba relasiona ho knaar no kompleta

serbisu eskola nian ka fó hatene area ne’ebé

presiza hadi’ak bainhira hato’o mensajen, “ hau

hatene o bele halo di’ak liu.” Edukadór bele fó

elojiu ba estudante ne’e tanba serbisu maka’as

liu. Formuláriu ne’ebé foku ba modifikasaun

komportamentu klaramente iha limitasaun.

Bainhira Ita dezenvolve ona formuláriu

supervizaun komportamentu, oinsá Ita atu

hadi’ak ida ne’e atu fó resposta liu ba Ita nia

EWS no dinámika klase nian.

Akompaña Estudante nia Aktividade Eskolár

Presiza akompaña nota sira estudante nian

ho baze frekuente no konsistente. Maski

eskola hotu rejista nota, sira bele halo

ne’e iregularmente. Idealmente, avaliasaun

komportamentu estudante nian tenke inklui

hotu la’ós de’it rezultadu ezame; tenke reflete

oinsá estudante halo progresu iha tempu badak

nia laran. Testu iha kaixa ho títulu “Prinsípiu

Avaliasaun Nafatin” hatudu trasu xave sira

kona-bá uza avaliasaun nafatin iha klase laran.1

Mezmuke avaliasaun nafatin bele kompleksu

uitoan no han-tempu, bele adopta fasil-atu-

uza aktividade avaliasaun rápidu, inklui remata

serbisu ba uma, partisipasaun iha aktividade

aprendizajen, no resposta ba pergunta sira.

Tabela 6F bele uza atu halo supervizaun no tau

kódigu ba estudante nia dezempeñu no serbisu

ba uma. Uza kódigu ida bele hatudu dalan

ba edukadór kona-ba liu liu duke estudante

nia dezempeñu di’ak ka ladiák. Iha padraun

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 113

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 6D

FO

RM

ULÁ

RIU

AK

OM

PA

ÑA

ME

NTU

KO

MP

OR

TAM

EN

TU

ES

TU

DA

NTE

NIA

N

Est

udan

te n

aran

:

Tuur

met

in

Iha

kad

eira

La k

o’a

lia

sai v

ésLa

mat

an

duk

urTa

ma

klas

e tu

ir t

emp

u

Fula

n: __________

Kom

entá

riu >

Ko

mp

leta

S

erb

isu

ba

U

ma

(tp

c)

at

ensa

unLa

isto

ri

mal

u ho

se

luk

Méd

ia

Men

sál

Ko

mp

ort

amen

tu n

e’eb

é H

akar

ak

Fula

n: __________

Kom

entá

riu >

Fula

n: __________

Kom

entá

riu >

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 114 UNIDADE 6

PRINSÍPIU AVALIASAUN NAFATIN

• Estratéjia klase nian implementa husi edukadór

• Avalia koñesimentu, komprensaun, no kbiit estudante nian

• Inklui variedade métodu tempu ba tempu hodi observa knaar múltiplu

• Halibur informasaun kona-bá saida mak estudante hatene, komprende no bele halo

• Inklui knaar bazeia ba kurríkulu saida mak hanorin ona iha klase

• Akontese frekuentemente durante tinan eskolár nia laran

• Parte interasaun regulár edukadór-estudante

• Fó komentáriu imediatu husi edukadór bazeia ba dezempeñu individuál

• Identifika tópiku ne’ebé seidauk hatene didi’ak hodi revee no remedia

• Identifika estudante ne’ebé presiza revee no remedia

Tabela 6E

0 Hahalok Di’ak

Halo traballu

Tuir instrusaun sira

Partisipasaun aktivu

Komportamentu

estragadór la iha

Hetan preparasaun

Mai oras/ La fila sedu

1 Hahalok La Partisipativu

La tuir instrusaun sira

La see tilun/ hanoin mamuk/

matan dukur iha klase

Moedór la halimar. Sai mesmu

se tempu livre

La halo serbisu ba uma

La hatán/husu pergunta sira

2 Hahalok Estragadór

Mai tarde ba klase

Tama no sai klase la iha autorizasaun

husi edukadór

Foti material aprendizajen husi

estudante sira seluk

La lori livru no kadernu sira

Ko’alia maka’as durante iha meza

Ko’alia ho estudante sira seluk husi

klase

Soe jís/surat-tahan

Ko’alia la respeita ninia vés, manda

Istori malu ho estudante sira seluk

kona-bá fatin

Halo trosa/tolok estudante sira seluk

Baku malu/ hata’uk estudante sira

seluk

Sobu/estraga eskola

Komportamentu ne’ebé fasilita ba aprendizajen no Interasaun positivu

Komportamentu ne’ebé afeita sira nia partisipasaun iha aktividade aprendizajen

Komportamentu ne’ebé afeita ipartisipasaun no aprendizajen estudante seluk no edukadór nia abilidade atu jere klase

FORMULÁRIU PONTUASAUN KOMPORTAMENTU ESTUDANTE NIAN

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 115

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

FO

RM

ULÁ

RIU

DIG

U A

KO

MP

AM

EN

TU

SE

RB

ISU

BA

UM

A

Mat

éria

:

Loro

n

Ful

an:

Kód

igu D

ezem

peñu n

o S

erb

isu b

a U

ma:

N =

La h

ata

ma S

erb

isu b

a U

ma n

ian

L =

Hata

ma S

erb

isu b

a U

ma n

ian tard

e

I =

Serb

isu b

a U

ma n

ian h

alo

la k

om

ple

tu

M =

Sala

bara

k d

em

ais

Ed

ukad

ór:

Esk

ola

N

aran

1

2 3

4 5

6 7

8 9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

Tabela 6F

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 116 UNIDADE 6

Tabela 6G

FO

RM

ULÁ

RIU

AK

OM

PA

ÑA

ME

NTU

AK

TIV

IDA

DE

ES

KO

R M

EN

L

Est

udan

te N

aran

:

Mat

éria

10

trim

estr

e20

trim

estr

e30

trim

estr

e

1

Lia

n M

ate

rna

3

3

3

4

3

3

3

2

Litera

tura

Nativu

4

4

4

4

4

4

4

3

Lia

n R

usu

3

3

3

3

3

4

Lia

n E

str

anje

iru

3

3

3

3

3

5

Jeogra

fia

4

4

4

3

4

6

Istó

ria M

und

iál

3

3

3

3

3

7

Álje

bra

3

3

2

3

3

8

Jeom

etr

ia

3

2

2

3

3

9

Fíz

ika

3

3

3

3

3

10

Kím

ika

3

2

3

3

3

11

Bio

lojia

3

4

3

3

3

12

IT

3

3

3

3

3

13

Teknolo

jia

5

5

5

5

5

14

Ekolo

jia

3

4

4

4

4

15

Jin

ástika

5

5

5

5

5

16

Lei

4

17

Istó

ria T

ajik

4

4

5

5

5

18

Dezeñu

4

4

4

40

trim

estr

eN

ota

Anu

álE

zam

eA

nuál

Méd

iaN

o

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 117

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

observavel bainhira la hatama serbisu ba uma.

Hanoin mós katak iha nasaun balu, dala ruma

la fó serbisu ba uma ka la fó regularmente,

partikularmente iha tinan eskolár primária. Ita nia

ekipa tenke determina prátika saida mak ba Ita

nia alvu eskola durante etapa dezeñu EWS nian.

Kada kauza posivel ba failansu atu kompleta

serbisu ba uma ezije tipu resposta diferente

husi eskola ka família. Atu halibur informasaun

barak liután no komprende di’ak liu saida mak

akontese, edukadór bele ko’alia ho estudante

atu aprende liután kona-bá saida de’it mak

kontribui ba problema ne’e. Formuláriu kódigu

akompañamentu serbisu ba uma mak ida

ne’ebé fasil atu uza no fornese dadus barak

ba edukadór sira ho lalais kona-bá saida mak

estudante ida halo – ka la halo.

Failansu halo serbisu ba uma bele iha kauza buat

barak. Karik se inkorpora uzu instrusaun sira atu

dokumenta estudante nia padraun atu remata

serbisu ba uma bele fó koñesimentu di’ak.

Akompaña kauza hirak ne’e – hatene ka reál – ba

failansu halo knaar serbisu ba uma bele hatudu

konkluzaun menus kompromisu ka kontinua

menus komprensaun kona-bá matéria ne’e.

Modelu dadus ida ne’e tulun kria retratu klaru liu

saida mak akontese daudaun ho estudante ne’e.

Atu halo sai simples, formuláriu akompañamentu

serbisu ba uma ida bele uza ba matéria hotu –

língua ka matemátika – hanesan reprezentante

ba konkluzaun dezempeñu serbisu ba uma

hotu. Alternativamente, edukadór matéria

ne’e nian bele husu atu kompleta formuláriu

akompañamentu serbisu ba uma ba estudante

sira iha risku iha matéria ne’ebé sira hanorin.

Akompaña matéria múltiplu tulun determina karik

padraun ne’ebé Ita haree mak matéria-espesífiku

ka problema invovementu jerál. La haluha katak

di’ak liu atu hetan dadus balu duké la hetan duni.

Tabela 6G mak ezemplu formuláriu husi

Tajikistaun hodi rejista dezempeñu estudante

nian. Tinan eskolár alvu mak ida ne’ebé iha

ona finál husi siklu obrigatóriu edukasaun nian.

Ekipa SDPP sente ida ne’e importante hodi halo

supervizaun matéria hotu tanba sira barak mak

rekere atu kontinua ba Tinan eskolár 10. Iha

situasaun kuase hotu, akompaña matemátika

no língua (instrusaun língua iha ensinu primária

inisíu) bele sufisiente ona

Asaun 2: Kriasaun Klase Labarik-BelunEstratéjia atendimentu primeiru mak tau iha fatin

imediatamente depois de kompleta prosesu

halo pontuasaun no klasifikasaun. Prinsípiu

husi eskola labarik-belun ida mak bazeia ba

komprensaun ne’ebé bainhira estudante sente

iha kuidadu no apoiu, sira goza eskola di’ak

liu no dezempeña di’ak liu. Loos duni, bainhira

edukadór sira treinadu uza CFTL sira tenke uza

maske molok halo pontuasaun no klasifikasaun.

Sira mak fundasaun hanorin di’ak ba estudante

hotu. Bainhira edukadór sira hatene hela

estudante sira iha risku iha sira nia klase laran,

bele monitoriza ho kuidadu liu no asegura fó ba

sira reforsu positivu no halo sira sente simu ho

di’ak.

Tabela 6H hatui prinsípiu eskola labarik-belun

nian. Eskola labarik-belun ne’e inklusivu, oferese

ensinu efikás no relevante, fornese ambiente

saudavel, seguru no protetivu, responsivu jéneru

no enkoraja partisipasaun estudante, família no

komunidade sira nian. Ezemplu ilustrativu iha ba

kada prinsípiu.

Figura 6I mak poster ida ne’ebé uza iha

Timor-Leste hodi responde ba intimidasaun.

Objetivu ida husi EWS nian iha sira nia estratéjia

labarik-belun mak tulun estudante uza estratéjia

rezolusaun konfliltu. Ekipa dezeña poster

nian “Pasu ba Pasu” dezeñu pasu ne’ebé

bele bainhira sira haree estudante ida hetan

intimidasaun ka sai vítima husi intimidasaun.

Tara poster ne’e iha parede iha klase laran ne’e

fó hanoin hikas pasu sira ne’ebé atu foti hodi

responde ba hahalok agresivu. Nune’e mós

fó hanoin ba edukadór sira atu labele husik

intimidasaun ka asédiu ba estudante seluk iha

sira nia klase no eskola no tanba ne’e sira tenke

monitoriza no solusiona intimidasaun ne’ebé

akontese ona bainhira tama ka sai husi eskola.

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 118 UNIDADE 6

Tabela 6H

KARAKTERÍSTIKA ESKOLA LABARIK-BELUN NIAN

Inklusivu

• Akomodasaun halo ba nesesidade espesiál estudante nian

• Dezigna kolega estuda ho estudante sira ne’ebé luta maka’as hela

• Aktividade aprendizajen labele esklui estudante bazeia ba nivel koñesimentu, etnisidade,

relijiaun, jéneru, etc.

• Uza pedagojia partisipativu no labarik-mak-sentru ne’ebé harii estilu aprendizajen ema

estudante nian.

Ensinu efikás no relevante

• Rekursu aprendizajen adekuadu

• Língua instrusaun (LOI) iha tinan eskolár inísiu mak língua materna estudante nian

• Avaliasaun frekuente (uza avaliasaun nafatin) atu sukat domíniu no progresu estudante nian

Ambiente saudavel, seguru, no protetivu

• Mobília apropriadu ba tinan

• Klase laran moos no arrumadu

• Estratéjia jestaun klase nian no dixiplina naun-abuzivu (la iha kastigu korporál, labele fó

knaar serbisu iha jardin todan resin hanesan kastigu ida, labele kastigu estudante iha

estudante seluk nia oin ka edukadór, labele hakilar)

• Bee moos

• Moru ka barreira seguransa

• Foka ba estudante tomak, inklui nesesidade la edukasionál ba estudante sira, hanesan

saude no nutrisaun

• Respeita direitu estudante nian

• La husik intimidasaun

Responsivu Jéneru

• Separa sentina ba labarik feto no mane

• Labarik feto no mane igualmente hetan bolu ba hatán pergunta sira kona-bá orden hanoin-

aas liu no rezolusaun problema (aplikasaun, análize, sínteze, avaliasaun, kriasaun)

• Labarik feto no mane igualmente lidera aktividade sira

• La iha violasaun seksuál

Partisipasaun estudante, família no komunidade

• Fó informasaun ba inan-aman kona-ba oan sira nia dezempeñu

• Enkoraja inan-aman atu vizita eskola no involve iha maneira espesiál

• Iha PTA no/ka SMC

• Kria asosiasaun estudante nian

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 119

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Ezemplu daruak, Figura 6J, uza ona iha índia

hodi esplika estratéjia atendimentu primeiru.

Poster ne’e serve hanesan “memoria ajudante”

ba funsionáriu sira eskola nian, no hanesan

instrumentál hodi halais responsabilizasaun liu

husi hatudu publikamente etapa saida tenke foti

atu implementa atendimentu primeiru. Tanba

ida ne’e hatudu ona iha fatin públiku ne’ebé

inan-aman no lideransa komunidade sira seluk

bele haree, ida ne’e mós asaun efeitu atu halais

sensibilizasaun kona-ba husik eskola no asaun

Figura 6I – Poster anti-intimidasaun Timor-Leste

ne’ebé eskola foti atu hamenus ida ne’e iha sira

nia komunidade.

Ida ne’e bele tulun ka lae, bainhira distribui

poster iha Ita nia eskola? Ita hanoin oinsá, ne’e

sei enkoraja edukadór sira atu uza estratéjia

atendimentu primeiru iha sira nia klase laran ka

lae? Ita hanoin poster ida hanesan ezemplu sira

iha ne’e bele kontribui ba responsabilizasaun

no fidelidade implementasaun estratéjia

atendimentu primeiru ka lae?

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 120 UNIDADE 6

Figura 6J – Poster estratéjia atendimentu primeiru iha Índia

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 121

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Asaun 3: Komunikasaun ho Família siraTanba sá importante komunika ho família kona-

bá labarik? Razaun ida mak hodi monitor nia

prezensa di’ak liu iha eskola. Testu iha kaixa

kraik ne’e subliña katak inan-aman balu husi

nasaun sira SDPP nian ne’ebé hatene ona sira

oan nia auzénsia molok implementasaun EWS.

Klaramente, família hamutuk ho labarik – mak

importante liu hotu atu foti-desizaun kona-bá

labarik ne’e kontinua ba ka sai husi eskola.

Ko’alia ba sira kona-bá importánsia edukasaun

nian no oinsá tulun sira nian oan sira bele

influensia nia asaun. Maibé inan-aman no

família bele dala ruma faila apresia ka la hatene

komportamentu negativu ne’ebé bele estraga

oportunidade ba sira nia oan kontinua eskola.

INAN-AMAN HATENE ONA KA LAE SIRA OAN NIA PADRAUN

PREZENSA?

Análize situasionál SDPP nian ne’ebé ezamina fatór no kondisaun ne’ebé afeIta estudante husik

eskola hatudu fenómenu hanesan iha nasaun haat – katak, persentajen signifikante husi inan-aman

sira dala barak la hatene padraun komportamentu prezensa husi sira nia oan sira iha eskola. Nune’e,

hatudu mós katak komunikasaun limitadu entre funsionáriu sira eskola nian no inan-aman. No

bainhira komunikasaun ne’e akontese duni, dala barak komunikasaun ne’e liu husi nota ka mensazen

verbal lori husi estudante ba sira nia inan-aman.

Análize kualitativu hala’o iha projetu nia rohan hatudu katak ameasa komún ida iha nasaun haat ne’e

hotu: komunikasaun ho inan-aman aumenta maka’as no hamosu ona sensibilizasaun inan-aman

kona-bá sira nia oan nia prezensa, komportamentu no dezempeñu iha eskola. Ida ne’e nu’udar

kontraste boot ba saida mak aprende ona iha análize situasionál ne’ebé hala’o ona molok hahú

intervensaun EWS nian. Inan-aman iha nasaun haat ne’e hotu dala barak sira la hatene auzénsia oan

sira nian iha eskola. Adisionalmente, inan-aman balu hato’o ba koletór dadus SDPP nian katak sira

sei husik labarik sira hela iha uma duké ba eskola maske laiha presaun ne’ebé presiza no tanba de’it

labarik mak lakohi ba eskola iha loron ne’e. Maioria inan-aman barak liu iha relatóriu hatudu katak

sira iha de’it kontaktu uitoan ho eskola. Argumentu komún iha nasaun haat ne’e hotu mak katak leet

entre eskola no família boot loos.

Impaktu saida iha estratéjia atendimentu primeiru? Iha nasaun haat ne’e hatudu diferensa maka’as

iha komunikasaun entre eskola no família. Ezemplu, inan-aman sira iha Tajikistaun indika kontaktu

sa’e kuaze besik 90% tanba estratéjia atendimentu primeiru. SDPP mós haree katak iha kazu balu

inan-aman ho sira nia inisiativa rasik ba eskola hodi ko’alia edukasaun oan nian maske lahó nota ida

kona-bá sira nia oan nia auzénsia. Ida ne’e diferente dramatikamente bainhira kompara hó relasaun

molok SDPP. Dadus mós sujere katak inan-aman iha nasaun hirak SDPP nian komesa monitoriza sira

nia oan nia prezensa iha eskola ho kuidadu. Adisionalmente, impaktu ida husi hirak ne’e mak maka’as

liu, seluk husi hadi’ak prezensa halais husi komunikasaun, hatudu mós haso’in atu remata serbisu ba

uma, no tuir kedas hadi’ak komportamentu.

Maske númeru amostra no kontaktu individuál iha peskiza estudu rua (análize situasionál no análize

kualitativu) halo ona iha tempu diferente ho resposta diferente, sira hatudu komparasaun di’ak iha

atitude no reasaun husi inan-aman no nia oan sira.

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 122 UNIDADE 6

Figura 6K – Postál uza iha Timor-Leste atu notifika auzénsia ba inan-aman

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 123

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Karakterístika xave iha EWS ida mak reforsa liña

komunikasaun entre eskola no família liu husi

kanál direktu, imediatu no konstrutivu liu. Hirak

ne’e inklui kontaktu inan-aman liu husi karta

no postál (dala barak hato’o ba liu husi kolega

eskola ka membru komunidade), telefone,

ka vizita uma. EWS uza estrutura no prosesu

eskalasaun ba komunikasaun ho inan-aman

ne’ebé define klaramente, bazeia ba nivel risku

prezensa, dezempeñu no komportamentu.

Kada estratéjia EWS hodi komunika ho inan-

aman mak diskute kompletu liu tuirmai ne’e.

Komunikasaun Eskrita ho Inan-aman

Inisíu iha Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk

signifika katak asaun ne’ebé foti ona molok

problema to’o ba estadu krítiku. Bainhira labarik

ida lakon ona númeru ppre-determinadu loron

eskola nian (kadadak ka kumulativamente),

eskola sei haruka komunikasaun eskrita ba

inan-aman/família. Númeru oras klase nian

ka loron eskola nian ne’ebé lakon ona molok

hato’o karta komunikasaun ne’e depende ba

situasaun espesífiku nian.

Ezemplu, komunikasaun eskrita bele haruka

bainhira labarik ida la tama ona eskola loron

2 iha semana ida, loron konsekutivu 3 eskola

nian, ka la tama ona oras 10. Nota daruak,

aumenta preokupasaun boot, bele haruka ba

bainhira estudante ida kontinua la tama eskola

maske molok ne’e iha ona notifikasaun kona-bá

nia auzénsia. Nota daruak ne’e bele hato’o ba

depois de estudante ida la tama eskola loron

4 iha semana rua laran, loron konsekutivu 5 ka

oras 20 klase nian. Komunikasaun eskrita bele

hato’o ba liu husi korreiu (se lais no bele fiar bá)

ka bele lori de’it diretamente. Importante mak

asegura katak inan-aman simu komunikasaun

eskrita ne’e lais depois de eventu ne’e.

Se Ita preokupa kona-bá inan-aman nia nivel

literasia, Ita bele dezeñu sinál ne’ebé reprezenta

problema ida nune’e bele komprende ho fasil.

Hirak ne’e bele diskute iha reuniaun PTA ka

komunidade atu asegura ema hatene buat

ne’ebé signifika sinál ne’e.

Ekipa Timor-Leste uza pakote postál (Figura 6K)

atu notifika inan-aman kona-bá auzénsia sira nia

oan. Tanba inan-aman nia nivel literasia baixu,

postál uza atu dezeña mensajen komunikasaun.

Iha parte kotuk postál ne’e iha mensasjen

eskrita ba inan-aman ne’ebé bele lee. Hirak ne’e

hotu hato’o diretamente ba inan-aman liu husi

membru komunidade no uza ona hodi halais

diskusaun ho sira kona-bá auzénsia labarik nian

husi eskola no saida mak bele halo hodi hadi’ak

prezensa. Partikularmente tulun tebes iha kazu

sira ne’ebé fatór uma mak hanesan kauza hun

husi auzénsia ne’e.

Figura 6L hatudu ezemplu karta hato’o ba inan-

aman sira iha Tajikistaun. Nasaun SDPP ida-ida

dezeña komunikasasun eskrita ho inan-aman

sira bazeia ba fatór kontekstuál no tinan eskolár

sira ne’ebé sai alvu. Ezemplu, Tajikistaun ho

programa nivel sekundária no se la tama klase

dala 10, konsidera menus duke loron 10. Saida

mak tenke komunika iha Ita nia karta? Kestaun

nivel literasia inan-aman nian iha ka lae? Ita

presiza dezeña sinál ruma atu komunika ka

lae? Bainhira nune’e, sinál saida mak Ita uza?

Reasaun saida mak Ita antisipa bainhira sira

simu maiu komunikasaun hanesan ne’e husi

eskola?

Testu iha kaixa pájina tuirmai (“Reasaun

inan-aman ba komunikasaun husi eskola)

fahe resultadu husi estudu kualitativu reasaun

parentál nian ba komunikasaun husi eskola

kona-bá sira nia oan. Nota katak maske

sira barak surpreza no triste ho razaun husi

kontaktu ne’e, konsensu jerál katak sira ksolok

ho aumenta kontaktu tanba ida ne’e tulun

monitoriza sira oan nia prezensa no halo sira

sente katak eskola fó atensaun ba sira oan.

Ida ne’e lori tempu atu halo mudansa ba toman

aat sira. Padraun partisipasaun entre funsionáriu

sira eskola nian no estudante nia família hadi’ak

maka’as nu’udar rezultadu husi estratéjia

atendimentu primeiru. Maibé mudansa ne’e iha

dinámika entre sira malu foti tempu. Ida ne’e

mós halo esforsu iha parte rua hotu, funsionáriu

sira eskola nian no família atu halo mudansa

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 124 UNIDADE 6

REASAUN

INAN-AMAN BA

KOMUNIKASAUN

HUSI ESKOLA

Dadus análize kualitativu iha nasaun

haat SDPP nian hatudu padraun

reasaun similár husi inan-aman, varia

husi ta’uk represália, neon-sala no

bele hirus sira oan. Maske nune’e,

maoria absoluta mak surpreza katak

edukadór sira halo esforsu kontaktu

sira no rahun-di’ak ne’ebé sira nia oan

iha importánsia ba funsionáriu sira husi

eskola no lider komunidade. Ezemplu,

iha Índia inan-aman liu 60% kontente

ka surpreza ho telefone husi eskola,

no besik 80% espresa “ksolok” ho lian

mensajen ne’ebé sira simu.

Edukadór ida iha Timor-Leste, ne’ebé inan-aman 60% relata katak komunikasaun ho eskola sai di’ak tanba

hahú implementa EWS, hatete katak: “Bainhira estudante la tama eskola ami hasai Karta Xamada-atensaun

imediata. Ami kontaktu no involve inan-aman, nune’e ami bele hasoru diretamente ho sira no identifika

kauza husi auzénsia ne’e.”

Inan-aman iha Tajikistaun sente positivamente kona-bá kontaktu ho eskola, subliña oinsá tulun sira

monitoriza sira nia oan nia prezensa iha eskola. Iha kazu balu inan-aman mak inisiativa kontaktu eskola

no salienta katak komunikasaun ne’ebé la’o dadadun halo sira fó atensaun liután ba sira nia oan nia

edukasaun ho seriedade tanba sira komprende di’ak liu nia impaktu ne’ebé sei iha ba sira nia moris.

Iha Kamboja, inan-aman sira espresa surpreza ba sira nia oan nia auzénsia no hakarak eskola fó valór

partisipasaun ba sira nia oan. Pursentu ualu-nulu-resin-sia husi estudante indika katak sira nia inan-aman

sai suportivu liután depois de eskola komunika ho sira. Inan-aman sira sosa sasán eskola nian no selu

eskola, hamenus serbisu doméstiku nian no enkoraja sira oan ba eskola. Jeralmente, inan-aman indika

katak sira haksolok iha kontaktu besik ho eskola.

Iha Timor-Leste, inan-aman jeralmente la haksolok ho razaun komunikasaun husi eskola. Iha orden tutuir

malu, aman sira deskreve sira an supreza, hirus ho sira oan, hamoe/moe ka neon-sala iha labarik. Inan sira

iha resposta diferente uitoan, grupu boot husi inan sira hatete katak sira “hirus,” tuirmai tauk no moe, foin

surpreza no, ikus liu, triste. Inan-aman barak indika katak sira la hatene auzénsia sira oan nian husi eskola.

Ne’ebé esplika razaun barak tanba sira laran-nakali. Jerál, inan-aman sira konfirma katak kontaktu ho

eskola aumenta ona durante periódu implementasaun EWS no hakarak eskola monitoriza no tulun sira nia

oan hala’o aktividade eskola ho di’ak.

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 125

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

ba sira nia padraun partisipasaun nian. Ida

ne’e importante ba funsionáriu sira eskola nian

atu komprende katak, iha kazu barak, menus

partisipaaun husi família molok EWS la signifika

katak sira la preokupa ho edukasaun labarik

nian. Ida ne’e signifika katak funsionáriu sira

eskola nian tenke aprende oinsá halo interasaun

no aseita katak dala barak família iha razaun

válidu ba menus komunikasaun no interasaun.

Figura 6M indentifika prátika di’ak liu atu hadi’ak

partisipasaun família nian ho eskola.

Telefone ba Inan-Aman sira

Telefone ba inan-aman mak dalan efeitu ida

seluk atu kria inisíu kontaktu ho uma-ka’in

bainhira estudante la tama eskola.

Edukadór ka voluntáriu komunidade dezignadu

ida bele telefone inan-aman husi estudante

ne’ebé la tama eskola loron pre-determinadu

nian (ezemplu, loron 2 iha semana ida laran).

Telefone nia intensaun atu komunika auzénsia

estudante nian ba inan-aman no buka hatene

razaun la tama eskola. Bainhira auzénsia

kontinua depois de telefone ba inan-aman,

estratéjia atendimentu primeiru hamosu vizita

ba uma.

Tabela 6L – Formuláriu karta ba inan-aman sira iha Tajikistaun

PROJETU APRENDIZAJEN NO MOTIVASAUN ESTUDANTE

Data: ________________, 20 ____

Ho respeita _______________________________ ,

Hau hakarak informa ba Ita boot katak Ita nia oan ____________________________ , estudante

tinan eskolár 9 iha eskola sekundária númeru _______ la tama ona eskola klase 10 husi

_________________ to’o _________________ , 20____ lahó razaun válidu ruma.

Favór ko’alia asuntu auzénsia ne’e ho Ita boot nia oan. Fó hanoin nia katak desizaun la tama

eskola afeita nia futuru. Auzénsia barak liu ho razaun saida de’it estraga Ita boot nia oan nia

edukasaun no aumenta posibilidade lakon aktividade eskolár barak ka bele la aprova ba tinan

eskolár tuirmai.

Ita presiza hanoin hamutuk no deside asaun saida mak bele foti hodi prevene Ita boot oan nia

auzénsia husi klase eskola nian. Hau konvida Ita boot mai eskola iha loron ________________,

20____ atu diskute kestaun ida ne’e.

Hau nia kumprimentu,

Diretór klase: __________________________________________________

Diretór eskola: ___________________________________________________

Reprezentante PTA: __________________________________________________

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 126 UNIDADE 6

Lista kontaktu inan-aman nian ne’e util tebes,

espesialmente durante reuniaun jestaun kazu.

Haree Tabela 6S ezemplu diáriu bordu ne’ebé

SDPP dezenvolve atu dokumenta kontaktu

doméstiku ne’ebé edukadór ka voluntáriu

rejistu pasu sira hodi komunika ho inan-aman.

Loron ba kada konversasaun, diskute saida, no

konkordansia ruma ka buat ruma tuirmai ne’e

rejistu ba kada estudante. Maske la’ós uma-

ka’in hotu iha númeru kontaktu, iha nasaun

barak - to’o ba area rural – penetrasaun telefone

ne’e aas.

Vizita ba Uma

Bainhira estudante kontinua la tama eskola

beibeik ka dala barak, asaun EWS nian aumenta

ba vizita estudante nia uma. Maske vizita uma

ezije tempu barak husi parte edukadór nian

no/ka seluk, ida ne’e fó oportunidade atu

hatene didi’ak kona-bá situasaun iha uma

estudante ne’ebé iha risku. Vizita uma mós

demonstra ba inan-aman nivel kompromisu

ne’ebé eskola halo atu apoiu sira nia oan, no

hadi’ak komunikasaun entre eskola no família.

Objetivu husi vizita uma nian mak ne’e:

• Komprende di’ak liu no identifika razaun

tanba sá labarik la tama eskola;

• Diskute ho iinan-aman solusaun posivel

ba problema ne’ebé kauza labarik la tama

eskola; no

• Fó hatene importansia prezensa eskola

regulár bainhira estudante ida atu kompleta

nia edukasaun.

Tabela 6M

PRÁTIKA DI’AK LIU BA ESTUDANTE NIA FAMÍLIA PARTISIPA

Maske bainhira inan-aman hakarak atu partisipa maibé iha obrigasaun ne’ebé prevene ka limita

sira nia ipartisipasaun. Tanba sá nune’e?

Ida ne’e bele tanba sira nia:

• Língua materna no nivel literasia (lee, rona, ko’alia no hakerek);

• Responsabilidade no kompromisu loron-loron ne’ebé bele kria limitasaun tempu no kauza

enerjia baixu; no

• Deskonfortu iha eskola no atu partisipa iha sira nia oan nia edukasaun.

Dika ba inan-aman atu partisipa no kontinua partisipa:

1. Rekoñese katak maske sira ki’ak oinsá mós, ka sira iha de’it edukasaun uitoan, inan-aman

barak hakarak sira nia oan eskola ho di’ak.

2. Liga partisipasaun husi família no komunidade ho aktividade sira ne’ebé sira bele fasil atu

halo, espesialmente buat ne’ebé bele tulun aprendizajen labarik nian no la’ós prezensa iha

eskola.

3. Labele hein to’o problema mosu mak buka sira nia apoiu.

4. Dezenvolve fiar no trata sira ho respeitu.

5. Subliña katak ema hotu hanesan iha parseria atu apoia labarik sira kontinua eskola.

6. Rekoñese katak iha tipu diferente partisipasaun inan-aman ne’ebé produz rezultadu

diferente. Koko téknika diferente.

7. Asegura Ita nia esforsu atu involve inan-aman preparadu didi’ak.

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 127

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Família bele la haree katak auzénsia hanesan

problema ida ka bele komprende katak ida ne’e

problema ida maibé karik la iha idea oinsá atu

prevene. Iha pontu balu durante vizita uma bele

benefisia bainhira iha prezensa inan-aman no

oan hotu. Ida ne’e fó oportunidade ba inan-

aman no ema ne’ebé vizita uma bele husu

ba labarik pergunta no hetan nia perspetiva

kona-bá saida mak akontese no saida mak bele

halo hodi hadi’ak ninia prezensa iha eskola.

Dala ruma inan-aman neon la nakloke kona-

bá saida mak akontese iha uma, no ko’alia ba

labarik bele hetan informasaun adisionál atu

komprende situasaun di’ak liu. Bainhira ianan-

aman ka labarik la iha uma, bele halo diskusaun

prelimináriu ida, maibé tenke aranja tempu

alternativu atu hasoru sira.

Tabela 6N

INSTRUSAUN VIZITA BA UMA NIAN

Molok Vizita ba Uma

• Haree hotu ninia rejistu akompañamentu.

• Verifika estudante ninia uma fatin; buka hatene diresaun ba uma nian.

• Buka hatene kona disponibilidade família ne’e no sira ne’ebé partisipa iha vizita uma nian.

• Asegura katak feto ida iha ekipa vizita uma nian bainhira norma kulturál no relijiozu aplika ba

kontaktu entre feto no mane.

Durante Vizita ba Uma

• Hato’o agradese ba inan-aman tanba fó ona tempu atu hasoru ho Ita.

• Esplika propózitu husi vizita uma nian.

• Asegura katak ida ne’e serve ba sira atu ko’alila iha tempu vizita ne’e.

• Husu sira razaun saida mak halo labarik auzénsia husi eskola, kestaun komportamentu,

ka dezempeñu eskolár baixu, marka nota tun.

• Diskute oinsá rezolve problema ne’e, iniklui buat ne’ebé bele halo iha uma no eskola.

• Bainhira inan-aman sira laran-rurua atu haruka sira nia oan ba eskola, fó hanoin sira kona-

bá importansia edukasaun nian no lei kona-bá edukasaun obrigatóriu.

• Konkorda estratéjia ba inan-aman no eskola bele habiit hamutuk hodi apoiu labarik.

• Fó hanoin katak sira bele husu enkontru sira nia oan nia diretór klase ka diretór eskola hodi

diskute oinsá tulun sira nia oan.

• Fó hatene sira katak Ita sei kontinua akompaña prezensa, komportamentu, no aktividade

eskolár labarik nian iha eskola no sei hato’o ba sira kona-bá preokupasaun ruma.

• Husu ba inan-aman se sira iha pergunta ruma.

• Agradese sira tanba fó ona tempu hasoru ho Ita.

Depois de Vizita ba Uma

• Hakerek komentáriu kona-bá vizita iha Formuláriu Vizita ba Uma.

• Relata ba komisaun jestaun kazu, diretór eskola ka vise-diretór, no diskute asaun ruma

ne’ebé atu foti.

• Mantein kontaktu nafatin ho família.

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 128 UNIDADE 6

Protokolu Vizita ba Uma

Propózitu husi vizita ba uma nian mak hametin

relasaun entre inan-aman no eskola. Vizita ne’e

tenke iha respeitu mutuál entre parte rua; sira

la iha intensaun atu intimida. Ne’e importante

tebes katak vizita ba uma foku ba diskusaun

parte rua atu tulun inan-aman hodi tulun sira nia

oan no la’ós ba hanoin husi eskola katak inan-

aman faila eduka oan sira. Sentidu husi vizita

nian presiza positivu no kolaborativu atu realiza

objetivu ne’ebé Ita hakarak: tulun família no

eskola di’ak liu hodi apoiu sira nia oan.

Tabela 6N fó instrusaun detalladu kona-bá

etapa sira atu prepara, hala’o no dokumenta

vizita ba uma nian. Importante atu rejistu saida

mak diskute ho inan-aman no asaun ne’ebé sira

konkorda atu foti no estratéjia akompañamentu

ne’ebé eskola supostu atu halo.

Figura 6O no Tabela 6P aprezenta pakote

instrumentu ne’ebé uza iha Índia hodi ajuda

edukadór no Kampiaun Komunidade (CC)

hala’o vizita ba uma. Figura 6O ho kódigu-kór

dadadak ne’ebé uza desizaun livre atu aprende

kona-bá auzénsia labarik nian husi eskola. Uza

desizaun ai-hun ida nian asegura vizita ba uma

hala’o ho konsistente. Kaixa kinur mak pergunta

ne’ebé edukadór ka CC husu durante vizita;

kaixa biru mak estudante nia resposta (se nia

mosu-mai).

Desizaun ai-hun ida nian hahú ho lian husu: “Ita

boot hatene ka lae katak Ita nia oan auzénsia

husi eskola dala balu iha semana liu bá?”

Bainhira nia resposta loos, edukadór ka CC sei

husu pergunta tuirmai iha sorin loos husi ai-hun

ne’e. Bainhira nia resposta lae, edukadór ka CC

sei kontinua ho pergunta sira iha sorin karuk

ai-hun nian. Resposta sira ilustrativu maibé

reprezenta modu pergunta sira no resposta

ne’ebé sei dala ruma husu durante vizita ba

uma relasiona ho diskusaun kona-bá auzénsia

estudante nian.

Kaixa resposta iha besik ba okos desizaun

ai-hun nian tau ona númeru. Númeru ne’e

koresponde ba lista asaun iha tabela 6P ne’ebé

família ka eskola bele foti hodi rezolve problema

ne’e. Ezemplu, bainhira inan-aman resposta “lae”

ba pergunta dahuluk, no karik labarik marka

prezensa, pergunta tuirmai sei dirije diretamente

ba estudante: “Tanba sá Ita la bá eskola?”

Bainhira labarik la marka prezensa, edukadór ka

Kampiaun Komunidade sei diskute asaun ne’ebé

inan-aman bele foti atu monitoriza sira nia oan

nia padraun prezensa iha eskola. Sira mós revee

diáriu família nian hamutuk ho inan-aman (haree

Figura 6R) kona-bá etapa ne’ebé bele foti iha

uma hodi fó apoiu sira nia oan nia edukasaun.

Diskusaun no desizaun vizita ba uma nian ne’ebé

halo ona presiza rejistu didi’ak. Figura 6Q hatudu

ezemplu formuláriu simples ida ne’ebé bele uza

hodi rejista vizita ba uma nian. Ida ne’e rejista

propózitu vizita nian, hasoru membru uma nian

na’in hira, kursu asaun ne’ebé konkorda durante

reuniaun. Ida ne’e asina husi parte rua, inan-aman

no eskola, no serve hanesan baze ba diskusaun

tuirmai se parte ida faila iha sira nia serbisu. Ida

ne’e mantein iha arkivu estudante nian iha eskola.

Rejistu ezatu husik edukadór no funsionáriu

sira eskola nian ezamina pasu saida mak foti

ona no modifika sira bainhira sira la hatudu atu

realizaobjetivu ne’ebé mak dejezu.

Instrumentu Diskusaun Vizita ba Uma:

Diáriu Família nian

Diáriu Família nian (haree Figura 6R) uza ona husi

edukadór no Kampiaun Komunidade atu diskute

solusaun ne’ebé hetan tulun no enkorajamentu

husi uma hasa’e prezensa eskola nian. Tanba

inan-aman barak lee ladún hatene, ekipa SDPP

dezeña livriñu uza ilustrasaun sira. Livriñu ne’e iha

pájina ba kada fulan durante tinan eskolár nian.

Kada ilustrasaun reprezenta buat ruma família

bele halo hodi tulun sira oan nia aprendizajen

no partisipasaun iha eskola. Diáriu ne’e uza atu

hamosu sensibilizasaun no introduz no hametin

toman família nian ne’ebé peskiza identifika katak

iha impaktu positivu ba labarik nia edukasaun no

rezultadu edukasaun.

Diáriu mós hanesan instrumentu supervizaun nian

ida uza durante vizita ba uma. Inan-aman marka

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 129

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 6O – Ezemplu husi Desizaun Ai-Hun Vizita ba Uma no Tabela Resposta

DE

SIZ

AU

N V

IZIT

A B

A U

MA

TU

IR F

ILO

ZO

FIA

AI-

HU

N N

IAN

Ita

hate

ne k

a la

e, It

a ni

a o

an la

tam

a es

kola

loro

n b

alu

iha

sem

ana

liu b

á?

LAE

LOO

SH

usu

inan

-am

an: “

tanb

a sá

Ita

oan

la b

á es

kola

?”Se

lab

arik

mar

ka p

reze

nsa,

hus

u id

a ne

’e:

“tan

ba

sá It

a la

esko

la?”

Tauk

Lako

hi b

a es

kola

Lab

arik

ka

mem

bru

fam

ília

mo

ras

(5)

Fam

ilia

sira

viz

ita,

bai

naka

iha

uma

(7)

Serb

isu

iha

uma

(8)

Klim

a la

dún

di’a

k,

pro

ble

ma

ases

u (1

0)

“tan

ba

sá It

a (ta

uk/l

ako

n es

kola

)?”

“Mai

Ita

dis

kute

sai

da

mak

bel

e ha

lo a

tu

had

i’ak

liu.”

Livr

u la

kon,

la h

alo

tp

c, la

iha

fard

a,

no s

asán

esk

ola

nia

n (1

)

Esko

la In

kóm

od

u(m

anas

, sen

a m

alu,

b

ee la

iha,

sen

tina

la

iha

etc.

) (2

)

Het

a g

oza

hus

i es

tud

ante

sel

uk,

eduk

adó

r mal

do

zu,

eduk

adó

r krít

ika

ha’u

/hiru

s ha

u (3

)

Hau

bar

uk,

Hau

hak

arak

ha

limar

(4

)

Fest

ivál

,Ev

entu

so

siál

(6)

Serb

isu

(8, 9

)O

bje

tivu

inan

-am

an,

Lab

arik

reku

za a

tu b

a (1

1)

Hus

u in

an-a

man

ka

lab

arik

: hal

o

serb

isu

said

a d

uran

te lo

ron

hira

k la

tam

a es

kola

? Serb

isu

iha

fatin

sel

uk

(9)

Uza

tab

ela

resp

ost

a at

u d

isku

te

(resp

ost

a 1-

11)

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 130 UNIDADE 6

KontinuaKontinua

Tabela 6P

Razaun auzénsia Asaun posivel hala’o iha uma Asaun posivel hala’o iha nivel eskola no komunidade

(1) Livru, kopia lakon,

La halo tpc

TABELA RESPOSTA VIZITA BA UMA TUIR DESIZAUN AI-HUN IDA

Ita hatene ka lae, Ita nia oan la tama eskola loron balu iha semana liu ba? Se resposta Lae.

Bainhira labarik la mosu-mai, aranja vizita iha tempu seluk bainhira labarik iha ona uma.

Ho tulun husi oráriu família nian,

diskute ho inan-aman presiza

estuda iha uma.

Rezolve problema livru no farda

lakon liu husi diskusaun ho inan-

aman, hamutuk ho edukadór, se

presiza.

Re-vizita fali estratéjia hanorin

labarik-belun ho funsionáriu sira

eskola nian

Aranja livru liután ida iha klase laran

nu’udar “emprestimu” ba estudante

iha risku atu bele lori ba uma

(2) Sena malu iha klase

laran, sentina, bee

hemu, no almosu la iha

Diskute kestaun ne’e ho labarik no

inan-aman. Rekoñese inkapasidade,

maibé hatete sai estudante seluk ba

eskola regularmente.

Diskute kestaun ne’e ho PTA, SMC

no diretór eskola.

(3) Estudante seluk

goza, edukadór hirus/

baku diskriminasaun

Ko’alia ho labarik atu hetan detallu. Diskute kestaun ne’e ho diretór

eskola no iha reuniaun jestaun

kazu.

(4) husik eskola no

halimar, baruk ho

eskola.

Improvavel labarik atu fó razaun.

Husu nia halo saida durante

auzénsia – karik sira serbisu. Se nia

serbisu, halo tuir resposta iha liña

8 no 9.

Se labarik toman ona badiu no

halimar duké bá eskola, presiza

diskute ho inan-aman no membru

komunidade. Dezigna ema ida

atu buka hatene fatin sira labarik

halimar.

Razaun Auzénsia Asaun posivel hala’o iha uma Asaun posivel hala’o iha nivel eskola no/ka komunidade

(5) labarik ka membru

família ida moras

Ita hatene ka lae, Ita nia oan la tama eskola loron balu iha semana liu ba?

Se resposta LOOS.

Se moras la sériu – kabun

moras, isin manas uitoan, diskute

tratamentu ne’ebé simu ona no

bele fila lais ba eskola.

Se moras sériu, ka labarik la tama

eskola frekuente tanba moras,

koko aranja referénsia saude.

Se membru família mak moras,

husu ba inan-aman atu ema seluk

mak haree duké labarik.

Asaun eskola nian: Se labarik tenke

hela iha uma ba tempu ruma, hili

kolega ida ne’ebé ho edukadór nia

apoiu sei hato’o aktividade eskolár

ne’ebé estudante tenke kompleta

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 131

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 6P – Kontinuasaun

Razaun auzénsia Asaun posivel hala’o iha uma Asaun posivel hala’o iha nivel eskola Ka/no komunidade

(7) Vizita família ka

família vizita hela

TABELA RESPOSTA VIZITA BA UMA TUIR DESIZAUN AI-HUN IDA

Ita hatene ka lae, Ita nia oan la tama eskola loron balu iha semana liu ba?

Se resposta LOOS.

Diskute mos se bele atu habadak

vizita. Se família vizita hela, fó

hatene labarik presiza bá eskola

no se bele husik labarik livre husi

obrigasaun hela ho família ne’e.

(8) Serbisu iha uma Husu labarik halo saida durante

auzénsia: bele serbisu doméstiku,

haree alin, haree ema moras ka

katuas-ferik sira, serbisu doméstiku

ne’ebé simu osan. Fó hanoin inan-

aman kona-bá rekerimentu haruka

oan ba eskola regularmente, no

reduz todan serbisu ba labarik ka

rearanja oráriu atu akomoda tempu

ba sesaun eskola nian.

(9) Serbisu iha fatin

seluk

Husu labarik halo saida durante

auzénsia: kuru bee, bá merkadu,

lori ai-han ba membru família, hein

animál, agrikultura ka serbisu ho

rendimentu. Fó hanoin inan-aman

kona-bá rekerimentu haruka oan

bá eskola regularmente, no reduz

todan serbisu ba labarik ka rearanja

oráriu atu akomoda tempu ba

sesaun eskola nian.

Asaun komunidade nian: Karik ida

ne’e fenómenu komún iha knua

ne’e, Ita presiza hasoru membru

komunidade atu muda kalendáriu

eskola no tempu eskola nian.

(10) Problema

kondisaun klima no

relasaun ho asesu

Ko’alia ho inan-aman no labarik,

presiza bá eskola regularmente.

Diskute ho PTA, SMC ka diretór

eskola saida mak atu halo bainhira

klima ladún di’ak.

Asaun Komunidade nian: Bainhira

iha problema asesu maior, presiza

diskute ho komunidade hodi hetan

solusaun.

(11) inan-aman impede

/labarik rekuza atu ba

Asaun hanesan ba (1), (2), (3) no (4)

(6) Festivál, eventu

sosiál

Diskute ho inan-aman no

labarik katak presiza bá eskola

regularmente no limita loron

auzénsia to’o mínimu nian.

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 132 UNIDADE 6

Figura 6Q – Formuláriu Relatóriu Vizita ba Uma nian

FORMULÁRIU RELATÓRIU VIZITA BA UMA

Loron vizita ba uma: ________________ Ema ne’ebé vizita: ______________________________

Labarik Naran: _______________________________ Tinan: ______

Komunidade: _______________________________

Eskola Naran: _______________________________

Distritu: _______________________________

Objetivu vizita ba uma (vistu hirak aplika):

Labarik lakon ona ______ klase oras

Labarik iha kestaun komportamentu

Labarik hetan nota ki’ik iha matéria balu

Seluk, favor halo espesifikasaun ______________________________

Rezumu husi vizita nian (Kestaun saida mak diskute ona? Kestaun saida mak rezolve ona?):

Asaun tuirmai (ezemplu, inan-aman sei foti asaun saida? Oinsá edukadór ka sira seluk

aktualiza?):

Inan-aman/família naran: _____________________________________________

Asinatura inan-aman/família: _____________________________________________

Asinatura Vizitór ba Uma: _____________________________________________

Data planeadu tuirmai: ___________________

Pesoa responsavel ba aktualizasaun: _________________

Depois de reniaun ida ne’e, foti ona asaun hirak tuirmai ne’e (indika data):

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 133

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

“x” ida iha liña bainhira sira hola asaun hanesan

reduz obrigasaun serbisu husik eskola, ka

asegura sira nia oan ba eskola tuir tempu.

Informasaun prezensa diáriu nian bele kompara

ho akompañamentu prezensa eskola nian.

Ida ne’e hakbiit inan-aman no funsionáriu sira

eskola nian identifika estudante ne’ebé la tama

eskola nonok de’it, identifika kauza hun saida ba

auzénsia nian no serbisu hamutuk ho estudante

hodi enkoraja padraun prezensa regulár.

Ita bele hatene ka lae, illustrasaun oioin

reprezenta iha Figura 6R? Ita atu hadi’ak diáriu

ne’e oinsá bele uza iha Ita nia nasaun? Saida

mak Ita gosta husi uza diáriu família nian ne’e

Figura 6R – Diáriu Família nian

hodi hametin interasaun inan-aman no eskola no

hasa’e sensibilizasaun kona-bá labarik sira husik

eskola? Atensaun, atu halo sai efeitu, ilustrasaun

ne’e presiza interpreta ho fasil tebes.

Importante rejista hotu komunikasaun ne’ebé

halo ho família. Tabela 6S mak ezemplu rejistu

klase nian ne’ebé anota data husi asaun ida,

tipu komunikasaun, sé mak halo, pontu xave

diskusaun nian, saida mak sei deside tuirmai no

sé mak responsavel. Rejistu ne’e tenke revee

iha reuniaun ida-ida kona-bá jestaun kazu atu

asegura asaun tuirmai tau iha fatin.

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 134 UNIDADE 6

Asaun 4: Jestaun KazuJestaun kazu mak prosesu kolaborativu iha

eskola husi diretór eskola no edukadór sira.

Ida ne’e avalia, planeia, implementa, koordena,

monitoriza, no avalia opsaun no serbisu ne’ebé

presiza atu akomoda nesesidade ema estudante

sira iha risku. Ekipa jestaun kazu hala’o reuniaun

regulár hodi revee progresu no dezafiu estudante

sira ne’ebé iha risku. Ida ne’e karakteriza liu

husi defeza, komunikasaun, no jestaun rekursu.

Nune’e mós promove intervensaun ho tempu

hodi responde ba problema estudante nian.

Atu sai nu’udar efikás, diskusaun jestaun kazu

tenke foku ba asaun edukadór nian ne’ebé foti

atu influénsia mudansa – iha sira nia an iha klase

laran, iha eskola ho sira nia kolega sira, no iha

uma ho família no asistensia komunidade.

Maske reuniaun jestaun kazu ida tenke revee

komunikasaun ho inan-aman, nia foku inísiu

tenke ba saida mak akontese iha klase laran

– kona-bá prosesu hanorin- aprendizajen

no interasaun entre edukadór no estudante.

Estratéjia ne’e dezenvolve proposta asaun ho

edukadór nia kontrolu. Ezemplu, se estudante

iha risku ida iha problema ho ninia tilun (rona),

nia tenke tuur iha liña oin. Se nia hetan abuzu

ka gozu iha halimar fatin, edukadór tenke halo

intervensaun iha fatin. Jestaun kazu mós tenke

rezolve situasaun iha uma nian. Ezemplu,

ko’alia kona-bá oinsá tulun estudante ba eskola

tuir tempu ne’e di’ak tebes. Ka tau hamutuk

hanoin atu reduz númeru obrigasaun serbisu ba

estudante sira iha risku mós di’ak tebes. Asaun

sira ne’e mak bele identifika no tau iha fatin hodi

hadi’ak situasaun ba estudante sira iha risku.

Nu’udar kontraste, la’ós konstrutivu atu uza

reuniaun jestaun kazu hodi diskute kestaun

administrativu ka limitasaun fundu ne’ebé eskola

simu ka oinsá situasaun ki’ak família nian.

Kondisaun hirak ne’e mak jeralmente funsionáriu

sira eskola nian labele muda no diskute kona-bá

ne’e sei la rezulta apoiu ruma ba estudante sira

iha risku.

Tabela 6S

REJISTU KOMUNIKASAUN KLASE NIAN

05/15/14 Maria ✓ ✓ Wendi Prezensa - Auzénsia

no tarde

Bolu tama fali

iha semana

oin

Wendi

Estudante KartaInan-Aman

Telefone Vizita Uma

Edukadór Diskusaun TuirmaiLoron Responsavel

William no Xefe PTA Halo vizita ba

uma

05/17/14 Robert ✓ ✓ William Prezensa - Hahalok

iha klase

Telefone se mai

tarde ka la tama

loron ne’e

05/12/14 Maria ✓ ✓ Wendi Hadi’ak

Xefe PTA Monitor

hahalok no bolu

tama semana

ne’e

05/15/14 Robert ✓ William Hader sedu, monitor

tpc, asegura sira sai

uma ba eskola tuir

tempu no kontaktu

ho edukadór

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 135

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Sé mak Tama iha Ekipa Jestaun Kazu?

Idealmente, ekipa jestaun kazu ida tenke iha

membru tolu to’o lima. Ita la presiza ema barak

liu involve tanba sei lori tempu naruk atu organiza

reuniaun no sei iha risku sai husi foku diskusaun.

Maibé atu enfrenta jestaun kazu ho di’ak, diretór

eskola nian ho edukadór sira tenke tuur hamutuk.

Ida ne’e lori perspektiva diferente no esperiénsia

serbisu oioin ho estudante sira. Edukadór seluk

bele partisipa iha diskusaun bainhira presiza. Xefe

komunidade- hanesan prezidente SMC ka PTA-

bele mós konvida atu partisipa bainhira presiza.

Testu iha kaixa iha sorin loos ne’e fó sujestaun ba

ema ne’ebé bele hola parte iha reuniaun jestaun

kazu ruma.

Jeralmente, kazu estudante ida iha risku sei revee

fulan ida dala ida, anaunserke iha indikasaun

situasaun estudante nian difisil tebes (ezemplu;

membru família balu mate, falta eskola kleur

ona). Maibé, depende númeru estudante sira iha

risku iha sala laran, ne’ebé karik presiza oráriu

atu iha reuniaun beibeik hodi revee kazu sira

ne’ebé estudante iha risku kada fulan. Iha forma

ida ne’e, grupu diferente husi estudante sira iha

risku diskute iha fulan ida nia laran. Ida ne’e mós

husik atu atualiza estudante sira iha risku hasoru

difikuldade sira ne’ebé todan resin.

Desizaun edukadór ida ne’ebé tenke inklui iha

ekipa jestaun kazu mai husi desizaun nivel-eskola

nian. Tenke kria kondisaun ba kriteriu sira kona-

bá kompozisaun ekipa jestaun kazu. Bainhira

edukadór matemátika ho língua la’ós membru

ativu husi ekipa, tenke konsulta ho sira kona-ba

estudante sira nia dezempeñu iha klase laran.

Tanba sá edukadór língua ho matematíka

importante tebes? instrusaun língua-

partikularmente língua ne’ebé hanorin ba

estudante sira (língua instrusaun, ka LOI) no

matemátika – mak konsideradu koñesimentu

estatutu aas. Ida ne’e tanba importansia tula

ba sira hanesan odamatan boot atu hasa’e

nivel edukasaun. Bainhira estudante sira fraku

iha matéira rua ne’e ka monu iha ida ka rua

ne’e hotu, ida ne’e sasukat importante ida ba

estudante ne’e atu husik eskola ka lae.

Funsionáriu sira eskola nian bele deside

edukadór seluk sira ne’ebé tenke konsulta ka

partisipa iha reuniaun jestaun kazu. Edukadór

iha nivél primária dala barak sira mak edukadór

ba klase no hanorin materia hotu-hotu. Iha

kazu ida ne’e, edukadór no diretór eskola sei

deside atu konvida edukadór tinan kotuk nian ka

edukadór tinan oin nian atu lori perspektiva luan

iha diskusaun. Diretór ka vise diretór eskola nian

tenke fasilita reuniaun jestaun kazu sira nian.

Ekipa Jestaun Kazu Diskute Kona-bá Saída

iha Reuniaun Jestaun Kazu?

Akompañamentu estudante sira iha risku

involve kolesaun dadus prezente no regulár ba

estudante ida-ida ne’ebé iha risku. Dadus ne’e

revee durante reuniaun jestaun kazu. Pergunta

PARTISIPANTE POTENSIÁL IHA

EKIPA JESTAUN KAZU

Pozisaun Membru:

• Admininistradór eskola (ezemplu, diretór

eskola, vise diretór, orientadór, etc).

• Edukadór matemátika

• Edukadór lingua

• Edukadór klase (primária)

• Edukadór feto

• Edukadór hanorin matéria karik ezame

finál no sira mak edukadór ba matéria

ne’ebé ezame dadauk ne’e.

Tuir presiza:

• Membru PTA/SMC

• Reprezentante serbisu katutan sira

(ezemplu, fornesedór serbisu saude)

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 136 UNIDADE 6

sira tuirmai ne’e bele hatudu dalan ba reuniaun

ne’e:

• Iha mudansa ruma hafoin reuniaun horikalan?

• Estudante sira halo di’ak? Karik lae, tanba

sá?

• Saída mak Ita bele halo atu apoiu estudante

ne’e?

Reuniaun jestaun kazu efikás presiza edukadór

no sira seluk ne’ebé partisipa iha diskusaun

atu fahe saida mak sira hatene akontese hela

ba estudante. Diskusaun sira ne’e bazeia ba

rejistu ka informasaun espesifíku koñesidu

kona-ba estudante, la’ós espekulasaun ka lori-

lia. Diskusaun jestaun kazu bele mós uza atu

identifika informasaun ne’ebé presiza fahe ba

inan-aman sira.

Pergunta hirak tuirmai ne’e tulun diskusaun

durante reuniaun jestaun kazu mensál:

• Saida mak nivél susesu akadémiku atuál ba

estudante ne’e?

• Iha matéria espesifíku balu ne’ebé estudante

halo esforsu maka’as liu kompara ho matéria

seluk ka lae?

• Tipu komportamentu saida mak kauza

problema ba estudante?

• Iha komportamentu estudante nian ne’ebé

kauza problema ba estudante seluk ka ba

edukadór sira ka lae?

• Estudante ne’e hatudu padraun prezensa

saida?

• Iha mudansa resente husi estudante nia

dezempeñu, atitude ka komportamentu ka

lae?

• Atendimentu saida mak fó ona ba estudante

ne’e, hatudu susesu ruma ka lae?

• Atendimentu posivel saida tán mak presiza

koko?

• Fatór doméstiku saida mak bele iha impaktu

ba estudante no saida mak bele halo atu

hamenus fatór sira ne’e?

Matadalan ba Diskusaun Jestaun Kazu Fulan-

Fulan Kona-bá Labarik sira iha Risku

Ita tenke uza formatu konsistente atu hala’o

reuniaun jestaun kazu. Tau iha hanoin katak

reuniaun ne’e lapresiza kleur. Peskiza iha Estadus

Unidos da America hatudu katak tuir minutu 6

diskute kona-bá estudante ida, diskusaun sai

ladún produtivu no lafoku ba solusaun. Tabela 6T

sai matadalan ba reuniaun mensál jestaun kazu.

Pájina sira tuirmai ne’e hatudu instrumentu tolu

ne’ebé SDPP uza atu fasilita planeamentu no

diskusaun reuniaun jestaun kazu.

Tabela 6U mak estratéjia atendimentu primeiru

ba akompañamentu klase ida nian. Dadus ne’e

hatudu iha asaun diferente foti ba estudante

ida-ida ne’ebé iha risku iha klase ida. Ida ne’e

hanesan nota estratéjia atendimentu dahuluk

saida no hala’o iha data saida. Akompañamentu

ne’e tenke revee iha reuniaun jestaun kazu atu

monitoriza komunikasaun saida mak iha entre

eskola ho família.

Iha sorin seluk, Figura 6V hatudu ezemplu

Formuláriu Reuniaun Mensál Jestaun Kazu

estudante ida-ida nian. Ida ne’e mak formuláriu

kaptura ne’ebé dokumenta asaun no segimentu

ne’ebé deside iha reuniaun jestaun kazu relasiona

ho estudante nia dezempeñu. Estudante iha nivél

pre-sekundária no sekundária ho edukadór rasik

ba matéria, kada edukadór matéria ida-ida sei

fornese informasaun ba diretór klase nian ne’ebé

kompleta formuláriu ne’e. Matéria sira ne’ebé

estudante barak hetan problema, sei konvida

edukadór atu tuir reuniaun jestaun kazu.

Tabela 6W, lista estratéjia jestaun ba klase

ne’ebé uza durante reuniaun jestaun kazu.

Uza formuláriu ne’ebé hanesan ho formuláriu

Tabela 6E ne’ebé identifika no esplika estudante

nia pontuasaun komportamentu hanesan

1 (risku médiu) ka 2 (risku aas). Tabela ne’e

hatudu kontráriu, edukadór bele uza estratéjia

jestaun atu responde ba estudante estragadór

sira no estudante sira ne’ebé la partisipa.

Komportamentu estudante sira nian no

estratéjia jestaun edukadór sira nian ne’ebé

hatudu iha tabela ida ne’e hanesan ezemplu

de’it. Tau iha hanoin katak tabela ida ne’e serve

hanesan matadalan ida atu tulun edukadór sira

hanoin konaba estratéjia jestaun hodi hatán

ba estudante sira ne’ebé iha komportamentu

negativu.

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 137

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 6T

REALIZASAUN REUNIAUN JESTAUN BA KAZU

Preparasaun reuniaun jestaun kazu

• Revee dadus pertinente hotu relasiona ho reuniaun jestaun kazu. Informasaun ne’ebé

sai útil durante reuniaun bele haree iha Tabela Komportamentu Estudante, Formuláriu

Akompañamentu Komportamentu, Surat Akompañamentu Serbisu ba Uma, Rejistu

Formuláriu Karta, Vizita ba Uma, no reuniaun, rejistu prezensa eskola, no rejistu eskola sira

seluk ne’ebé bele suporta diskusaun.

• Diretór klase nian tenke ko’alia ho edukadór hanorin matéria bainhira presiza atu solisita sira

nia hanoin no sujestaun ruma kona-ba maneira atu apoiu estudante iha risku. Tenke anota

mudansa ruma iha prezensa, komportamentu, no aktividade eskolár.

Realiza reuniaun jestaun kazu

• Diretór eskola ka vise diretór xefia reuniaun. Partisipante hotu-hotu diskute risku ba estudante

ida-ida ne’ebé identifika durante prosesu pontuasaun risku ba estudante.

• Husu ba diretór klase atu aprezenta progresu estudante ida-ida. Diskute kazu estudante ida-

ida nian.

• Solisita informasaun husi edukadór seluk kona-ba labarik nia prezensa, komportamentu, no

aktividade eskolár, nune’e mós asaun ne’ebé foti atu tulun labarik susesu iha eskola.

• Relata asaun ruma ne’ebé foti husi diretór, vise diretór, no PTA konaba labarik ida-ida.

• Revee komportamentu estudante iha risku no determina estratéjia ba mudansa

komportamentu. Uza Estratéjia Jestaun Komportamentu sira atu identifika estratéjia hodi

rezolve problema komportamentu.

• Deside asaun ne’ebé presiza durante fulan oin no fahe responsabilidade ba asaun sira ne’e.

• Kompleta Formuláriu Reuniaun Jestaun Kazu.

Konklui siklu jestaun kazu

• Notifika ba inan-aman sira kona-ba desizaun ka asaun ruma ne’ebé presiza sira nia apoiu.

Tabela 6U

REJISTU AKOMPAÑAMENTU ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ESTUDANTE

Reuniaun jestaun ba kazu kona-bá estudante

Estudante Naran

Loron (sira)

Karta notifikasaun hato’o ona ba

Kontaktu ona liu Telefone

Hala’o Vizita ba Uma

Reuniaun edukadór nian kona-bá asaun suporta

Loron (sira) Loron (sira) Loron (sira) Loron (sira)

REJISTU AKOMPAÑAMENTU ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ESTUDANTE

Reuniaun jestaun ba kazu kona-bá estudante

EstudanteNaran

Loron (sira)

Kartanotifikasaunhato’o ona ba

Kontaktu ona liu Telefone

Hala’o Vizita ba Uma

Reuniaun edukadór niankona-bá asaun suporta

Loron (sira) Loron (sira) Loron (sira) Loron (sira)

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 138 UNIDADE 6

Figura 6V – Jestaun kazu iha estratéjia rejistu hodi hadi’ak komportamentu estudante nian

FORMULÁRIU REUNIAUN MENSÁL JESTAUN KAZU

Loron ________________

Naran Estudante _______________________________ Tinan Eskolár ______

Klase ka naran diretór klase _______________________________

Partisipante seluk:

Naran __________________________ Papél ______________________

Naran __________________________ Papél ______________________

Naran __________________________ Papél ______________________

Dezempeñu Eskolár

Dezempeñu Pasadu

Dezempeñu Prezente

Asaun foun no/ka

kontinuasaun ne’ebé atu foti

Funsionáriu sira Responsavél

Matéria 1

Matéria 2

Matéria 3

Matéria 4

Serbisu ba uma

Prezensa

Komportamentu

(0, 1, 2)

Seluk

Seluk

ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU BA ABANDONU ESKOLÁR PÁJINA 139

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 6W

ESTRATÉJIA JESTAUN PARTISIPASAUN IHA KLASE LARAN

Pontu Komportamentu 1

• La see tilun/hanoin mamuk

• La halo serbisu ba uma

• Lalori livru

• La rona instrusaun

• Dukur iha klase laran

• La tuir regulamantu iha klase laran

(han/natan xumingál, etc)

• Sai husi eskola

• La halo interasaun ho estudante seluk

• Linguajen korporal ka asaun sinál la

respeitu ka ladún interese (hamrik iha

kadeira, riska arbiru de’it no la halo

traballu iha klase laran)

Estratéjia Jestaun

• Estabelese no tara regulamentu iha

eskola/klase laran no komportamentu

ne’ebé serve – diskute ho estudante

• Muda estudante ba besik edukadór

nia meza

• La’o besik ba estudante nia fatin;

hamrik iha nia meza sorin ka kotuk

• Uza sinál liman (dere Ita nia meza, tau

liman fuan ida iha Ita nia ibun, etc);

halo lian maka’as oituan no hateke

ba estudante atu komunika katak

komportamentu estudante nian ida

ne’e ladi’ak no presiza hapara.

• Temi estudante nia naran no dehan

ba nia atu hapara ka muda nia

komportamentu

• Estabelese prosedimentu klaru ba

rotina regulár (foti Ita nia liman, foti sa’e

liman fuan tolu, no sura tun 3-2-1 to’o

sinál katak AGORA tenke hapara buat

ruma)

• Louva estudante ne’ebé iha

komportamentu di’ak/serve hanesan

modelu espektativa maibé labele halo

komparasaun malorek.

Pontu Komportamentu 2

• Ko’alia barak ho estudante seluk

ne’ebé halo hela traballu

• Ko’alia maka’as durante hala’o traballu

• Mai tarde

• So’e sasan

• Baku ka hata’uk estudante sira seluk

• Goza ho estudante sira seluk no bolu

sira ho naran aat

• Uza espresaun ka jestu aat

• Sobu/estraga sasan eskola

• Hatán filak ba edukadór

• Interrompe aktividade sira klase nian

Estratéjia Jestaun

• Husu reuniaun ho estudante;

tuirmai reuniaun ho estudante no

diretór eskola, ikus mai, reuniaun ho

estudante, diretór eskola/vise no inan-

aman

• Hadook estudante husi estudante

seluk – ezemplu, haruka estudante ba

eskritóriu diretor nian

• Evita konfrontasaun ho estudante sira

iha públiku - diskute komportamentu

ladi’ak iha privadu.

• Identifika kolaborativamente

konsekuénsia ba komportamentu

ladi’ak no implementa sira

• Fahe responsabilidade ka papél

espesiál ba estudante iha klase laran

no reforsa ninia kontribuisaun pozitivu

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

PÁJINA 140 UNIDADE 6

Iha unidade ida ne’e, Ita diskute ona kona-bá

komponente EWS daruak. Asaun sira ne’e mak

funsionáriu sira eskola nian foti hodi hadi’ak

aprendizajen iha klase laran, akompaña no rejistu

saida mak akontese ho estudante sira ne’ebé iha

risku no maneira atu hadi’ak komunikasaun entre

eskola ho familía sira. Komponente importante

EWS sira seluk no estratéjia atendimentu primeiru

atu kria nivél sensibilizasaun ne’ebé boot no

responsabilidade iha komunidade boot atu

rezolve problema husik eskola.

Iha unidade tuirmai Ita diskute hakat no asaun

saida mak bele foti atu involve komunidade sira.

NOTA IHA PÁJINA ROHAN

1 Ezemplu, haree: http://www.equip123.net/equip1/mesa/docs/CA_Practical_Guide_Teachers.pdf.

Estabelese

Parseria ho

komunidade

Unidade 7

Prevensaun Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

KAMPIAUN KOMUNIDADE ULTRAPASA LAKUNA ENTRE ESKOLA NO FAMÍLIA

Bainhira bolu Priyanka atu tama ba entrevista serbisu ho títulu Programa Pilotu Prenvensaun Husik

Eskola, nia sente nervozu, tanba nia seidauk iha esperiénsia serbisu ho organizasaun ruma. Nia mós

mai husi sosiedade ne’ebé la konsidera feto ninia karreira. Maibé Priyanka, ne’ebé hanesan estudante

Zoolojia iha universidade, haree ida ne’e hanesan oportunidade importante no di’ak tebes. Nune’e, nia

tama ba entervista no hetan duni serbisu hanesan Kampiaun Komunidade iha Dharmpur Dakhili.

Hanesan Kampiaun Komunidade, Priyanka toma konta parte responsabilidade mak vizita ba uma husi

Foku Labarik nian. Durante vizita iha uma, atualiza labarik sira nia aktividade ne’ebé hala’o ba inan-

aman sira no revee labarik sira nia progresu. Nia mós revee inan-aman sira nia diáriu akompañamentu,

ne’ebé rejista sira nia oan nia prezensa hodi asegura katak rejistu ne’e hanesan ho eskola nia rejistu.

Karik iha diferensa entre rua ne’e, Kampionatu Komunidade hatene atu rezolve kestaun ida ne’e. Ida

ne’e parte importante husi sistema atendimentu primeiru tanba inan-aman barak iha análize situasionál

SDPP rekoñese sira la iha koñesimentu ba padraun prezensa husi sira nia oan iha eskola.

“Ha’u nia interasaun nafatin ho inan-aman sira tulun ha’u atu kria relasaun ho sira. Durante interasaun

sira ne’e ho sira, ha’u aprende oinsá atu konvense sira katak enkontru entre Inan-aman-Edukadór sira

no Loke Eskola mak plataforma di’ak atu rezolve kestaun ruma karik sira iha. Sira hetan nia lójiku no

hamutuk iha Loke Eskola ne’ebé sira haree materiál oioin sira nia oan mak kria; sira haree sira nia oan

halo drama no deskobre ne’e nu’udar interesante no útil. Ha’u aprende buat foun barak iha programa

no agora ha’u komprinde ha’u nia an di’ak liu. Agora ha’u komprende labarik, edukadór no inan-aman

sira komportamentu no troka matenek haluan ha’u nia hanoin.”

“Estudante sira konsidera nia hanesan amigu. Sira rona nia.” ~ haktuir edukadór turma nian

PÁJINA 143

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Iha unidade liu ba Ita diskute estratéjia

atendimentu primeiru hanesan asaun liña

dahuluk atu mantein estudante sira iha-riksu la

husik eskola. Estratéjia atendimentu primeiru

mak sai xave parte husi EWS ”akompañamentu

no komesa hala’o” funsaun atu alkansa

estudante iha risku iha inísiu tinan eskolár

nian. Aspetu fundamentál ida ba estratéjia

atendimendu dahuluk mak hametin parseria

entre família ho eskola. Maske nune’e, tau

responsabilidade tomak ba eskola no família atu

rezolve kestaun husik eskola no faila solusiona

kestaun boot liu ne’bé liu tiha kbitt doméstiku

no eskola ne’ebé mosu husi akontesimentu iha

komunidade tomak. Iha unidade ida ne’e, Ita

diskute maneira atu estabelese parseria luan liu

entre eskola, família no komunidade sira.

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADEKomunidade hetan benefisiu bainhira estudante sira hela iha eskola no bele kontribui di’ak

liu ba produtividade ekonomia, estabilidade, governasaun no moris di’ak sosiedade nian.

Atu susesu, tenke kuda metin Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk iha komunidade. Eskola

ho edukadór sira bele menus tempu, rekursu no motivasaun atu implementa estratéjia

atendimentu primeiru. Estratéjia balu bele liu tiha mandatu eskola nian no presiza fó korajen,

presaun husi kolega no kapasidade ne’ebé influénsia membru komunidade. Dala balu,

komunidade no eskola la serbisu hamutuk hela maske iha objetivu hanesan. Unidade 7 sentru

ba dezenvolvimentu eskola no parseria ho komunidade atu implementa EWS, no kriasaun

ekipa EWS eskola-komunidade nian. Ne’e deskreve papél no responsabilidade respetiva husi

funsionáriu sira eskola no membru komunidade sira nia duplikasaun no komplementáridade.

Unidade ida ne’e diskute area asaun haat, hatudu dalan oinsá kria Komisaun Kontinua Eskola no

prosesu serbisu iha eskola ba implementasaun estratéjia atendimentu primeiru no rekomenda

atu hasa’e sensibilizasaun kona-bá husik eskola, fornese serbisu katutan sira atu tulun estudante

sira iha risku no sira nia inan-aman atu partisipa iha funsaun responsabilidade mútua hodi

asegura katak eskola, komunidade no familía hala’o sira nia parte atu mantein labarik iha eskola.

Bainhira inan-aman iha liña oin atu mantein

estudante iha eskola, tanba sá tenke presiza

involve komunidade sira? Atu hatán pergunta

ne’e, Ita presiza reflete la’ós de’it ba maneira

husik eskola hafraku estudante ne’e rasik

no nia familía, maibé oinsá nia afeita mós ba

komunidade sira. Sira ne’ebé husik eskola

manán rendimentu menus signifika sira nia osan

menus; tanba ne’e dala barak sira la involve

iha aktividade sivil ka eleisaun; sosialmente

sira ladún iha responsabilidade; no sira iha

posibilidade boot atu hatudu komportamentu

anti-sosiál, agresivu no kriminál.

Se Ita emprezariu iha komunidade, sira ne’ebé

husik ona eskola, la iha kbiit serbisu ne’ebé

presiza, nune’e mós la iha osan atu selu Ita nia

PÁJINA 144 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

serbisu ka sosa sasán. Se Ita lider relijiozu, ema

ne’ebé husik eskola karik la sai membru ativu iha

meskita, templu ka igreja. Se Ita lider polítiku ida,

hirak ne’ebé husik eskola karik la apoiu kauza

atu had’iak komunidade ka involve iha aktividade

sivil sira ne’ebé benefisia komunidade no

sosiedade barak. Konklusaun katak ema hotu iha

komunidade hetan benefisiu husi maintein labarik

sira iha eskola no bele uza sira nia influénsia atu

hamenus númeru husik eskola. Komunidade bele

sai kbiit boot hasouru abandonu eskolár.

Iha unidade ida ne’e Ita diskute komponente

datoluk husi EWS; meiu atu promove no involve

komunidade kontra abandonu eskolár. Ekipa

SDPP dezenvolve ona maneira balu atu involve

komunidade iha diálogu kona-ba kestaun husik

eskola, no atu hasa’e partisipasaun no hasoin

EWS. Unidade ida ne’e hafahe matéria barak no

aktividade sira atu involve komunidade.

Saida mak bele halo atu haboot no hadi’ak

papél komunidade hodi apoiu estudante iha

risku? Maske involvementu membru komunidade

iha nasaun ida-ida karik la hanesan maibé

komunidade, xefe komunidade sira hotu fahe

karakterístika no importansia ne’ebé hanesan.

Xefe komunidade sira iha influénsia; Jeralmente,

sira nia opiniaun ema respeita no tane aas. Sira

bele iha rekursu opsionál ne’ebé uza atu apoiu

estudante sira iha risku. Dala barak sira hanesan

ema ne’ebé iha kbiit maka’as atu deside

saida mak akontese iha komunidade - liuliu

komunidade ki’ik sira. No sira sente klaramente

katak sira nia komunidade mak importante liu.

Ida ne’e mós importante atu hanoin, maibé

karakterístika importante liu ne’ebé xefe

komunidade tenke iha mak kompromisu no

paixaun ba kauza ida. Tanba ne’e, iha kazu balu,

ema derepente mosu atu sai rekursu importante

ida apoiu estudante sira iha risku tanba sira fiar

iha kauza no hakarak susesu.

Oinsá Komunidade sira Bele Partisipa?

Iha dalan haat atu hetan partisipasaun husi

komunidade no sira nia xefe:

• Asaun 1: Harii Komisaun Kontinua Eskola

ne’ebé apoiu esforsu hodi tahan estudante

sira iha risku kontinua eskola. Sira serbisu

ho funsionáriu sira eskola nian atu hala’o

estratéjia atendimentu primeiru.

• Asaun 2: Involve iha aktividade defeza,

sensibilizasaun no alkansa hanesan reuniaun

ho komunidade, loke eskola, no mensajen

lian atu hasa’e sensibilizasaun inan-aman

nian kona-bá kestaun abandonu eskolár no

harii ligasaun ho eskola.

• Asaun 3: Identifika no kolabora ho grupu

komunidade sira (ezemplu: SMC, PTA,

konsellu aldeia, NGO/CBO, negósiu lokál,

etc.) atu fornese serbisu katutan sira ba

estudante sira iha risku no atu fó apoiu

másimu aktividade reduz númeru estudante

husik eskola iha komunidade.

• Asaun 4: Partisipa iha aktividade sira

promove kultura responsabilidade ba

implementasaun efikás EWS ho nune’e

funsionáriu sira eskola, família no

komunidade sira hotu sente ida-ida nia papél

no responsabilidade.

Ba etapa ne’ebé boot, sustentabilidade EWS

depende ba haloko sensibilizasaun komunidade

nian kona-ba husik eskola hanesan kestaun ida

no sai na’in ba esforsu reduz númeru estudante

husik eskola. Ida ne’e la’ós knaar ne’ebé fasil;

ka hetan susesu beibeik. Iha Ita nia diskusaun

kona-ba parseria ho komunidade, Ita sei serbisu

barak liu iha aktividade espesifíku no fahe

materiál sira ne’ebé uza iha ekipa SDPP nasaun

haat. Importante liu mak, Ita sei identifika no

diskute perigu ne’ebé Ita tenke evita.

Atu hahú Ita nia diskusaun, mai Ita revee tabela

tuirmai (Tabela 7A), Papél no Responsabilidade

Estratéjia Atendimentu Dahuluk. Ne’e deskreve

oinsá parseiru eskola ho komunidade

implementa EWS no estratéjia atendimentu

dahuluk. Hanesan Ita bele haree, husi etapa sira

dahuluk, xefe komunidade sira hala’o sira nia

papél. Maske sira la responsavél atu mantein

rejistu eskola nian, sira bele partisipa iha

revizaun rejistu hodi asegura akompañamentu

ne’e akontese regularmente no loos.

Núkleu husi parseria ho komunidade mak iha

sentidu responsabilidade ba abandonu eskolár

hanesan kestaun ida iha komunidade. La’ós

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 145

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

SERBISU HAMUTUK IHA ESKOLA

REVEE ESTUDANTE NIA REJISTU AKOMPAÑAMENTUAkompañamentu nafatin no revee rejistu estudante hanesan núkleu husi EWS

ida. Ida ne’e prosesu ne’ebé komesa hala’o estratéjia atendimentu primeiru

hodi fó apoiu atu mantein estudante iha risku nafatin iha eskola. Iha Timor-

Leste edukadór ida revee rejistu estudante nian iha klase laran durante vizita

husi funsionáriu apoiu sira SDPP nian.

PÁJINA 146 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Kontinua liman loosKontinua liman loos

PAPÉL NO RESPONSABILIDADE ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU

Tabela 7A – Papél no responsabilidade estratéjia atendimentu primeiru: Ezemplu husi Tajikistaun

Tipu Intervensaun

Edukadór (Diretór Klase) Edukadór matéria nian

Indikadór Akompañamentu

• Mantein halo rejistu ba estudante

hotu ne’ebé iha risku

• Fó feedback semanál ba estudante

sira iha risku

• Hato’o karta/postal ba inan-aman

hafoin loron balu espesífiku

• Telofone inan-aman hafoin auzénsia

tuirmai depois de hato’o ona karta/

postál

• Hasoru inan-aman ko’alia kona ba

auzénsia no kestaun eskola nian

seluk

• Lori estudante nia rejistu no amostra

traballu eskolár nian Informa ba inan-

aman desizaun ne’ebé foti ona iha

CMM

• Partisipa reuniaun ho komunidade

• Fó dadus kona-bá aktividade eskolár

nian ba diretór klase

• Notifika diretór klase se estudante la

mosu-mai klase

• Se estudante la tama edukadór ne’e

nia klase, bele/tenke partisipa iha

xamada telefone ne’e.

• Se iha problema espesífiku ruma ho

edukadór ne’e, bele partisipa iha

reuniaun ho inan-aman

• Partisipa iha CMM se presiza

• Partisipa reuniaun ho komunidade

Hato’o karta no

telephone ba

inan-aman

Reuniaun Mensál Jestaun Kazu (CMM)

Vizita ba uma ho inan-aman

Reuniaun Mensál/ Trimestrál ho Komunidade

Komisaun Kontinua Eskola (SSC)

de’it família ida nia preokupa, la’ós mós buat

ida ne’ebé involve de’it eskola ho inan-aman

sira. Ida ne’e kestaun ida ne’ebé afeita ba

komunidade tomak – no futuru komunidade

nian. Tanba ne’e, presiza tebes komunidade nia

apoiu ba solusiona kestaun abandonu eskolár.

Bainhira Ita revee daudaun tabela ne’e, tenke

nota responsabilidade ne’ebé mosu husi ema

sira ne’ebé involve iha implementasaun EWS

ida. Oinsá Ita atu modifika tabela ida ne’e atu

reprezenta di’ak liu iha Ita nia nasaun? Seráke

iha parte interesadu importante balu tenke

partisipa? Karik iha, sira nia papél saida?

Importante atu kontinua fó-hanoin sira ne’ebé

partisipa iha implementasaun EWS katak

sistema prosesu revee no kontrola no balansu

la’ós kona-bá avaliasaun dezempeñu ema ka

eskola. Ida ne’e kona-ba harii sistema ida di’ak

liu ne’ebé identifika no apoiu estudante sira iha

risku atu husik eskola. No iha prosesu ida ne’e,

sei revee nafatin atu identifika saida mak la’o

di’ak no ladi’ak, no presiza saida hodi modifika

atu realiza nia objetivu. Ne’e hotu relasiona ho

estudante sira iha risku; la’ós ho sira ne’ebé

implementa no apoiu EWS.

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 147

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

PAPÉL NO RESPONSABILIDADE ESTRATÉJIA ATENDIMENTU PRIMEIRU

Tabela 7A – Kontinuasaun

Tipu Intervensaun

Administradór/Diretór Eskola Xefe Komunidade (PTA, SMC, etc.)

indikadór akompañamentu

• Revee Rejistu

• Asina karta ba inan-aman

• Notifika Xefe PTA bainhhira haruka

karta sai ona

• Revee rejistu komunikasaun ho inan-

aman

• Partisipa iiha vizita ba uma depois de

CMM

• Xefia CMM

• Koordena ho Xefe PTA halo

oráriu no anunsia reuniaun ho

komunidade nian

• Lidera hamutuk reuniaun ho

komunidade

• Koordena Komisaun Kontinua skola

• Revee formuláriu akompañamentu

• Revee rejistu komunikasaun

• Kontaktu inan-aman (telefone ka

vizita ba uma) atu prepara vizita ba

uma; bele partisipa iha vizita ba uma

• Partisipa iha CMM se presiza;

koordena serbisu katutan sira se

presiza/disponivel

• Mobiliza xefe komunidade sira tuir

reuniaun SSC hamutuk

• Mós lidera reuniaun komunidade

Hato’o karta no

telephone ba

inan-aman

Reuniaun Mensál Jestaun Kazu (CMM)

Vizita ba uma ho inan-aman

Reuniaun Mensál/ Trimestrál ho Komunidade

Komisaun Kontinua Eskola (SSC)

Asaun 1: Komisaun Kontinua

Eskola no Apoiu Atendimentu

PrimeiruAsaun dahuluk ne’ebé implementadór

EWS sira nian tenke foti mak serbisu ho

xefe komunidade sira atu forma Komisaun

Kontinua Eskola (SSCs). SSCs foti papél

ativu iha implementasaun eskola nia estratéjia

atendementu dahuluk. Bainhira sira hatene

konaba estudante iha risku falta, sira revee

formatu, revee desizaun reuniaun jestaun kazu

no partisipa iha reuniaun sira ne’e, se presiza.

Sira kaer papél importante ida hodi apoiu

desizaun koletiva ba buat ne’ebé bele halo

atu fó apoiu nafatin ka adisionál ba estudante

sira iha risku no mós ba kazu ruma iha sira

nia família. Tanba kaer papél sentrál, desizaun

importante atu deside sé mak tenke iha

Komisaun Kontinua Eskola.

Tanba sá Tenke iha Komisaun

Kontinua Eskola?

FKomunidade sira atu hasai solusaun ba

kestaun abandonu eskolár, sira tenke sai sentru

ba esforsu atu mantein estudante iha eskola.

PÁJINA 148 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

KOLABORASAUN ENTRE FUNSIONÁRIU SIRA

ESKOLA NIAN no membru komunidade mak xave ba susesu. Iha kraik ne’e, edukadór no

komunidade iha eskola ida iha Índia revee surat-tahan akompañamentu

no deside estratéjia atendimentu primeiru mak bele hadi’ak estudante nia

prezensa iha eskola.

Ida ne’e signifika katak xefe komunidade tenke

iha papél ativu atu halo vizita ba uma. Sira

tenke partisipa iha diskusaun ho funsionáriu

sira eskola nian kona-bá uma ida ne’ebé mak

presiza ba vizita, saida mak presiza atu diskute,

bainhira mak atu ba vizita, no opsaun posivel

solusiona problema ne’e. Dialógu ida ne’e la’ós

de’it bazeia ba koñesimentu komunidade husi

família lokál nian, maibé mós fó tulun atu kria

parseria ho eskola, tanba sira hamutuk define

solusaun hodi hamenus númeru estudante

husik eskola iha sira nia komunidade. Ida

ne’e mós halais transparensia no subliña

responsabilizasaun hodi asegura katak EWS sei

implementa loloos no sustentavel. Kolaborasaun

ida ne’e sentrál tebes iha sistema kontrola no

balansu ba EWS ida.

Sé mak Tenke Tama iha Komisaun

Kontinua Eskola?

Desizaun kona-ba Komisaun Kontinua Eskola

hahú iha faze planeamentu bainhira eskola

ho komunidade deside sira hakarak atu apoiu

programa ba rezolve abandonu eskolár. Topíku

ida ne’e bele mosu durante vizita ba fatin

ka durante konversa inisiál liu husi telefone

ba eskola. Definitivamente, ida ne’e tenke

diskute durante orientasaun eskolár no tuir tan

formasaun ba EWS.

Objetivu ekipa eskola EWS nian daudaun ne’e

atu haboot siklu membru komunidade ne’ebé

hola parte iha kestaun husik eskola. Rekoñese

nivel esforu no responsabilidade ne’ebé SSCs

iha, partisipasaun boot husi xefe komunidade

sira ne’e importante tebes.

Iha buat balu ne’ebé tenke konsidera bainhira

forma Komisaun Kontinua Eskola:

• Disponibilidade: Presiza tempu atu halo

serbisu di’ak ruma hanesan membru

Komisaun Kontinua Eskola. Se Ita nia

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 149

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

komisaun atu sai efikás, tenke iha membru

sufisiente ne’ebé hakarak fó tempu ne’ebé

presiza hodi halo revee informasaun, kontaktu

inan-aman no pasa tempu hamutuk ho

funsionáriu sira eskola nian iha reuniaun hodi

diskute kona-bá estudante sira iha risku no

saida mak bele halo atu apoiu sira.

• Reprezentasaun: Karik Ita hakarak inan-aman

no familía sira simu lideransa no konsellu

husi SSC, sira presiza vota ba ema iha

komisaun laran. Karik posivel, PTA ka grupu

komunidade seluk tenke nomeia ema ne’ebé

sira fiar sai membru iha sira nia SSC.

• Literasia: Maske membru SSC hotu la presiza

hotu-hotu sai alfabetizadu, maibé presiza

númeru boot ne’ebé bele lee, nune’e bele

revee informasaun no rejistu. Membru ne’ebé

labele lee bele halo parseria ho sira ne’ebé

bele atu hakbiit partisipante hotu kaer papél

ida.

• Kompromisu: Membru SSC tenke

kompromete no hakarak hola parte iha

movimentu ida ne’e. Inan-aman iha Ita

nia komunidade ne’ebé kaer ona papél

ruma apoiu edukasaun bele serve hanesan

modelu ba sira seluk. Ho kbiit ida ne’e, sira

lori kredibilidade no konfiansa ne’ebé bele

haboot programa no enkoraja inan-aman

seluk atu partisipa.

• Jogadór Ekipa: Membru SSC tenke bele

solusiona problema no serbisu di’ak ho

ema seluk. Se sira iha reputasaun ladi’ak

no gosta fahe grupu, entaun sira sei la sai

membru di’ak ba SSC. Membru presiza

bele hametin relasaun, buka solusaun

kriativu, no serbisu ho inan-aman ne’ebé

komprensivelmente bele sai nu’udar

rezistente ba ema seluk ne’ebé involve iha

sira nia kestaun família.

• Respeitu: Membru SSC tenke iha respeitu

ba família no funsionáriu sira eskola nian.

• Kbiit Komunikasaun: Membru SSC presiza

bele komunika ho efikásia. Papél xave

ida husi membru SSC nian mak fahe

informasaun ho família, tanba ne’e sira

tenke sai ema ne’ebé fasil partisipa iha

konversasaun.

• Sensitividade: Sira tenke laran-murak no

rekoñese katak dala barak família esforsu

atu haruka sira nia oan ba eskola. Pobreza

no eventu moris dala barak halakon tiha

intensaun di’ak inan-aman nian. Membru

SSC presiza hatene katak maske bainhira

família hakarak haruka sira oan ba eskola,

ida ne’e hanesan sakrifisiu boot tebes ba

nesesidade baziku imediatu família nian.

• Voluntarizmu: Membru SSCs

posibilidade boot la hetan rendimentu

ba sira nia partisipasaun. Satisfasaun no

rekoñesimerntu públiku hala’o serbisu

importante ba labarik sira, eskola no

komunidade sai kompensasaun nato’on.

DIKA: SELESIONA EMA NE’EBÉ

DI’AK LIU HOTU BA ITA NIA

SSC

Komisaun Kontinua Eskola (SSCs) bele halo

buat oioin hodi kontribui ba susesu EWS

ida nian. Espesifikamente sira tenke apoiu

esforsu sira seluk nian iha eskola hodi

prevene estudante husik eskola. Hili ema

ne’ebé loos sai membru ba Ita nia SSC ne’e

pasu krítiku iha hakbiit komisaun ne’e hodi

apoiu Ita nia programa. Atu halo ida ne’e,

Ita bele hahú kria lista ema iha komunidade

ne’ebé ema seluk koñese di’ak no mós

rekoñese sira nia kbiit lideransa no

kompromisu ba edukasaun.

Bainhira alista ona ema barak, fahe ho

kolega balu no husu sira atu hili ema

6-10 husi lista ne’e, ida ne’ebé mak sira

sente sei sai membru SSC di’ak tebes.

Asegura katak lista ne’e iha mane no

feto no reprezentante grupu etniku iha

komunidade laran.

PÁJINA 150 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

• Problema idade: La’ós Katuas/ferik sira

mesak de’it mak bele sai membru SSC nian.

Maibé bele tau laran metin ba joven adultu

sira tanba sira iha kredibilidade no enerjia

di’ak tebes atu apoiu no haroman fatór sira

kauza estudante husik eskola no saida mak

atu halo hodi reduz tiha. Estudante husik

eskola ne’e kestaun ida ne’ebé bele afeita

sira nia oan, nune’e sira iha insentivu atu

serbisu hodi reduz númeru estudante ne’ebé

husik eskola.

• Kestaun papél no responsabilidade: Membru

SSC tenke rekoñese limitasaun ho sira nia

papél no responsabilidade. La’ós sira nia

serbisu atu kastiga ka avalia edukadór ka

diretór eskola kona-bá saida mak sira halo

ka la halo. Nune’e mós la’ós sira nia serbisu

atu hamoe inan-aman no fó sala sira kona-ba

auzénsia estudante nian no dezempeñu aat

husi sira nia oan.

• Konfidensialidade: Membru SSCs sei hatene

informasaun privada estudante nian ne’ebé

susar hela. Membru SSCs tenke bele tau

fiar. Situasaun estudante sira iha risku no

sira nia família labele halo sai aat liu husi

membru SSC ida ne’ebé labele kaer metin

informasaun konfidensiál.

Maske harii SSC halo ona iha nivel eskola,

sei benefisia husi Ita nia konsellu. Dalan di’ak

atu hahú harii SSC mak hala’o reuniaun ho

komunidade. Serbisu parseria ho diretór eskola,

xefe PTA no/ka xefe SMC, Ita tenke esplika

katak sira komesa inisiativa ida atu solusiona

kestaun estudante sira husik eskola. Bainhira

PTA ka SMC la marka prezensa ka la funsiona

ho di’ak, hili grupu komunidade seluk ne’ebé

forte, hanesan komisaun edukasaun aldeia,

komisaun governasaun lokál, grupu feto, grupu

agrikultura atu bele serbisu hamutuk.

Estabelese SSC tenke hola parte iha Ita nia

esforsu atu hahú prosesu estabelese EWS ida,

nune’e inan-aman hatene propózitu nee iha

kontekstu EWS nian. Importante atu esplika

saida mak sei sai SSCs ninia papél no ezijensia

tempu. Husu família atu identifika ema ida ka

rua (depende ba Ita nia SSC) atu reprezenta

sira iha komisaun. Iha komunidade balu, karik

di’ak liu atu hala’o votasaun segredu hodi hili

reprezentante inan-aman nian. Maske nune’e,

iha komunidade barak, espesialmente iha

komunidade kiik, nomeasaun husi audiénsia

nato’on ona. Funsionáriu sira eskola nian

tenke mós hetan oportunidade atu nomeia

reprezentante husi komunidade. Ida ne’e labele

edukadór seluk idatán ka ema ne’ebé serbisu iha

eskola.

Membru SSC tenke tuur iha komisaun ho

periódu tempu espesífiku de’it . Iha momentu

inisiál ema sai membru SSC nian, metade

husi sira tenke planeia atu hola parte durante

tinanakadémiku/periódu ida, hanesan hatudu

iha Figura 7B, bainhira metade seluk hola parte

durante tinan ka periódu rua. Ho opsaun ida

ne’e, SSC sei kontinuamente hili komisaun

foun maibé mós iha balu kontinua nafatin. Ida

ne’e signifika katak atividade komesa ona ho

serbisu komisaun ida nian sei kontinua tanba

iha ema ne’ebé lori memória institusionál no

bele serve hanesan konselleiru no treinadór ba

Figura 7B – Siklu Komisaun Kontinua Eskola Sira Sei Hala’o

10 PERIÓDU SSC

Membru balu muda ba periódu 20 SSC.

*

20 PERIÓDU SSC

Membru balu muda ba periódu 30 SSC.

*

30 PERIÓDU SSC

Membru balu muda ba periódu 40 SSC.

*

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 151

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

membru foun sira. Membru SSC tenke hetan

estatutu aas husi funsionáriu sira eskola nian no

komité eskola ne’ebé iha (ezemplu, PTA no//

ka SMC). Termu serbisu tenke desizaun nivel

eskola tanba disponibilidade ema voluntáriu

SSC nian bele varia maka’as husi komunidade

ida ba komunidade seluk. Maibé iha ne’e tenke

iha rotasaun atu mantein balansu no laran-

manas, no mós lori tama lia-foun no idea sira ba

komisaun.

Diretór eskola, no xefe PTA no SMC bele mós

vizita xefe komunidade sira no solisita sira nia

partisipasaun iha SSC. Ema ne’ebé di’ak ba

membru SCC inklui:

• Lider relijiozu;

• Reprezentante CBO ka ONG;

• Profesionál Saúde;

• Emprezariu; no

• Reprezentante governu lokál.

Testu iha kaixa leten ilustra oinsá parseria entre

eskola no komunidade iha Tajikistaun no Timor-

Leste hala’o.

Saida mak Komisaun Kontinua Eskola

atu Halo?

Maske kompozisaun komisaun varia ho

komunidade, sira nia papél no responsabilidade

besik atu hanesan. Sai membru SSC ezije

tempu barak. Ida ne’e la’ós buat foun ba

membru komisaun atu hetan serbisu todan resin

no sai nu’udar rezistente atu halo serbisu hotu

hanesan membru SSC tempu ba tempu. Tanbe

ne’e krítiku ba membru sira atu hatene didi’ak

buat ne’ebé sira tenke halo no tanba sá ne’e

importante tebes.

KOMISAUN KONTINUA ESKOLA IHA TIMOR-LESTE NO TAJIKISTAUN

Iha Timor-Leste, Grupu Traballu Kontinua Eskola serbisu ho eskola ida-ida tulun halo vizita ba uma, hato’o

postál no organiza aktividade mobilizasaun komunidade (reuniaun ho komunidade ka Loke Eskola).

Grupu Traballu ne’e, inisialmente, mai husi sira ne’ebé hili husi komunidade, inklui membru PTA ka

Konsellu inan-aman (bainhira iha), membru komunidade ne’ebé interese iha edukasaun, no xefe aldeia/

komunidade.

Partisipasaun iha grupu traballu dezenvolve tempu ba tempu no karik uza voluntáriu sira, espesialmente

inan-aman/família ne’ebé interese, sai membru ativu. Númeru membru grupu nian varia husi

komunidade ida ba komunidade seluk, husi membru 10 to’o 15. Númeru grupu traballu depende ba

fatór sira hanesan tamañu eskola, abilidade membru sira nian atu halo viajen ba eskola no estudante nia

uma, no aktividade tuir estasaun ne’ebé taru malu. Membru grupu traballu no voluntáriu vizita eskola

dala rua kada semana atu haree postál ne’ebé presiza hato’o ba inan-aman ka halo aktividade vizita ba

uma.

Iha Tajikistaun, membru SSC mai husi komunidade luan liu, inklui sidadaun privadu no funsionáriu

sira governu nian. Depende ba tamañu no estrutura komunidade, autór diiferente balu hakbesik atu

hola parte iha aktividade EWS. Lideransa lokál hetan respeitu aas, nune’e funsionáriu sira eskola nian

aproxima ba xefe ka vise xefe komunidade nian. Adisionalmente, membru PTA, lider relijiozu, doutor

aldeia nian, xefe komisaun feto nian no polisia lokál ka emprezariu mos hetan aproximasaun atu apoiu

programa prevene abandonu eskolár. Membru komunidade apoia programa ne’e ho meiu oioin.

Ida uluk tulun fahe mensajen kona-bá “Kontinua Eskola” iha reuniaun importante komunidade nian.

Membru komunidade mós halo vizita ba uma no organiza rekursu finanseiru ka meteriál, hanesan livru

no ekipamentu eskola seluk, atu tulun estudante sira iha risku.

PÁJINA 152 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

EFEITU HUSI DUDU-DADA: FÓ TEMPU BA MUDANSA

Maske bainhira Komisaun Kontinua Eskola hola kompromisu tomak ho EWS, presiza tempu atu halo

mudansa ba komportamentu.

Durante vizita ba Timor-Leste, Ami rona istória ida kona-bá xefe PTA ne’ebé uluk hanesan membru

Komisaun Kontinua Eskola. Nia fahe ninia fiar katak EWS halo ona mudansa boot tebes iha ninia

aldeia. Nia haksolok tebes ho postál ne’ebé lori hato’o ba família ne’ebé nia oan feto la tama eskola

beibeik kleur ona. Hanoin hikas bainhira nia ho susar tebes la’o ba aldeia ne’e, nia mós salienta

importante oinsá nia papél mak atu halo komunidade sai fatin di’ak tanba labarik hotu iha aldeia ne’e

bá eskola atu hetan edukasaun di’ak.

Bainhira nia to’o ba uma família ne’e, foti postál husi nia liman loos tau fali ba nia liman karuk, liman

husi labarik feto aman – nia liman rasik! Maske nia hatene importansia prezensa loron-loron iha

eskola no nia papél hanesan membru SSC, maibé ninia oan feto rasik la tama eskola dala barak.

Toman tuan ne’e susar tebes atu muda. Ninia feen hamriik iha odamatan doko ulun bainhira ko’alia

ba nia kona-bá sira nia oan feto nia auzénsia husi eskola no saida mak presiza atu halo atu hadi’ak

situasaun ne’e.

Aman ida ne’e tau konfiansa ba programa ne’e. Nia hakarak programa ne’e funsiona ho di’ak. Nia ho

laran simu nia responsabilidade hanesan membru Komisaun Kontinua Eskola. “Dudu” atu mantein

estudante hotu iha eskola ne’e forte tebes. Maibé komportamentu tuan no toman aat “dada” mós

forte hanesan. Tempu ba tempu, ho serbisu ne’ebé la’o daudaun atu apoiu komunidade no inan-

aman sira, toman aat sei bele muda. Maibé Ita tenke fó tempu ne’ebé presiza atu halo mudansa sai

realidade.

Mai Ita vizita fali responsabilidade Komisaun

Kontinua Eskola nian. Jeralmente, membru

Komisaun Kontinua Eskola nian hola parte husi

ekipa EWS eskola nian no tenke tuir formasaun

inisiál. Se sira la’ós hola parte husi ekipa no

la partisipa formasaun ne’e iha tempu liu bá,

tenke aprende husi sira ne’ebé tuir tiha ona

no mós inklui “hala’o no aprende iha serbisu

laran” ka buka hatene didi’ak molok hala’o

aktividade rasik. Maibé, maske ho formasaun no

kompromisu, sei la muda komportamentu lalais

de’it. Hanesan testu iha kaixa okos hatudu, Ita

hakohak “dudu” husi ideia foun, maibé “dada”

sai husi dalan ne’ebé baibain Ita halo – toman

halo ona nune’e – dudu Ita fila ba halo buat ida

tuir dalan tuan.

Revee estudante nia rejistu akompañamentu. Tanba EWS konsidera aas transparensia atu

hasa’e responsabilizasaun, membru SSC

nia papél dahuluk no importante liu mak

sensibilizasaun kona-bá saida mak akontese ho

estudante sira iha risku. Dezisaun ida ne’ebé

tenke halo sedu liu bainhira implementa EWS

ida mak bele oinsá informasaun privada husi

estudante sira iha risku fahe ba membru SSC.

La iha ida ema ida mak tenke sai membru

se la iha konfiansa ba nia. Iha sira nia papél

hanesan reveedór, sira presiza hatene tanba

sá tenke halibur dadus estudante nian no ne’e

signifika saida. Sira la presiza hatene klean liu

maibé nato’on atu komprende relasaun entre

informasaun ne’e no risku ba estudante ida atu

husik eskola.

Revee rejistu komunikasaun. Dala idatán,

xave ba mekanizmu transparensia no

responsabilizasaun mak revee saida mak

akontese iha EWS. Fasil tebes situasaun bele

“haluha.” Membru SSC tenke tulun asegura

buat hotu iha fatin no serbisu ho funsionáriu sira

eskola dezenvolve prosesu organizadu didi’ak.

Ezemplu ida mak halo reunian mensál dala rua

iha fulan ida nia laran atu revee hamutuk buat

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 153

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

sira hanesan rezultadu reuniaun jestaun kazu

nian. Importante ba ema ne’ebé envolve ba

EWS nia implementasaun atu haree ligasaun ho

aktividade sira seluk.

Ko’alia ho inan-aman. Edukadór sira presiza

tulun atu ko’alia ho inan-aman, liu husi telefone

no ho sira duni. Númeru estudante sira iha risku

no tempu/viajen bele prevene edukadór atu

halo liu. Membru sira husi SSC bele halo buat

balu liu husi vizita ba uma, ho edukadór ka lae.

Partisipasaun husi SSC iha vizita ba uma bele

torna sira di’ak liu tanba sira sai nu’udar kolega

sira husi uma-kain ne’ebé bolu. Enkuantu ekipa

sira husi SDPP hanoin katak inan-aman gosta

simu ema husi SSC, grupu ne’ebé ki’ik garante

ema bainaka hela iha seguransa.

Partisipa iha Reuniaun Jestaun Kazu. Baibain, sorumutuk jestaun kazu sira hala’o

iha eskola. Sira ko’alia kona-bá aktividade

sira atu hanorin no la envolve xéfe sira husi

komunidade. Maibé, bainhira ema estudante iha

komportamentu ne’ebé estragadór ka perigosu,

no inan-aman la fó tulun, ka iha asuntu relasiona

ho ema mukit no ema moras no inan-aman

labele resolve – presiza tulun husi komunidade.

Iha situasaun sira ne’e, membru sira husi SSC

ne’ebé representa komunidade bele tama iha

diskusaun atu buka tulun ba estudante sira iha

risku no sira nia família.

Halo defeza, fó informasaun no eduka. Serbisu ho família sira de’it husi estudante sira

iha risku la’ós natoon. Tenke alkansa ema liu.

Dahuluk, tanba la iha família sira ne’ebé la iha

risku atu estudante husik eskola. Mezmu família

sira ho edukasaun ka osan iha risku. Maibé,

no mós tanba, atu prevene estudante sira hosi

husik eskola, komunidade hotu-hotu tenke

partisipa. Ema hotu iha aktividade ida atu hala’o

no tenke fó hatene buat ne’ebé presiza halo.

SSCs bele organiza no partisipa iha aktividade

balu husi eskola ka komunidade iha ne’ebé

ema bele fahe informasaun kona-bá abandonu

eskolár. SSCs iha Timor-Leste, nu’udar

ezemplu, uza aktividade sira fila-ba-eskola no

remata-eskola atu ko’alia kona-bá prevene

abandonu eskolár.

Haree testu iha leten kona-bá ezemplu

aktividade sira seluk Komisaun Kontinua Eskola

bele hala’o atu fó tulun ba estudante sira iha

risku.

SAIDA MAK HA’U NIA KOMISAUN KONTINUA ESKOLA BELE HALO?

• Tuir karta inisiál ka vizita ba uma ho inan-aman ho vizita daruak atu tau matan ba progresaun husi

estudante.

• Ko’alia ho inan-aman husi estudante ne’ebé la mai bainhira hasoru sira iha komunidade.

• Tuir labarik sira ne’ebé lakohi mai eskola atu fila fali ba eskola.

• Tuir reuniaun komunidade ida-ida, ko’alia ho inan-aman husi labarik sira ne’ebé hatudu risku

aas atu sai husi eskola atu haree buat ne’ebé sira hanoin kona-bá reuniaun no se sira bele halo

esforsu atu sira nian oan sira sei hela iha eskola.

• Haloko negósio na’in sira atu fó hatene bainhira labarik sira la mai eskola. Nu’udar ezemplu, iha

Kamboja, estudante sira ne’ebé la mai eskola joga video no komputador iha Internet café lokál.

• Halo ronda iha fatin jogu sira, hanesan fatin atu joga futból, atu haree se iha estudante sira

ne’ebé la ba eskola no akompaña sira ba eskola.

PÁJINA 154 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Dezafiu sira iha Kooperasaun ho Komisaun

Kontinua Eskola

Ema sira husi komunidade iha tempu oituan

de’it. Hatutan ba ninia serbisu no família sira,

baibain ema ne’ebé natoon atu tama SSC

serbisu tiha ona ika komisaun sira seluk ka

halo serbisu tan. Ne’e lasusar atu tama SSC?

Lae! Ne’e signifika katak ema tenke serbisu

tempu barak. La’ós membru hotu halo buat

ne’ebé tenke halo. La’ós membru hotu sai

nu’udar efikás. SSCs presiza xefe forte, no

mós supervizaun no fó korajen. Tuir situasaun,

supervizaun bele mai husi diretór husi eskola ka

representante, edukadór ka funsionáriu sira husi

distritu.

Asuntu balu relasiona ho SSCs ne’ebé hamosu

iha programa SDPP inklui ne’e:

1. Susar atu hetan ema ne’ebé iha kbiit sira atu sai nu’udar membru husi SSC. Literasia

problema bo’ot iha komunidade balu. Ema balu

husi komunidade la hatene lee no hakerek no

ne’e sai nu’udar limitasaun bo’ot. Maibé, se

ema iliteradu balu tama iha komisaun ho ema

literadu balu, ne’e bele resolve problema. No

mós, knaar balu lalika literasia. Mezmu se sira

labele “lee” rejistu hotu, sira hatene bainhira

tenke prienxe surat, bainhira tenke halo reuniaun,

etc. Se organiza estrutura atu husik sira atu

hala’o knaar balu, ne’e sai nu’udar esforsu

maka’as maibé importante iha futuru. La haluha

katak sira nia knaar mós importante. Altera sira

nia responsabilidade atu bele promove sira nia

kbiit.

2. La iha grupu lokál atu serbisu ho ka labele funsiona. Mezmuke eskola iha PTA ka SMC,

ne’e la signifika katak sira efikás ka funsiona.

Ne’e bele signifika katak tenke haree grupu

komunidade sira seluk ka harii SSC ho ema

ne’ebé iha interese. Karik tenke treina membru

husi SSC ne’ebé esperiénsia la iha ka iha oituan

de’it ho serbisu ho grupu komunidade sira.

Haruka membru sira atu haree eskola ne’ebé

la’o di’ak – haree sira nia reuniaun ka vizita ba

uma, etc. – ne’e bele fó tulun no haburas ema

nia neon. Se organiza vizita ba eskola sira seluk

no husu membru husi komisaun eskola sira seluk

atu mai no ko’alia ba Ita nia komisaun, ne’e mós

bele fó tulun. Halo koordenasaun ho eskola sira

seluk no haree se mekanismu atu treina ka fahe

experiénsia bele harii atu fó korajen no tulun.

Peskiza husi SDPP subliña papél

husi diretór eskola atu harii interese

komunidade nian bainhira sira sai nu’udar

membru ativuSSC. Peskiza mós deskobre

katak xefe sira no inan-aman sira iha

papél ativuliu bainhira sira komprende

impaktu husi abandonu eskolár ba sira nia

komunidade sira no importánsia husi EWS

ba labarik sira.

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 155

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

3. Atu hetan ema ne’ebé iha tempu atu hala’o aktividade husi SSC bele sai nu’udar problema. Ema hotu okupadu iha eskola

ka iha komunidade. Tanba edukadór iha

responsabilidade iha eskola, baibain labele

partisipa iha aktividade atendimentu dahuluk

to’o tuir eskola remata. No mós, membru barak

husi komunidade iha responsabilidade barak.

Sira bele hala’o negósio no iha knaar iha uma.

Nune’e, importante reuniaun sai ki’ik no ho

foku. Tenke tuir oráriu. Roda ema ne’ebé mai

reuniaun ida-ida no halo reuniaun fulan tolu-tolu

atu ema hotu hasoru malu. Delega knaar sira ba

ema oioin atu bele fahe serbisu.

4. Hala’o SSC sira nia knaar susar. Kaixa

testu iha okos subliña difikuldade atu serbisu

iha SSC. Mezmuke membru sira husi komisaun

serbisu tuir eskola atu bele fó tulun ba estudante

iha risku, ema hotu la haree hanesan ne’e.

Situasaun bele sai a’at liu se inan-aman sente

katak ema edukadór la kumpre ho ninia knaar

sira. Iha momentu ne’e, sistema supervizaun

tenke funsiona. Bainhira membru sira husi SSC

hatene inan-aman laran-bekan tanba edukadór

la mai (duni ka la duni), membru sira husi SSC

tenke fahe informasaun ne’e ho diretór husi

eskola atu nia bele halo buat ruma. Membru

sira husi SSC mós bele organiza reuniaun

ho inan-aman laran-bekan atu bele resolve

problema. Aktividade ne’e sai nu’udar esforsu

sensibilizasaun.

5. Membru husi SSC lakon interese. Esforsu

sai maka’as liu ka rekompensa ki’ik liu atu

membru balu sei iha enerjia no interese atu

hala’o knaar sira husi SSC. Ne’e normal no iha

situasaun balu Ita labele halo buat ida atu fó

motivasaun no korajén ba ema, maibé iha buat

balu Ita bele halo atu mantein interese.

Sujestaun sira tuirmai bele fó tulun atu mantein

interese no motivasaun husi membru Komisaun

Kontinua Eskola. • Rekoñese sira nia susesu. Selebra serbisu

di’ak sira mak halo. Halo serimonia fulan tolu-

tolu no tinan-tinan atu rekoñese no hadomi

sira nia serbisu.

• Fó oportunidade atu sira fahe ho ema seluk

buat ne’ebé sira aprende no halo. Halo

reuniaun refleksaun tinan-tinan iha Ita nia

eskola no ho SSC sira seluk. Ne’e sai nu’udar

oportunidade atu halo capacity building no

mós atu subliña katak buat ne’ebé sira halo

sai nu’udar importante.

Esperiénsia husi membru SSC nian iha

Timor-Leste subliña difikuldade atu

serbisu nu’udar membru.

“Atu fó Kartaun Xamada-Atensaun,

baibain presiza loron tomak. Uma

estudante sira dook malu no labele

hela besik liu. Sira fahe iha aldeia oioin.

Presiza tempu no esforsu atu fó kartaun,

no iha ema rua de’it ne’ebé bele

halo ne’e.”

PÁJINA 156 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

LISAUN APRENDE IHA TAJIKISTAUN KONA-BÁ ENVOLVE

KOMUNIDADE

1. PTA bele halo diferensa. Ekipa husi SDPP deskobre komportamentu di’ak liu bainhira PTA

envolve. PTA iha eskola sira ne’ebé tuir programa SDPP hamenus númeru estudante ne’ebé

husik eskola tanba fó osan atu sosa farda, sapatu no sasan ba estudante iha risku husi família

ki’ak, fó ai-sunu no teen maran atu hamanas klase, no halo vizita ba uma atu konvense inan-

aman atu haruka sira nia oan sira ba eskola.

2. Bainhira Mullah ko’alia, komunidade sira rona. Iha workshop sira ba inan-aman no membru sira

husi komunidade, ekipa SDPP haree katak bainhira mullah sira (ema relijiozu) defende labarik

tenke aprende, ema husi komunidade rona sira. Dala barak, mullah sira tuir membru sira husi

SSC no edukadór sira atu vizita uma sira, no haloko inan-aman atu haruka sira nia oan sira ba

eskola.

3. Polisia husi komunidade sai nu’udar forsa di’ak maibé maka’as. Ekipa husi SDPP lori fali knaar

ba polísia “joven” atu kontrola estudante ne’ebé la bá eskola. Polísia bá workhop sira PTA/

Komunidade; sira haree katak sira nia knaar uluk bele komplementa EWS. Iha eskola sira ne’ebé

polísia envolve, kbiit husi komunidade atu alkansa no fó tulun ba inan-aman sai maka’as liu.

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 157

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

• Fó prezente ki’ik ida atu rekoñese sira nia

serbisu. Se osan iha, fó membru ida-ida

T-shirt, bornál ka boné ho fraze: “Ha’u

membru husi Komisaun Kontinua Eskola”.

• Selu sira nia despeza ho telefone no

transporte. Bele konvense SMC atu fó osan

atu selu despeza ho justifikasaun husi SSC.

• Fó osan oituan ba membru xefe atu

koordena, tau matan no buka membru foun.

• Buka membru foun tinan-tinan. La hein

membru serbisu beibeik. Tenke planeia atu

troka ema.

• Ikus, se sira hakarak sai, agradese sira nia

serbisu no la’o ba oin. Buka ema seluk

ne’ebé fó moris foun ba lubun.

Asaun 2: Halo defeza,

sensibilizasaun no alkansa Esforsu ruma atu mantein estudante hotu

iha eskola depende ba aktividade defeza,

sensibilizasaun no alkansa ema. Mezmuke

ema sempre husik eskola, komunidade barak

la hatene barak kona-bá ne’e, ninia impaktu

ba sira nia moris no buat ne’ebé bele halo atu

prevene. Aspetu importante liu kona-bá parseria

entre eskola no komunidade katak bele alkansa

komunidade iha komunidade nia laran. Hatutan

ba tulun atu ko’alia ho família ida-ida (haree

kaixa testu liman-karuk), xefe husi komunidade

sai nu’udar importante atu eduka komunidade

tomak kona-bá ema ne’ebé husik eskola, ninia

impaktu ba nia rasik, ninia família no komunidade

no buat ne’ebé bele halo atu prevene.

Iha aktividade kreativu barak atu bele sensibiliza

kona-bá ema ne’ebé husik eskola. Balu sai high

tech liu. Hotu tenke adapta ba situasaun ne’ebé

kauza ema atu husik eskola iha ninia nasaun no

komunidade sira.

Ezemplu aktividade, téknika no instrumentu sira

programa SDPP mak uza iha nasaun oioin:

• Reuniaun ho komunidade no loke eskola

• Jogu Kontinua Eskola

• Folletu inan-aman

• Mensajen lian liu husi telefone

• Poster sira

Aktividade atu alkansa ida-ida deskreve tuirmai.

Ne’e sai nu’udar ezemplu de’it. Ekipa EWS iha

eskola ida-ida tenke buka aktividade sira bele

halo no mantein. Tenke hreativu bainhura buka

aktividade iha ekipa EWS nia laran.

Reuniaun Komunidade no Loke Eskola Komisaun sira Kontinua Eskola no PTA/SMCs

bele organiza reuniaun ho komunidade no loke

eskola tinan-tinan atu ko’alia ho komunidade

kona-bá importánsia husi edukasaun no labarik

atu hela iha eskola. Reuniaun sira ne’e bele

fó informasaun no mós diverte ema, ho jogu,

atuasaun, demonstrasaun no espetákulu. La

tenke envolve inan-aman de’it, bele loke ba ema

husi komunidade ho interese atu sensibiliza liu.

Reuniaun ne’e la tenke formal. Iha Kamboja,

grupu komunidade SDPP, ho poster no materiál

sira, halo diskusaun iha loron merkadu, iha fatin

lulik, etc.

Instrumentu atu Sensibiliza no Planeia Reuniaun

(tabela 7C) bele hatudu dalan ba komunidade.

Tenke hanoin katak objetivu ikus atu

komunidade sai nu’udar na’in husi komponente

ne’e. Maibé, bainhira komesa, funsionáriu sira

husi eskola tenke hatudu dalan no fó sujestaun

kona-bá buat ne’ebé sira bele halo no fó

instrumentu sira bele uza. Mós importante katak

xefe sira husi komunidade iha visaun klaru kona-

bá objetivu sira no dalan atu alkansa sira. Papél

pozitivu diretór sira husi eskola hala’o atu dada

komunidade sira hodi envolve iha nasaun SDPP

subliña iha kaixa testu.

PÁJINA 158 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Kontinuasaun

Tabela 7C

Kontinuasaun

INSTRUMENTU ATU SENSIBILIZA NO PLANEIA REUNIAUN

1. SÉ mak partisipa? Sé mak simu konvite: Sira nia papél iha reuniaun sira saida?:

• Tau iha lista ema ne’ebé tenke konvida atu mai.

• Tenke konvida funsionáriu komunidade ka lokál?

Se loos, sira halo saida? Sira halo diskursu

ka fó informasaun ruma? (Nu’udar ezemplu:

Funsionáriu ida husi postu médiku lokál bele fó

informasaun kona-bá saúde labarik.)

• Diretór husi eskola iha papél saída iha reuniaun

sira ne’e?

• Sé mak bele fó kontribuisaun tan iha reuniaun

sira?

2. SAIDA mak halo atu konvida ema?

• Saida mak sai nu’udar métodu di’ak liu atu

konvida ema sira ba reuniaun (telefone, vizita,

poster, etc.)?

• Sé mak iha responsabilidade atu konvida ema

ida-ida?

• Sé mak bele fó kontribuisaun tan iha reuniaun

sira?

3. TANBA SÁ – Objetivu husi reuniaun saida?

• Ajenda ba reuniaun – Asuntu saida mak diskute

iha reuniaun? Reuniaun ida-ida tenke iha asuntu

prinsipál ida (Hanoin kona-bá sé mak bele

konvida kona-bá asuntu ida-ida). Objetivu husi

reuniaun ida-ida tenke sai klaru. Ne’e inklui

informasaun atu diskute, no mós saida mak

hakarak hetan. Bele uza poster sira kona-bá

edukasaun atu organiza reuniaun ida-ida.

• Sé mak sai nu’udar prezidente reuniaun?

• Sé mak fasilita membru sira husi homunidade

atu partisipa no fó ideia sira?

• Sé mak hola nota iha reuniaun?

1.ª Reuniaun 2.ª Reuniaun 3.ª Reuniaun

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 159

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

INSTRUMENTU ATU SENSIBILIZA NO PLANEIA REUNIAUN

Tabela 7C – Kontinuasaun

4. NE’EBÉ halo reuniaun sira?

• Hili edifísiu komunidade ida atu hala’o reuniaun.

Membru hotu husi komunidade bele mai fatin

ne’e? Hili fatin ne’ebé la prevene ema ruma atu

mai no partisipa.

• Sé mak rezerva fatin? Tempu molok hira presiza

atu rezerva fatin?

• Se labele uza eskola, tenke selu atu uza fatin

seluk?

5. BAINHIRA halo reuniaun sira?

• Halo reuniaun dala hira?

• Reuniaun ida la’o tempu hira? Tuku hira hahú

atu bele garante inan-aman no membru sira

husi komunidade bele mai?

• Bainhira ema tenke sai disponivel? La hala’o

reuniaun iha férias no loron importante ba

komunidade, bainhira ema la mai.

• Tempu molok hira xefe sira husi komunidade no

ema seluk presiza simu konvite atu garante sira

bele mai?

6. SAIDA mak presiza ba reuniaun?

• Poster sira, jogu sira, aktividade husi estudante,

espozisaun husi klase, etc.

1.ª Reuniaun 2.ª Reuniaun 3.ª Reuniaun

PÁJINA 160 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Eskola bele loke ba ema fulan tolu-tolu ka fulan

neen-neen. Iha razaun bo’ot rua atu loke eskola:

dahuluk, atu aumenta ligasaun husi inan-aman

no komunidade ho eskola no sensibiliza ba

aktividade sira eskola mak halo. Daruak, atu

fó oportunidade ba estudante sira hodi hatudu

buat ne’ebé sira halo fulan tolu ka neen liu

ba ka atu halo espetákulu no hatudu sira nia

talentu. Ne’e mós sai nu’udar oportunidade atu

rekoñese serbisu maka’as no progresu husi

estudante sira, sira nia família sira, funsionáriu

sira husi eskola no xefe sira husi komunidade.

Bainhira loke eskola iha aktividade balu:

• Expozisaun iha didin ho buat ne’ebé

estudante sira halo fulan neen liu ba.

• Diskusaun kona-bá poster: grupu sira

diskute kona-bá poster ne’ebé sensibiliza no

halo mudansa pozitivu ba komunidade.

• Diskusaun jestaun kazu: Bainhira loke

eskola, edukadór sira bele hala’o reuniaun

ho inan-aman husi estudante iha risku atu

diskute estudante nia progresu no hakotu

kona-bá asaun atu hala’o iha futuru.

• Estudante sira bele halo espetákulu teatru,

kanta no dansa ba públiku.

Bainhira loke eskola, tenke loke ba ema hotu.

Estudante sira iha risku mai dala barak husi

família sira ne’ebé vulneravel no bele hetan

diskriminasaun tanba estatutu sosiál, mukit,

rasa, lingua, relijiaun, HIV/AIDS no razaun sira

seluk. Eventu sira ne’e atu fó tulun ba sira no

sira tenke sente benvindu. Eskola sira, EWS no

komunidade sira tenke pratika sensibilidade no

inklusaun nu’udar prinsípiu importante sira.

Jogu Kontinua Eskola Bele uza jogu Kontinua Eskola (Figura 7D), ekipa

SDPP husi India mak halo, atu sensibiliza ema

ho jeitu divertidu. Ne’e uza iha vizita ba uma, iha

reuniaun komunidade no bainhira loke eskola,

ho estudante sira no adultu sira, envolve ema

2-4 no ema sira seluk haree. Jogu ne’e lori

ema liu hosi dalan “Tun-fatin no Eskada”1 hodi

Kontinua Eskola. Iha dalan, sira hetan kuadradu

sira ho símbolu ema ko’alia maka’as. Bainhira

hetan kuadradu sira ne’e, tenke foti karta ida

ne’ebé ko’alia kona-bá situasaun relasiona ho

importánsia husi eskola no dezafiu atu hela iha

eskola. Jogadór sira tenke diskute situasaun no

ba kuadradu sira oin ka kotuk ne’ebé karta temi.

Jogadór ne’ebé hetan eskola uluk mak manán.

Haree ba karta rua sira nia oin no kotuk

(Figura 7E).

• Tuir Ita nia opiniaun, saida mak sira hakarak

hatete ba ema jogadór?

• Tuir Ita nia opiniaun, jogu ne’e efikás ba inan-

aman ne’ebé labele lee no hakerek?

• Karta sira saida Ita tenke dezenvolve atu

halo jogu hodi sensibiliza ema kona-bá

importánsia kontinua eskola iha Ita nia rai?

• Tuir Ita nia opiniaun, jogu ne’e efikás atu

sensibiliza ema ba importánsia tenke

kontinua eskola?

Hanesan Ita bele haree, karta uluk hatete

jogadór atu la’o ba kotuk espasu rua. Karta

tuirmai hatete ba jogadór atu la’o ba oin espasu

tolu. Hanoin kona-bá situasaun tolu Ita bele

uza iha jogu ida Ita mak dezeña. Ita hanoin

katak inan-aman, bainhira joga ho labarik, bele

sensibiliza kona-bá tenke kontinua eskola iha Ita

nia rai?

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 161

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 7E – Karta jogu Kontinua Eskola

Figura 7D – Jogu Kontinua Eskola

PÁJINA 162 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 7F – Aman sira joga jogu Kontinua Eskola iha eskola loke iha India. Figura 7F – Aman sira joga jogu Kontinua Eskola iha eskola loke iha India.

Figura 7E – Karta jogu Kontinua Eskola (kontinua)

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 163

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Folletu ba Inan-aman

Nasaun ida-ida SDPP nian halo folletu sira ba

inan-aman ho sujestaun ruma atu fó tulun ba

sira nia oan sira iha eskola, husi tenke garante

sira bá eskola to’o tenke haree se sira halo

serbisu ba uma no tenke fó matabixu uluk sira

bá eskola. Materiál sira adapta ba literasia husi

inan-aman. Nu’udar ezemplu, iha Tajikistaun,

ho uma-kain ne’ebé hatudu literasia aas, folletu

uza testu no figura hanesan. Iha Timor-Leste,

ne’ebé inan-aman barak labele lee, materiál sira

uza figura ne’ebé fásil.

Folletu sira uza bainhira halo vizita ba uma,

reuniaun PTA, no nu’udar baze diskusaun

bainhira loke eskola no halo eventu

sensibilizasaun. Folletu fahe de’it bainhira halo

diskusaun iha ne’ebé inan-aman hotu bele

partisipa – la haree ba nivel literasia.

Folletu tuirmai ba inan-aman husi SDPP iha

Kamboja (haree Figura 7G) foka ba obrigasaun

husi inan-aman atu haruka sira nia oan sira ba

eskola tuir Lei Edukasaun Kamboja. Ne’e mós

fó sujestaun ruma ba inan-aman atu fó tulun ba

oan sira atu bele kontinua eskola. Poster balu

husi SDPP kona-bá kontinua eskola (diskute iha

okos) inklui tiha ona iha folletu atu hatudu tanba

sá sira tenke promove sira nia oan sira atu

kontinua eskola.

Figura 7H, iha pájina tuirmai, mai husi

Tajiskitaun. Folletu ne’e, ho pájina nain 8, ko’alia

kona-bá asuntu balu:

• Tanba sá labarik husik eskola?

• Tanba sá labarik sira ne’ebé husik eskola sai

nu’udar problema?

• Ami bele halo saida?

• Inan-aman iha uma bele halo saida?

Figura 7G – Folletu inan-aman iha Kamboja

PÁJINA 164 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 7I – Kelu Kontinua Eskola husi Timor-Lesteg

Insentivu inisiál Tuir fulan tolu Tuir fulan neen

eskola loron-loron..Ha’u forte. Ha’u bá

ne’ebé serbisu maka’asSusesu ba estudante

ba edukasaun

SDPP nu’udar ponte

Figura 7H – Folletu inan-aman iha Tajikistaun

• Loron ohin iha eskola di’ak ka lae?

• Saida mak sai nu’udar foun ohin?

• Saida mak Ó gosta ?

• Ó iha difikuldade ruma?

• Ó iha serbisu ba uma?

• Ha’u bele halo saida atu fó tulun ba ó?

Hanoin barak no Ko’alia ho Ita nia Oan

Sira kona-bá Eskola Loron-Loron:

Folletu inan-aman iha Tajikistaun

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 165

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

• Inan-aman hamutuk ho edukadór sira bele

halo saida?

• Oinsá bele envolve inan-aman iha sira nia

oan sira nia eskola?

Timor-Leste fó kelu elástiku ba estudante sira

hodi “halo defeza no publisidade” kona-bá

tenke bá eskola loron-loron (haree Figura 7I).

Estudante sira simu kelu sira bainhira nia hetan

objetivu atu mai eskola. Kelu sira ne’e hanesan

prémiu no sai nu’udar símbolu husi estudante

no ninia família katak kontinua eskola.

Mensajen lian Telemovel uza liu iha mundu tomak. Iha

Samastipur, distritu Bihar, iha India, 75 porsentu

uma-kain sira iha telemovel ida pelumenus.

Nune’e, ekipa SDPP buka uza telemovel tuir

aktividade alkansa ema husi EWS, atu kontakta

no fahe informasaun ho inan-aman. Tanba

nivel literasia husi inan-aman oituan de’it, uza

mensajen lian, di’ak liu duke mensajen testu.

Mensajen lian minutu ida to’o tolu, ne’ebé grava

uluk, haruka dala tolu semana ida ba inan-aman

husi estudante sira tuir Tinan Eskolár 5. Inan-

aman bele rona mensajen bainhira hakarak.

Mensajen sira iha formatu oioin: informasaun

(eventu eskola no sujestaun atu fó tulun ba

estudante), sensibilizasaun (edukasaun sai

nu’udar importante) no “infotainment” (dezeñu

kona-bá istória husi ema ne’ebé hela iha aldeia

no tenke trata ho labarik husik eskola. Haree

kaixa testu pájina oin – “Mensajen lian SDPP

husi India”). Mensajen sira ko’alia kona-bá

prezensa, komportamentu no/ka dezempeñu.

Mensajen sira ne’e buka atu sensibiliza

inan-aman no aumenta sira nia interese no

partisipasaun iha aktividade sira eskola nian.

Figura 7J – Dadus husi tinan dahuluk sistema mensajen lian SDPP iha India. g j

ANÁLIZE TRANZMISAUN MENSAJEN LIAN

100%

80%

60%

40%

20%

0%

PO

RS

EN

TU

% inan-aman

telemovel iha

Media % inan-aman

ne’ebé simu

mensajen lian

Media. % inan-aman

ne’ebé la simu

mensajen lian

80.60%

56.32%

43.70%

• Husi 5.456 inan-aman, 80,6% iha telemovel.

• Husi inan-aman telemovel mak iha, 56,3% simu mensajen lian.

• 43,7% inan-aman la simu mensajen lian tanba:

- númeru telemovel troka;

- telemovel karga la iha tanba eletrisidade la iha;

- ema buat ida simu xamada

PÁJINA 166 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Situasaun: Ganesi, bainhira bá uma, hapara iha loja-hahán Madho nian. Madho nia feen, Sunnari,

no oan, Mangru, serbisu hela.

Narradór:

“Olá, ne’e Gajodhar nia Tiu. Iha mensajen ikus, Ita rona kona-bá Ramesar Sir hatete Ganesi

oinsá inan-aman bele kria ambiente didi’ak ba labarik iha uma atu estuda. Ganesi halo ne’e,

maibé ninia viziñu Madho obriga ninia oan atu serbisu iha loja envezde haruka nia ba eskola.

Nune’e, loron ida, Ganesi hapara iha loja. Rona buat ne’ebé hamosu…”

Ganesi:

“Nu’saá, Mangru, Ó hela iha loja … Ó nia aman, Madho, iha ne’ebé?”

Sunnari:

“Mandru nia aman ladún di’ak. Tanba ne’e Mangru hela iha loja.”

Ganesi:

“Madho labele halo ne’e! Mangru tenke estuda maibé Imi obriga nia atu hela iha loja!”

Narradór:

“Hanoin ba: bele halo ne’e ka lae?”

Sunnari:

“Bainhira estuda, ne’e di’ak … maibé se loja taka, oinsá Ami bele moris?”

Ganesi:

“Di’ak, maibé tenke hanoin mós katak, se Imi la husik Mangru atu bá eskola, ne’e ladi’ak ba

ninia futuru. To’o Maho hela di’ak liu, tenke buka solusaun ida ne’ebé la afeita Mangru atu

kontinua eskola. Nune’e, husi aban, tenke haruka Mangru ba eskola.”

Sunnari:

“Ne’e loos; husi aban Ami koko atu haruka nia ba eskola.”

Ganesi:

“La’ós ‘koko’ de’it … husi aban Imi tenke haruka nia ba eskola no Imi tenke husik nia

pesoalmente, se lae, labarik sira la bá eskola maibé fatin sira seluk.”

Sunnari:

“Oh, ne’e loos? Nune’e, Ha’u mak lori nia aban ba eskola.”

Narradór:

“La envolve labarik ho serbisu, sira tenke dezenvolve an.”

MENSAJEN LIAN SDPP HUSI INDIA

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 167

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Bainhira dezenvolve mensajen lian, presiza

simu kontributu husi ema lokál – edukadór sira,

inan-aman sira, estudante sira, no membru sira

husi komunidade – atu garante sira adapta ba

situasaun lokál, hanesan razaun risku nian ka

prátika loron-loron ne’ebé lori ba estudante sira

husik eskola. SDPP konklui katak, mezmuke

uma-kain gosta rona istória “infotainment” sira,

mensajen sira rona liu mai husi diretór eskola

nian, bainhira nia fó hatene kona-bá eventu sira

– ezemplu, loron loke eskola – no informasaun

sira seluk.

Mensajen lian bele sai efikás maibé tenke hanoin

kona-bá konsiderasaun sira tuirmai bainhira

planeia aktividade ne’e.

• Folin. Ne’e inklui harii sistema, halo

tranzmisaun no prepara/grava mensajen.

Dala ruma, kompañia telekomunikasaun bele

fó tulun ba programa prevene estudante

husik eskola ho tranzmisaun gratuitu ka

minutu sira tuir programa responsabilidade

sosiál.

• Kobertura. Halo peskiza kona-bá estatistika

utilizasaun telemovel iha Ita nia área uluk harii

sistema mensajen. Estatistika ofisiál karik la

aplika ba Ita nia área. SDPP deskobre katak,

enkuantu estatistika utilizasaun telemovel

aas iha Kamboja, ne’e la aplika ba provinsia

sira ne’ebé hakarak harii programa.

• Koordenasaun/jestaun. Labele halo

mensajen iha nivel eskola. Tenke uza

koordenador projetu atu halo jestaun nivel

nasionál, rejionál no distrutu.

• Rekoñese. La’ós uma-kain hotu simu no

rona mensajen sira. Dezafiu bo’ot SDPP

tenke enfrenta iha India, ho kompañia

telekomikasaun barak, ne’ebé inan-aman

troka númeru telemovel beibeik tanba

buka folin di’ak liu, sai nu’udar hatene

númeru telemovel foun husi inan-aman.

Ne’e aumenta tan tanba sira uza telemovel

deskartavel.

Poster siraPoster bele sai nu’udar instrumentu

komunikasaun di’ak atu alkansa komunidade.

Bele fó informsasaun kona-bá asuntu estudante

husik eskola no haburas neon husi estudante

sira, edukadór sira, funsionário eskola sira,

inan-aman sira no membru sira importante husi

komunidade hodi serbisu hamutuk no prevene

estudante husik eskola. Mós fó estrutura no

apoiu ba SSC, PTA no mobilisadór eskola sira.

Nasaun SDPP nain haat halo poster sira balu

– ida-ida ba fulan tolu-tolu tinan akadémiku.

Poster balu uza ditadu atu hametin importánsia

eskola nian. Seluk tan subliña lei husi Governu

kona-bá edukasaun ba ema-hotu no tenke

mosu-mai. Seluk tan foka ba razaun prinsipál

ne’ebé lori estudante sira atu husik eskola no

asaun familia sira bele hala’o atu prevene ne’e.

Poster hotu ho tahan kleur, furak no bele uza

oioin.

Poster sira tenke uza kór no sai furak. Hanoin

katak iha públiku balu labele lee, nune’e poster

tenke garante ema labele lee mós komprende

mensajen. Ema sira ne’ebé aprezenta poster

tenke aponta ba dezeñu no husu ba públiku

buat ne’ebé sira hanoin poster ne’e “hatete”.

Mezmuke poster sira iha instrusaun balu,

situasaun iha komunidade balu bele sai oin-

seluk, nune’e tenke adapta konteúdu poster.

Nu’udar ezemplu, iha komunidade balu, labarik

iha obrigasaun serbisu liur uma, enkuantu

komunidade seluk obrigasaun ne’e la iha.

Poster sira tenke inklui instrusaun kona-bá ninia

utilizasaun – asuntu atu diskute iha reuniaun

komunidade sira no ho estudante sira iha

eskola. Iha nasaun balu, instrusaun mai ketak.

Iha opsaun atu tama instrusaun iha poster nia

kotuk. Ekipa SDPP iha Tajikistaun dezenvolve

nota sira atu uza ho públiku sira oin-seluk.

PÁJINA 168 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Poster sira tara iha fatin importante iha eskola

no lori ba reuniaun PTA ka ho komunidade

atu hahú reuniaun. Se tara poster sira iha fatin

vizivel, hanesan repartisaun governu, korreius

no loja sira, ne’e hametin importánsia husi ema

hotu tenke serbisu hamutuk atu labarik hela iha

eskola.

Pájina sira tuirmai inklui ezemplu ruma husi

poster sira uza iha nasaun SDPP nain haat.

Bainhira haree poster sira ne’e, halo pergunta

sira hanesan ne’e:

• Dezeñu sira ne’e “hatete” saida?

• Se ema ruma labele lee, Ita hanoin nia bele

komprende mensajen dezeñu ne’e hakarak

hatudu?

• Familia no membru sira husi komunidade

ne’ebé lee oituan de’it sai nu’udar problema

iha Ita nia rai?

• Se iha lian barak iha komunidade sira Ita

serbisu ho, buat ne’ebé tenke halo atu

garante papél ativu ba ema hotu apezarde

lian oin-seluk?

1. Tara poster iha fatin vizivel – iha eskritoriu eskola, fatin klase no fatin reuniaun komunidade nian

– no troka fulan-fulan ka fulan tolu-tolu.

2. Fahe poster sira ba ema sira husi komunidade: edukadór sira, grupu labarik sira,

PTA/SMC, repartisaun governu lokál, ONGs ka grupu komunidade sira seluk. Bele deskreve

poster bainhira tinan akadémiku hahú, edukadór sira bele uza iha klase, no PTA ka repartisaun

governu bele uza iha reuniaun atu hatudu ka diskute.

3. Ekipa EWS husi eskola tenke revee poster foun fulan-fulan no hakerek sujestaun atu uza

poster ne’e. Diskute asuntu foun iha reuniaun ho funsionário sira, aprezenta iha reuniaun grupu

komunidade sira nian, inklui iha asembleia eskola nian no uza beibeik bainhira bele haloko

estudante sira atu kontinua eskola.

4. Bele husu estudante sira atu kria sira nia poster sira no aprezenta iha loron loke eskola ka

reuniaun ho grupu komunidade sira seluk.

DIKA ATU UZA POSTER SIRA

Favor hanoin katak lingua iha papél importante

ba identidade no bele fahe komunidade, nune’e

limita impaktu husi EWS se iha ema balu ne’ebé

labele partisipa tanba lingua la’ós hanesan.

Asaun 3: Fornesimentu Serbisu

Katutan Sira Asaun mós importante husi komunidade

atu harii rede ho xefe komunidade sira no

organizasaun sira ne’ebé fornese serbisu

katutan sira ba estudante sira iha risku. Serbisu

sira ne’e hatutan ba estratéjia atendimentu

primeiru husi EWS no baibain eskola la oferese.

Iha situasaun ruma ne’ebé presiza tulun husi

liur – rekursu liu tanba familia ki’ak sira no

eskola sira la iha- ba estudante sira iha risku.

Ezemplu sira inklui estudante sira ho familia

mukit, ka problema saúde ka inkapasidade

ne’ebé difikulta sira atu partisipa iha eskola

ho dezempeñu di’ak. Sira bele presiza tulun

finanseiru (hahán, roupa, propina eskola, etc.),

médiku (kuidadu, ai-moruk, ókulu, etc.) ka

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 169

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 7K – Lei Edukasaun, Tajikistaun

Kestaun atu diskute ho estudante sira, inan-aman sira no membru sira husi komunidade

• Asaun sira saida mak bele governu husi Republika Tajikistaun hala’o atu fó edukasaun di’ak ba

ninia labarik sira?

• Oinsá bele serbisu liur eskola prevene estudante sira atu remata sira nia edukasaun?

• Saida mak inan-aman bele halo atu kumpre ho sira nia responsabilidade atu eduka sira nia oan

sira?

• Ita hatene familia ruma ne’ebé oan sira serbisu envezde bá eskola? Sira enfrenta benefísiu no

konsekuénsia sira saida?

• Tanba sá governu husi Tajikistaun aprova lei sira hanesan ne’e? Sansaun saida ba ema ne’ebé la

kumpre ho lei?

Faktu sira útil ba diskusaun

• Governu husi Tajikistaun asina Konvensaun Direitu sira ba Labarik, nune’e garante labarik

hotu iha direitu atu simu edukasaun.

• Lei Edukasaun husi Tajikistaun, Artigu 4 hatete edukasaun sai nu’udar obrigatóriu ba labarik

tinan 7-15, tinan eskolár 1-9.

• Lei Serbisu husi Tajikistaun, 67 RT, no Artigu 174 hatete katak labarik menus tinan 15 labele

serbisu.

• Lei Edukasaun husi Tajikistaun, Artigu 26 hatete katak labarik labele sai eskola atu bá halo

serbisu iha agrikultura.

• Lei husi Republika Tajikistaun kona-bá “Responsabilidade inan-aman atu eduka sira nia oan

sira” hatete katak inan-aman tenke garante sira nia oan sira simu edukasaun.

PÁJINA 170 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 7L – Edukasaun Kusta Osan: Ignoránsia Kusta Liu, Tajikistaun.

Kestaun atu diskute ho estudante sira, inan-aman sira no membru sira husi komunidade

• Kompara figura iha leten ho figura iha okos. Figura saida mak Ita hili ba Ita no Ita nia oan sira?

• Benefísiu sira husi edukasaun iha futuru saida?

• Kustu husi ignoránsia ka bainhira edukasaun la iha saida?

• Familia sira presiza husik saida atu haruka sira nia oan sira ba eskola?

• Edukasaun ne’ebé di’ak resolve problema sosiál no ekonomiku saida?

• Bele kria sosiedade ne’ebé di’ak no ekonomia ne’ebé maka’as se sistema edukasaun di’ak la

iha?

• Ema ne’ebé kontinua eskola tuir tinan eskolár 9 hetan benefísiu saida?

• Se feto remata edukasaun, ne’e afeita hanesan mane ka lae?

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 171

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 7M – Hamutuk Ita Bele Prevene Labarik Husik Eskola, Tajikistaun.

Kestaun atu diskute ho estudante sira, inan-aman sira no membru sira husi komunidade

• Figura ne’e hatudu edukadór ida, ema relijiosu ida, inan-aman sira no polísia ida, sira hotu

preokupa kona-bá labarik sira husi sira nia komunidade tenke simu edukasaun di’ak. Iha Ita nia

komunidade, adultu sira saida mak preokupa? Sira nia papél no responsabilidade sira saida?

• Se Ita la fó edukasaun di’ak ba Ita nia oan no, iha futuru, nia husu ba Ita tanba sá Ita la fó

edukasaun di’ak, Ita bele hatán saida?

• Saida mak Ita bele halo atu fó tulun ba Ita nia oan nia edukasaun no prevene nia atu husik

eskola?

• Se Ita enfrenta difikuldade ruma atu fó edukasaun ba Ita nia oan, no Ita nia oan iha difikuldade

ruma iha eskola, sé mak bele fó tulun ba Ita husi komunidade?

• Saida mak membru sira husi komunidade bele halo atu fó tulun ba edukasaun husi labarik sira

no prevene abandonu eskolár?

• Ita husu loron-loron ba Ita nia oan se nia halo serbisu ba uma ka lae? Se nia enfrenta

difikuldade ruma iha eskola? Se nia aprende buat foun ohin?

• Saida mak inan-aman bele halo hodi garante labarik iha tempu atu estuda no remata serbisu

ba uma?

Kestaun atu diskute ho estudante sira

• Figura ne’e hatudu edukadór ida, ema relijiosu ida, inan-aman sira no polísia ida, sira hotu

preokupa kona-bá labarik sira husi sira nia komunidade tenke simu edukasaun di’ak. Iha Ó

nia komunidade, adultu sira saida mak preokupa? Sira nia papél no responsabilidade sira ba

eskola no labarik sira saida?

• Tulun saida Ó presiza husi Ita nia inan-aman no adultu importante seluk tan hodi remata

Ó nia edukasaun? Saida mak bele halo atu promove tulun ne’e?

• Se Ó iha difikuldade ruma iha eskola, sé mak bele tulun Ó?

• Ó diskute ho Ó nia inan-aman jornal husi klase, relatóriu ka nota seluk tan husi eskola ka lae?

PÁJINA 172 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 7N – Koñesimentu Hanesan Armazén Osan-mutin, Kamboja.

Poster ne’e husi India diskute kona-bá responsabilidade malu husi inan-aman

sira no edukadór sira ba edukasaun estudante sira no subliña mensajen oioin:

• Tanba sá Ita hanoin poster ne’e halo komparasaun entre koñesimentu no

kuantidade osan-mutin (ka osan) ema iha?

• Tanba sá, bainhira ema husik eskola, ne’e afeita ninia koñesimentu? No ninia

rikusoin?

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 173

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 7O – Poster India

Poster ne’e husi India diskute kona-bá responsabilidade malu husi inan-aman sira

no edukadór sira ba edukasaun estudante sira no subliña mensajen oioin:

• inan-aman sira tenke garante labarik sira bá eskola;

• inan-aman no edukadór sira tenke ko’alia malu kona-bá progresu labarik sira;

• edukadór sira tenke fó tempu ho kualidade ba estudante sira ne’ebé aprende

iha eskola; no

• inan-aman tenke kria ambiente di’ak iha uma atu haloko aprendizajen husi

estudante sira.

PÁJINA 174 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Figura 7P – Poster India

Poster daruak husi India hatudu situasaun rua iha futuru: labarik ida ne’ebé hetan

edukasaun no labarik ida seluk ne’ebé la hetan. Labarik ida ho edukasaun sai

nu’udar membru ativuno respeitadu husi komunidade, ho serbisu di’ak no fó tulun

ba labarik seluk atu simu edukasaun. Labarik ida edukasaun la iha laran moras

tanba la ba eskola loron-loron. Serbisu di’ak la iha, no labele husu tulun tanba

la lee di’ak natoon atu komprende no prienxe formuláriu. Triste liu tanba istória

hanesan, ninia oan sira mós husik eskola.

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 175

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Figura 7Q – Kalendáriu no Planu India

Kalendáriu Tinan

Planu

Planu ne’e inklui mensajen nain

12 kona-bá prevensaun abandonu

eskolár, mensajen ida fulan ida.

Exertu Planu

PÁJINA 176 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

SAIDA MAK KOMUNIDADE BELE HALO?

1. Prepara lista ho serbisu sira ne’ebé disponivel; se serbisu sira ne’e labele sai gratuitu, bele

negoseia folin ketak ba estudante sira iha risku.

2. Husu ba ema empresariu atu halo voluntariadu iha eskola no hanorin estudante sira iha risku ka

partisipa iha programa tutór.

3. Husu rekursu sira atu fornese ba estudante sira iha risku, hanesan ókulu, bisikleta, hahán, sasan

ba eskola.

4. Ema relijiosu bele fó akonsellamentu ba estudante sira iha risku no sira nia familia sira kona-bá

abusu, droga, moras ka ema familia ne’ebé mate.

5. Fó tulun, liu-liu rekursu sira, ba familia sira ho difikuldade. Ne’e importante liu-liu bainhira familia

iha krise – ema família moras maka’as ka mate, mukit ka razaun seluk.

6. Haree ba substitutu ne’ebé bele garante obrigasaun no responsabilidade sira husi labarik,

hanesan tau matan ba alin mane/feto no ema familia moras.

psikolojiku (akonsellamentu). Iha kaixa testu iha

okos, bele lee liu kona-bá dalan atu identifika

estudante sira ne’ebé presiza tulun no dalan atu

fornese serbisu katutan sira.2

Enkuantu serbisu sira rasik la’ós ideia foun,

sira nia fornesimentu liu husi komunidade sai

nu’udar konseitu foun iha nasaun barak sei

dezenvolve, ho suporte maka’as. Komunidade

sira barak iha papél hanesan maluk, atu fó

tulun bainhira iha nesesidade ruma ka atu fahe

sasan bainhira nesesidade la iha. Nune’e, se

komunidade fornese serbisu, ne’e atu dudu

oituan liu papél komunidade hanesan maluk.

Ne’e inklui grupu governansia, organizasaun sivil

no relijiosu, klibur, negósio sira no entidade fó

serbisu, atu forma komunidade.

Iha komunidade balu, se negósio no fornesedór

serbisu sira fó tulun ba estudante sira iha

risku, ne’e sai nu’udar ideia foun. Maibé

membru sira ne’e husi komunidade, ne’ebé

LABARIK SÉ MAK PRESIZA TULUN?

Estudante sira iha risku hotu iha problema balu ne’ebé iha impaktu ba sira nia eskola, maibé iha

labarik balu ne’ebé presiza tulun liu.

Mezmuke limitadu, peskiza ne’ebé iha hatudu katak komportamentu husi estudante sai nu’udar

indikadór di’ak liu atu halo seleksaun (Herzog, Davis, & Legters). Bainhira iha problema ruma,

estudante iha risku hatudu ne’e iha ninia komportamentu. Abusu, hamlaha temporariu ka

permanente, moras maka’as, serbisu barak, situasaun moris susar – ne’e hotu bele haree iha

estudante sira nia komportamentu.

ESTABELESE PARSERIA HO KOMUNIDADE PÁJINA 177

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Asaun 4: ResponsabilidadeIha Asaun tolu liu ba, mensajen bo’ot liu kona-

bá abandonu eskolár sai nu’udar asuntu husi

komunidade no ema hotu tenke envolve hodi

rezolve. Maibé asaun haat ne’e sensibiliza

kona-bá prevensaun abandonu eskolár bazeia

ba informasaun transparente tenke troka

husi eskola no xefe komunidade sira envolve

iha EWS. Revizaun rejistu eskola sira, rejistu

komunikasaun ba inan-aman, partisipasaun iha

reuniaun jestaun kazu no vizita ba inan-aman

bazeia ba ideia katak fahe informasaun no

responsabilidade sai nu’udar direitu no devér.

Eskola tenke serbisu hamutuk ho komunidade

sira; komunidade tenke serbisu ho eskola sira;

sira nain rua tenke serbisu hamutuk ho família

sira. Importante atu repete katak labele prevene

abandonu eskolár se la envolve eskola, familia

no komunidade sira – “trindade”. Asaun hotu

husi komunidade tenke sai nu’udar transparente

no responsavel.

iha rekursu sira atu fó tulun ba estudante sira

iha risku no sira nia familia sira, mós tenke

sensibiliza. Importante atu halo sira hanoin

kona-bá impaktu husi estudante sira ne’ebé

husik eskola: sira la iha rekursu sira, la iha kbiit

atu fó empregadór, sira bele sai nu’udar ema

ulun-aat no sobu sosiedade. Importante atu fó

emprezariu sira hatene sira iha papél importante

duni hodi dezenvolve sira nia komunidade no

sira nia negósio rasik.

Iha okos, hetan ruma atu buka tulun husi

organizasaun lokál no negósio sira hodi fornese

serbisu kakutan sira.

• Halo levantamentu hodi haree saida mak

negósio no fornesedór serbisu sira hatene

kona-bá estudante sira ne’ebé husik eskola

no kona-bá buat ne’ebé sira hakarak halo.

• Konvida negósio no fornesedór serbisu sira

ba eventu sira iha eskola. Ne’e importante

atu envolve sira iha eskola no sensibiliza

kona-bá impaktu husi abandonu eskolár –

mós ba ema edukadu no ho susesu.

• Halo mesa kabuak fulan tolu-tolu ho

fornesedór sira hodi bele diskute kona-bá

ema ne’ebé husik eskola. Se sira hatene

sira nia serbisu sai nu’udar importante, sira

hakarak envolve liu.

• Husu ba media lokál atu ko’alia kona-bá

asuntu ida ne’e.

• Husu ba amu-padre atu ko’alia kona-bá

asuntu ida ne’e.

• Konvida serbisu ne’ebé relasiona ho justisa,

hanesan polisia lokál, atu bele envolve ho

asuntu kona-bá abandonu eskolár.

• Husu ba emprezariu sira atu fó hatene ba

SSC bainhira iha estudante sira ne’ebé la bá

eskola.

• Hanoin, importante teb-tebes atu rekoñese

kontribuisaun husi ne’ebé fornese serbisu

sira.

LEBA RESPONSABILIDADE

SIRA: KOMUNIDADE SIRA FÓ

TULUN BA ESTUDANTE SIRA

IHA RISKU IHA KAMBOJA NO

INDIA

Iha Kamboja, SSC husu tulun ba

komunidade atu sosa bisikleta ida ba

menina ne’ebé hela dook husi eskola hodi

bele tama eskola oras di’ak no hala’o ninia

knaar sira iha eskola. Iha komunidade seluk,

SSC husu governu lokál atu fó tulun ba

familia ida husi estudante ne’ebé presiza

tulun finanseiru lailais.

Iha India, xefe komunidade sira hetan

kuidadu saúde ba estudante ne’ebé moras

maka’as.

PÁJINA 178 UNIDADE 7

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

NOTA IHA PÁJINA ROHAN

1 Jogu “Tun-fatin no Eskada” publika tinan 1943 liu husi Milton Bradley. Jogu ne’e ba labarik bazeia ba

jogu antigu “Samea no Eskada”, ema hanoin mai husi India, sékulu 2 Uluk Kristu.

2 Frazelle, Sarah; Nagel, Aisling (2015). “A Practitioners Guide for Implementing an Earning Warning

System.” Northwest Education. P. 3

S – Ita nia objetivu espesifiku ka lae (specific)? (Halo saida? Sé mak halo nia?)

M – Ita nia objetivu bele sukat ka lae (measurable)? (Saida mak ekipa tenke halo atu

hatene se realiza?)

A – Ita nia objetivu bele realiza ka lae (achievable)?

R – Ita nia objetivu importante ba Ita nia espektativa ka lae (relevant)?

T – Tempu hira atu alkansa Ita nia objetivu (time bound)? (Knaar ne’e tenke halo dala hira?

Objetivu ne’e alkansa bainhira?)

SAI NU’UDAR SMART ATU SAI NU’UDAR RESPONSAVEL

Figura 7R – Sai nu’udar SMART atu sai nu’udar Responsavel

Tanba EWS sai nu’udar enfoke transparente

no partisipativu ba problema husi komunidade,

se komunidade envolve liu no dala barak

liu, responsabilizasaun mós sai bo’ot liu no

bele hetan susesu. Tenke iha rejistu ezatu no

regulár kona-bá aktividade sira husi ema hotu

(eskola, familia no komunidade sira) no revizaun

regulár husi rejistu no asaun hotu, atu bele

kontrola. Objetivu hanesan ne’e, se iha ema

liu iha komunidade ne’ebé envolve iha EWS,

komprende nia no fiar nia bele sai nu’udar oin-

ketak, karik nia bele sai oin-ketak!

Iha unidade ida ne’e, Ami ko’alia kona-bá

envolvimentu husi komunidade sira atu prevene

abandonu eskolár. Ami diskute kona-bá papél

no responsabilidade bo’ot liu husi komunidade

atu bele fó tulun ba eskola no familia sira hodi

estudante sira iha risku kontinua eskola. Maibé,

sira labele hala’o sira nia knaar sira se la iha

formasaun di’ak. Iha Unidade 8, Ami diskute

preparativu no materiál sira atu treina funsionário

eskola no xefe komunidade sira hodi bele opera

no implementa EWS. Ami fó ezemplu husi

programa formasaun nasaun SDPP nain haat.

Prepara Eskola no

Komunidade sira

hodi Implementa

EWS Ida

Unidade 8

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

PTA HATUDU DALAN KONA-BÁ SENSIBILIZASAUN PREVENSAUN ABANDONU ESKOLÁR

Mon Chuon, 58, soldadu reformadu,

ema ativuatu prevene abandonu

eskolár iha ninia komunidade. Nia sai

nu’udar membru ida husi membru tolu

Asosiasaun Inan-aman no Edukadór

Eskola Sekundaria Phkoam (PTA),

no tuir treinu kona-bá intervensaun

Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk.

Eskola Sekundaria Pkhoam hela iha

Provinsia Banteay Meanchey, Kamboja

norueste nian.

Formasaun kona-bá vizita ba uma atu

ko’alia ho inan-aman ne’ebé oan sira

la bá eskola, reuniaun ho komunidade

atu sensibiliza kona-bá importánsia

husi edukasaun no impaktu husi

abandonu eskolár, no mobilizasaun rekursu sira husi komunidade hodi tulun labarik sira atu hela iha

eskola. Formasaun EWS sensibiliza PTA Phkoam kona-bá ninia papél no responsabilidade atu hametin

kualidade edukasaun nian iha Kamboja, liu-liu kona-bá ninia partisipasaun hodi bele prevene estudante

sira atu husik eskola.

Membru sira husi PTA Phkoam vizita uma husi estudante sira iha risku tuir sira simu informasaun

kona-bá abandonu eskolár. Sira mós halo reuniaun ho komunidade, dala tolu ka liu tinan ida, atu bele

sensibiliza kona-bá asuntu abandonu eskolár no buka solusaun. Mon Chuon, Prezidente PTA Phkoam

hatete: “EWS xama atensaun mai ha’u katak tenke fó tulun ba estudante sira iha risku iha ha’u nia

komunidade. Bainhira vizita estudante sira nia uma, sempre fó animu ba inan-aman atu tuir sira nia

estudu no fó tempu ba oan sira atu estuda iha uma.”

Funsionáriu sira husi eskola gosta PTA tanba sira prevene abandonu eskolár. Bainhira iha reuniaun iha

eskola no iha komunidade, Choun sai nu’udar pontu fokál atu konvida inan-aman husi komunidade

atu tama. “Fásil ba Choun atu hasoru inan-aman tanba nia iha relasaun di’ak ho ema hotu husi

komunidade,” hatete Cheam Chorn, Vise-Diretór husi Pkhoam.

Choun halo pelumenus vizita nain tolunulu ba estudante sira iha risku hodi enkoraja sira atu fila fali ba

eskola. PTA kontente tanba biban atu hamenus númeru estudante sira ne’ebé husik eskola iha ninia

komunidade. Choun uza ninia papél importante iha komunidade atu fó ezemplu no hatudu katak

koñesimentu labarik sira bele simu se remata eskola bele rezolve problema hotu. Ninia mehi hanesan

labarik hotu husi ninia komunidade bele remata eskola no simu koñesimentu sira presiza atu bele tulun

sira rasik, sira nia familia, komunidade no sosiedade.

PÁJINA 181

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Hanesan parte husi Ita nia preparasaun atu

aprende kona-bá asuntu abandonu eskolár,

Ita ko’alia tiha ona ho eskola sira no hatene

xefe komunidade balu ne’ebé implementa

EWS. Iha konversa inisiál, Ita fó sira hatene

kona-bá EWS no deskreve buat ne’ebé tenke

halo atu implementa EWS iha eskola sira. Iha

faze ne’ebá, Ita seidauk hatene konteúdu hotu

husi EWS, liu-liu indikadór sira no estratéjia

atendimentu primeiru. Ita fó rezumu ida ba

eskola sira no diskute ho sira kona-bá tenke

kria ekipa EWS iha eskola no hili ema husi

komunidade atu sai nu’udar parseiru hodi

implementa EWS (Unidade 4).

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA Mezmuke Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk bazeia ba knaar sira edukadór no eskola sira

tenke pratika ho regularidade, EWS fó estrutura-serbisu ba susesu – uza dadus atu akompaña

no fó tulun ba estudante sira ne’ebé ema haluha ka la fó atensaun. Eskola tenke hatene EWS

saida, oinsá mak sira bele tuir prosesu no prosedimentu EWS nian no oinsá mak sira bele

implementa nia. Komunidade sira mós presiza hatene tanba sá EWS sai nu’udar importante,

oinsá mak nia hala’o, sira bele halo saida no oinsá mak sira bele halo. Unidade 8 fó hatene

kona-bá prosesu atu prepara eskola no komunidade sira hodi implementa EWS. Nia explika sé

mak tenke treina iha nivel eskola-komunidade. Nia fó sujestaun atu harii programa formasaun

EWS nian, kona-bá tempu, kalendáriu, fatin no sé mak bele dezenvolve konteúdu no treina

ekipa EWS iha eskola. Nia diskute kona-bá sé mak bele tama programa formasaun no oinsá

mak treina formador EWS. Ne’e remata ho konsellu kona-bá implementasaun husi formasaun

EWS ba ekipa EWS eskola-komunidade, inklui ajenda no metodolojia atu treina adultu sira.

Agora, Ita hili tiha ona indikadór atu akompaña

no avalia estudante sira iha risku atu husik

eskola (Unidade 5). No Ita dezenvolve pakote

tomak ho estratéjia atendimentu primeiru hodi

fó tulun iha klase, iha uma no iha komunidade

(Unidade 6). Ita mós fó tulun atu estabelese

Komisaun Kontinua Eskola (Unidade 7), ne’ebé

bele tulun eskola sira atu implementa estratéjia

sira atendimentu primeiru, sensibiliza kona-bá

abandonu eskolár, fornese serbisu barak atu

fó tulun ba estudante sira iha risku no sira nia

familia, no iha knaar responsabilizasaun bainhira

husu autoridade sira atu prevene abandonu

eskolár.

Hodi hahú implementa EWS, tenke treina ekipa

EWS iha eskola sira. Bazeia ba diskusaun uluk

ho sira, eskola no xefe komunidade sira tenke

PÁJINA 182 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

mai treinu kontente atu hola parte husi projetu

ne’e no atu uza EWS iha sira nia eskola no

komunidade.

REZUMU KONA-BÁ FORMASAUN EWS Iha unidade ida ne’e, Ami ko’alia kona-bá knaar

importante rua. Dahuluk, treina formadór EWS

nian. Daruak, formadór EWS tenke treina ekipa

EWS sira iha eskola.

Elementu barak husi programa formasaun EWS

hanesan ba grupu rua. Formadór no ekipa

EWS sira tenke hatene hotu kona-bá objetivu

EWS, oinsá mak EWS hala’o no oinsá mak bele

implementa nia.

Hatutan ba kria no uza EWS, formadór sira

tenke domina estratéjia treinu ba ema adultu

no atu fornese feedback ba ekipa EWS sira iha

eskola. Ekipa EWS sira iha eskola tenke domina

prosesu, prosedimentu no téknika atu opera

no implementa EWS, no mós atu identifika

estudante sira iha risku, atu hala’o estratéjia

atendimentu primeiru no atu halo parseria ho

komunidade sira.

Formasaun EWS tenke sai nu’udar partisipativu

no interaktivu. Ekipa EWS sira husi eskola tenke

serbisu hamutuk iha aktidade kuase hotu. Ekipa

sira mós tenke serbisu ho dadus eskola nian

no hola parte iha drama no aktividade praktiku

sira atu bele haree komponente hotu kona-bá

aktividade akompañamentu, pontuasaun no

klasifikasaun no estratéjia atendimentu primeiru.

Iha ezersísiu balu, ekipa EWS sira husi eskola

tenke hetan benefisiu husi serbisu ho dadus

eskola nian, ne’ebé Ita tenke husu sira atu lori

mai ba workshop. Maibé Ita mós tenke kria

dadus simuladu sira hodi diskusaun ho ekipa

EWS hotu bele bazeia ba informasaun ne’ebé

hanesan. Tenke prepara pakote ho dadus kona-

bá eskola no estudante sira hanesan atu uza iha

ezersísiu sira formasaun nian. Objetivu ida husi

dadus simuladu sira atu bele identifika fallansu

iha rejistu eskola no identifika jeitu atu bele

prienxe fallansu sira ne’e.

Unidade ne’e fó rezumu kona-bá programa

formasaun EWS nian. Pakote formasaun

kompletu ho manual no materiál sira inklui iha

Unidade 8, Aneksu Dijitál.

OBJETIVU HUSI FORMASAUNObjetivu prinsipál husi formasaun EWS atu fó

partisipante sira ho informasaun no téknika sira

presiza atu implementa EWS iha sira nia eskola.

Ne’e inklui: saida mak sai nu’udar abandonu

eskolár, saida mak kausa ne’e; oinsá mak

ne’e hamkonak ba eskola, estudante, familia

no komunidade sira; saida mak bele halo atu

prevene. Sira aprende atu uza instrumentu atu

bele akompaña no komesa hala’o – informasaun

sira presiza atu bele akompaña, pontua no

klasifika no implementa estratéjia atendimentu

primeiru.

Formasaun fó oportunidade ba ekipa EWS

sira iha eskola atu bele harii planu asaun atu

tama EWS iha eskola no delega knaar. Tanba

nesesidade atu pontua no klasifika hamosu

lakleur iha tinan akademiku (baibain tuir fulan

dahuluk husi eskola), ekipa EWS sira husi eskola

tenke diskute kona-bá kaer dadus hotu hodi

PLANEIA ITA NIA

PROGRAMA FORMASAUN

Hatán kestaun sira tuirmai iha Ita nia

aktividade formasaun hotu:

• Saida mak partisipante sira presiza

hatene: faktu, padraun, konseitu sira?

• Saida mak sai nu’udar kbiit sira

partisipante presiza domina: kbiit praktiku

sira no ezatidaun atu domina sira?

• Saida mak sai nu’udar komportamentu

partisipante sira tenke hatudu:

sentimentu, valór sira?

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 183

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

pontua estudante sira no hakotu kalendariu atu

pontua, klasifika no identifika estudante sira iha

risku iha eskola.

Labele haluha katak la’ós nesesariu ba eskola

hotu atu tuir kalendariu hanesan, maibé

importante ba eskola hotu atu halo pontuasaun

no klasifikasaun tuir kedas fulan dahuluk tinan

akademiku nian hodi bele implementa estratéjia

atendimentu primeiru lakleur no iha posibilidade

atu influensia komportamentu estudante sira

nian.

PLANEIA ITA NIA PROGRAMA FORMASAUNTenke hatán kestaun ruma tuirmai:

• Sé mak hetan formasaun?

• Saida mak sai nu’udar Ita nia programa

formasaun nian?

• Ema hira presiza hetan formasaun?

• Sesaun formasaun nain hira presiza halo?

• Bainhira halo formasaun?

• Ne’ebé halo formasaun?

• Sé mak halo konteúdu no/ka hala’o

formasaun?

Forma Ekipa EWS iha EskolaEWS bazeia ba parseria entre funsionáriu

eskola sira, inan-aman sira no xefe komunidade

sira. Mezmuke tenke iha representasaun

husi funsionáriu eskola no xefe komunidade

sira, sé mak tama ekipa EWS husi eskola sai

nu’udar tesi-lia nivel eskola/komunidade. Ne’e

importante teb-tebes tanba rekursu husi eskola

no komunidade sira bele muda barak. Ekipa mós

bele muda tuir siklu no tinan eskolár. Ema ne’ebé

tama ekipa EWS sira iha eskola mós tenke inklui

feto sira.

Formasaun iha unidade ida ne’e foka ba núkleu

ekipa EWS. Kriteriu sira tuirmai bele tulun eskola

no komunidade sira atu forma ekipa EWS.

Funsionário eskola sira ne’ebé tenke inklui iha

ekipa:

• Diretór Eskola (obrigatoriu)

• Vise-Diretór Eskola (fakultativu)

• Edukadór (sira) klase iha tinan eskolár foka

ba (obrigatoriu se sira hanorin tuir tinan

eskolár)

• Diretór klase (obrigatoriu se edukadór

matéria ida)

• Edukadór matemátika (obrigatóriu se eskola

iha diretór klase)

• Edukadór lingua (obrigatóriu se eskola iha

diretór klase)

• Edukadór halo ligasaun ho komunidade ida-

ida (fakultativu se eskola iha estudante sira

husi komunidade ida de’it).

Diretór husi eskola dirije no tau matan ba ekipa

EWS. Nia bele fahe knaar sira ne’e ho vise-

diretór. Iha eskola balu, vise-diretór okupa ba

metodolojia formasaun no serbisu estudante

sira; nune’e, sira importante ba reuniaun jestaun

kazu sira.

Númeru edukadór sira iha ekipa depende ba

númeru tinan eskolár ka klase iha tinan eskolár

nia laran ne’ebé uza EWS iha eskola ida-ida.

Edukadór baze ba EWS sai nu’udar edukadór

klase (ba tinan eskolár ho professor ida de’it)

ka director klase (ba tinan eskolár ho edukadór

ida ba matéria ida), tanba edukadór sira ne’e

iha devér EWS barak – haree sé mak mai,

konsolida relatóriu no rejistu estudante sira

seluk. Sira mós hatene estudante di’ak liu.

Ba eskola sira no/ka tinan eskolár ho edukadór

matéria nian, mós tenke inklui edukadór

matemátika no edukadór lingua iha treinu.

Baibain sira nia matéria sai nu’udar indikadór

ba sasukat aktividade eskolár husi “ABC”

abandonu eskolár. Edukadór matéria nian mós

importante iha reuniaun jestaun kazu.

PÁJINA 184 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Importante atu hetan balansu jéneru, hodi bele

relasiona ho estudante sira iha risku no sira nia

inan-aman. Se ne’e la hamosu liu husi klase

no serbisu ba uma director klase mak haruka,

nune’e tenke halo esforsu atu inklui membru

mane no feto sira iha ekipa EWS. Pelumenus

funsionáriu eskola ida tenke sai nu’udar mane

ka feto. Mezmuke eskola sai nu’udar eskola

ba mane de’it ka feto de’it, balansu jéneru

importante tanba komunikasaun ho inan-aman

efikás liu.

Membru sira ekipa EWS nian husi núkleu

komunidade tenke hetan pozisaun xefia, ofisiál

ka la ofisiál, no hetan respeitu iha komunidade.

Bele sai nu’udar membru ekipa:

• Prezidente, funsionáriu no membru ativuhusi

Komisaun Jestaun Eskola (SMC) (obrigatoriu

se iha SMC),

• Prezidente, funsionáriu no membru ativuhusi

Asosiasaun Inan-Aman no Edukadór (PTA)

(obrigatoriu se iha PTA),

• Reprezentante sira husi inan-aman iha tinan

eskolár (sira) foka ba (obrigatoriu),

• Xefe komunidade no aldeia, ofisiál ka la

ofisiál (obrigatóriu),

• Amu-padre (fakultativu),

• Emprezariu (fakultativu),

• Reprezentante husi komunidade saúde

(fakultativu),

• Reprezentante husi ONG/organizasaun lokál

(fakultativu), no

• Reprezentante husi komunidade Edukasaun

ba Hotu-hotu (EFA) (obrigatoriu se iha

komisaun nivel komunitariu).

Xefe komunidade rua to’o haat tenke tama

núkleu ekipa EWS ne’ebé partisipa iha

formasaun formal. Pelumenus membru

ida tenke sai feto ka mane, depende ba

kompozisaun husi ekipa.

Hanesan ko’alia iha Unidade 7, kompromisu

membru komunidade sira sai fleksivel no kurtu-

prazu. Nune’e, tenke rekomenda katak membru

sira husi Komisaun Kontinua Eskola haluan liu

duke núkleu membru ekipa, liu-liu iha eskola

bo’ot ka ho estudante sira husi aldeia barak.

Ideál, komunidade/aldeia ida iha ekipa EWS ida.

Formasaun husi membru sira ne’e bele hala’o

iha eskola liu husi núkleu ekipa EWS.

DIKA: ENVOLVE

FUNSIONÁRIU NASIONÁL NO

LOKÁL HUSI MINISTERIU SIRA La haluha atu inklui funsionáriu nasionál

no lokál husi Ministeriu Edukasaun

nian iha formasaun. Ne’e hatudu katak

EWS hetan aprovasaun ofisiál no tenke

implementa. No funsionáriu sira ne’e

tenke hatene oinsá mak bele opera

EWS, liu-liu se sira tenke tau matan ba

implementasaun. Se ne’e loos, sira bele

inklui iha formasaun ba formadór EWS

sira.

DIKA: KOMPROMISU PESOÁL

IMPORTANTEKarakterístika importante liu husi membru

ida-ida iha eskola EWS sai nu’udar

kompromisu atu halo mudansa no

fiar ne’ebé EWS iha eskola bele kausa

mudansa ne’e!

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 185

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Programa Formasaun ninia

Estrutura no Dezeñu Bainhira Ita hahú dezeñu husi ita nia programa

formasaun, husu an kestaun sira ne’e1 (Robert

Mager mak dezenvolve, espesialista husi

dezeñu instrusaun nian):

1. Saida mak partisipante sira bele halo tanba

sira tuir formasaun ida ne’e?

2. Saida mak sai nu’udar kondisaun no

sirkunstánsia sira partisipante sira tenke tuir

atu hala’o aktividade sira?

3. Koñesimentu no materiál sira saida

partisipante sira mak presiza atu hala’o

aktividade sira ne’e di’ak?

4. Nivel badain saida partisipante sira mak

presiza atu hala’o knaar ka kbiit di’ak ka atu

aplika informasaun ida ne’e?

Favor hanoin kona-bá buat ne’ebé ekipa EWS

sira iha eskola presiza hatene atu implementa

EWS. Ne’e inklui sira hatene konseitu abandonu

eskolár, oinsá mak EWS bele hala’o no prosesu

no prosedimentu sira atu implementa nia,

hanesan:

• Sira hatene tanba sá tenke prevene

abandonu eskolár no sira nia kausa sira;

• Sira hatene definisaun espesifiku kona-bá

abandonu eskolár;

• Rezumu ida kona-bá EWS: ninia objetivu,

komponente sira no partisipante sira;

• Identifika estudante sira iha risku, localiza

nivel eskola no dadus seluk relasiona

ho indikadór risku sira; prienxe surat

pontuasaun estudante sira no hala’o

prosesu klasifikasaun nian;

• Akompaña no tau matan ba estudante sira

iha risku, no rejistu husi prezensa, sira nia

komportamentu no akitividade eskolár, haree

sira nia problema sira no hamosu estratéjia

atendimentu primeiru;

• Hahú no implementa estratéjia atendimentu

primeiru, kontakta ho inan-aman, halo vizita

ba uma, ko’alia ho estudante sira iha risku,

halo jestaun kazu; no

• Halo parseria no serbisu ho komunidade

sira.

Ita presiza treina núkleu husi Ita nia ekipa EWS,

ne’e inklui diretór eskola, edukadór sira mak hili

no membru/xefe komunidade sira.

Tuirmai, sira treina ekipa bo’ot hotu EWS iha

komunidade husi eskola.

La iha dalan ida de’it atu estrutura formasaun

EWS. Ne’e depende ba rekursu sira Ita mak iha.

Se hakarak sai nu’udar efikás, formasaun hala’o

ba ekipa EWS sira barak iha tempu hanesan,

maibé númeru eskola inklui iha sesaun ida bele

muda beibeik. Ba SDPP, númeru ekipa EWS husi

eskola ne’ebé partisipa iha sesaun ida mai husi

tolu to’o ualu.

Tuirmai, deskobre explikasaun kona-bá estrutura

formasaun EWS iha tinan akadémiku rua tuir

SDPP.

Ba funsionáriu eskola sira: SDPP iha Kamboja,

Tajikistaun no Timor-Leste organiza formasaun

ba edukadór klase, diretór klase no diretór eskola

maizumenus hanesan. Uluk tinan akadémiu

dahuluk husi operasaun EWS hahú (Kamboja

no Tajikistaun) ka uluk identifika estudante sira

(Timor-Leste), SDPP hala’o formasaun loron-

rua ba diretór no edukadór eskola sira, atu fó

orientasaun kona-bá Programa SDPP no atu

foka iha prosedimentu no prátika EWS sira

nian. Sesaun formasaun inklui eskola tolu to’o

neen, husi partisipante 8 to’o 27, ho formadór

nain rua to’o haat ba formasaun ida. Iha tinan

akadémiku dahuluk nia klaran, iha formasaun

aktualizasaun EWS loron ida ho balu ka rua ba

edukadór no diretór eskola sira iha Tajikistaun, no

ba edukadór sira de’it iha Kamboja no Timor-

Leste. Bainhira tinan akadémiku tuirmai hahú,

formasaun aktualizasaun ida tan hala’o iha loron

rua nia laran ba director klase no eskola sira

iha Kamboja no Tajikistaun, atu diskute EWS

no hametin práktika sira ne’ebé di’ak husi tinan

kotuk no atu hato’o EWS ba funsionáriu eskola

foun.

Iha Timor-Leste, formasaun aktualizasaun loron

balu de’it hala’o iha eskola hotu ba diretór klase

no edukadór klase sira.

SDPP iha India tuir modelu ketak oituan. Iha

tinan dahuluk operasaun nian iha eskola, nia

hala’o formasaun tolu ba edukadór sira, foka ba

aspetu sira ketak husi EWS: identifikasaun sira

husi estudante sira iha risku, dezenvolvimentu

planu akompañamentu no atendimentu primeiru

PÁJINA 186 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Alkansa familia sira atu bele serbisu hamutuk no fó tulun

ba estudante sira iha risku hodi kontinua eskola.

MEMBRU HUSI KOMUNIDADE IHA TIMOR-LESTE

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 187

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

nian, no komportamentu husi estudante sira

no jestaun kazu. Maizumenus eskola no

partisipante tolunulu inklui ba sesaun ida-ida. Iha

tinan daruak husi operasaun EWS nian, ekipa

SDPP fó formasaun aktualizasaun loron ida nia

laran kona-bá identifikasaun estudante eskola

ida-ida; tuirmai formasaun loron rua multi-eskola

kona-bá estratéjia atendimentu primeiru no

loron rua ba revizaun no refleksaun. Diretór husi

eskola sira simu formasaun ketak, ho formasaun

tolu, loron ida ka rua, iha tinan dahuluk, foka

ba orientasaun EWS nian, papél no xefia ba

EWS, papél no xefia hodi envolve inan-aman

no komunidade. Formasaun rua ikus simu

aktualizasaun iha tinan operasaun nian daruak.

Ba membru sira husi komunidade: nasaun

SDPP ida-ida hala’o formasaun ba grupu

komunidade sira oioin. Iha Kamboja, ekipa

SDPP hala’o formasaun loron ida ho balu

bainhira tinan akadémiku ida-ida hahú ba diretór

eskola sira no membru PTA nain tolu (inklui

Prezidente no Vise PTA) atu ko’alia kona-bá

kolaborasaun eskola-komunidade tuir EWS,

sesaun formasaun ida-ida inklui eskola neen

no media partisipante ruanulu-resin-lima. Ekipa

SDPP iha Tajikistaun mós hala’o formasaun

tinan-tinan ba membru husi komunidade nain

ruanulu, maibé sesaun formasaun sira hala’o

iha eskola ida-ida. Iha Timor-Leste, formasaun

formal loron ida husi membru nain sanulu

Komisaun Kontinua Eskola nian hala’o dala ida

de’it iha tinan operasaun EWS dahuluk nian no

formasaun informal hala’o iha programa halo

vizita supervizaun ba eskola nia laran. Iha India,

ekipa SDPP bazeia ba Kampiaun Komunidade

hodi hala’o programa alkansa, envezde grupu

komunidade sira. Tinan akadémiku ida-ida,

grupu Kampiaun Komunidade nain ruanulu-

resin-neen (grupu rua, eskola ida-ida) partisipa

ba sesaun formasaun loron rua ka tolu nia laran

kona-bá estratéjia alkansa no atendimentu.

Bainhira planeia programa formasaun, tenke

hakotu se treina ekipa EWS tomak hamutuk ka

lae. Hodi hakotu, Ita tenke haree buat barak.

Dahuluk, ema nain hira simu formasaun?

Daruak, osan hira sei iha atu hala’o formasaun?

Datoluk, fatin formasaun sukat hira?

Funsionáriu sira husi eskola no membru sira husi

komunidade tenke serbisu hamutuk hanesan

ekipa, maibé sira leba responsabilidade oioin

(dala balu, taka malu). Funsionáriu sira husi

eskola iha responsabilidade atu hala’o prosesu

identifikasaun estudante sira iha risku. Sira

presiza hatene ne’ebé atu deskobre dadus, atu

prienxi formuláriu pontuasaun sira no oinsá mak

klasifika estudante sira. Estratéjia atendimentu

primeiru husi eskola, inklui mós jestaun kazu,

sai nu’udar responsabilidade husi edukadór

tuir EWS. Bazeia ba esperiénsia SDPP, presiza

pelumenus formasaun loron rua kona-bá asuntu

sira ne’e. Mezmuke xefe komunidade sira

presiza hatene baziku EWS nian, baibain sira

la envolve ba prosesu identifikasaun estudante

sira, ne’ebé uza rejistu eskola nian no presiza

nivel literasia ne’ebé aas. Nune’e, karik sira la

presiza partisipa iha formasaun.

Edukadór sira lalika partisipa iha aktividade

hotu ba membru sira husi komunidade. Maibé,

di’ak liu se diretór no/ka vise-diretór husi eskola

partisipa iha formasaun ba xefe komunidade

sira. Sira sai nu’udar responsavel atu garante

EWS la’o ba oin, no sira nia partisipasaun

iha formasaun ba komunidade subliña katak

EWS kona-bá parseria, kolaborasaun no fahe

informasaun. Ekipa SDPP uza modelu ne’e

iha Kamboja. Iha nasaun SDPP sira seluk,

formasaun iha eskola no reuniaun supervizaun

sira halibur funsionáriu sira husi eskola no

membru sira husi komunidade.

Ita mós tenke planeia oportunidade sira atu

ekipa EWS sira husi eskola serbisu hamutuk

no halo tesi-lia inisiál kona-bá estratéjia

atendimentu sira.

PÁJINA 188 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Kalendariu no Fatin Programa

Formasaun EWS tenke hahú operasaun sira iha fulan rua

dahuluk husi tinan akadémiku, hodi otimiza tulun

ba estudante sira iha risku tinan akademiku nia

laran. Formasaun inisiál no aktualizasaun, liu-liu

kona-bá identifikasaun estudante sira iha risku,

tenke mosu foin komesa tinan akadémiku, se

bele semana rua to’o haat uluk tinan akadémiku

hahú, hodi ekipa EWS sira iha enerjia no hanoin

kona-bá prosedimentu EWS nian.

Atu halo kalendariu la’ós fásil. Eskola sira no sira

nia funsionáriu sira iha serbisu barak bainhira

tinan akadémiku hahú. Iha nesesidade sira

barak. Edukadór hakarak prienxi surat férias.

Ministeriu Edukasaun (no programa hanesan

seluk tan) buka oportunidade sira atu hala’o

formasaun ho edukadór sira. Eskola presiza

prepara ba tinan akadémiku foun, no – iha

nasaun balu – halo ezame kompensasaun

nian. Kalendariu eskolár muda beibeik, mós

tanba tempu. Ekipa SDPP sira tenke programa

formasaun sira atu sees mota-tun no manas

maka’as.

Foin lais, programa loron no kontakta eskola

hotu atu fó hatene bainhira no ne’ebé hala’o

formasaun. Fó hatán kona-bá kestaun sira

ne’e: Formasaun hala’o loron hira? Formasaun

hala’o iha ne’ebé? Despeza sira ho transporte

no perdiem trata ka lae? Sira nia reembolsu halo

nu’saá? Sira tenke lori mai materiál sira saida

(ezemplu, rejistu eskola)?

Se iha formasaun EWS sira seluk planeia ba

tinan nia laran, Ita tenke programa uluk, atu

aproveita férias, semana-rohan, etc. Formasaun

sira ne’e tan tenke tuir konsiderasaun sira uluk,

no mós poliítika husi Ministériu Edukasaun

nian, nu’udar ezemplu labele halo formasaun

edukadór sira iha loron eskola. Tenke hatene

ukun-fuan.

Hetan fatin di’ak ba formasaun sira la’ós

fásil. Bazeia ba estrutura no dezeñu husi Ita

nia programa formasaun, Ita bele hatene

partisipante nain hira – formadór no formandu

sira. Ita mós bele hakotu kona-bá númeru

partisipante sira konforme iha fatin ka lae. Ita

karik tenke programa sesaun ruma tan ka

aumenta númeru ekipa no formadór EWS

sira husi eskola ba fatin ida de’it. Buka fatin

foin hatene partisipante nain hira, tanba bele

iha eventu sira seluk, nu’udar loron-kaben no

serimonia sira ne’ebé baibain monu iha loron

férias.

Bainhira hili fatin, tenke konsidera:

• Fatin ne’e natoon? Programa formasaun

karik iha plenariu no grupu serbisu ki’ik.

Tenke akomoda situasaun rua ne’e.

• Iha fatin atu toba se partisipante sira tenke

hela kalan? Mezmuke partisipante sira bele

iha planu oin seluk, SDPP hanoin efikás liu

atu buka (no selu) fatin atu toba.

• Iha materiál formasaun hanesan kuadru,

stand, projektor LCD no ekrán sira,

extensaun eléktriku sira iha fatin formasaun

ka Ita bele lori mai sasan ne’e hotu?

DIKA: TUIR POLITIKA

MINISTERIU NIAN

La haluha atu simu autorizasaun formal husi

Ministériu Edukasaun (ME) nian atu hala’o

formasaun no inklui kópia husi autorizasaun

ME nian bainhira notifika repartisaun

edukasaun distrital no lokál no diretór

eskola sira nian.

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 189

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

• Bele fatin ne’e prepara hahán natoon se

presiza fornese hahán (la haluha break xá)

no serbisu catering iha fatin liur? Presiza

fornesedor ida tan?

• Iha aktividade rekreativu ruma atu deskansa

no harii espiritu lubun, hanesan paseiu,

jardín, fitness, etc.?

Ema Dezenvolve Konteúdu no

Ema Formadór husi Programa

Formasaun nian Ita tenke hakotu sé mak prepara konteúdu ba

Ita nia formasaun no sé mak fó formasaun.

Tesi-lia sira ne’e depende husi estrutura Ita

nia programa no funsionáriu sira nian. Se

Ita iha funsionáriu sira husi projetu, sira bele

dezenvolve konteúdu formasaun kuase hotu no

fó formasaun kuase hotu. Se Ita implementa liu

husi Ministériu Edukasaun, funsionáriu sira husi

Ministériu karik iha knaar sira ne’e, tuir Ita nia

supervizaun.

Ba dezenvolvimentu konteúdu formasaun nian,

Ita nia ekipa dezeñu EWS nian sai nu’udar

interveniente prinsipál. Sira hala’o análize tiha

ona, sira hili sasukat sira, sira define indikadór

sira no kria estratéjia atendimentu primeiru, tuir

deskrisaun unidade uluk sira. Sira dezenvolve

materiál sira ba identifikasaun no tulun

estudante sira iha risku, ne’ebé forma konteúdu

baziku husi formasaun. Materiál adisional no

nesesidade konteúdu nian diskute iha okos. Ita

karik tenke konsidera hatutan espesialista sira

seluk ba ekipa konteúdu formasaun nian ka

nu’udar revisór/asesor, hanesan Ministeriu ka

espesialista lokál seluk iha eskola labarik-belun.

Atu fó programa formasaun nian, Ita nia

ekipa dezeñu EWS bele sai nu’udar formadór

xefe sira, tuir enfoke “bee-tudak”. Sira treina

formadór sira, ne’ebé fó formasaun EWS ba

ekipa EWS sira iha eskola tuirmai. Treinadór sira

ne’e inklui ekipa EWS no funsionáriu sira husi

projetu. Ita mós bele inklui funsionáriu sira husi

Ministériu Edukasaun nian – liu-liu funsionáriu

edukasaun lokál ne’ebé bele halo supervizaun,

agora ka iha futuru. Se inisiativa atu prevene

abandonu eskolár sai nu’udar inisiativa husi

Ministeriu, funsionáriu sira husi Ministériu ne’ebé

hala’o inspeksaun iha eskola mós bele leba

responsabilidade atu treina no akompaña.

Se, durante reuniaun ho eskola sira, Ita identifika

diretór no edukadór sira husi eskola ne’ebé iha

interese maka’as kona-bá EWS ka abandonu

eskolár, Ita bele konsidera sira nu’udar formadór

sira. Durante tinan implementasaun EWS

daruak nian, ekipa SDPP bele rekruta diretór

klase kometidu maka’as nu’udar formadór sira.

Tanba fó ba sira fatin xefia, SDPP hakiak pose

no rekoñesimentu. Formasaun husi formadór

sira diskute iha okos.

Dezenvolvimentu husi Konteúdu no Materiál sira Programa Formasaun nian Nu’udar parte husi prosesu dezeñu nian, Ita

dezenvolve tiha ona konteúdu formasaun kuase

hotu, inklui materiál no prosedimentu sira.

• Atu identifika estudante sira iha risku, Ita

hili tiha ona sasukat risku nian no define

indikadór sira; Ita adapta instrumentu

pontuasaun no klasifikasaun nian; no Ita

dezenvolve prosedimentu no instrusaun sira

atu akompaña sira.

• Atu halo estratéjia atendimentu primeiru, Ita

dezenvolve tiha ona rekizitu akompañamentu

sira, dalan no instrusaun atu uza sira; Ita hili

pontu “komesa hala’o” no liga sira ho asaun

atendimentu nian; no Ita dezenvolve tiha ona

instrusaun sira atu implementa aktividade

sira ne’e.

• Atu halo defeza, sensibilizasaun no alkansa

komunidade, Ita dezenvolve poster no

materiál informasaun sira seluk tiha ona ho

matadalan atu uza sira.

Sira tenke konverte iha testu atu uza ho

fasilidade liu husi ekipa EWS sira husi eskola no

konsolida hanesan manual sira atu komunidade-

PÁJINA 190 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

eskola uza no atu treina formadór sira. Ezemplu

sira husi matadalan formasaun inklui iha Aneksu

sira.

Tabela 8A iha pájina tuirmai hatudu konteúdu

husi matadalan formasaun SDPP no testu sira

ekipa EWS sira husi eskola iha Tajikistaun mak

uza.

Partisipante sira presiza oportunidade atu

halo esperiénsia ho instrumentu sira no prienxi

formuláriu EWS sira, liu-liu formuláriu sira ne’ebé

uza atu identifika no akompaña estudante sira

iha risku. Mós importante partisipante hotu trata

konteúdu hanesan iha diskusaun sira. Tanba

ne’e, rekomendável atu kria pakote dadus

no informasaun husi eskola ne’ebé simuladu.

Ne’e tenke inklui dadus estudante sira no kazu

estudu atu buka dadus ka atu uza iha drama

bainhira halo vizita ba uma ka reuniaun jestaun

kazu.

Uluk tutan dadus no informasaun ba dadus

eskola simuladu, hakotu kona-bá informasaun

saida Ita mak presiza. Ita tenke deskobre

informasaun atu hatán kona-bá sasukat no

indikadór sira relasiona ho estudante sira

iha risku. Testu iha okos hatudu dadus no

informasaun simuladu.

Atu hala’o ezersísiu kona-bá estudante sira

iha risku, dezenvolve konjuntu dadus kona-

bá estudante sira ba tinan eskolár ida ka rua

ne’ebé koresponde ba tinan eskolár sira Ita nia

programa mak foka. Fó informasaun kona-bá

estudante nain sanulu iha klase ida-ida, tuir

formatu hanesan eskola nasaun informasaun

hanesan ne’e. Nu’udar ezemplu, iha nasaun

balu, ne’e signifika katak livru rejistu ketak

ba prezensa, komportamentu (se tenke halo

relatóriu) no aktividade eskolár/nota sira. Dalan

fásil liu atu kria konjuntu dadus sira ne’e atu

husu-empresta/halo kópia kona-bá rejistu

estudante sira balu husi eskola ne’ebé partisipa

no troka naran ba eskola no estudante sira.

Rasaun importante seluk atu dezenvolve dadus

simuladu estudante sira atu fó oportunidade

ba edukadór sira atu pratika pontuasaun no

klasifikasaun ba estudante sira hotu. Númeru

estudante Ita husu sira atu pontua tenke biban

iha tempu Ita iha. Se presiza, halo prátika

pontuasaun no klasifikasaun ho ema ne’ebé la

hatene Instrumentu sira bainhira halo dezeñu

EZEMPLU HUSI DADUS NO

INFORMASAUN SIMULADU

BA ESTUDANTE

• Jéneru

• Tinan

• Tinan eskolár

• Prezensa iha fulan kotuk ka fulan-tolu

kotuk iha tinan akadémiku uluk

• Notas iha fulan kotuk ka fulan-tolu

kotuk iha tinan akadémiku uluk

• Serbisu ba uma ne’ebé simu/kompleta

• Komportamentu iha klase

• Situasaun iha uma (situasaun finanseira

husi familia, serbisu husi estudante uluk

eskola ka tuirmai, problema saúde,

distansia uma husi eskola, edukasaun/

literasia inan-aman, estatutu OVC)

• Envolvimentu inan-aman

(komunikasaun ho eskola no

edukadór sira)

DIKA: KOMPUTADÓR NO

INTERNET BELE TULUN

Se eskola sira iha komputadór sira, pakote

EWS husi eskola bele inklui mós DVD

ho materiál hotu hodi pontua, klasifika

no akompaña estudante sira iha risku

iha formatu elektróniku. Se Internet

iha, informasaun balu bele haruka ba

repartisaun rejiaun Ministériu nian atu

hatene buat ne’ebé mosu kona-bá “ABC”

iha eskola sira husi rejiaun ida. Informasaun

ne’e útil atu planeia mekanismu apoiu no

orsamentu futuru husi Ministériu, no mós

atu planeia politika.

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 191

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

MATADALAN FORMASAUN FUNSIONÁRIU SIRA HUSI ESKOLA

Tabela 8A – Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk husi Tajikistaun: Matadalan Formasaun Funsionáriu

sira husi Eskola

Tabela Konteúdu

Lista Sigla

Rezumu

I. Introdusaun ba SDPP

Sesaun 1: Introdusaun ba Workshop

Sesaun 2: Rezumu kona-bá SDPP

II. Introdusaun ba Intervensaun EWS atu

Hamenus Abandonu Eskola Papél/Respons

Sesaun 3: Intervensaun EWS, Papél no

Responsabilidade sira

Sesaun 4: Revizaun Formuláriu EWS

Sesaun 5: Uza Formuláriu EWS

• Kazu ezemplu ba Formuláriu EWS no Drama

Jestaun Kazu

III. Jestaun Kazu ba Estudante iha Risku

Atu Husik Eskola

• Akompaña Komportamentu

• Akompaña Serbisu ba Uma

Sesaun 6: Papel husi Diretór/

Vise-Diretór

Sesaun 7: Diskusaun Jestaun Kazu

IV. Aktividade Sensibilizasaun Komunidade

Sesaun 8: Envolve Membru Sira husi

Komunidade atu Fó Tulun Estudante Risku

• Asaun Eskola no Komunidade sira bele

Hala’o atu Tulun Labarik iha Risku Kontinua

Eskola

V. Eskola sira Labarik-Belun

Sesaun 9: Eskola sira Labarik-Belun

VI. Komunikasaun ho Inan-Aman husi

Estudante sira Iha Risku

• Formuláriu Kontaktu Inan-Aman bainhira

Estudante la mai Vizita ba Uma

Sesaun 10: Drama kona-bá Vizita ba Uma

VII. Identifikasaun husi Estudante Sira ho

Risku liu atu Husik Eskola

Sesaun 11: Introdusaun ba Surat

Pontuasaun Risku

Sesaun 12: Identifika Estudante ba

Tratamentu Total ka Parsial

Enserramentu (ba formadór sira de’it)

Testu sira ba Partisipante Formasaun

Testu 1: Ajenda Formasaun

Testu 2: Rezumu kona-bá SDPP

Testu 3: EWS Papél no Responsabilidade

Testu 4A: Tabela Komportamentu Estudante

Testu 4B: Formuláriu Akompaña Komportam

Testu 5: Formuláriu Akompaña Serbisu Uma

Testu 6: Surat ba Inan-Aman tanba La Mai

Testu 7: Formuláriu Vizita ba Uma

Testu 8: Rejistu husi Surat, Vizita ba Uma no

Reuniaun sira

Testu 9: Formuláriu Reuniaun Jestaun Kazu

Testu 10: Orientasaun ba Reuniaun Jestaun

Kazu Fulan-Fulan

Testu 11: Instrumentu Planeia Komunidade

Testu 12: Instrusaun atu Uza Poster sira

Testu 13: Kestaun Diskusaun iha Poster sira

Nia Kotuk

Testu 14: Hakat sira ba Vizita ba Uma

Testu 15: Drama kona-bá Vizita ba Uma

Testu 16: Surat Pontuasaun Risku

Testu 17: Instrusaun Surat Pontuasaun Risku

Testu 18: Amostra Informasaun Estudante

Testu 19: Sumariu Fulan Tolu Prezensa

Testu 20A: Livru Akompañamentu Estudante

Fulan Tolu

Testu 20B: Livru Akompañamentu Estudante

Fulan Tolu

Testu 21: Bainhira Tesi husi Estudante Sira

Iha Risku

Testu 22: Karakteristika husi Eskola Labarik-

Belun Sira (CFS)

Sujestaun ba Formadór Sira:

Testu 1: Fó Feedback

Testu 2: Fó Feedback pozitivu/la pozitivu

PÁJINA 192 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

husi sesaun formasaun atu aprende kona-bá

tempu hira edukadór sira presiza atu pontua

estudante ida-ida. Ita mós tenke fó tempu

ba partisipante sira atu diskute malu kona-bá

prosesu pontuasaun nian. Se edukadór sira la

hatene duni, Ita nia EWS labele funsiona!

Ita bele konsidera atu inklui kazu estudu balu

iha formasaun. Kazu estudu eskritu sira bele

envolve tan duke tabela ho faktu sira, maibé

presiza tempu barak atu hakerek. Notísia di’ak

DIKA: UZA VIDEO NO

KAZU ESTUDU ATU HADI’AK

FORMASAUN

Konsidera atu inklui video instrusaun iha Ita

nia formasaun, atu fahe liu husi DVD, USB

ka website. Video potensial inklui: prosesu

pontuasaun no klasifikasaun, vizita ba uma,

reuniaun jestaun kazu, prátika loron-loron

husi edukadór atu fó tulun ba estudante

sira iha risku. Mós bele konsidera prepara

kazu estudu ba estudante simuladu husi

eskola simuladu. Video sira ne’e bele

uza atu fornese informasaun kona-bá

komportamentu estudante sira (se la rejista

iha rejistu eskola sira).

katak bele uza sira iha aktividade formasaun

barak. Kazu estudu sira bele fornese perfíl

kompletu husi estudante no familia (la uza

naran verdadeiru husi ema iha Ita nia eskola

ka komunidade). Sira tenke inklui informasaun

kona-bá attitude husi estudante iha eskola.

Figura 8B iha pájina tuirmai sai nu’udar

ezemplu husi kazu estudu estudante ne’ebé fó

informasaun natoon ba aktividade formasaun

barak.

Formasaun ba Formadór EWS sira Ita presiza treina formadór sira uluk treina

ekipa EWS sira husi eskola. Ne’e signifika

katak Ita tenke identifika formadór sira bainhira

sei halo dezeñu EWS nian. Hanesan diskute

liu ba, formadór EWS sira bele sai nu’udar

Ita nia funsionáriu sira rasik, funsionáriu sira

husi Ministériu Edukasaun nian ka seluk tan.

Ami rekomenda katak formadór sira sai husi

ema ne’ebé sai nu’udar responsavel atu halo

supervizaun no fó tulun ba ekipa EWS sira husi

eskola. Defaktu, Ami rekomenda katak Ita inklui

funsionáriu sira ne’e – se bele iha programa

formasaun ba formadór sira. Mezmuke sira

labele uza nu’udar formadór sira, sira presiza

koñesimentu kle’an formasaun ne’e mak fó.

Númeru formadór sira depende ba

konsiderasaun sira tuirmai:

1. Númeru localizasaun jeográfiku iha rejiaun

(sira) foka ba;

2. Númeru eskola sira iha rejiaun ida-ida;

3. Númeru partisipante sira;

4. Partisipante sira hatene Ita nia programa

no EWS ka lae – sira sai husi funsionáriu sira

ne’ebé serbisu iha Ita nia program ka husi “liur”

(nu’udar ezemplu, Ministériu Edukasaun ka

instituisaun sira seluk);

5. Sé mak sai nu’udar fasilitadór sira – sira

funsionáriu sira husi Ministériu ka funsionáriu sira

husi liur;

6. Nivel kbiit husi edukadór sira; no

7. Tempu Ita iha disponivel atu halo formasaun.

Se Ita nia formadór sira sai nu’udar funsionáriu

husi Ita nia projetu, funsionáriu sira husi

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 193

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Sothira iha tinan eskolár 4 maibé, ho tinan 12, sira

bo’ot liu duke estudante sira seluk iha ninia klase.

Sira iha difikuldade atu lee no sura. Iha fulan

dahuluk husi eskola, nia lakon loron 12 husi loron

22. Ita nia inan moras maka’as no, tanba Sothira

sai nu’udar biin husi labarik nain neen, sira nia

inan-aman he’in katak nia hela iha uma bainhira

ninia inan sente ladún di’ak. Ita nia aman iha

barraka ki’ik iha dalan, ne’ebé nia fa’an sigarru, ai-

fuan no modo, paun, sabaun, bee no mantolun

da’an. Sothira fó tulun ba Ita nia aman atu da’an

mantolun dadeer-saan, bainhira ninia inan moras

demais atu bele halo ne’e, no lori mantolun

ba barraka tuirmai. Iha semana-rohan, bainhira

eskola la iha, Sothira tau matan ba alin sira.

Mezmuke Sothira sai nu’udar ema moedór, nia

buka atu envolve iha aktividade sira ho estudante

sira seluk. Mezmuke nia sai bo’ot liu duke kolega

klase sira, nia hanesan labarik ki’ik no kolega klase

sira mós buka atu envolve nia iha aktividade sira

bainhira nia mosu-mai. Maibé sira iha difikuldade

atu halo aktividade klase hotu, mezmuke simples,

no nia hela iha janela nia sorin no haree ba liur.

Ninia familia labele hola sasan eskola minimal nia

mak presiza – nune’e, bainhira eskola mós labele

fornese nia ho livru ezersísiu no lapis, nia labele

partisipa.

Baibain, Sothira mai tarde bainhira nia bá eskola

tanba nia tenke lori mantolun ba barraka husi

ninia aman. Dala ladún barak nia ko’alia iha klase

maibé baibain nia la’ós preparadu – nia la halo

serbisu ba uma, nunka foti liman atu halo kestaun

no hatán no baibain la tau matan ba livru nia fahe

ho kolega rua tan.

Embora la iha certeza, ami sente Sothira la toba

di’ak tanba nia dukur tiha ona iha klase dala balu.

Ami hanoin mós se nia hamlaha, tanba dala

oituan, bainhira nia simu hahán, nia han lailais

kedas.

Sothira nia avó-feto, uluk hela ho familia no tulun

ho knaar uma-ka’in nian, foin ba ninia tia nia

uma. Bele haree katak Sothira triste no kolen liu

hosikedas ninia avó-feto muda uma. Sothira nia

alin mane, tinan tolu ki’ik liu, tuir klase hanesan.

Nia mai eskola dala barak liu no la kuran sasan

eskola nian.

Sothira ninia inan-aman nunka mai eskola atu

diskute kona-bá dezempeñu husi sira nia oan

sira. Dala ida, Ita haree Sothira iha merkadu ho

ninia inan. Nia doko liman no parese kontente

atu haree Ita. Bainhira Ita doko liman fali, nia

hamnasa oin-midar. Ita haree nia dada ninia inan

nia vestidu no aponta ba Ita. Ninia inan la fila no

haree ba fatin nia aponta; envés, nia kontinua la’o

no dada Sothira ho nia.

Tinan uluk, Sothira nia inan iha bebé ida maibé

mate. Hotu-hotu susar teb-tebes ba familia hotu

tuir bebé mate.

Semana rua liu ba, Sothira hatete katak nia gosta

dezeñu no nia halo figura manu ida iha kuadru

ba Ita; ne’e sai di’ak teb-tebes.

FIGURA 8B – KAZU ESTUDU ILUSTRATIVU: SOTHIRA

* La’ós ninia naran verdadeiru. Labarik sira la identifika iha relatóriu públiku hanesan parte politika protesaun labarik.

PÁJINA 194 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Ministériu Edukasaun ka husi instituisaun sira

seluk, konsidera atu hala’o formasaun hodi

garante sira hatene kona-bá instrumentu,

prosesu no prosedimentu EWS nian. Sira

presiza treina ekipa EWS sira husi eskola, no

mós fó tulun iha terrenu. Sesaun formasaun

ida de’it la’ós natoon atu fó kbiit sira ne’ebé

sira presiza, Tabela 8C hatudu formasaun EWS

SDPP mak fó iha nasaun tolu.

Ita mós tenke dezenvolve matadalan formasaun

ba sesaun formasaun ida-ida. Sira la presiza sai

luan (haree Tabela 8D). Iha núkleu matadalan

formasaun nian, deskobre materiál no testu sira

Ita dezenvolve ba partisipante sira. Matadalan

formasaun mós hatutan:

• Instrusaun sira atu estabelese ligasaun no

komprensaun entre partisipante sira (haree

sujestaun fasilitasaun nian iha kaixa testu

liman loos);

• Definisaun husi formadór nia objetivu sira

(nu’udar ezemplu, importa koñesimentu

no téknika sira foun, haburas laran-manas

kona-bá topiku, identifika no trata difikuldade

sira atu komprende, buka kontributu no

refleksaun husi partisipante sira, etc.);

• Define objetivu aprendizajen ba partisipante

sira (nu’udar ezemplu, komprende

importánsia atu prevene abandonu eskolár,

papél no responsabilidade sira, atu hala’o

aktividade sira, ideia laloos, etc.); no

• Treina segmentu ka unidade nia draft ho

tempu, objetivu no téknika sira nia mak

espesifika.

Figura 8C

India

Tajikistaun

Timor-Leste

Formasaun 1 Identifikasaun estudante sira

Formasaun 2 Oinsá atu treina no fasilita

Formasaun 3 Planu akompaña no hatán

Formasaun 1 Introdusaun ba SDPP no EWS

Formasaun 2 Oinsá atu treina ekipa EWS

Formasaun 3 Revizaun no refleksaun

Formasaun 1 EWS no proteksaun labarik

Formasaun 2 EWS orientasaun

Formasaun 3 EWS no jéneru

Formasaun 4 EWS revizaun no refleksaun

Formasaun 1 Identifikasaun estudante sira

Formasaun 2 Aktualizasaun

Formasaun 3 Revizaun no refleksaun

Formasaun 1 Aktualizasaun no hadi’ak Implementasaun EWS

Formasaun 2 Aktualizasaun, oinsá atu treina Ekipa EWS sira husi eskola

Formasaun 1 EWS aktualizasaun no planeamentu

Formasaun 2 EWS ba funsionáriu sira foun

Tinan 1 Tinan 2

EZEMPLU HUSI SEGMENTU FORMASAUN SDPP HO “NOTAS”

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 195

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

DIKA FASILITASAUN FORMADÓR

• Haburas laran-metin

• Modelu attitude pozitivu

• Fó feedback solidariu

• Tuir kalendariu

• Limita sasees husi topiku

• Halo kestaun luan

• Respeitu ba sentimentu partisipante sira

Tabela 8D

14:30-

15:30

Óras 1

Komprende -

1) Oinsá mak hala’o

reuniaun jestaun kazu

2) Asaun akompaña

3) Oinsá mak prienxi

formuláriu sira

Sesaun 7: Diskusaun

Jestaun Kazu

• Drama ho reuniaun jestaun kazu

fulan ne’e.

• Diretór no vise-diretór halo

revizaun rejistu husi edukadór

kona-bá estudante ida (“uza Kazu

Amostra ba Formuláriu EWS no

Drama Jestaun Kazu”). Diskute

prezensa, Komportamentu, nota

sira husi estudante ida-ida no

komunikasaun ho inan-aman.

• Nune’e, diretór sira halo diskusaun

kona-bá asaun sira atu fó tulun

ba estudante sira iha risku; delega

asaun akompañamentu no data

atu remata. Husu asaun ida-ida ba

estudante ida-ida.

• Diretór no Vise-Diretór sira prienxi

Formuláriu Reuniaun Jestaun Kazu.

Testu 9: Formuláriu

Reuniaun Jestaun

Kazu

Testu10: Orientasaun Ba

Reuniaun Jestaun Kazu

Fulan-Fulan

Formuláriu EWS (Lista iha

Sesaun 4)

Kazu Estudu

Estudante

Objetivu sira:Tempu Metodu Sesaun Materiál sira

EZEMPLU HUSI SEGMENTU FORMASAUN SDPP HO “NOTAS”

PÁJINA 196 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Formasaun ba Ekipa EWS Sira iha EskolaTo’o agora, Ita determina tiha ona sé mak

presiza formasaun kona-bá saida, dezenvolve

Ita nia planu formasaun, prepara Ita nia materiál

formasaun sira, no treina Ita nia formadór sira.

Ita agora bele treina Ita nia ekipa EWS sira husi

eskola. Seksaun ne’e ko’alia kona-bá ajenda no

metodu formasaun nian.

Determina Ita nia Ajenda FormasaunIta tenke ko’alia kona-bá asuntu barak. Nu’saá

atu ko’alia kona-bá asuntu hotu?

SDPP deskobre katak loron formasaun rua

sesaun ida-ida ba eskola ida-ida sai natoon,

se formasaun aktualizasaun ka kona-bá topiku

seluk tuir mai. Iha okos iha ajenda formasaun

rua husi SDPP iha Tajikistaun – ida ba edukadór

sira no diretór eskola sira, no ida ba diretór

eskola no membru sira husi komunidade

(Tabela 8E no 8F).

Metodu Formasaun Importante atu la haluha katak Ita iha

partisipante oioin, ho kbiit sira barak no

estilu atu aprende mós oioin. Kapasidade

husi partipante sira muda beibeik konforme

rai, rejiaun no mezmu komunidade eskola.

Partisipante balu karik nunka partisipa iha

aktividade formasaun formal uluk. Seluk tan

– hanesan edukadór sira – bele sente di’ak

liu ho metodu tradisionál formasaun. Uluk

hahú formasaun, buka-hatene nivel kbiit sira

(nu’udar ezemplu, nivel lingua, literasia, etc.)

husi partisipante sira hodi determina metodu

formasaun sira ne’ebé di’ak liu.

Iha karakteristika ida hanesan ba partisipante

sira hotu: sira sai nu’udar ema adultu. Ita nia

formasaun tenke haree ne’e no tama fatór

Kontinua Kontinua

Tabela 8E

AJENDA FORMASAUN EWS SDPP TAJIKISTAUN BA DIRETÓR ESKOLA, PTA NO XEFE KOMUNIDADE SIRA

Loron 1

I. Introdusaun ba SDPP

8:00-8:30 Rejistu

8:30-9:00 Sesaun 1: Introdusaun ba Workshop

9:00-9:45 Sesaun 2: Rezumu husi SDPP

II. Introdusaun kona-bá Intervensaun EWS atu hamenus Abandonu Eskolar ba Estudante Hotu

9:45-10:45 Sesaun 3: Introdusaun Intervensaun EWS atu hamenus Abandonu Eskolar

10:45-11:00 Coffee Break

11:00-12:00 Sesaun 4: Revizaun formuláriu EWS nian

12:00-13:00 Almosu

13:00-13:45 Sesaun 5: Uza formuláriu EWS

III. Jestaun Kazu Labarik sira iha Risku atu Husik Eskola

13:45-14:30 Sesaun 6: Papél husi Diretór/Vise-Diretór

14:30-15:30 Sesaun 7: Diskusaun Jestaun Kazu

15:30-15:45 Coffee Break

IV. Aktividade Sensibilizasaun Komunidade

15:45-16:45 Sesaun 8: Envolve membru komunidade atu tulun estudante iha risku

16:45 Enserramentu

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 197

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

VII. Identification of Students Most At-Risk of Dropping Out

11:30-12:00

12:00-13:00

13:00-14:00

14:00-15:00

15:00-15:15

15:15-16:00

Tabela 8F

AJENDA FORMASAUN EWS SDPP TAJIKISTAUN BA DIRETÓR ESKOLA, PTA NO XEFE KOMUNIDADE SIRA

7:15-8:00 Rejistu

8:00-8:15 Aktividade 1: Introdusaun

8:15-8:45 Aktividade 2: Rezumu husi Programa SDPP

8:45-9:45 Aktividade 3: Kauza abandonu eskolar/razaun atu Kontinua Eskola

9:45-10:00 Coffee Break

10:00-11:30 Aktividade 4: Halo vizita ba uma

11:30-13:30 Almosu

13:30-14:30 Aktividade 5: Aprezenta poster sira anti-abandonu

14:30-16:00 Aktividade 6: Halo reuniaun komunidade ho poster sira

16:00-16:30 Aktividade 7: Uza rekursu sira husi komunidade atu envolve labarik

atu Kontinua Eskola

16:30-16:40 Enserramentu no Avaliasaun

VII. Identification of Students Most At-Risk of Dropping Out

11:30-12:00

12:00-13:00

13:00-14:00

14:00-15:00

15:00-15:15

15:15-16:00

Tabela 8E – Kontinua

AJENDA FORMASAUN EWS SDPP TAJIKISTAUN BA DIRETÓR ESKOLA NO DIRETÓR KLASE

Loron 2

VII. Identifikasaun husi Estudante Sira ho Risku Liu atu Husik Eskola

11:30-12:00 Sesaun 11: Introdusaun ba Surat Pontuasaun Iha Risku

12:00-13:00 Almosu

13.00-15:00 Sesaun 11 (kontinua): Introdusaun ba Surat Pontuasaun Iha Risku

15:00-15:15 Coffee Break

15:15-16:00 Sesaun 12: Identifika estudante sira ba Tratamentu Total ka Parsiál

VI. Komunikasaun ho Inan-Aman husi Estudante Sira iha Risku

9:00-10:15 Sesaun 10: Drama kona-bá Vizita ba Uma

10:15-10:30 Coffee break

10:30-11:30 Sesaun 10 (kontinua): Introdusaun ba Formuláriu Vizita ba Uma; Tuir

vizita ba uma

VIII. Konklusaun no Avaliasaun Formasaun

16:00-16:45 Enserramentu

V. Eskola Labarik-Belun Sira

8:30-9:00 Sesaun 9: Eskola Labarik-Belun Sira

8:00-8:30 Benvindu

PÁJINA 198 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

kritiku lima atu haboot-hadi’a apredizajen ema

adultu. Se tuir prinsípiu sira ne’e, bele tulun atu

aprezenta Ita nia formasaun. (Haree kaixa testu

iha okos)

Formasaun di’ak liu bazeia ba buat ne’ebé ema

hatene – ne’e hametin prátika di’ak no afasta

ideia laloos. La haluha atu inklui buat ne’ebé Ita

aprende ho vizita previu no konversa ho eskola

no komunidade sira kona-bá ideia no hanoin

abandonu eskolár nian. (Haree Unidade 4)

Ita karik tenke fó tulun ba partisipante sira hodi

komprende Ita nia enfoke ba formasaun. Dalan

ida atu halo ne’e atu hahú workshop ho BANG:

1. Hahú (Begin) ho provokasaun husi

partisipante sira kona-bá buat ne’ebé sira

hatene tiha ona kona-bá abandonu eskolár.

2. Husu (Ask) sira se sira hakarak hatene kona-

bá estudante sira ne’ebé husik eskola.

3. Hasai (Note) nota husi ninia ideia bo’ot kona-

bá abandonu eskolár no halo revizaun husi sira

bainhira loron ida-ida remata.

4. Ha (Go) kotuk iha pontu workshop sira balu

to’o inisiu – muda buat ruma kona-bá saida

sira hatene relasiona ho abandonu eskolar no

atu hamihis nia? Sira deskobre hatán kona-bá

kestaun ruma relasiona ho abandonu eskolar?

Sira iha kestaun foun kona-bá abandonu

eskolar?

Mezmuke Ita la biban hatán kestaun sira hotu,

se Ita husik sira atu husu kestaun sira, ne’e bele

harii plataforma ida ne’ebé aprendizajen fásil liu.

Ami hatene katak se koñesimentu foun la liga

ba koñesimentu ne’ebé hetan tiha ona, susar

liu atu pratika nia. Vontade atu inklui inovasaun

iha rotina ne’ebé estabelese tiha ona – liu-liu se

hakarak muda komportamentu edukadór sira

– husu refleksaun beibeik. Mezmu se ema ida

sai nu’udar solidariu ho inovasaun no mudansa

(sira ko’alia kona-bá ne’e no fiar sira halo ne’e),

kostume tuan no padraun kultural bele prevene

prátika no komportumentu sira ne’ebé foun.

Hatutan ba aktividade EWS sira baziku, sesaun

formasaun sira tenke fó tempu ba partisipante

sira atu diskute no reflete kona-bá buat ne’ebé

tenke halo atu muda. Nu’udar ezemplu husi

ezersísiu refleksaun ekipa SDPP uza iha Timor-

Leste, haree Figura 8G limam-loos.

Halo Ita nia workshop interativuno partisipativu.

Formasaun sai interesante liu no envolve ema

liu, no mós aborda estilu aprendizajen oioin

iha grupu no haburas espiritu lubn. Metodu

SDPP ida, uza ho susesu, atu fahe partisipante

sira tuir grupu sira no fó knaar ba ema ida-ida.

Partisipante sai nu’udar responsavel atu halo

rezumu ponto principal sira bainhira remata

aktividade formasaun ida-ida. Tabela 8H

aprezenta metodu balu SDPP uza iha ninia

formasaun.

PRINSÍPIU BAZIKU KONA-BÁ

APRENDIZAJEN ADULTU

1. Materiál atu aprezenta tenke sai útil

kedas ba ema ne’ebé aprende.

2. Materiál atu aprezenta tenke sai

importante ba moris husi ema ne’ebé

aprende.

3. Ambiente formasaun tenke sai di’ak

hodi partisipante hotu sente sira hakarak

partisipa.

4. Aprezentasaun husi formasaun tenke

envolve ema.

5. Formasaun tenke respeita ema no fó

oportunidade ba sira atu fahe sira nia

experiénsia.

Lia-hun: Effective Adult Learning:

A Toolkit for Teaching, Northwest Center

for Public Health Practice, University of

Washington (2012)

PÁJINA 199 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Situasaun:

Maria, menina husi Klase 4, la mai eskola loron

4 semana ida hori eskola hahú. Halo drama

kona-bá vizita ba uma ho sira nia inan-aman.

Bainhira Ita hela iha ninia uma, Ita haree Maria

tenke tau matan ba alin nain tolu. Ita hatete

saida atu haloko ninia inan-aman atu haruka nia

ba eskola loron-loron?

Fransisco, meninu husi Klase 4, la mai eskola

loron 12 iha fulan-rua liu ba. Halo drama ho

konversa ho ninia inan atu buka-hatene tanba

sá nia la mai. Ema sira seluk husi aldeia hatete

katak nia serbisu iha kintál tanba tempu ko’a-

hare. Ita hatete saida atu haloko ninia inan-

aman atu haruka nia ba eskola loron-loron?

Luisa, menina husi Klase 5, la pasa ezame

Portugés no Tetum fulan kotuk, karik tanba

nia la mai eskola dala barak, karik tanba nia la

komprende materiál. Halo drama ho reuniaun

ho ninia inan atu buka dalan sira hodi nia bele

la’o bá oin iha eskola. Ninia familia hela iha uma

simples, ho ema barak iha fatin ne’ebé kloot.

Luisa iha alin no biin/maun nain lima.

Domingos, meninu husi Klase 5, uluk sai

nu’udar estudante di’ak, maibé foin mosu

mudansa ruma iha ninia komportamentu. Fulan

kotuk, nia la pasa ezame Matematika, Siénsia

no Portugés. Estudante sira seluk hatete katak

nia na’ok sira nia hahán no lapis sira, no nia han

malu ho kolega husi eskola iha liur. Iha eskola,

professor balu hatete nia filak-na’in oituan.

Halo drama ho konversa ho ninia inan-aman

atu buka-hatene buat ne’ebé foin mosu.

Aktividade:

Fahe edukadór sira iha grupu ho partisipante

2-5. Husu sira atu hili situasaun ida no reflekte

kona-bá situasaun iha sira nia eskola. Ne’e

situasaun normal ka lae? Sira hatene situasaun

hanesan ka lae?

Husu ba grupu sira atu sujere asaun ruma atu

edukadór ida bele, hamutuk ho xefe/grupu

komunidade, hadi’ak prezensa iha situasaun

hirak ne’e.

Husu sira atu hili sé mak hala’o asaun iha

hakat ida-ida no analiza se asaun ne’e bele

implementa tuir fatór ne’ebé aplika (tempu,

serbisu no kostume).

Tuir diskusaun minutu ruanulu, husu grupu ida-

ida atu fó hatene ba partisipante hotu. Husu ba

partisipante sira:

• Prosesu sira deskreve iha ne’e bele

implementa iha Ita nia realidade?

• Kompromisu saida edukadór tenke halo

hodi hadi’ak situasaun?

• Oinsá mak bele rejistu ezatu tulun?

• Benefisiu saida ba eskola, edukadór no

komunidade?

Determina hakat asaun jerál no fó kalendáriu

ida (ezemplu, rejistu prezensa tenke prienxi

loron-loron; presiza analiza semana-semana;

tenke halo diskusaun semana hotu ho membru

sira husi komunidade, etc.)

REFLEKSAUN NO DISKUSAUN:

HAKAT SIRA DAHULUK HASORU SOLUSAUN PARTISIPATIVU

Tabela 8G

PÁJINA 200 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Tabela 8H – Tabela iha okos aprezenta metodu balu SDPP uza iha ninia formasaun.

• Espiritu Ekipa

• Rezumu

kona-bá

Abandonu

Eskolar

• Pontuasaun no

• Klasifikasaun

• Akompaña/

Komesa Hala’o

• Eskola Labarik-

Belun/Hanorin No

Aprende

• Kontaktu ho Inan-

Aman

• Envolve

Komunidade sira

• Jestaun

• Supervizaun

• Jogu/Enerjia

• Grupu Serbisu

• Diskusaun

• Refleksaun

• Aprezentasaun

• Kanoin kona-bá

• Husu no Hatán

• Aprezentasaun

• Simula/Prátika

• Aprezentasaun

lubun

• Aprezentasaun

• Diskusaun

• Drama

• Aprezentasaun

• Demonstrasaun

• Drama

• Aprezentasaun

• Drama

• Kazu Estudu

• Aprezentasaun

• Hanoin Kona-bá

• Drama

• Aprezentasaun

• Hanoin Kona-bá

• Diskusaun

• Grupu tomak

• Grupu inter-eskola

• Ekipa EWS sira

• Grupu tomak

• Grupu inter-eskola

• Grupu tomak

• Ekipa EWS sira

• Grupu tomak

• Grupu inter-eskola

• Grupu tomak

• Grupu inter-eskola

• Grupu tomak

• Grupu inter-eskola

• Grupu tomak

• Ekipa EWS sira

• Grupu tomak

• Grupu inter-eskola

• Ekipa EWS sira

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Xefe Komunidade

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Xefe Komunidade

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Xefe Komunidade

• Diretór Eskola

• Xefe Komunidade

• Diretór Eskola

• Edukadór

• Xefe Komunidade

MetoduKonteúdu Lubun Partisipante sira

METODU FORMASAUN ILUSTRATIVU BA FORMASAUN EWS

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 201

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Drama sai nu’udar téknika efikás liu atu fó

oportunidade ba partisipante sira hodi praktika

metodu sira atu hala’o aktividade EWS nian

balu.

Lisaun ruma kona-bá formasaun ba ekipa EWS

sira husi eskola hanesan ne’e:

1. Papél no responsabilidade sira atu

implementa EWS tenke sai klaru duni.

2. Ekipa EWS sira iha eskola tenke hetan

formasaun fulan uluk tinan akadémiku hahú.

3. Funsionáriu sira husi eskola bele ko’alia

kona-bá “situasaun moris” husi estudante sira

iha ninia eskola iha sesaun formasaun nia laran.

Husik nia atu esplora oinsá mak EWS bele

tulun. Haloko diálogu no sahin hanesan ne’e iha

aktividade grupu sira nia laran.

4. Subliña iha formasaun katak sira nia

kontributu atu hakiak EWS importante duni.

5. Haloko ekipa sira husi eskola atu diskute

kona-bá operasionalizasaun aktividade EWS

sira bainhira sira dedika tempu ba ne’e no

distrasaun sira seluk.

Figura 8J inklui sujestaun sira ikus ba Ita nia

formasaun.

La haluha katak susesu husi Ita nia EWS

depende ba susesu husi Ita nia formasaun!

Ita agora prontu atu hahú formasaun ne’e. Iha

asuntu ida ikus atu trata iha planeamentu EWS

nian. Iha unidade ikus, Ami diskute kona-bá

jestaun, supervizaun no sustentasaun Ita nia

EWS nian.

Figura 8I

IDEIA SIRA BA DRAMA

Vizita ba Uma:

Fahe partisipante sira iha grupu ema rua-rua. Ema ida halo vizita ba uma; ema

seluk hala’o papél inan-aman. Tenke fó dadus balu (naran labarik, tinan, jéneru,

razaun atu halo vizita ba uma). Uza Ai-Tesi-Lia husi India iha Unidade 5. Husik

pár atu rezolve situasaun. Observadór sira bele fó feedback.

Reuniaun Jestaun Kazu:

Fahe iha grupu ema tolu-tolu. Ema ida hala’o papél diretór husi eskola, ema rua

seluk hala’o papél diretór klase no edukadór matéria ida. Tenke fó dadus balu

kona-bá labarik atu bele diskute (uza indikadór EWS sira). Husik grupu hakotu

kona-bá diresaun husi asaun. Observadór sira bele fó feedback.

Uza poster:

Fó poster ba ema nain tolu. Sira tenke aprezenta mensajen no hatán kestaun

ruma inan-aman no membru husi komunidade iha publiku mak halo.

PÁJINA 202 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

NOTA IHA PÁJINA ROHAN

1 Dalto, Jeffrey (2014). “Robert Mager’s Performance-Bazed Learning Objectives” http://blog.

convergencetraining.com/robert-magers-performance-bazed-learning-objectives.

Tabela 8J

1. Uza grupu oioin: grupu tomak, grupu ki’ik, pár.

2. Kahur grupu sira, dala balu uza kafu’ak-grupu husi eskola, dala seluk grupu eskola

hanesan.

3. Uza kazu estudu no drama sira atu hametin buat ne’ebé sira “simu”.

4. Fó partisipante sira tempu di’ak atu hatán sira nia kestaun sira no fó ideia sira kona-bá

abandon eskolar.

5. La haluha atu uza sira nia preokupasaun no ideia sira iha workshop sira no vizita ba

eskola.

6. Fó oportunidade ba partisipante sira atu komanda sesaun sira, se bele.

7. Fó tempu di’ak ba sira atu pratika surat pontuasaun no klasifikasaun no atu prienxi

formuláriu akompañamentu hotu.

8. Tenke lori mai pakote dadus ba eskola liu duke presiza.

9. Fó feedback solidariu.

10. Tenke garante sira hatene katak iha oportunidade sira iha implementasaun EWS nia laran

atu fó sujestaun kona-bá dalan atu hakiak EWS.

11. Dezenkoraja partisipante sira atu uza telemovel iha workshop nia laran.

SUJESTAUN SIRA BA WORKSHOP INTERAKTIVU

PREPARA ESKOLA NO KOMUNIDADE SIRA HODI IMPLEMENTA EWS IDA PÁJINA 203

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Formasaun tenke sai nu’udar interativuno partisipativu, hanesan fotu

iha leten, hodi hakiak aprendizajen.

FÓ FORMASAUN BA EKIPA EWS IHA TAJIKISTAUN

PÁJINA 204 UNIDADE 8

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Jestaun,

Supervizaun no

Sustentabilidade

husi Ita nia EWS

Unidade 9

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN

DAHULUK

PÁJINA KOTUK

(La imprime nota ne’e)

“Ha’u hakarak tiha atu husik eskola tanba ha’u la konsege lee no hakerek. Ha’u hanoin katak husik-hela

fásil liu,” hatete Tillo Ghoibov, la’o iha tinan eskolár 9, husi distritu Vose, Tajikistaun.

Tillo ninia aman no maun boot sira buka serbisu loron-loron, no ninia inan kuida uma-ka’in ho oan

sanulu. “Ami nia moris susar,” ninia inan mak hatete. “Tuir loos ne’e, ha’u edukasaun la iha, nune’e

labele fó tulun ba ha’u nia oan sira ho sira nia serbisu ba uma. Tillo la biban atu lee no hakerek, no Ami

hakarak nia atu husik eskola.”

Estudante sira husik eskola iha Tajikistaun ho razaun oioin. Sira nia familia labele selu eskola, ka presiza

sira duni atu serbisu ka atu fó tulun iha uma. Dala balu, estudante sira hanesan Tillo la mosu-mai

eskola dala barak, la tuir no dezanima. Felizmente, Tillo ninia edukadór sira partisipa tiha iha formasaun

husi programa SDPP, ne’ebé hanorin sira atu identifika estudante sira iha risku atu husik eskola, fó sira

apoiu akadémiku no korajen extra, akompaña progresu husi estudante sira no komunika ho sira nia

familia sira.

Tillo hahú atu partisipa iha programa eskola tiha, ne’ebé tutór sira ho formasaun husi ekipa SDPP

hanorin lisaun suplementár sira kona-bá matéria nuklear. Tanba uza estratéjia hanorin interativuno

partisipativu liu, ho grupu ki’ik ba estudante iha risku hanesan Tillo, ninia kbiit sira atu lee no hakerek

hadi’ak lailais.

Eskola mós akompaña besik prezensa no nota sira Tillo ninian atu bele halo supervizaun husi ninia

prezensa no dezempeñu. Sira komunika baibain ho Tillo ninia inan-aman kona-bá ninia dezafiu sira no

progresu. Tillo ninia inan mós hasoru edukadór sira no funsionáriu sira husi projetu atu aprende kona-

bá buat ne’ebé nia bele halo iha uma atu fó tulun ba ninia oan sira hodi bele halo di’ak lliu iha eskola.

Ohin, Tillo fiar liu iha klase no iha vontade liu atu estuda. “Impaktu husi programa vizivel maka’as,”

direktór eskola Tillo ninian mak hatete. “Tillo ninia edukadór sira kontente teb-tebes ho ninia

realizasaun sira. Nia agora sai nu’udar ativuiha programa tutór eskola tiha, no mós iha klase normal.”

Tillo hakarak remata eskola sekundaria atu bele kontinua estuda no sai nu’udar edukadór.

ESTUDANTE SIRA SIMU TULUN ATU IHA ÉZITU

PÁJINA 207

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

EWS dezeña tiha ona; ekipa EWS sira iha

eskola kria tiha ona; Ita halo Ita nia formasaun

no pronto atu hahú implementasaun. Maibé iha

buat seluk atu diskute:

• oinsá mak bele jere no fó tulun ba EWS;

• oinsá mak bele halo supervizaun EWS nian;

• bainhira no oinsá mak bele halo

modifikasaun ruma; no

• prátika di’ak atu sustenta operasaun EWS

didi’ak.

Jestaun no Fó Apoiu ba EWS Oinsá mak bele jere EWS? Hodi hetan rezultadu

di’ak liu, EWS tenke bazeia ba estrutura jestaun

kamada-rua. Kamada dahuluk sai nu’udar

estrutura iha nivel eskola-komunidade, foka ba

implementasaun direkta husi EWS.

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK

Oinsá mak Ita bele sustenta implementasaun efikás husi Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk?

Eskola no komunidade sira mak tenke implementa EWS, maibé sé mak jere nia? Oinsá mak

Ita hatene se nia implementa di’ak ka se presiza muda atu bele sai útil liu? Saida mak Ita bele

halo atu haloko eskola no komunidade sira hodi mantein serbisu di’ak? Unidade ne’e ikus -

Unidade 9 – sujere estrutura jestaun kamada-rua ba EWS, bazeia iha eskola-komunidade no

projetu lokál ka repartisaun edukasaun. Nia ezamina opsaun jestaun oioin no fó ezemplu sira

husi instrumentu no prosesu sira supervizaun ninian SDPP mak uza. Nia remata ho diskusaun

kona-bá prátika di’ak-liu no lisaun aprende tiha ona – husi SDPP no literatura seluk husi Estadus

Unidus – kona-bá sustentabilidade EWS nian. Dokumentu ne’e sai nu’udar matadalan atu harii

no opera EWS, maibé ne’e sujestaun de’it. Ita no Ita nia ekipa tenke adapta buat ne’ebé rezulta

iha Ita nia nasaun hodi harii liña defeza ida hasoru abandonu eskolar.

Kamada daruak sai nu’udar estrutura jestaun

projetu ka repartisaun distritál edukasaun besik

liu eskola, ho kbiit atu halo supervizaun rotina

husi eskola. Ita foka ba apoiu no manutensaun

husi EWS iha rede eskola no komunidade sira.

Matadalan ne’e kuase tomak foka ba

aprendizajen atu implementa EWS. Ami nia

diskusaun kona-bá kamada dahuluk badak

de’it. Foku importante husi Unidade 9 sai

nu’udar kamada rua estrutura jestaun, iha nivel

rede eskola.

PÁJINA 208 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Estrutura Jestaun EWS

Kamada-RuaFigura 9A iha okos hatudu estrutura jestaun

EWS kamada-rua. Knaar prinsipál atu

ezekuta iha nivel ida-ida identifika iha kaixa

testu. Embora buat ne’ebé hamosu iha

kamada dahuluk (eskola-komunidade) hela

iha implementasaun EWS nia klaran, kamada

daruak (rede eskola) fó oportunidade apoiu,

modifikasaun no adaptasaun ba EWS. Se

Ministériu mak implementa EWS, provavel

repartisaun sub-distritu, distritu no rejiaun

mak iha responsabilidade no knaar sira ne’e.

Maibé, se projetu ida ka organizasaun mak jere

intervensaun ne’e, ninia funsionáriu sira mak sai

nu’udar responsavel atu hala’o knaar jestaun

rede eskola. Iha kualker kazu, se Ita serbisu iha

eskola husi governu, Ministériu tenke hatene

no fó autorizasaun ba Ita nia aktividade sira.

Mezmuke projetu ida mak implementa EWS, se

envolve Ministériu liu iha EWS nia jestaun, ne’e

mós aumenta posibilidade EWS la’o nafatin no

sustenta iha futuru.

Kamada Dahuluk: Jestaun EWS Nivel Eskola Mezmuke EWS bazeia ba parseria no

transparensia hodi hakotu, atu implementa

no sustenta didi’ak, ema ida tenke jere ninia

implementasaun iha eskola no iha komunidade.

Iha momentu balu, ekipa EWS ida-ida husi

eskola sai nu’udar fleksivel atu define sé mak

“manda”. Maibé, la haree ba sé mak kaer papél

Figua 9A – Estrutura Jestaun EWS Kamada-rua g

Kamada Daruak (Rede-Eskola) Knaar Prinsipál

• Fó formasaun ba ekipa EWS sira iha eskola

• Halo vizita ba eskola/ supervizaun husi Ekipa

EWS husi eskola

• Halo revizaun fasilitadór fulan tolu-tolu

rejionál/distritál

• Fó apoiu nafatin ba ekipa EWS sira husi

eskola

• Adapta estrutura-serbisu no prosesu EWS

sira

• Fó informasaun husi nivel ida ME nian to’o

nivel seluk

Kamada Dahuluk (Eskola-Komunidade) Knaar Prinsipál

• Kria Ekipa EWS sira husi eskola

• Programa loron ba pontuasaun no

klasifikasaun

• Halo reuniaun jestaun kazu fulan-fulan

• Kria Komisaun Kontinua Eskola

• Implementa estratéjia atendimentu primeiru

• Fó apoiu nafatin ba ekipa EWS sira husi

eskola

• Halo Loron Loke Eskola

• Halo reuniaun jestaun ekipa EWS sira husi

eskola fulan tolu-tolu atu halo supervizaun

Jestaun EWS

eskola -komunidade

Jestaun EWS rede-eskola

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 209

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

ne’e, asuntu no knaar balu tenke trata se EWS

hakarak hetan rezultadu sira no sai nu’udar

sustentavel. (Haree Figura 9A)

Ekipa EWS sira husi eskola fahe iha sub-grupu

rua – funsionáriu sira husi eskola no membru sira

husi komunidade – bazeia ba sira nia papél no

responsabilidade sira ketak iha EWS. Hanesan

diskute iha unidade sira uluk nian, eskola sira kria

ekipa EWS sira ho funsionáriu sira husi eskola no

membru sira husi komunidade hodi bele prevene

ho susesu estudante sira atu husik eskola. Se

uza komisaun ida ho interveniente sira oioin

hamutuk nu’udar ekipa, ne’e funsiona di’ak atu

implementa EWS. Kolaborasaun ida ne’e husik

membru sira husi komisaun, ho nivel estatutu

oioin iha komunidade, atu serbisu hamutuk no

hakotu lia hamutuk kona-bá asaun sira atu fó

tulun ba estudante sira iha risku no implementa

aktividade sira.

Mezmuke estrutura husi komisaun EWS iha

eskola tenke sai nu’udar simples, se ninia

prezidente sai nu’udar diretór ka vise-diretór husi

eskola, ne’e di’ak liu. Iha razaun rua atu hanoin

hanesan ne’e. Dahuluk, intervensaun EWS

nian bazeia ba rejistu husi eskola no tuir tesi-lia

eskola nian kona-bá sé mak iha risku. Daruak,

funsionáriu sira la’ós husi eskola baibain la iha

kbiit sira atu iha podér relasiona ho aktividade

husi funsionáriu sira husi eskola. Ikus, diretór husi

eskola sai nu’udar responsavel atu komanda

no implementa EWS, liu-liu se programa ne’e

hetan autorizasaun husi Ministeriu Edukasaun

nian. Baibain, diretór husi eskola sai nu’udar

funsionáriu públiku ho devér no responsabilidade

sira balu tuir serbisu. Importante liu, nu’dar “xefe”

husi eskola, diretór iha papél, podér no estatutu

iha komunidade define tiha ona.

Ne’e la signifika katak diretór husi eskola bele

hakotu lia mesak de’it. Iha dalan rua atu haloko

igualdade iha ekipa EWS: planeia reuniaun

regulár sira ho komisaun EWS tomak atu

planeia no revee aktividade sira; no alterna

responsabilidade atu preside reuniaun entre

diretór husi eskola no prezidente husi Komisaun

Kontinua Eskola (SSC).

Membru sira husi SSC mak eleje ninia

prezidente. Mezmuke nia tenke kumpre ho

kriteriu atu sai nu’udar membru husi komisaun,

prezidente SSC karik la iha estatutu no podér

hanesar diretór husi eskola.

Kriteriu atu sai nu’udar membru sira husi SSC,

diskute iha Unidade 7 tiha ona, halo rezumu

iha kaixa testu iha okos. Podér husi ema ne’e

bazeia liu-liu iha laran-moos no kompromisu

husi ema ne’ebé grupu mak hili. Ne’e sai

nu’udar pozisaun importante tanba prezidente

husi SSC mós jere aktividade EWS sira iha

eskola.

Sé mak bele sai nu’udar prezidente husi SSC?

Opsaun ida atu nomeia ema ketak durante tinan

akadémiku tomak, nu’udar ezemplu. Opsaun

seluk atu nomeia prezidente husi SMC ka PTA

atu sai nu’udar prezidente SSC nian. Mezmuke

iha benefisiu sira se tuir opsaun ikus ne’e, se

Ita hakarak komisaun rua ne’e atu funsiona

di’ak, se ema ida akumula responsabilidade ho

komisaun rua, ne’e bele prevene nia atu halo

serbisu di’ak. Iha kualker kazu, knaar sira husi

WS TWO-TIER MANAGEMENT STRUCTURE

KRITERIU NU’UDAR

MEMBRU SSC

Membru sira husi SSC tenke:

• Disponivel atu partisipa

• Reprezenta komunidade no inklui feto

ka jovén sira

• Ho literasia

• Asume kompromisu

• Espiritu ekipa

• Ho respeitu

• Sensivel

• Hakarak sai nu’udar voluntariu

• Respeita taru-maluk

• Diskretu no respeita konfidensialidade

PÁJINA 210 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

prezidente SSC nian tenke define klaru atu ema

hotu hatene buat ne’ebé bele hein husi nia no

oinsá mak sira bele fó tulun.

Imporante atu hanoin katak membru sira husi

SSC sai nu’udar voluntariu. Diretór husi eskola

no prezidente husi SSC la iha podér sobre

membru sira husi komunidade. Sira nia “podér”

bazeia ba persuasaun moral no kompromisu

husi membru ida-ida husi SSC. Kompromisu

ne’e tenke haburas. Importante atu fó membru

sira husi komunidade hatene katak sira mós

hola parte husi ekipa no sira nia kontributu mós

importante. Papél husi diretór husi eskola no

prezidente husi SSC atu garante sira mós inklui

iha reuniaun sira, tama iha diskusaun no trata ho

respeitu.

Kamada Rua: Jestaun Rede Eskola

EWS sira Aleinde formasaun inisiál no aktualizasaun

regulár ba ekipa EWS sira husi eskola, bokar

husi knaar sira relasiona ho kamada rua jestaun

rede eskola foka ba supervizaun husi buat

ne’ebé hamosu iha komunidade no eskola

sira hodi implementa EWS di’ak, fó tulun

ba problema implementasaun sira, no halo

ajustamentu ba estrutura-serbisu no prosesu

sira EWS nian, se presiza atu fó tulun ba

operasaun sira efikás liu.

Unidade jestaun rede eskola ida-ida ne’ebé tau

matan ba EWS iha grupu eskola sira tenke kria

ekipa fasilitasaun EWS sira. Númeru ekipa sira

depende ba númeru eskola sira iha rede, oinsá

mak sira agrupa administrativamente (ezemplu,

distritu ida vs. distritu barak), no divizaun

jeográfiku.

Ekipa fasilitasaun EWS ida-ida tenke iha

koordenador ida no fasilitadór balu, bazeia ba

konsiderasaun sira mak temi iha leten. Delega

ba fasilitadór ida-ida grupu eskola no ekipa

EWS sira atu halo supervizaun no fó tulun

regulár. Mezmuke iha diferensa boot iha nasaun

SDPP sira nia leet (eskola dook malu, nivel

kbiit sira husi funsionáriu sira husi eskola, xefe

komunidade no fasilitadór sira, númeru eskola

sira mak simu tratamentu, etc.), sai nu’udar regra

atu iha fasilitadór ida ba eskola 20-25. Se iha

eskola sira menus ba fasilitadór ida, ne’e di’ak liu;

eskola sanulu ba fasilitadór ida ideál.

Konsidera kestaun sira tuirmai bainhira define

fasilitadór nain hira Ita mak presiza:

• Sira tenke uza transporte públiku? (Se uza

transporte públiku, ne’e aumenta duni tempu

atu la’o entre eskola sira.)

• Dala hira Ita hakarak fasilitadór sira atu vizita

ekipa EWS ida-ida husi eskola? Baibain,

presiza loron ida atu halo vizita. Ne’e fó

oportunidade ba fasilitadór atu haree klase

nain tolu, revee rejistu sira no ko’alia ho

edukadór sira, diretór husi eskola, xefe

sira husi komunidade, inan-aman no mós

estudante sira balu.

• Ita hakarak fasilitadór sira atu haree reuniaun

komunidade sira iha tinan akadémiku nia

laran?

• Eskola nain hira fasilitadór halo vizita iha

sirkuitu ida-ida? Tenke sura. Se Ita hakarak

ekipa EWS ida-ida atu simu vizita fulan tolu-

tolu, eskola nain hira bele fasilitadór vizita?

Favor la haluha katak, se sira sai nu’udar

funsionáriu sira husi Ministeriu, sira iha devér

balu atu ezekuta. Responsabilidade adisionál

sira ne’e taka malu responsabilidade sira husi

EWS? Se fasilitadór bele vizita eskola dala

barak liu, ne’e di’ak liu ba implementasaun,

liu-liu iha tinan dahuluk.

• Aktividade sirkuitu no kafu’ak-grupu sira nain

hira bele hein fasiltadór atu envolve?

• Se Ita planeia atu halo supervizaun maka’as,

karik tenke hamenus númeru eskola sira

atu vizita. Nu’udar ezemplu, eskola ida simu

vizita ida fulan tolu-tolu iha tinan dahuluk

implementasaun nian iha laran, maibé dala

rua de’it iha tinan daruak, no dala ida de’it

iha tinan datoluk. Ne’e fó oportunidade atu

hasala Ita nia tulun no fó apoiu ba eskola sira

foun.

• Ita uza ekipa supervizaun hakat-eskola hodi

suporta serbisu husi fasilitadór sira nivel

rejiaun/distritu?

Knaar importante liu husi ekipa jestaun rede

eskola sira atu garante Informasaun mai husi

nivel ida to’o nivel seluk. Sustentabilidade no

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 211

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

APRENDE, HAKSOLOK NO KONTINUA ESKOLA Estudante sira iha eskola Tajikistaun nian joga xadrez tuir óras ida ho tutór.

Kombinasaun entre tulun akadémiku no aktividade sosiál bele prevene

abandonu eskolár.

PÁJINA 212 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

eskala futuru husi EWS depende baibain atu fó

hatene ba ema hakotu-lia iha Ministeriu laran

no liur saida mak hamosu no ho efeitu saida.

Se Ita fó de’it informasaun barak, ne’e labele

funsiona – ema tempu la iha atu lee relatóriu

boot no revee dadus barak. Ema ne’ebé serbisu

iha kamada rua, liu-liu xefe husi ekipa EWS

iha eskola, tenke filtra buat ne’ebé atu fahe no

bainhira nia fahe. Se iha ekipa jestaun rede nian

rua ka liu, rekomendavel atu sira hasoru malu

dala ida tinan ida atu fahe sira nia aprendizajen

no hakotu oinsá mak bele fahe informasaun ho

ema seluk.

Halo Supervizaun ba EWSIta hakarak Ita nia EWS iha dalan no atu halo

buat ne’ebé tenke halo. Nuné’e, tenke hatene

buat ne’ebé hamosu iha eskola no komunidade

sira. Supervizaun fó oportunidade atu haree

se EWS implementa hanesan ninia dezeñu, ka

“fiar-metin implementasaun.” Supervizaun fó

oportunidade atu haree se hotu la’o didi’ak,

kompletu no se iha problema ruma. Informasaun

seluk tan mós halibur bainhira fasilitadór sira

ko’alia ho membru sira husi ekipa EWS ne’ebé

implementa EWS no ho benefisiáriu sira

(estudante, inan-aman sira, etc.). Objetivu boot

liu husi supervizaun atu hatene se aktividade sira

husi EWS implementa didi’ak (ka se implementa

ka lae) no buat ne’ebé bele halo atu transforma

EWS nu’dar instrumentu di’ak liu ba eskola no

komunidade sira.

Ema hakotu-lia iha Ita nia projetu, organizasaun

ka/no Ministeriu mós tenke komprende se

EWS funsiona di’ak ka lae, liu-liu se sira

hakarak habelar rede. Nu’udar ezemplu, ema

hakotu-lia tenke halibur informasaun kona-bá

númeru formasaun ekipa EWS sira husi eskola

mak presiza, problema hira bele hamosu iha

implementasaun EWS nia laran, eskola hira

fasilitadór ida-ida mak bele tau matan, tempu

hira presiza atu haree se EWS halo diferensa ka

lae hodi muda komportamentu husi estudante

sira iha risku, etc.

Importante katak fasilitadór sira, ne’ebé halo

supervizaun, no ekipa EWS sira husi eskola

komprende hamutuk objetivu husi aktividade

supervizaun sira. Reasaun normal atu hanoin

katak ne’e liga ho avaliasaun husi dezempeñu

estudante sira nian EWS hakarak foka ba

(ezemplu, abandonu, prezensa, komportamentu

no aktividade eskolár). Bainhira ema sira hanoin

katak sira rasik, sira nia eskola no sira nia

komunidade hetan avaliasaun tuir progresu husi

rezultadu sira, dala balu, mezmuke sira halo

esforsu, iha risku atu sai nu’udar parsiál. EWS

lais kona liu-liu tanba ninia efikásia depende ba

rejistu sira ezatu kona-bá komportamentu husi

estudante sira. Aumenta prezensa, nu’udar

ezemplu, depende husi marka ho lápis de’it.

Hetan avaliasaun konforme rezultadu sira la iha

kontrolu mós bele dezanima. Ne’e importante

liu-liu tanba implementasaun depende baibain

husi membru sira husi komunidade ne’ebé fó

sira nia tempu no serbisu nu’udar voluntariu.

Hodi prevene ne’e, tenke esplika duni saida

mak superviziona, tanba sá no oinsá. Hatudu ba

ekipa EWS sira husi eskola buat ne’ebé Ita halo

uluk hahú, no diskute ho sira buat ne’ebé Ita

observa no hasai nota iha vizita nia laran. Liu-liu

Ita ko’alia kona-bá prosesu ida ne’e, sira fiar liu-

liu katak supervizaun bele hakiak.

DIKA: BAINHIRA TAMA

SUPERVIZAUN

Formasaun ba ekipa EWS iha eskola

fó oportunidade di’ak atu tama topiku

kona-bá supervizaun. Ita nia ekipa

formasaun tenke revee planu supervizaun,

instrumentu no prosedimentu sira. Se

hatene no diskute kona-bá supervizaun,

ne’e sai nu’udar ezersísiu kolaborativu hodi

hakiak funsionamentu EWS nian.

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 213

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Funsionáriu sira husi eskola no xefe sira

husi komunidade bele uza lista kontrolu no

matadalan durante vizita eskola/klase hodi

haloko troka ida ne’e. Se Ita uza formuláriu

standard, risku subjektividade oituan liu no iha

oportunidade boot liu atu hala’o diskusaun.

Formuláriu tenke sai simples atu implementa

no uza, hodi prosesu supervizaun bele hala’o

rapidu no fásil.

FrekuensiaDala hira Ita presiza halo supeervizaun?

Supervizaun no apoiu nafatin tenke mai

hamutuk. Informasaun ne’ebé ekipa jestaun

rede eskola EWS nian no fasilitadór sira bainhira

halo vizita supervizaun mak halibur tenke

uza atu identifika frakeza sira ne’ebé presiza

tulun husi eskola ka kafu’ak-lubun. Eskola/

komunidade ida-ida tenke simu pelumenus

vizita ida fulan tolu-tolu, no liu se tempu iha.

Formuláriu hotu atu halo vizita supervizaun

tenke revee durante reuniaun revizaun ho

fasilitadór sira. Ne’e fó oportunidade ba ekipa

planeamentu atu halo ajustamentu ba EWS se

presiza.

Ditadu ida “sukat ida ba ema hotu” la aplika ba

tulun ne’ebé fó ba inisiativa eskola nian. Baze

husi EWS ne’ebé estudante sira iha risku presiza

tulun liu mós aplika ba ekipa EWS sira husi

eskola. Bele hamosu ekipa balu ne’ebé hakarak

implementa EWS maibé susar ba sira atu halo

ne’e. Durante implementasaun, Ita tenke foka Ita

nia tulun tuir sirkuitu husi ekipa EWS sira ne’ebé

presiza tulun liu. Sira ne’ebé presiza tulun liu

tenke hetan tulun liu. Sira ne’ebé la presiza bele

sai nu’udar “belun” husi eskola besik ne’ebé

enfrenta problema.

Enfoke ne’e fó tulun loos ba grupu eskola sira

foun bainhira sira tama iha rede. Bazeia ba

esperiénsia husi ekipa EWS sira husi eskola no

ninia utilizasaun iha formasaun no aktividade

tulun sira ba grupu ne’ebé foun. Hodi fó apoiu

oioin ba ekipa EWS sira husi eskola, tenke halo

supervizaun regulár atu identifika ekipa sira

ho problema. Presiza fó tulun uluk téknika no

prosedimentu sira ne’ebé ladún di’ak konsolida

tiha ona.

Instrumentu no Prosedimentu

Supervizaun nian Iha instrumentu oioin atu superviziona buat

ne’ebé hamosu iha eskola no komunidade.

Tabela 9B fó lista ho instrumentu supervizaun

sira nian no ko’alia kona-bá vantajen no

desvantajen husi sira. Lista ne’e la’ós kompletu

maibé ho ezemplu balu de’it husi instrumentu

no enfoke sira ne’ebé disponivel. Labele haluha

katak planu supervizaun di’ak liu uza beibeik

metodu balu atu hatene buat ne’ebé hamosu no

buka perspetiva husi grupu oioin – iha situasaun

ida ne’e edukadór sira, inan-aman sira, etc.

Mezmuke fasilitadór ida-ida iha eskola hirak

ne’ebé delega ba nia, se iha kondisaun lojistiku,

bele konsidera husu ba nia atu halo vizita

supervizaun ba eskola husi fasilitadór seluk.

Dala balu, se Ita muda fasilitadór ne’ebé vizita

eskola ida-ida, ne’e fó di’ak. Ne’e bele haloko

troka husi prátika di’ak liu. Ne’e mós hamenus

risku husi ligasaun entre fasilitadór no ekipa

EWS sira ne’ebé prevene fasilitadór atu buka

rezolve problema ne’ebé hamosu.

Sistema supervizaun EWS nian bele sai simples

ka susar. Karik Ita hili implementasaun ne’ebé

fásil, ho knaar sira ne’ebé fásil, karik Ita hili

detalle no informasaun ne’ebé klean. Iha okos,

hetan opsaun ba enfoke nain rua. Detalle liu

kona-bá instrumentu supervizaun sira no ninia

aplikasaun bele hetan iha Unidade 9, Aneksu

Dijitál.

Knaar baziku atu superviziona EWS signifika

katak tenke haree se no oinsá aktividade EWS

mak implementa ka se no oinsá prosedimentu

liga ho EWS mak haktuir iha nivel eskola-

komunidade. Dadus bele halibur tanba

revee surat sira iha eskola ida-ida, hanesan

surat pontuasaun no klasifikasaun, rejistu

progresu husi estudante sira iha risku, relatóriu

husi kontaktu ho uma-kain, no minuta husi

reuniaun jestaun kazu sira. Vantajen husi lista

PÁJINA 214 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

konfirmasaun ne’e katak lailais no fásil atu halo.

Desvantájen katak bazeia ba rejistu sira de’it.

Eskola sira balu bele implementa aktividade sira,

maibé la nasaun rejistu tanba konsidera ne’e

katak knaar adisionál.

Kaixa testu iha pájina tuirmai hatudu elementu

no kestaun prinsipál sira ne’ebé Ita nia

programa supervisaun tenke foka ba: adezaun,

diferensiasaun, espozisaun/dozajen, kualidade

no hatán husi partisipante sira.

Dezeña Ita nia instrumentu supervizaun sira nian. Hakat dahuluk hodi dezenvolve sistema

supervizaun hanesan definisaun komponente

esensiál husi EWS ne’ebé Ita tenke superviziona.

Ekipa nasaun SDPP superviziona hakat barak iha

prosesu implementasaun EWS nian.

Tabela 9B - Sukat Fiar-Metin husi Implementasaun p

SUKAT FIAR-METIN HUSI IMPLEMENTASAUN Vant(+)/Desv(-)

Fó hatene an dadus

Observasaun sira

Relatóriu sira

• Kestionariu sira

• Levantamentu sira

• Entrevista sira

• Haree iha fatin

• Observasaun husi pár/

diretór eskola/xefe

komunidade sira

• Rubrika sira

• Instrumentu supervisaun est

• Relatóriu Xefe Komunidade

• Relatóriu Jestaun Kazu

• Rejistu xamada telefone, vizita

ba familia, etc.

- Fó hatene an funsionáriu/

familia sira, etc.

+ Maizumenus efikás

+ Maizumenus bele fiar

+ Fásil atu analiza dadus

- Parsiál, nune’e labele fiar

+ Efikás

+ Dadus fásil atu analiza

- Susar atu implementa no

parsiál

- La’o neineik

- Susar atu analiza informasaun

+ Fó informasaun di’ak liu kona-

bá buat ne’ebé mosu iha

situasaun hanesan interaksaun

iha klase

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 215

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Komponente nain haat nu’udar esensiál SDPP

mak identifika:

1. Identifika estudante sira iha risku.

2. Akompaña estudante sira iha risku.

3. Halo komunikasaun ho inan-aman husi

estudante sira iha risku.

4. Hala’o asaun akompañamentu atu fó tulun

ba estudante sira iha risku.

Dala ida Ita define komponente esensiál liu

husi EWS, Ita tenke dezenvolve instrumentu

supervizaun nian. Ita tenke dezenvolve kestaun

espesifiku ba komponente ida hodi matadalan

supervizaun atu buka informasaun kona-bá

hanaruk implementasaun komponente nian.

Nu’udar ezemplu, SDPP identifika kestaun sira

tuirmai atu foka iha Komponente 1 EWS nian (se

estudante sira iha risku identifika ka lae):

• Edukadór halo pontuasaun ba estudante

ida-ida iha risku?

• Pontuasaun ba estudante ida-ida konforme

númeru dala hira nia la mosu-mai, marka iha

Surat Prezensa?

• Loron moris husi estudante rejista iha Livru

Prezensa, Livru Akompañamentu Estudante

no Livru Rejistu Estudante?

• Sé mak iha pontuasaun iha [lingua] no

Matematika iha Livru Akompañamentu

Fulan-Fulan Estudante nian ka Livro

Pontuasaun Klase fulan ne’e?

Atu halibur dadus no halo análize jeitu

simples, Ami rekomenda enfoke hanesan

“lista konfirmasaun”: kestaun ida-ida halo atu

simu hatán kuantifikadu (ezemplu, loos/lae,

númeru óras, etc). Kestaun ida-ida akompaña

ho instrusaun práktiku. Nu’udar ezemplu,

naran husi formuláriu atu konsulta hodi hatene

informasaun no sé mak “rai” formuláriu. Tabela

9C ezemplu ida husi instrumentu supervisaun

husi SDPP India ne’ebé trata ho komponente 1

(se estudante sira iha risku identifika ka lae).

ELEMENTU NAIN LIMA HUSI FIAR-METIN IMPLEMENTASAUN

ATU SUPERVIZIONA

Adezaun: Intervensaun sai hanesan ninia dezeñu ka intensaun?

Diferensiasaun Programa: Aspetu kritiku saida husi intervensaun sai ketak ninia dezeñu?

Expozisaun ka dozajen: Partisipante sira (ekipa EWS sira husi eskola no estudante sira iha risku)

simu koñesimentu no tama aktividade sira ne’ebé pretende?

Kualidade husi implementasaun: Intervensaun implementa di’ak ka lae no ho nivel kualidade

antisipa tiha ona (ezemplu, materiál ho kualidade ne’ebé antisipa, ka ajente sira iha koñesimentu,

kbiit sira ka entuziazmu atu implementa programa)?

Hatán husi partisipante sira: Sé mak implementa (ekipa EWS sira husi eskola) no benefisiariu sira

partisipa nu’udar hakarak ka lae (ezemplu, envolve ho entuziazmu)?

DIKA: KONSULTA HO EKIPA

EWS SIRA Rekomendavel atu konsulta ho ekipa EWS

sira husi rede eskola sira nian. Ita bele

hanoin katak sira la konkorda ho Ita kona-

bá buat ne’ebé sai nu’udar “esensiál”. SDPP

konsulta ho nasaun nain haat hosi halo lista

standard atu uza ho eskola-komunidade

hotu.

PÁJINA 216 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

KONSULTA HO ESTUDANTE SIRAMembru ida husi ekipa supervizaun EWS nian ko’alia ho estudante

iha risku iha Kamboja atu halibur informasaun kona-bá ninia esperiénsia ho

EWS.

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 217

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Se instrumentu sai ki’ik liu, ne’e di’ak liu. SDPP

uza item nain haatnulu iha lista konfirmasaun

ba supervizaun SDPP nian, item sanulu-sanulu

ba komponente ida-ida. Ideál, Ita tenke halo

dezeñu husi Ita nia instrumentu supervizaun

nian hamutuk ho Ita nia programa. Lista

konfirmasaun uza atu akompaña asaun ne’ebé

presiza, nune’e se hatene buat ne’ebé presiza

(ezemplu, aktividade apoiu estudante sira balu),

bele tama iha formasaun EWS no instrumentu

supervizaun sira.

La haluha atu halo esperiénsia pilotu ho Ita

nia instrumentu supervizaun sira iha eskola

balu ho fasilitadór ekipa EWS sira iha rede

eskola. Eskola no fasilitadór sira tenke iha nivel

kapasidade ketak – eskola sira atu implementa

EWS no fasilitadór sira atu prienxi formuláriu

supervizaun sira – atu bele kria formatu ne’ebé

funsiona iha situasaun kuase hotu. Se Ita

dezenvolve instrumentu sira iha lingua ketak

husi lingua ne’ebé sira mak uza, tenke hanoin

katak kestaun balu la “funsiona” tuir tradusaun.

Halibur dadus supervizaun nian. Atu halibur

dadus, Ita presiza ema sira ne’ebé halo

levantamentu. Tuir razaun finanseira no téknika

sira, ami sujere Ita uza fasilitadór ekipa EWS

sira husi rede eskola. Sira serbisu ho EWS tiha

ona no sira hatene prosedimentu EWS sira.

Problema katak sira bele fó informasaun parsiál

se delega ba sira eskola ne’ebé sira fó tulun.

Se bele, haruka fasilitadór sira ba eskola sira

ketak. Se labele, halo verifikasaun hodi haree

se dadus ne’ebé halibur sai nu’dar ezatu. Fó

formasaun loron rua ba fasilitadór sira kona-bá

instrumentu supervizaun sira no sira nia uzu.

Ne’e fó oportunidade atu aprezenta instrumentu

ida-ida no prátika, liu husi formuláriu sira, ho pár

liu husi simulasaun no iha eskola real ne’ebé

implementa EWS. Formadór sira – membru

sira husi Ita nia ekipa dezeñu EWS nian, ne’ebé

dezenvolve instrumentu supervizaun sira –

tenke uza formuláriu observasaun sira ne’ebé

estruturadu atu klasifika fasilitadór sira no fó

feedback atu haburas komprensaun kona-bá

nivel dezempeñu hein tiha.

Ideál, bele fó formuláriu iha eskola-komunidade

ida-ida fulan tolu-tolu. Maibé, karik labele halo

ne’e iha Ita nia situasaun Haree opsaun oioin,

hanesan: implementa aktividade supervizaun

dala ida ka rua de’it iha tinan laran, halibur dadus

dala rua iha eskola sira de’it ne’ebé la kumpre ho

limite dezempeñu, implementa de’it instrumentu

balu ne’ebé trata komponente sira ne’ebé

hatudu problema iha sesaun habilur dadus sira,

ka implementa iha amostra rotativu husi eskola.

Analiza dadus. Hanesan kualker aktividade

atu halibur dadus, Ita tenke dezenvolve Ita nia

baze dadus no tuir prosesu hatama dadus no

hamoos dadus. Hakat dahuluk atu halo análize

dadus sai nu’udar hili ka dezenvolve indise

sira. Ne’e implika kestaun sira tenke kombina

atu halo relatóriu kona-bá sub-komponente no

komponente sira ne’ebé importante. Ita bele

hakotu atu la’ós kombina kestaun sira, maibé

Ita hakotu oinsá mak pontua resposta sira.

Pontuasaun depende husi resposta Ita mak

buka. Iha situasaun balu, resposta bele sai

nu’udár “loos” (1) ka “lae” (2) de’it. Iha situasaun

seluk, bele iha resposta barak. Ita tenke hakotu

kona-bá pontuasaun ne’ebé hatudu Ita nia

klasifikasaun.

Ita mós bele konsidera pondera resposta, bazeia

ba importánsia husi item, sub-komponente

no komponente ida-ida. Nu’udar ezemplu,

se dezeñu husi Ita nia supervizaun EWS nian

iha komponente haat de’it no Ita hakotu

komponente nain haat iha importánsia hanesan,

komponente ida-ida todan kuartu-ida. Maibé,

komponente ida-ida karik la iha númeru kestaun

no item hanesan. Nune’e, tenke adapta

pontuasaun atu reflekte ponderasaun ne’e.

Ikus, tenke define limite minimal bazeia ba

pontuasaun total. SDPP uza 80% nu’udar limite

aseitável, iha kraik eskola konsidera hanesan

“eskola ho difikuldade” no iha leten konsidera

katak implementasaun EWS sai nu’udar

aseitável. Atu identifika eskola sira ne’ebé monu

80% nia kraik, funsionáriu husi projetu ida-ida

bele haree ho eskola ka/no funsionáriu sira husi

PÁJINA 218 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

ESTUDANTE SIRA IHA RISKU SAI IDENTIFIKADU

Tabela 9C – Amostra husi instrumentu supervizaun husi SDPP iha India

Iha seksaun ne’e, Ita determina se Surat Akompañamentu/Pontuasaun kompleta di’ak

liu husi edukadór.

2

3

4

Knaar: Kompara Rejistu Prezensa Tinan eskolár 5 ho Surat Pontuasaun iha Risku hodi

haree se Surat Akompañamentu kompletu tiha ona

Oinsá bele hili estudante nain haat husi Tinan eskolár 5 arbiru de’it: Haree Rejistu

Prezensa. Sura estudante nain hira, tuirmai fahe ba 4 – númeru ne’e sai nu’udar intervalu

atu hili. – ezemplu, estudante nain 28 fahe ba 4 = 7. Hili númeru 7, 14, 21 no 28. Se iha

estudante nain 33, fahe ba 4 = 8,25; iha situasaun ida ne’e, arredonda ba 8, sura tuirmai

ualu-ualu.

Edukadór husi Tinan eskolár 5

Prienxi Surat Pontuasaun

Kumulativu?

Hakerek númeru total husi estudante

sira iha Surat Pontuasaun Kumulativu.

Hakerek “0” se la iha

Hakerek númeru ID estudante

Ida-ida husi amostra:

ID SDPP nian husi estudante ida-ida

Hakerek ezatu iha Surat Pontuasaun

Kumulativu? Haree rejistu Klase 4 fulan

Jullu tinan 2013 atu konfirma.

• Kaixa hotu prienxi

• Prienxi kaixa hotu menus 1 to’o 3

• Prienxi kaixa hotu menus 3 to’o 6

• Liu duke kaixa 6 mamuk

• La prienxi de’it

• La disponivel

ID#_____ ID#_____ ID#_____ ID#_____

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

• Formatu razaun Pontuasaun

Devér Aktividade no Komportamentu

• Surat Prezensa Kalan

Dokumentu ne’ebé presiza iha seksaun ida ne’e:

• Tinan eskolár 4 Rejistu Prezensa

• Tinan eskolár 5 Rejistu Prezensa

• Surat Pontuasaun Kumulativu

Kontinua

Hatán kestaun sira ne’e:

1

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 219

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Tabela 9C – Kontinua

5

6

7

Tama informasaun husi indikadór ida-

ida ba estudante ida-ida husi amostra

iha Surat Pontuasaun Kumulativu?

(Prezensa, Sai Uluk, Dezempeñu,

Aktividade Klase, Literasia Inan-Aman,

Komportamentu). Hatete “loos” se

rejistu informasaun, mezmuke laloos.

Kona-bá Dezempeñu Klase, tenke inklui

pontuasaun ka loos ka lae.

Edukadór halo rejistu loos husi prezensa

iha surat akompañamentu estudante

ida-ida bazeia iha Rejistu Prezensa Tinan

eskolár 4 iha fulan Dez 2013 no Fev

2014?

Sai Uluk: Haree Rejistu Prezensa ba

Tinan eskolár 5 no kompara ho Rejistu

Prezensa Kalan. Edukadór tama kodigu

sai uluk ezatu (P, X ka A) iha Surat

Pontuasaun Kumulativu ba estudante

ida ne’e?

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

8 Devér Aktividade: Kompara devér

aktividade nia pontuasaun ba estudante

ida-ida ho Formuláriu Razaun

Pontuasaun Déver Aktividade No

Komportamentu.

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

9 Pontuasaun Komportamentu: Kompara

Pontuasaun komportamentu ho Formul

Razaun Pontuasaun Devér Aktividade

No Komportamentu.

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

O loos

O lae

ESTUDANTE SIRA IHA RISKU SAI IDENTIFIKADU

PÁJINA 220 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

programa atu identifika kauza ba problema ne’e.

80% aplika mós ba nivel komponente nian, atu

bele identifika área problema nian.

Uza dadus supervizaun nian. Importante Ita

fahe dadus supervizaun ho ekipa EWS sira husi

eskola, ekipa EWS (sira) husi rede eskola, no

interveniente sira seluk, nu’udar repartisaun husi

Ministériu Edukasaun.

Hodi haloko diskusaun, Ita tenke hasoru ekipa

EWS sira husi eskola uluk no tuir ezersísiu

supervizaun nian. Labele bá ona se la fahe

observasaun sira. Diskute preokupasaun ruma

no louva serbisu ne’ebé la’o di’ak. Se bele,

tenke foka ba buat ne’ebé bele hadi’ak no

saida mak serbisu di’ak. La haluha katak la’ós

edukadór sira de’it mak tenke implementa

estratéjia labarik-belun. Fasilitadór sira mós

tenke uza sira!

Iha tempu nia laran, bele muda modelu

supervizaun Ita uza atu bele superviziona di’ak

liu asaun EWS sira espesifiku. Hatutan ba

modelu formal supervizaun sira, fasilitadór ida-

ida tenke rai diariu ho vizita ba eskola, ne’ebé

subliña buat ne’ebé sira diskute ho ekipa EWS

sira husi eskola no sasukat akompañamentu

nian. Reuniaun fulan-fulan tenke hala’o ho

fasilitadór sira hotu iha rejiaun ida atu revee

diariu sira no modelu supervizaun nian.

Ho ekipa EWS husi eskola …

1. Husik sira haree instrumentu avaliasaun

EWS nian no rezumu rezultadu sira nian husi

sira nia eskola. Ne’e hola parte husi prosesu

transparensia nian. Husu sira atu fahe sira nia

ideia kona-bá buat ne’ebé sira observa.

2. Husu ba sira kona-bá buat ne’ebé sira hanoin

sira halo di’ak ka área sira ne’ebé sira hanoin

sira bele hadi’ak.

3. Se iha prátika sira di’ak liu iha eskola sira

seluk, fahe ho sira. Maibé la halo sira hanoin

sira hela iha tataruk. Haloko komunidade prátika

nian, mezmu se presiza Ita no fasilitadór seluk

atu halo ligasaun.

4. Se Ita haree ema hotu halo sala, nu’udar

ezemplu, la prienxi formuláriu jeitu loos, la

fó-kastigu. Hanorin fali. Hatete hanesan ne’e,

“Tenke revee oinsá Ita …”. Labele haluka

objetivu boot liu atu hadi’ak, la’os atu julga.

5. Se iha membru balu husi ekipa ne’ebé

serbisu di’ak liu duke membru sira seluk,

kolabora ho diretór husi eskola no Prezidente

SSC nian atu dezenvolve planu hodi aktualiza

no forma fali sira ne’ebé serbisu iha ekipa EWS

iha eskola.

Ho ekipa jestaun EWS sira husi rede eskola …

1. Fahe rezultadu sira husi rede sira mak tama,

no rezultadu total. Ita bele hakotu katak se fahe

rezultadu husi ekipa seluk sai nu’udar adekuadu

ka lae.

2. Husu se rezultadu sira korresponde ba buat

ne’ebé sira observa ka lae. Diskute ho sira

kona-bá razaun ba rezultadu sira ne’e.

3. Husu ba sira kona-bá susesu no frakeza sira

iha implementasaun. Iha padraun balu bele

persebe ka lae?

4. Husu kona-bá frakeza sira no sira nia motivu.

Sira hamosu tanba problema prosedimentu,

problema dezeñu, komprensaun laloos ka

problema ho rekursus umanus mak iha?

5. Diskute opsaun ruma atu trata frakeza no

hadi’ak sira.

6. Dezenvolve planu hakiak ida-ida ba eskola no

rede sira.

7. Se iha fasilitadór ka ekipa balu ne’ebé halo

di’ak liu duke fasilitadór no ekipa sira seluk,

konsidera troka.

Ke’e kle’an liu. Tuir Ita revee Ita nia dadus, Ita

bele deskobre katak tenke hatene liu kona-

bá buat ne’ebé hamosu ba eskola sira. Se

tempu no rekursu sira iha, Ita bele hakle’an

koñesimentu se Ita halibur informasaun ho

kualidade liu.

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 221

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

SDPP dezenvolve tiha ona konjuntu instrumentu

seluk atu akompaña tratamentu husi amostra

ki’ik ho estudante sira iha risku atu garante

katak sira simu tratamentu EWS tomak.

Konjuntu instrumentu sira ne’e uza observasaun

sira husi klase, revizaun dokumentu no

diskusaun atu akompaña komponente ida-

ida husi sistema atendimentu primeiru. ba

estudante nain haat iha risku ne’ebé foka

ba (S1, S2, S3, no S4) (haree Tabela 9D:

Instrumentu Estratéjia Atendimentu Primeiru

husi EWS ba Estudante iha Risku). Fasilitadór

uza formuláriu hanesan atu kompara buat

ne’ebé hamosu iha klase oioin. Instrumentu iha

seksaun nain haat: observasaun sira iha klase;

revizaun husi rejistu akompañamentu estudante

sira no rejistu jestaun kazu sira; rejistu husi

komunikasaun ho inan-aman; diskusaun ho

interveniente prinsipál. Konjuntu instrumentu

tomak inklui iha Unidade 9, Aneksu Dijitál.

Sustenta Ita nia EWSImplementasaun husi EWS depende ba esforsu

husi eskola, ninia funsionáriu sira no membru

sira husi komunidade. Apoiu luan husi eskola no

komunidade esensiál atu sustenta efikásia husi

EWS.

Iha matadalan ne’e nia laran, Ami fahe prátika

sira di’ak liu husi SDPP. Iha seksaun ida ne’e,

Ami fó prátika di’ak liu adisionál sira, liu-liu sira

ne’ebé peskiza husi programa Estadu Naklubur

Sira nian mak suporta. Hanesan informasaun

hotu iha matadalan ida ne’e, ne’e sai nu’udar

sujestaun sira de’it, la’os nu’udar rekizitu

rigorozu Ita tenke tuir. Prátika di’ak liu kuaze

hotu bazeia ba esperiénsia husi nasaun SDPP

nain haat. Esperiénsia hirak liu, mezmuke la

rezulta husi nasaun pilotu nain haat, sai nu’udar,

importante nune’e mós inklui iha ne’e.

Haburas respeitu no laran-metin Dalan normal liu ba EWS ho susesu sai

nu’udar diálogu nakloke, bazeia ba respeitu

no laran-metin, hamosu iha eskola nia laran

no liur. Peskiza husi avaliasaun programa

sira hatudu katak presiza mekanismu troka

formal no informal kona-bá se halo di’ak hotu

ka lae. Forum nakloke hodi diskute kona-bá

hadi’ak EWS bele hadi’ak nia duni, no hasoru

nesesidade sira husi estudante sira iha risku

mak sai nu’udar foku husi EWS. Hanesan

avaliasaun ida hatete, troka nakloke iha

programa ninia implementasaun tulun sira atu

“foka ba estudante sira ne’ebé tenke foka ba”.

Konversa sira sei la’o – Uza diálogu nakloke no transparente Se halo verifikasaun baibain ho ema seluk,

ne’e mós importante ba susesu husi prosesu

EWS nian. Ne’e signifika katak sesaun sira uluk

no tuir supervizaun, importante atu mantein

foku hodi hadi’ak hotu. Atu hala’o reuniaun

supervizaun fulan tolu-tolu ka fulan neen-neen

ho funsionáriu sira husi eskola no xefe sira husi

komunidade sai nu’udar mekanismu seluk atu

halo supervizaun no hadi’ak hotu. Atu fahe

relatóriu progresu iha forum publiku importante

atu rekoñese rezultadu, no mós atu hametin

transparensia no responsabilizasaun.

La ta’uk atu muda EWS – Adapta se la

funsiona

Uza vizita Fiar-Metin Implementasaun sira atu

husik buat hotu ka halo ajustamentu se presiza

halo. Rona ema sira ne’ebé implementa kona-

bá buat ne’ebé funsiona no la funsiona. Halo

forum atu troka informasaun kona-bá sira nia

esperiénsia sira no uza Komunidade Prátika

nian atu troka ideia no prátika di’ak liu sira. Mós

importante atu modifika EWS tuir prioridade sira

husi Ministériu. EWS presiza reflekte book sira

ne’e.

Haree fali Ita nia indikadór sira iha periodu

implementasaun nia laran no revee sira se

presiza

Se foka atensaun ba konjuntu indikadór ki’ik

liu, ne’e di’ak liu duke se iha indikadór barak.

Presiza revee sira dala-dala atu garante ema

hotu komprende sira. Mós presiza revee tanba

problema abandonu eskolár muda beibeik. Foka

tempu no esforsu ba problema sira boot liu –

buat ne’ebé Ita bele muda duni. La haluha atu

foka ba indikadór sira oituan liu no akompaña

sira di’ak duke indikadór sira barak liu no

akompaña sira ladún di’ak.

PÁJINA 222 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Tabela 9D – Instrumentu Estratéjia Atendimentu Primeiru husi EWS ba Estudante iha Riskujj

Eskola: Loron:

Seksaun 1: Observa komportamentu edukadór

Edukadór 1

Tinan eskolár:

Matéria:

Bolu ho naran

Haree Aktividade Klase

Fó tulun ema ida-ida

Benvindu ba klase

Fó reforsu pozitivu

Hela sorin mesa estudante

Hamnasa ba estudante

Bolu estudante

Hili kompañeiru

Fó oportun atu komanda

Komentariu:

Padraun, reasaun

estudante, etc.

Komentariu:

Padraun, reasaun

estudante, etc.

Komentariu:

Padraun, reasaun

estudante, etc.

A

S1 B G

S1 B G

S1 B G

B

S2 B G

S2 B G

S2 B G

C

S3 B G

S3 B G

S3 B G

D

S4 B G

S4 B G

S4 B G

Edukadór 2

Tinan eskolár:

Matéria:

Bolu ho naran

Haree Aktividade Klase

Fó tulun ema ida-ida

Benvindu ba klase

Fó reforsu pozitivu

Hela sorin mesa estudante

Hamnasa ba estudante

Bolu estudante

Hili kompañeiru

Fó oportun atu komanda

Edukadór 3

Tinan eskolár:

Matéria:

Bolu ho naran

Haree Aktividade Klase

Fó tulun ema ida-ida

Benvindu ba klase

Fó reforsu pozitivu

Hela sorin mesa estudante

Hamnasa ba estudante

Bolu estudante

Hili kompañeiru

Fó oportun atu komanda

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 223

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Uza resposta multi-kamada ho intervensaun

identifikada tuir nivel risku estudante sira no

ketak konforme nivel tinan eskolár

Iha eskola primaria, uza foku luan ne’ebé viza

auzénsia husi estudante sira atu komesa hala’o

komunikasaun ho inan-aman. Uza estratéjia

hanorin no aprendizajen labarik-belun nian,

no inklui parseria entre estudante sira ho

difikuldade no kompañeiru estudu iha konteúdu

esensiál. Iha pré-sekundaria no sekundaria,

tenke foka liu no akompaña no asinala

komportamentu no dezempeñu. Inklui apoiu

atu halo serbisu ba uma no instrusaun adisionál

nu’udar estratéjia atendimentu primeiru. Limita

númeru estudante sira iha risku iha Ita nia EWS,

ho estudante sira de’it hatudu risku boot liu.

Se uza tratamentu kompletu ka parsiál, husik

funsionáriu sira husi eskola atu uza sistema

ho kamada sira, ne’ebé estudante ho risku

aas liu simu apoiu individual no estudante ho

risku mediu simu apoiu liu husi parseria ho

kompañeiru no instrusaun grupu ki’ik.

Fó pontuasaun no klasifikasaun

dala barak liu

Di’ak liu atu uza númeru limitadu indikadór sira

nian atu identifika estudante sira iha risku no

pontua sira dala barak liu, hodi estudante sira

ne’ebé “namdoras” la tenke hein atu hetan

identifikasaun no simu tulun tuir estratéjia

atendimentu primeiru. Eskola sira bele konsidera

pontuasaun no klasifikasaun iha tinan nia klaran,

bazeia ba prezensa de’it, atu kaer estudante

sira ne’ebé bele hela iha risku.

Supervizaun sai nu’udar esensiál

EWS sira ho susesu liu uza sistema supervizaun

multi-kamada no hela iha prosesu nafatin atu

haree buat ne’ebé funsiona no buat ne’ebé la

funsiona. Mezmuke peskiza kona-bá prosesu

implementasaun EWS nian iha Estadus Unidus

ladún barak, apezarde popularidade EWS nian,

sai klaru katak supervizaun iha nivel eskola

nian knaar importante liu ne’ebé tenke hala’o.

Ko’alia baibain ho edukadór, diretór husi eskola,

inan-aman no xefe komunidade sira hotu atu

deskobre se EWS tulun sira atu identifika no

fó apoiu ba estudante. Se sira hatete “lae”,

deskobre tanba sá.

Keta obriga EWS ba edukadór, estudante,

família no xefe komunidade sira

Fó hahilik ba eskola no komunidade sira atu

implementa EWS, tanba ne’e husik sentimentu

apropriasaun boot liu. Ne’e tenke sai nu’udar

buat balu sira hakarak halo no bele akomoda

hodi hatán sira nia nesesidade, rekursu no

prioridade sira. Maibé, se Ita fó oportunidade

ba sira atu husik EWS, iha risku sira hapara uluk

haree rezultadu. Estrutura sira tenke iha atu

envolve no motiva sira. Insentivu balu hanesan

insentivu sira ne’ebé uza iha nivel eskola no

komunidade. Se Ministériu ka organizasaun

boot seluk mak promove EWS, sira iha

oportunidade atu korresponde iha nivel boot no

vizivel liu.

Fó hatene sira nia susesu Atu alkansa apoiu luan husi komunidade,

inisiativa ida-ida – inklui mós EWS – tenke

estabelese identifikasaun boot ho komunidade.

Se uza media atu namkari bá-mai kona-bá

EWS, ne’e suporta ninia imajen ho komunidade.

Rekoñese ezekutor sira ne’ebé di’ak. Fahe sira

nia istória liu husi media. Implementasaun EWS

nian depende duni husi voluntariu sira. Husu

jornál sira atu hakererk kona-bá voluntáriu sira;

husu radio atu ko’alia kona-bá programa no

buat ne’ebé eskola no komunidade sira halo atu

prevene abandonu. Uza Internet no media atu

konta sira nia istória sira. Hakiak website, pájina

Facebook no konta Twitter atu fahe buat ne’ebé

mak halo.

DIKA: Se Ita uza foto, video, no fahe

istória ho susesu, importante atu simu

autorizasaun husi inan-aman uluk uza imájen

no/ka naran labarik sira nian. Instrusaun

kona-bá oinsá mak simu autorizasaun ho

koñesimentu no kopia husi formuláriu

autorizasaun nian inklui iha aneksu.

PÁJINA 224 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

DIKA: Xamada husi telemovel bele uza entre diretór husi eskola, edukadór komanda jestaun

kazu, edukadór mak hili (hanesan edukadór matemátika ba estudante sira iha risku, etc.) no/ka

xefe komunidade sira hotu atu diskute kona-bá buat ne’ebé sira aprende bainhira implementa

EWS. Xamada sira ne’e sai nu’udar dalan baratu atu halibur komunidade hodi diskute problema

sira enfrenta no fahe solusaun sira.

DIKA: Halo no fahe boletín fulan-fulan ka fulan tolu-tolu kona-bá prátika EWS di’ak liu ba eskola

no komunidade sira. Se eskola/komunidade sira iha asesu ba Internet, uza boletín dijitál ka website

hodi haloko diálogu entre ekipa eskola sira. Nune’e, bele rekoñese katak ekipa eskola sira tuir sira

nia realizasaun no ideia kriativu sira. Se komunidade iha Internet café, bele negoseia tempu saugati

nu’udar kontribuisaun husi na’in ba EWS. Apoiu ne’e atu mantein estudante sira iha eskola tenke

rekpñese iha publiku. Ne’e rekoñese laran-luak husi ema no negósio sira, no mós bele funsiona

nu’udar katalizadór ba negósio sira seluk atu kontribui.

ORIENTASAUN SIRA BALU ATU HAKIAK KOMUNIDADE PRATIKA NIAN (KP)

Devér no Responsabilidade prinsipál sira

1. Hetan finansiamentu ba aktividade prezensiál sira.

2. Trata asuntu sira ne’ebé iha interese komún ba partisipante sira hotu.

3. Identifika prezidente atu jere lubun.

4. Fó formasaun ba ema ne’ebé responsavel no koordena reuniaun no dalan seluk atu troka.

5. Garante ne’ebé vizaun no objetivu sira husi KP define klaru.

6. Hatán kestaun importante liu – “Ha’u simu saida?”

7. Promove identidade no kauza komún.

8. Buka dalan seluk atu “hasoru” hodi halo troka esperiénsia: Internet, webcasts/podcasts,

pájina Facebook, konta Twitter, website, no blogging. Bainhira Internet ka komputador sira

la iha, uza telemovel atu promove troka “hosi dook.”

9. Tempu sai nu’udar dezafiu ba KP. Prinsípiu boot atu haburas komunidade sai nu’udar

garante valor ba tempu ba ema hotu ne’ebé investe sira nia tempu.

10. Foka ba buat ne’ebé funsiona.

11. La limita partisipasaun liu husi ukun-fuan toos hodi kualifika sé mak bele tama KP.

Diversidade haloko kapasidade.

Tabela 9E

JESTAUN, SUPERVIZAUN NO SUSTENTABILIDADE HUSI ITA NIA EWS PÁJINA 225

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK SDPP

Hakiak komunidade EWS

Bainhira habelar EWS ba eskola-komunidade

sira seluk, uza funsionáriu sira husi eskola no

xefe sira husi komunidade ne’ebé halo serbisu

di’ak atu “fa’an” nia. La haluha katak EWS

provavel liu atu habelar ba komunidade sira

seluk bainhira interveniente sira ne’ebé uza nia

iha papél importante atu promove nia. Identifika

“kampiaun” prinsipál husi EWS no uza sira.

Kampiaun sira bele lori mai vizibilidade (no

kredibilidade) ba EWS ho atensaun husi media

liu husi anúnsiu públiku, konferénsia-imprensa

no surat ba editór no artigu opiniaun sira. Sira

mós bele rekruta xefe sira seluk atu investe

tempu no rekursu sira iha aktividade alkansa

EWS nian.

Se halibur ema sira ho neon hanesan hale’u

asuntu espesífiku, ne’e sai nu’udar dalan

di’ak teb-tebes atu sustenta aktividade ida.

Komunidade Prátika nian (KP) uza liu-liu atu

haloko diálogu no buka grupu foun atu tama.

Buka oportunidade atu halibur Ita nia ekipa EWS

sira. Tabela 9E fó orientasaun kona-bá dalan

sira atu haki’ak KP ida

KonkluzaunMatadalan ne’e hatudu katak oinsá mak

dezeñu SDPP no implementa Sistema Xamada-

Atensaun Dahuluk. Nia fó sujestaun no ezemplu

husi instrumentu sira ekipa sira iha nasaun

SDPP nian mak uza. Nia fahe prátika di’ak liu

no fó akonsellamentu kona-bá buat ne’ebé atu

sees no atu garante Ita nia EWS implementa ho

susesu iha Ita nia nasaun hodi identifika no fó

tulun ba estudante sira iha risku.

Ita nia ekipa tenke adapta konteúdu husi

matadalan ne’e atu hatán situasaun lokál no

aliña Ita nia intervensaun sira atu hakiak rede

luan ne’ebé kaer estudante sira oioin ne’ebé la

simu atensaun. EWS oferese liña dahuluk atu

defende husi abandonu; nia fó estrutura-serbisu

no prosesu atu tulun eskola no komunidade sira

hodi fó tulun ba estudante sira iha risku. Maibé

labele hamenus abandonu iha Ita nia nasaun

mesak de’it. EWS tenke simu apoiu husi polítika

no programa sira seluk ne’ebé foka ba kauza

sira abandonu eskolár nian, la haree se eskola

ka uma mak halo estudante sira husik eskola.

Estudante hotu merese oportunidade ida atu

remata eskola, hadi’ak loos ninia kbiit sira no

aproveita esperiénsia ne’e.

Parabéns. Ita remata matadalan programa ne’e

no bele hahú kedas!

NOTA IHA PÁJINA ROHAN

1 Frazelle, Sarah; Nagel, Aisling (2015). “A practitioner’s guide to implementing early warning systems.”

National Center for Educational Evaluation and Regional Assistance.

i Marcia Davis and Nettie Legters; Lisa Herzog (2015). “Learning what it takes: An initial look at hos

schools are using early warning indicator data and collaborative response teams to keep all students on

track to success.” John Hopkins Everyone Graduates Center; Philadelphia Education Fund. p. 16

ii Frazelle, Sarah; Nagel, Aisling (2015). “A practitioner’s guide to implementing early warning systems.”

National Center for Educational Evaluation and Regional Assistance.

PÁJINA 226 UNIDADE 9

CREATIVE ASSOCIATES INTERNATIONAL

Publikasaun ne’e mai husi Povu Amerikanu, liu husi Ajénsia Estadus Unidus

nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID).

Programa Pilotu Prevensaun Abandonu Eskolár (SDPP), programa tinan lima multi-rai, Agensia Estadus Unidus nian ba Dezenvolvimentu Internasionál (USAID) mak finansia, hakarak hamenus abandonu eskolár husi eskola primária no sekundária. Husi 2010 to’o 2015, SDPP uza enfoke bazeia ba peskiza atu halo esperiénsia no teste kona-bá efikásia intervensaun hasoru abandonu eskolár nian iha nasaun nain haat: Kamboja, India, Tajikistaun no Timor-Leste. Iha prosesu ho faze tolu, SDPP identifika prátika di’ak liu kona-bá prevensaun abandonu eskolár; analiza padraun abandonu no fatór no kondisaun sira ne’ebé influensia abandonu iha nasaun ida-ida; no halo dezeñu, implementa no avalia duni efikásia husi intervensaun sira hodi estudante sira iha risku bele kontinua eskola, liu husi kontrolu arbiru no metodu kuantitativu no kualitativu seluk tan.

Matadalan Prevensaun Abandonu rua – Matadalan Sistema Xamada-Atensaun Dahuluk no Matadalan Programa Haburas – fó matadalan práktiku atu estrutura, dezenvolve no implementa intervensaun sira atu prevene abandonu eskolár ho susesu, bazeia ba esperiénsia. Mós bele hetan Matadalan ida-ida liu husi modulu e-learning sira, web ka telemovel, iha www.dropoutpreventionlab.org ka via mobile app. Portál www.dropoutpreventionlab.org mós fornese asesu ba manual no rekursu sira seluk kona-bá prevensaun abandonu eskolár nian, no mós komunidade prátika sira ba ema implementadór, lejisladór ka ezekutór sira.

Prevene Abandonu Eskolár

MATADALAN SISTEMA XAMADA-ATENSAUN DAHULUK