Magmatske stene
-
Upload
sasha-dragojevic -
Category
Documents
-
view
729 -
download
7
Transcript of Magmatske stene
MAGMATSKE STENE
Prof. Nada Vaskoviã
id295703 pdfMachine by Broadgun Software - a great PDF writer! - a great PDF creator! - http://www.pdfmachine.com http://www.broadgun.com
Cilj predavanja:
kako i gde nastaju magme
tektonika ploèa i formiranje magmatskih stena
Klasifikacija magmatskih stena Petrografske karakteristike osnovih tipova
magmatskih stena
Magmatske stene:
Nastaju kristalizacijom magme
Magma?
Vreo (650 to 1200°C) silikatni rastop,koji se uglavnom sastoji od jona 8
elemenata, gasova i suspendovanih kristala.
Klasifikacija magmatskih stena
StrukturiStrukturi:velièina, oblik, raspored kristala
SastavuSastavu:
hemijskih ili mineralnih komponenti
Genetska klasifikacija magmatskih stena
EEkstruzivnekstruzivne: Izlivene ili ekstrudovane na povr�inu zemlje
kao lava ili piroklastièan materijal
IntruIntruzzivivnnee: Intrudovane u zemljinu koru
Procesi kontrole strukture magmatskih stena
� Brzina hlaðenja (najva�nija)� Prisutna kolièina silicije (SiO2)� Kolièina rastvorenih gasova
Uticaj brzine hlaðenja na velièinu kristala
Brzo hlaðenje:
� Rezultuje formiranjem velikog broja zametaka i time obilja sitnih kristala.
VRSTE MAGMATSKIH STRUKTURA
� AFANATIÈNA� FENERITSKA� PORFIRSKA� STAKLASTA� VEZIKULARNA
Glavni minerali magmatskih stena - silikati
� Olivin� Piroksen� Amfibol� Biotit� Muscovit� Ortoklas� Plagioklas� Kvarc
BOJENI - MAFIÈNI
SVETLI � FELZIÈNIIli SALSKI
SPOREDNI MINERALI
MAGNETIT
APATIT
CIRKON
SFEN
ILMENIT
PIRIT
HROMIT
Hemijski sastav glavnih silikatnih minerala
� Olivin (Mg,Fe) [Si O]� Piroksen (Mg,Fe) Ca [Si O]� Amfibol (Mg,Fe) Ca [Si O] (OH)� Biotit (Mg,Fe) K Al [Si O] (OH)� Muskovit K Al [Si O] (OH)� Ortoklas K Al [Si O]� Plagioklas (Ca,Na) Al [Si O]� Kvarc SiO2
Kako nastaje magma?
� Zagrevanjem stena iznad njihove taèke stapanja (na primer zbog tonjenja stena u dublje nivoe)
� Sni�avanjem taèke stapanja zbog:� opadanja pritiska (na pr. dubine)� dodavajem volatila (na pr, vode)
Kristalizacija
Kristalizacija je proces suprotan stapanju.
U stvari, proces je mnogo slo�eniji od stapanja iz razloga �to stene predstavljaju agregat minerala sa
razlièitom taèkom stapanja (kristalizacije).
Kristalizacija
� proces kojim se kristali izdvajaju iz rastopa (magme)�]ERJ�KODÿHQMD.
� Pravac kristalizacije minerala iz magme de�ava se u dva istvovremena hemijski progresivna niza.
Frakciona Kristalizacija
Proces modifikacije magmeizdvajanjem prvo formiranih kristala.
Po�to samo odreðeni elementi ulaze u glavne minerale, menja se sastav ostatka rastopa.
Jednostavna Kristalizacija
Primer:
Quartz
Kad rastop dostigne temperaturu kristalizacije minerala, mineral se formira
i ne podle�e daljim promenama sa hlaðenjem.
Diskontinuirana Kristalizacija
Primeri:
Olivin i Piroksen
Formirani kristalni zameci se izoluju i izdvajaju se iz rastopa èim se dostigne njihova temperatura kristalizacije. Time
se menja hemijski sastav rastopa i omoguãava formiranje drugih minerala
sa hlaðenjem
Kontinuirana Kristalizacija
Primer:
Plagioklas
Kristali menjaju svoj sastav kontinuirano u toku kristalizacije
(rasta) stalno reagujuãi sa ostatkom magme
BOWEN-ova REAKCIONA SERIJANiz kristalizacije bazaltne magme
� Diskontinuirana Reakciona Serija:� Olivin -> Piroksen -> Amfibol -> Biotit
� Kontinuirana Reakciona Serija:� Ca-rich Plagioklas -> Na-rich Plagioklas
ANORTIT BITOVNIT LABRADORANDEZINOLIGOKLASALBIT
Olivin
Piroksen
Amfibol
Biotit
Ca-rich
(Anortit)
Plagioklas
Na-rich (Albit)
Ortoklas
Muskovit
Kvarc
Diskontinuirana serija Kon
tinui
rana
ser
ija
Mafi ne - Bazi neè è
Intermedijarne
Felzi ne - kiseleè800 Co
Tem
pe
ratu
ra
1400 Co
BOVEN-ova REAKCIONA SERIJA
Procesi DiferencijacijeMagme
� Asimilacija� Me�anje magmi� Frakciona kristalizacija� Parcijalno stapanje
KSENOLITI � uklopljen delom svaren ili nesvaren strani stenski materijal
Parcijalno Stapanje
Proces suprotan frakcionoj kristalizaciji
Poslednji iskristalisali mineral (najni�a temperatura) prvi ãe se stopiti.
Parcijalnim stapanjem:
� Omotaèa mafiène ili baziène� Okeanske Kore Intermedijarne� Andezita Felziène ili kisele
Oblici Intruzivnih tela
� BATOLIT: masivan, diskordantan pluton povr�ine >100 km2
� �TOK: masivan, diskordantan pluton, povr�ine < 100 km2
� LAKOLIT: kupasto, konkordantno telo� LOPOLIT: levkasto, konkordantno telo� DAJK: diskordantno, tabularno telo� SIL: konkordano, tabularno telo
Radijalni dajkovi
Vulkanski nek
Dajk
Prstenasti dajk
�tok
�tok
Batolit
LAKOLIT LOPOLIT
DAJK
SIERA NEVADA BATOLIT
DAJK
SIL
KLASIFIKACIJA MAGMATSKIH STENA
� 95% magmatskih stena izgraðeno je
od samo 7 minerala
� Magmatske stene su podeljene na GRUPE prema kvantitativnom ili modalnom sadr�aju glavnih minerala �3 do 4 minerala
KLASIFIKACIJA MAGMATSKIH STENA
� Veãina GRUPA sadr�i DVA ÈLANA:
EKSTRUZIVNI TIP = (VULKANSKE)INTRUZIVNI TIP = (DUBINSKE)
� OBA ÈLANA IMAJU ISTI SASTAV, A RAZLIKUJU SE PO VELIÈINI KRISTALA
Podela na GRUPE se zasniva na razlikama u hemijskom sastavu i odra�ava kroz promene u mineralnom sastavu kod razlièitih tipova stenatipova stena
� Mafiène = baziène stene imaju NIZAK sadr�aj SiO2 , K2O , Na2O i Al2O3
� Felziène = kisele stene imaju VISOKsadr�aj SiO2 i NIZAK FeO, MgO I CaO
HEMIJSKI SASTAV MAGMATSKIH STENA
� Izra�ava se u te� % oksida
� Glavne promene hemijskog sastava odra�avaju se kroz varijacije sadr�aja SiO2 � silicije i alkalija (Na2O + K2O).
� Prema hemijskom sastavu razlikuju se sledeãe GRUPE magmatskih stena
� ultrabaziène (~40 � 45±2 wt%) (peridotit)� baziène (45-53 ± 2 %) (gabro)� intermedijarne (53-63 ± 2 wt.%) (diorit)� kisele (63-75 wt %) (granit)
� Omotaè je peridotitskog sastava (ultrabazièan).� Okeanska kora gabroidnog sastava(bazièna).� Kontinentalna kora je granitskog sastava(kisela)
TRAHITSIJENIT
KVARCLATITKVARCMONCONIT
ANDEZITKVARCDIORIT
�IÈNEVULKANSKEDUBINSKEGRUPE
APLIT
PEGMATIT
GABRO PEGMATIT
PIROKSENIT
RIODACIT-RIOLITGRANIT
DACITGRANODIORIT
LATITMONCONIT
DIJABAZ
PIKRIT
Kisele
ANDEZITBAZALTDIORIT
Intermedijarne
BAZALTGABROBaziène
PERIDOTITUltrabaziène
IUGS Modifikovana klasifikacija feneritskih magmatskih stena
DUBINSKE
IUGS Modifikovana klasifikacija Afirskih magmatskih stena
VULKANSKE
KLASIFIKACIJA MAGMATSKIH STENA PREMAMODALNOM SASTAVU
GRANIT
DIO
RIT
KVARCDIORIT
MONCODIORITMONCONIT
KVARC
MONCONITSijenit
Tonalit
GR
AN
OD
IOR
IT
35 65 90A P
Q
5
20
65RIOLIT RIODACIT DACIT
KVA
RC
AN
DE
ZIT
ANDEZIT
LATIT
KVARCLATIT
BAZALT
Trahit
Alkalni
Q-trahit
Alkalni trahit
Alk
alni r
iolit
60
20
5
60
20
Q
90653510
5
A PLATIT - BAZALT
Kvarc Trahit
Q � kvarc
A � alkalni feldspat
P - plagioklas
Kolor Indeks
� Definicija: modalni (kvantitativni) odnostamnih i svetlih minerala u steni. Zasnovan je na kolièini feromagnezijskihminerala (bojenih ili mafiènih).
� Leukokratne stene: 0-30% mafiènih minerala
� Melanokratne stene: 60-100% mafiènih minerala
PETROGRAFSKE KARAKTERISTIKE GLAVNIH
GRUPA - FAMILIJA MAGMATSKIH STENA
Ultrabaziène magmatske stene
Zlatibor, Maljen, Suvobor, BrezovicaRasprostranjenost
Tamna maslinasto
zelena, crna
Boja
Le�i�ta hroma, plemenitih metala platinske grupe
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Dubinska, glavni èlan ofiolitskih
formacija
Masivna, trakasta, slojevita-
stratifikovana
Tekstura:
zrnastaGlavni minerali:Olivin, piroksen, sporedniminerali:hromit, magnetit
PERIDOTIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA
GRUPA ULTRABAZIÈNIH MAGMATSKIH STENA � Dubinski tip
Slojevitost � smenjivanje �slojeva� hromita i gabra (anortozit), Bushveld Complex, S. Africa. From McBirneyand Noyes (1979) J. Petrol., 20, 487-554.
Kumulatna slojevitost u peridotitskom
kompleksu Skaergård Intrusion, E.
Greenland. Iz McBirney and Noyes (1979) J.
Petrol., 20, 487-554.
Slojevitost u peridotitskim kompleksima
(kumulatna). Duke Island, Alaska.
Promena velièine zrna i kolièine olivina
i piroksena. Iz McBirney (1993) Igneous
Petrology. Jones and Bartlett
Baziène magmatske stene
Deli Jovan, Tara, Jablanica � HercegovinaSKERGARD, STILLWATER
Rasprostranjenost
Svetlo do tamno
zelena �crna
Svetlo do tamno siva
Boja
Le�i�ta ukrasnog i graðevinskog kamena; nosioci Ti, Fe, P ruda, Cu-Ni sulfudnih ruda
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja stratiformni intruzivi razlièitih dimenzija,
redovni èlan ofiolitskih formacija okeanske kore
Masivna, planparalelna,
trakasta
Tekstura:
Zrnasta, ofitskaGlavni minerali:Plagioklas: (anortit-bitovnit-labrador)piroksen, olivin
sporedniminerali:magnetit, apatit
GABRO
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA GABROIDA
GRUPA BAZIÈNIH MAGMATSKIH STENA � Dubinski tip
GabroGabro
GabroGabro
Srednjookeanski grebeni, Havajska ostrva, Kopaonik, Zlatibor, Rudnik,
Rasprostranjenost
tamno zelena �
crna
Boja
Le�i�ta ukrasnog i graðevinskog kamena; nosioci Fe-ruda, izrada mineralne vune
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja i luèenje
slivovi, potoci, dajkovi, silovi, kupasta tela redovni èlan baziènih formacija okeanske kore, kontinentalne kore;stubasto, ploèasto, kuglasto
Masivna, �upljikava, mandolasta
Tekstura:
Porfirska, afirska-staklasta, ofitska
Glavni minerali:Plagioklas: (anortit-bitovnit-labrador)piroksen, olivin
Sporedni minerali:magnetit, apatit
BAZALT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA BAZALTA
GRUPA BAZIÈNIH MAGMATSKIH STENA � vulkanski tip
bazalt
Bazalt
Vezikularni Bazalt
Aa bazaltni lavièni tok - Havaji
Pahoehoe bazaltni lavièni tok, Havaji
Bazaltna lava, Havaji
Izliv Bazalta, Columbia River
Izliv Bazalta �BAZALTNI PLATO
Columbia River,Photo: Steve Reidel
Stubasto luèenje, Devil�s Postpile, CA
Bazalt
Stubasto luèenje, Devil�s Postpile, CA
Bazalt
Srednjookeanski grebeni, Maljen, Divèibare, Zlatibor, okolina Prijepolja
Rasprostranjenost
Svetlo do tamno zelena
Boja
Le�i�ta graðevinskog kamena; nosioci Fe-ruda,
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja i luèenje
Izlivi razlièite debljine redovni èlan baziènih formacija okeanske kore;Kuglasto � jastuèasto ( tzv.�pillow� � lave)
Masivna, �upljikava, mandolasta
Tekstura:
porfirska, afirska-staklasta
Glavni minerali:Plagioklas: (albit)Relikti piroksena,
hlorit, epidotSporedni minerali:
magnetit, apatit
SPILIT = metamorfisani
bazalt =Pillow-bazalt
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA BAZALTA
GRUPA BAZIÈNIH MAGMATSKIH STENA � vulkanski tip
Pillow Bazalt, Island
Selem � pillow bazalti
Maljen, Divèibare, Zlatibor Rasprostranjenost
Svetlo do tamno zelena
Boja
Le�i�ta graðevinskog kamena � kameni agregati
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja i luèenje
Dajkovi, izlivi redovni èlan baziènih formacija okeanske kore
Masivna,
Tekstura:
ofitskaGlavni minerali:Plagioklas:
(bitovnit, labrador)piroksen
Sporedni minerali:magnetit, apatit
DIJABAZ
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA BAZALTA
GRUPA BAZIÈNIH MAGMATSKIH STENA � vulkanski tip
Intermedijarne magmatske stene
sporedniminerali:magnetit, apatit, cirkon
Plagioklas: (andezin) amfibol, biotit, kvarc
KVARCDIORIT
Zlot, Gornjane-I. Srbija, KopaonikRasprostranjenost
Svetlo do
tamno siva do
crna
Boja
Le�i�ta Au, Fe, polimetalièna (Cu-Mo, W), ukrasnog kamena;
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Samostalne manje mase (�tok, lakolit, dajk)
ili kao deo granit-granodioritskih plutona
Masivna,
Tekstura:
ZrnastaGlavni minerali:Plagioklas: (andezin)
±piroksen, amfibol, biotitDIORIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA DIORITA I KVARCDIORITA
GRUPA INTERMEDIJARNIH MAGMATSKIH STENA � Dubinski tip
Diorit
Kvarcdiorit
Bor, Majdanpek, Lece, Kopaonik i dr Rasprostranjenost
Svetlo do tamno siva
Boja
Le�i�ta Cu, Pb-Zn, Mo, Au, Ag i dr Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja i luèenje
Ekstruzivni, efuzivni, subvulkanski tipovi, slivovi, kupasta tela, �tokovi ploèasto, nepravilno, retko kuglasto
Masivna, �upljikava, �ljakasta
Tekstura:
Porfirska, afirska Glavni minerali:Plagioklas: (labrador-
andezin)
piroksen, amfibol, biotit
Sporedni minerali:magnetit, apatit, cirkon
ANDEZIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA ANDEZITA
GRUPA INTERMEDIJARNIH MAGMATSKIH STENA � vulkanski tip
Andezit
Andezit
sporedniminerali: magnetit, apatit, cirkon
Ortoklas, Plagioklas: (andezin-oligoklas) amfibol,
biotit, kvarcKVARCMONCONIT
Zlot, Gornjane-I. Srbija, KopaonikRasprostranjenost
Svetlo do tamno siva i
ru�ièasto sive
Boja
Le�i�ta Au, Cu, Mo, Pb-Zn, W), ukrasnog i graðevinsog kamena;
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Samostalne mase (�tok, lakolit, dajk) ili kao deo granit-granodioritskih plutona
Masivna,
Tekstura:
ZrnastaGlavni minerali: Ortoklas, Plagioklas: (andezin-
oligoklas), amfibol, biotit, ±piroksen
MONCONIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA MONCONIT I KVARCMONCONIT
GRUPA INTERMEDIJARNIH MAGMATSKIH STENA � Dubinski tip
Sporedni minerali: magnetit, apatit, cirkon
Glavni minerali: Sanidin, Plagioklas:(andezin-oligoklas)
amfibol, biotit, kvarc, ±
piroksenKVARCLATIT
Latiti: Kopaonik, Rogozna, Fru�ka goraKvarclatit: Kopaonik, Rogozna, Rudnik
Rasprostranjenost
Svetlo siva do smeða
Boja
Le�i�ta Cu-polimetaliène min., Pb-Zn, Mo, Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja i luèenje
Ekstruzivni, efuzivni, subvulkanski tipovi, slivovi, kupasta tela, �tokovi; nepravilno,
Masivna,
Tekstura:
Porfirska, afirska Glavni minerali: Sanidin, Plagioklas:(andezin-oligoklas)amfibol, biotit, ± piroksenLATIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA LATITA
GRUPA INTERMEDIJARNIH MAGMATSKIH STENA � vulkanski tip
KVARCLATIT � Vranjska Banja
detalj
detalj
Sanidin
sporedniminerali: magnetit, apatit, cirkon
Gornjane-I. Srbija, Rusija, Norve�ka, Italija
Rasprostranjenost
Svetlo do tamno
ru�ièasto sive
Boja
ukrasni i graðevinski kamen; Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Samostalne mase (batolit, �tok, lakolit, dajk) ili su deo granit-granodioritskih
plutona
Masivna,
Tekstura:
Zrnasta, porfiroidna
Glavni minerali: Ortoklas, Plagioklas: (andezin-
oligoklas-albit), piroksen,amfibol, biotitSIJENIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA SIJENITA
GRUPA INTERMEDIJARNIH MAGMATSKIH STENA � Dubinski tip
SIJENIT
ortoklas
Struktura: GRUBOZRNA
SIJENIT
ortoklas
Struktura: PORFIROIDNA
SIJENIT
ortoklas
Struktura: PORFIROIDNA
Sporedni minerali: magnetit, apatit, cirkon
Brestovalka Banja, Topolnica � I. Srbija Rasprostranjenost
Svetlo do tamno siva
i smeða
Boja
Le�i�ta Cu-polimetaliène min. Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja i luèenje
Ekstruzivni, efuzivni, subvulkanski tipovi, slivovi, kupasta tela, �tokovi; nepravilno,
Masivna,
Tekstura:
Porfirska, afirska
Glavni minerali:
Sanidin (Ortoklas), Plagioklas:(andezin-oligoklas)
amfibol, biotit, piroksenTRAHIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA TRAHITA
GRUPA INTERMEDIJARNIH MAGMATSKIH STENA � vulkanski tip
Kisele magmatske stene
GRANODIORIT
Glavni minerali Ortoklas, Plagioklas: (oligoklas-albit), biotit , muskovit, kvarc
GRANITGRANIT
Sporedni minerali: magnetit, apatit, cirkon, sfen
Brnjica, Neresnica, Gornjane, Stara Planina, Surdulica, Boranja, Bukulja, Motajica, Kopaonik, �eljin Rasprostranjenost
Svetlo do tamno sive
ru�ièaste i bele
Boja
ukrasni i graðevinski kamen; polimet. Le�. W-Mo, Cu-Mo, Au-Mo, Au-Ag, Au-Sn
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Samostalne mase (batolit, �tok, lakolit)
Masivna,
Tekstura:
Zrnasta, porfiroidnaGlavni minerali: Plagioklas:
(oligoklas-albit), Ortoklas, amfibol, biotit , kvarc
TONALIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA GRANITOIDA
GRUPA KISELIH MAGMATSKIH STENA � Dubinski tip
Sierra Nevada Batolit
GRANODIORITStruktura: GRUBOZRNA,
PORFIROIDNA
plagioklas
GRANODIORIT
Surdulica JI Srbija
Struktura: krupnozrnasta, 3-5 mm
GRANODIORIT
Surdulica JI Srbija
Struktura: srednjozrnasta 1-3 mm
Struktura: SREDNJOZRNA
GRANIT
1-3 mm
GRANIT
GRANIT
ortoklas
Struktura: GRUBOZRNA
kvarc
GRANIT
ortoklas
Struktura: GRUBOZRNA, PORFIROIDNA
kvarc
GRANIT
kvarc
Struktura: KRUPNOZRNA
Masivna,
Glavni mineraliOrtoklas, Plagioklas: (albit), muskovit, kvarc
APLITAPLITSporedni minerali: turmalin, safir, rubin, apatit, cirkon, sfen
Kao deo granitoidnih plutona Rasprostranjenost
Svetlo do tamno sive
ru�ièaste i bele
Boja
maliEkonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Samostalne mase, dajkovi
Tekstura:
Sitnozrnasta
Grubozrnasta, porfiroidnaGlavni minerali:
Ortoklas, Plagioklas: (albit), muskovit, kvarc
PEGMATIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA GRANITOIDA
GRUPA KISELIH MAGMATSKIH STENA � �ièni tip
Pegmatit - izdanak
GRANODIORIT SA APLITSKIM �ICAMA
Surdulica JI Srbija Struktura ZRNASTA
Masivna, fluidalna, �ljakasta
Glavni mineraliSanidin, Plagioklas: (albit), kvarc, ±biotit, osnovna masa: mikroliti, staklo
RIODACIT RIODACIT RIOLITRIOLITstaklasti varijeteti: : obsidijan, perlit, plovuèac Sporedni minerali:
magnetit, apatit, cirkon, sfen
Daciti: Rudnik, Kopaonik, Surdulica, Karamanlica, RogoznaRasprostranjenost
Svetlo do tamno sive crvenkaste,
smeðe i
bele
Boja
Daciti: polimetalièna orudnjenja, u graðevinarstvu, stakla: punila, staklarska industrija, keramièka indust.
Ekonomski znaèaj
Naèin pojavljivanja Izlivi - slivovi, ekstruzivne kupole, dajkovi,
Tekstura:
Afirska, porfirska
Afirska, porfirska
Glavni minerali:Plagioklas: (albit), kvarc, biotit, ±amfibol, osnovna masa: mikroliti, staklo
DACIT
Struktura:Mineralni sastavFAMILIJA DACITA I RIOLITA
GRUPA KISELIH MAGMATSKIH STENA � Vulkanski tip
Vulkanska kupa - krater
RIOLIT- STRUKTURA:, PORFIRSKA � HIJALINSKA, TEKSTURA: MASIVNA I MEHURASTA
Obsidijan � vulkansko staklo
Plovuèac
MAGMATSKE STENE SUMARNI PREGLED
TRAHITSIJENIT
KVARCLATITKVARCMONCONIT
ANDEZITKVARCDIORIT
�IÈNEVULKANSKEDUBINSKEGRUPE
APLIT
PEGMATIT
GABRO PEGMATIT
PIROKSENIT
RIODACIT-RIOLITGRANIT
DACITGRANODIORIT
LATITMONCONIT
DIJABAZ
PIKRIT
Kisele
ANDEZITBAZALTDIORIT
Intermedijarne
BAZALTGABROBaziène
PERIDOTITUltrabaziène
Strukture i teksture
STRUKTURE MAGMATSKIH STENA
Afanatièna
Feneritska
Porfiroidna
Staklasta
VULKANSKE BOMBE
FENERITSKA�GRANIT
AFANATIÈNA �RIOLIT
FENOKRISTALI + OSNOVNA MASA
STAKLO�OBSIDIJAN
AFIRSKA
PORFIRSKA
Strukture magmatskih stena
Hijalinska
FENERITSKAAFIRSKA
Strukture magmatskih stena
Krupnozrnasta � kristali su > 5mmSrednjozranasta � kristali su 1-5 mm
Sitnozrnasta � kristali su <1 mm
Zrnasta Porfirska
Strukture magmatskih stena
Strukture magmatskih stena
8 cm 8 cm dug kristal turmalina dug kristal turmalina iz iz pegmatitpegmatitaa
5 mm 5 mm dugo zrno zlata iz dugo zrno zlata iz hodrotermalnog lehodrotermalnog le��ii��tata