magistarki rad · Web viewVarijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness...

Nakon završetka poslijediplomskog studija, na ovome bih se mjestu neizmjerno

zahvalio svome mentoru doc.dr.sc. Mariu Baiću na pomoći prilikom organizacije i provedbe

testiranja ispitanika za ovo istraživanje, te na ogromnom strpljenju i velikoj pomoći koje mi je

pružao ne samo tijekom izrade ovog rada, nego tijekom cijelog mog poslijediplomskog

studija. Kada je najviše trebalo i u trenucima kada sam mislio odustati od studija i izrade ovog

znanstvenog rada, on me je bodrio i motivirao da ustrajem.

Jednako tako, zahvalio bih se i Kristijanu Slačancu, prof. na velikoj pomoći prilikom

organizacije i same provedbe testiranja svih ispitanika, te na korisnim savjetima prilikom

pisanja ovog rada.

Posebnu zahvalu upućujem svojoj obitelji, supruzi Tanji i kćerima Nikolini i Andrei,

te roditeljima Vesni i Alesiu, ne samo na moralnoj i psihičkoj, nego i na materijalnoj pomoći,

pa stoga ovaj rad i posvećujem njima, posebice Nikolini i Andrei, koje su se mnogo puta

morale odreći igre i druženja sa svojim ocem.

Ivica Biletić – magistarski rad

SAŽETAK

Podizanje i razvijanje kondicijskih sposobnosti osnova su trenažnog procesa, ali je

važnost istih za uspjeh u borbi različita kod hrvača različitog načina borenja, težinske skupine

i dobi.

Primarni cilj istraživanja je utvrditi postoji li, i kakva je, struktura razlika u

kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača, klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.

Dopunski cilj je utvrditi strukturu razlika u kondicijskoj pripremljenosti hrvača

klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.

Istraživanje je provedeno na uzorku od ukupno 138 dječaka hrvača (57 dječaka hrvača

u dobi od jedanaest godina i 81 dječak hrvač u dobi od dvanaest godina).

Svaka dobna skupina hrvača podijeljena je u tri težinske skupine („laki“, „srednje

teški“ i „teški“), ovisno o tjelesnoj masi hrvača. Svi ispitanici bili su podvrgnuti mjerenjima u

ožujku 2009. godine.

Uzorak mjernih instrumenata činilo je 18 varijabli za procjenu sportskog staža,

antropometrijskih karakteristika i kondicijske pripremljenosti, a koje su detaljno opisane u

više referenci.

U skladu s definiranim ciljevima istraživanja, postavljene su tri alternativne hipoteze

koje tretiraju problem istraživanja.

Sve varijable za procjenu kondicijske pripremljenosti opisane su osnovnim

statističkim parametrima, a provedeno je i testiranje normaliteta distribucija. Univarijatnom

analizom varijance (ANOVA) utvrđene su razlike u manifesnom prostoru kondicijske

pripremljenosti kod tri težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača a

diskriminacijskom analizom testirane su kvalitativne razlike između istih.

Postupci diskriminacijske analize potvrdili su prvu hipotezu da postoji statistički

značajna razlika između različitih težinskih skupina hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi

Stranica 2


od jedanaest godina, u varijablama za procjenu snage gornjih i donjih ekstremiteta i

koordinacije.

Rezultati istraživanja, potvrđuju i drugu hipotezu, da dječake hrvače u dobi od

dvanaest godina, različitih težinskih skupina, u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu

kondicijske pripremljenosti, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija,

definirana kao snaga gornjih i donjih ekstremiteta.

U skladu s postavljenim dopunskim ciljem ovoga istraživanja, rezultati istraživanja

potvrđuju treću hipotezu, odnosno postojanje diskriminacijske funkcije koja statistički

značajno razlikuje hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest

godina u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu koordinacije, fleksibilnosti i frekvencije

pokreta.

Dobiveni rezultati govore o važnosti individualnog pristupa kondicijskom treningu

različitih težinskih skupina dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i

dvanaest godina, vodeći računa o težinskoj skupini kojoj hrvači pripadaju.

Praktični značaj rada očituje se u primjeni dobivenih rezultata istraživanja u cilju

pravilnije i kvalitetnije selekcije te usmjeravanja dječaka u klasični način hrvanja, ali i

kvalitetnijem planiranju, programiranju i provođenju kondicijskih treninga

jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih dječaka hrvača različitih težinskih skupina.

KLJUČNE RIJEČI

klasični način, antropometrijske karakteristike, motoričke sposobnosti, funkcionalne

sposobnosti.

Stranica 3


ABSTRACT

Raising and developing fitness abilities are the basis of training process, but their

importance to the success in the fight are various for the different ways of fighting different

weight and age groups.

The primary aim of this study is to define whether there are differences in the structure

of the physical preparations of different weight groups („light“, „medium heavy“ and

„heavy“) wrestlers, classical style wrestling, at the age of eleven and twelve years old.

Secondary aim is to define the structure of the difference in fitness preparations

wrestlers, classic ways of wrestling, at the age of eleven and twelve years old.

The research was conducted on a sample of 138 boys wrestlers (57 wrestlers boys

aged eleven years, and 81 boy wrestlers at the age of twelve years), who were divided

depending on their body weight in three groups (I group - the „light” up to 38 kg., group II –

„medium heavy” of 38.1 up to 53 kg. and group III – „heavy” of 53.1 kg.). All subjects were

exposing to measurements in March 2009.

The sample of measurement instruments consisted of 18 tests for evaluation of the

anthropometric characteristics, motorical and functional abilities, which are described in

detail in the several references.

In accordance with the defined objectives of the research, there are posted three

alternative hypotheses that treat research problem.

All variables for the evaluation of the physical fitness are described in the basic

statistical parameters and there was conducted a test of normality distribution. Univariate

analysis of variance (ANOVA) identified the differences in manifest area of fitness abilities in

all three weight groups ("light", "medium heavy" and "severe") of boys wrestlers, and with

Discriminate analysis were tested the qualitative differences between them.

The procedures of discriminate analysis confirmed the first hypothesis, that there is a

statistically significant difference between the different weight of groups of wrestlers in

Stranica 4


classical style at the age of eleven, in the tests for valuation of the strength of upper and lower

extremities and coordination.

The research findings confirmed the second hypothesis, that the boys wrestlers in the

age of twelve years, different weight groups, in the space of the variables used to evaluation

of the physical conditions, are statistically significantly discriminate with one discriminate

function, defined as the power of the upper and lower extremities.

In accordance with established secondary aim of this study, the results of the study

confirm the third hypothesis, regarding the being of discriminate function that statistically

significantly discriminates wrestlers of classical style of fighting at the age of eleven at the

age of twelve years in the space of the variables used to valuation coordination, flexibility and

the frequency of movement.

These results indicate the importance of an individual approach to condition training

different weight groups of boys classic wrestlers wrestling at the age of eleven and twelve

years, taking into account the weight class in which wrestlers belong.

Findings and conclusions of this study are going to contribute to the right and better

selection and guidance of young boys in classic style of wrestling, more quality planning,

programming and implementation of the transformation process of the wrestlers in different

weight groups.

The practical importance of this work is reflected in the application of the results of

research in order to better and more appropriate selection and directing boys in classic style of

wrestling, more quality planning, programming and implementation of the fitness training for

eleven and twelve years boys wrestlers, of different weight groups.

KEY WORDS

classical style, anthropometric characteristics, motorical abilities, functional abilities.

Stranica 5


SADRŽAJ

1. UVOD ………...............................................................................……... 7

2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA ……………….……. 12

2.1. Istraživanja stranih autora………………………………………...…… 13

2.2. Istraživanja domaćih autora ……………………………….…..........… 17

3. CILJ ISTRAŽIVANJA ….………………………………………….…24

4. HIPOTEZE …………………………………………….…….………... 26

5. METODE RADA ………………………………………………………28

5.1. Uzorak ispitanika …………………………………………...……..….. 29

5.2. Uzorak mjernih instrumenata (varijabli ) ……………………….……..32

5.2.1. Parametri dobi i sportskog staža ................................................ 33

5.2.2. Antropometrijski testovi ............................................................ 34

5.2.3. Testovi za procjenu kondicijske pripremljenosti ....................... 37

5.3. Način provođenja eksperimenta ………………………………...…..…46

5.4. Metode obrade podataka (rezultata) ………………………….............. 48

6. REZULTATI I RASPRAVA ……………………………………….…506.1. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina

(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina ………………….….…….…….. 52

6.2. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina …………………….……….….... 70

6.3. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti između dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina ……….……………………………………………..

8 89

7. ZAKLJUČAK …………………………………………………….……101

8. LITERATURA .…………………… …………………………………. 106

Stranica 6


1. UVOD

Stranica 7


Prema broju sposobnosti i osobina važnih za postizanje uspjeha, hrvanje pripada grupi

borilačkih sportova s velikim kompleksitetom u kojem se može promatrati kretanje jednog

hrvača i kretanje biomehaničkog sustava oba hrvača (Marić, 1985). U hrvačkoj borbi dolazi

do fizičkog kontakta dvaju boraca s ciljem simboličke destrukcije i kontrole protivnika, a do

pobjede se dolazi primjenom velikog broja tehničkih i taktičkih varijanti najpogodnijih za

trenutačnu situaciju (Slačanac i sur., 2007). Borbe se odvijaju prema međunarodnim hrvačkim

pravilima ovisno o dobi hrvača (dječaci, kadeti, juniori i seniori), u različitim težinskim

kategorijama.

Hrvačku borbu karakterizira velika varijabilnost koja proizlazi iz karakteristika

protivnika, situacija, položaja (npr. u parternom ili u stojećem položaju) i težinskih kategorija

pa se hrvanje može definirati kao polistrukturalna aciklička aktivnost koja pozitivno utječe na

cijeli niz antropoloških obilježja, a ponajprije na kondicijske sposobnosti te neke socijalne

vrijednosti.

Prema Mariću u hrvanju je danas registrirano oko 400 elemenata tehnike i

kombinacija u stojećem i parternom položaju. Svaka tehnika ima po nekoliko načina taktičkih

priprema koje bi trebale omogućiti njihovo efikasno izvođenje u borbenim uvjetima a zahvati

u klasičnom načinu hrvanja klasificirani su na sljedeći način:

I. Klasifikacija zahvata u stojećem položaju:

1. Dovođenja u parter hvatom ruke, vrata i trupa

2. Obaranja hvatom ruke, vrata i trupa

3. Bacanja uvinućem (bez mosta, s polumostom i preko mosta)

a) Bacanja hvatom ruku, vrata i trupa s boka

b) Bacanja hvatom ruku i trupa straga

c) Bacanja hvatom ruku, vrata i trupa sprijeda

4. Bočna bacanja hvatom ruke, ruke i vrata, ruke i trupa

5. Ramenska bacanja

6. Presavijanja

II. Klasifikacija zahvata u parternom položaju:

1. Prevrtanja naprijed, u natrag i u stranu hvatom ruku, ruke, ruke i vrata, ruke i trupa,

trupa (obilaženjem, preskakivanjem, uvrtanjem)

Stranica 8


2. Okretanja hvatom ruke i trupa, obuhvatom trupa

3. Bacanja (dizanja iz partera) uvinućem, preko boka

4. Hvatovi držanja i rušenja mostova (hvatom ruke, glave i ruke, ruke i trupa, obuhvatom

trupa) sprijeda i sa strane

5. Izlasci i protunapadi iz mosta.

Kod izvođenja većine zahvata i protuzahvata u hrvanju se koristi protivnikova

neravnoteža. Gubitak ravnoteže protivničkog hrvača poradi izlaska projekcije centra težišta

njegovog tijela izvan površine oslonca ili reaktivne sile koja je nastala kao rezultat obrambene

reakcije na napad, omogućava efikasno izvođenje pojedine tehnike. Znanja iz osnova

biomehanike omogućuju brže i racionalnije usvajanje tehnike hrvanja. Prema Mariću (1985)

osnovni biomehanički principi pri izvođenju zahvata i protuzahvata u hrvanju su sljedeći:

generiranje sile što većeg broja mišićnih grupa, napad u pravcu najmanje stabilnosti

protivnika, napad na najslabije mišićne grupe protivnika, korištenje težine vlastitog tijela,

mogućnost produživanja poluge na koju se djeluje, fiksacija točke oslonca.

Uvjet je adekvatne pripreme mlađih uzrasta sportaša za vrhunska sportska dostignuća,

osim vrhunske tehnike i taktike, podizanje kondicijskih sposobnosti. One značajno utječu na

efikasnost sportaša u svim dijelovima natjecateljske aktivnosti, podložne su u većoj ili manjoj

mjeri promjenama pod utjecajem određenih kinezioloških operatora, a razvoj kondicijskih

sposobnosti ključna je stavka tijekom cijelog trenažnog ciklusa, posebice u početnim etapama

sportskog razvoja.

Kod mlađih uzrasta koordinacijske sposobnosti zauzimaju najvažnije mjesto u

kondicijskoj pripremi, dok kod starijih uzrasta sve važnije mjesto u kondicijskoj pripremi

zauzima snaga i izdržljivost (Sertić, 1994; Sertić i Kuleš, 1999; Marić i sur., 2003).

U više radova utvrđeno je da postoje razlike u antropološkim obilježjima hrvača

različitih težinskih skupina (Starosta, 1984; Glaz, 1998; Baić i sur., 2002; Baić, 2006), ali se

navedeni radovi odnose na hrvače starijih uzrasta (kadete, juniore i seniore). U tim radovima

utvrđeno je da bi hrvači različitih težinskih skupina trebali različito i individualno razvijati

svoje kondicijske sposobnosti.

Stranica 9


U malom broju dosadašnjih istraživanja u kojima se utvrđuju razlike u kondicijskim

sposobnostima dječaka hrvača u dobi od jedanaest i dvanaest godina, podijeljenih prema

težinskim skupinama (Slačanac i sur., 2007; Biletić i sur., 2012), autori zaključuju da bi

dječaci hrvači te dobi trebali različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći

računa o težinskoj skupini kojoj pripadaju.

Naznaka individualizacije u treningu kondicijskih sposobnosti i kod tako mladih

hrvača, koji su ustvari hrvači početnici, predstavlja novinu u trenažnoj praksi, što u svakom

slučaju vrijedi istražiti jednim značajnim istraživanjem.

Uz problem malog broja dosadašnjih istraživanja, uočena je i tendencija napretka

kondicijske pripreme u hrvanju unatrag desetak godina (Dinev i sur., 1991; Starosta i sur.,

1998). Tome možda pogoduju i posljednje promjene pravila hrvačke borbe, a sve navedeno

stavlja ovo istraživanje u „fokus“ interesa hrvačkih trenera koji su svjesni važnosti

uravnotežene kondicijske i tehničko taktičke pripreme u višegodišnjem razvoju hrvača (Baić i

sur., 2007).

Prema aktualnim međunarodnim hrvačkim pravilima borba za dječake i kadete traje 2

x 2 minute s 30 sekundi odmora između dvije runde. Ovisno o tehničkoj nadmoći ili gubitku

borbe „tušem”, borba može i ranije završiti, ili se može i nastaviti dodatnom trećom rundom

od dvije minute u slučaju da oba hrvača imaju isti broj bodova. Nadalje, pojedini zahvati

(bacanja) izvode se u kratkotrajnim eksplozivnim naprezanjima sa zadržavanjem disanja, dok

u pojedinim momentima borbe za ostvarivanje hvata, držanja ili protunapada iz položaja

„mosta”, prevladavaju statička naprezanja određenih mišićnih grupa. Sudjelovanje na

turnirima s većim brojem borbi (od 5 do 6) zahtijeva izvanrednu specifičnu izdržljivost i

optimalan odnos anaerobne i aerobne produktivnosti. Uz sve navedeno utvrđeno je da hrvači

različitih težinskih skupina pokazuju različitu situacijsku efikasnost u borbama, te da

primjenjuju različite tehničko - taktičke elemente na natjecanjima (Chatzilelekas, 1999).

Upravo se zbog svega toga pojavljuje potreba definiranja kondicijske pripremljenosti

hrvača različitih težinskih skupina pa čak i u ovoj dobi hrvača - početnika.

Stranica 10


Većina istraživanja na dječacima hrvačima u Hrvatskoj provedena je standardnim

kompletom testova za osnovne škole (Findak i sur., 1996) pa se tako dobiveni rezultati ne

mogu znanstveno usporediti s rezultatima istraživanja stranih autora na istoj populaciji.

Jednako tako, u Hrvatskoj ne postoje modelni normativi za „vrhunske“ hrvače dječake (prema

težinskim skupinama) u testovima za procjenu kondicijske pripremljenosti, s kojima bi se

uspoređivati dječaci hrvači. Treneri kojima su takvi rezultati potrebni, uglavnom se

zadovoljavaju utvrđivanjem razlika u manjem broju testova i usporedbom trenutnog stanja

njihovih sportaša s modelnim vrijednostima stranih autora iz jedino dostupnih istraživanja

starijeg datuma (Gukov, 1978; Hoffman i Hollosi, 1979).

Poradi svega navedenog, rezultati ovog istraživanja trebali bi predstavljati doprinos u

području istraživanja hrvačkih sportova u Hrvatskoj, definirati razinu kondicijske

pripremljenosti dječaka hrvača u dobi od jedanaest i dvanaest godina, sukladno težinskoj

skupini kojoj pripadaju te utvrditi razlike između istih. Također se mora napomenuti da je ovo

istraživanje svojevrstan nastavak istraživanja kondicijske pripreme hrvatskih hrvača (Baić,

2006). Navedeni autor je te godine u svojoj disertaciji vrlo dobro obradio ove probleme

kondicijske pripreme, ali na uzorku kadeta i juniora, dok se ovaj rad ograničio na populaciju

dječaka hrvača koja je u biti najslabije istražena.

Stranica 11


2. PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Stranica 12


U pregledu dosadašnjih istraživanja kronološki su prikazana istraživanja sa tematikom

kondicijske pripremljenosti koja su provedena na dječacima hrvačima.

U vrlo malom broju dosadašnjih istraživanja povezanih sa strukturom kondicijske

pripremljenosti na dječacima hrvačima, vidljivo je da se u njima istraživači uglavnom koriste

mjernim instrumentima koji su različito kombinirani u kompletima testova te se uglavnom ne

vodi računa o razlikama u kondicijskoj pripremi hrvača različitih težinskih skupina.

2.1. Istraživanja stranih autora

Broj istraživanja stranih autora u kojima se utvrđuju razlike u strukturi kondicijske

pripremljenosti hrvača različite dobi i težinskih skupina vrlo je malen, a rezultati su uglavnom

dobiveni na različito kvalitetnim ispitanicima hrvača starije dobi (juniorima i seniorima).

Pretraživanjem baza podataka SCOPUS (SciVerse), WoS (Web of science), OVID,

EBSCO, WILEY i INWR (International network of wrestling researchers) nisu pronađeni

znanstveni radovi u kojima je istraživana kondicijska pripremljenost hrvača različite težinske

skupine i ove dobi (jedanaest i dvanaest godina).

Od pronađenih radova na hrvačima dječacima, za izdvojiti je rad Kokinidisa i njegovih

suradnika (2001) koji utvrđuje utjecaj dobi, visine i tjelesne mase na rezultate u varijablama

za procjenu motoričkih sposobnosti kod hrvača mlađih uzrasta. Također se može izdvojiti i

nekoliko istraživanja starijeg datuma (Gukov, 1978; Hoffman i Hollosi, 1979; Song i Garvie,

1980). Poljski znanstvenici Glaz (1998) te Starosta i Glaz (1998) utvrđivali su razlike između

hrvača „lakše”, „srednje” i „teške” kategorije na većem broju vrhunskih hrvača. Autori su

utvrdili da se kondicijska priprema hrvača ne može odvijati po istom programu za sve

težinske skupine.

Stranica 13


Gukov je 1978. godine utvrdio kontrolne normative kondicijske pripremljenosti za

dječake hrvače od 13 do 17 godina starosti, klasičnog načina hrvanja (Tablica 1) s obzirom na

dobnu i težinsku skupinu kojoj hrvač pripada. Zadovoljavajući (zad.) i dobri (dob.) rezultati

posebno su istaknuti. Vidljivo je poboljšanje rezultata u primijenjenim zadacima s

povećanjem tjelesne težine i dobi hrvača, a navedena tendencija uočena je u svim navedenim

zadacima.

Tablica 1. Kontrolni normativi kondicijske pripremljenosti (Gukov, 1978) Vježbe Težina Dobna skupina(zadaci) hrvača do 13 g. do 14 g. do 15 g. do 16 g. do 17 g.

zad. dob. zad. dob. zad. dob. zad. dob. zad. dob.do 50 kg 25 27 28 30 33 35 38 40 42 45

1. Sila lijeve šake do 60 kg 27 29 30 33 35 38 40 42 45 48do 70 kg / / 33 35 38 40 42 45 46 48pre. 70 kg / / / / 40 42 45 48 50 54do 50 kg 27 28 29 31 34 36 38 42 44 46

2. Sila desne šake do 60 kg 28 30 32 34 36 38 42 44 46 50do 70 kg / / 34 36 39 42 44 46 48 52pre. 70 kg / / / / 42 44 46 48 52 55do 50 kg 75 80 85 90 100 105 110 115 120 125

3. Generalna sila do 60 kg 80 90 95 100 110 120 125 130 135 140do 70 kg / / 100 105 115 125 130 135 140 145pre. 70 kg / / / / 125 135 135 140 145 150

4. Bacanje medicinke uvinućem unazad do 50 kg 7 8 10 12 14 15 16 17 17 18 s dvije ruke (3kg) do 60 kg 9 10 12 14 16 17 17 18 19 20 do 70 kg / / 14 16 18 19 19 20 21 22

pre. 70 kg / / / / 19 20 21 22 23 245. Bacanje medicinke s dvije ruke do 50 kg 6 7 8 10 11 12 12 14 13 14 prema naprijed iz držanja iza glave do 60 kg 7 8 9 11 12 14 14 15 15 16 do 70 kg / / 10 12 13 15 15 16 16 17 pre. 70 kg / / / / 14 16 16 17 17 186. Skok u dalj s mjesta / 165 170 175 185 190 195 200 205 210 2157. Zgibovi / 6 8 10 13 14 16 17 19 20 248. Sklekovi sa nogama na švedskim ljestvama / 20 25 27 30 32 34 35 37 38 409. Čučnjevi s partnerom iste težine / 8 10 12 14 14 15 15 16 16 1810. Trčanje na 60 metara / 10.0 9.4 9.2 9.0 8.6 8.4 8.2 8.0 8.0 7.811. Sklekovi u 15 sekundi / 8 9 9 10 10 11 11 12 12 1412. Zgibovi u 15 sekundi / 4 5 5 6 / 6 6 7 7 813. Podizanja trupa do 90º s učvršćenim nogama u 10 sekundi / 6 8 10 11 12 14 16 17 17 18

Song i Garvie (1980) utvrdili su da je apsolutna snaga veća kod težih, nego kod lakših

hrvača, odnosno da relativna snaga u potpunosti ne prati promjene u težini tijela a kod

relativne snage utvrdili su da je ona veća kod lakših nego kod težih hrvača. Autori

Stranica 14


upozoravaju na oprez kod donošenja zaključaka prilikom usporedbe apsolutne i relativne

snage više grupa hrvača kada im je tjelesna težina različita.

Istraživanja na hrvačima u školskoj (Freisclag, 1984), pretpubertetskoj (Clarke i sur.,

1984), i srednjoškolskoj dobi (Song i Cipriano, 1984) upućuju na zaključke da se snaga i

mišićna izdržljivost povećavaju. Housh je sa suradnicima (1988; 1989; 1990) utvrdio da se

izokinetička snaga mišića ramena hrvača školske dobi povećava u skladu s godinama.

Starosta je sa svojim suradnicima (1998) na uzorku različito naprednih hrvača

klasičnog načina borenja, podijeljenih u dvije grupe različite dobi utvrđivao dimenzije snage,

fleksibilnosti i koordinacije. Prvu grupu činilo je 18 hrvača u dobi od 14 do 15 godina, a

drugu grupu činilo je 16 hrvača u dobi od 16 do 17 godina. U istraživanju je korišteno 7

testova za procjenu snage, 4 testa za procjenu fleksibilnosti i 3 testa za procjenu koordinacije.

Između dvije grupe ispitanika različite dobi najveće razlike utvrđene su u prostoru snage a na

razlike između grupa utjecala je i koordinacija, koja se je nešto manje isticala.

Rezultati testova upućuju na zaključak da postoji mogućnost značajnog mijenjanja

snage, fleksibilnosti i koordinacije pod utjecajem treninga hrvanja.

Starosta i Glaz (1998) su na uzorku ispitanika od 132 poljska hrvača reprezentativaca

seniora, od čega je 63 bilo klasičnog a 69 slobodnog načina borenja, utvrđivali strukturu

motoričke pripremljenosti kod različitih težinskih skupina.

Hrvači su bili podijeljeni u tri različite težinske skupine – lagani (48, 52, 57 kg),

srednji (62, 68, 74) i teški (82, 90, 100 i 130 kg). Za procjenu motoričke pripremljenosti

korišteno je 15 motoričkih testova.

Rezultatima istraživanja utvrđene su razlike u motoričkim sposobnostima hrvača

različitih težinskih skupina. Autori sugeriraju korištenje različitih setova vježbi u

individualizaciji treninga hrvača, kako bi se razvile različite sposobnosti.

Glaz (1998) je uzorak ispitanika od 132 poljska hrvača reprezentativaca seniora, od

čega je 63 bilo klasičnog a 69 slobodnog načina borenja, uvjetno podijelio u tri težinske

kategorije i to u „lakše” (od 48 do 57 kg), „srednje” (od 62 do 74 kg) i „teške” (od 82 do 130

kg). Autor je na takvom uzorku utvrđivao faktorsku strukturu motoričkog prostora.

Dobiveni rezultati nameću zaključak da se u hrvanju fizička priprema ne može odvijati

po istom programu za hrvače različitih težinskih kategorija.

Stranica 15


Kokinidis i suradnici (2001) proveli su istraživanje na uzorku od 85 hrvača klasičnog

načina, od 8 do 16 godina starosti iz najboljih 8 klubova u sjevernoj Grčkoj.

Ciljevi su bili utvrditi utjecaj dobi, visine i težine na rezultate testova za kontrolu

mladih hrvača, ustanoviti efekt od implementiranja iskustva bugarske hrvačke škole na

pripremama mladih hrvača, te razraditi normativnu bazu opće i specijalne fizičke

pripremljenosti za potrebe selekcije i kontrole treniranosti mladih hrvača u Grčkoj. Testiranje

je provedeno 1994. godine nakon dvogodišnjeg korištenja bugarske metode za obuku, trening

i kontrolu treniranosti.

Pozornost autora bila je usmjerena na činjenicu da dob, visina i težina, utječu na

rezultate motoričkih sposobnosti sportaša pa su istraživali povezanosti ta tri navedena faktora

sa rezultatima testiranja opće i specijalne fizičke pripremljenosti mladih hrvača (Tablica 2).

Uz pomoć jednostavne linearne regresijske analize, oslanjajući se na dob ispitanika,

prikazan je utjecaj dobi, visine i težine tijela, s namjenom izračunavanja teoretski očekivanih

rezultata u primijenjenim testovima.

Tablica 2. Vrijednosti jednostavne linearne regresije s obzirom na dob hrvača (n = 85) (Kokinidis S.L. i sur., 2001)

R.B. VARIJABLE MJ f˝=n+bA P r SE1. Tjelesna visina cm f˝= 103.1+4.3 A 0.00 +0.99 2.222. Tjelesna težina kg f = 8.1 + 3.54 A 0.00 +0.99 1.453. Zgibovi na preči br. pon f = -0.08 + 1.05 A 0.02 +0.94 1.364. Skok u dalj s mjesta cm f = 99.3 + 7.4 A 0.07 +0.85 16.75. Trčanje na 800 m sek. f =245.5 – 2.3 A 0.00 -0.99 1.336. Trčanje na 60 m sek. f = 13.6 – 0.32 A 0.03 -0.92 0.507. Sklekovi br. pon. f = 8.4 +2.3 A 0.00 +0.98 1.668. 10 kolutova s mostom sek. f =68.9 – 1.9 A 0.09 -0.81 5.059. Šestarenje sek. f =67.8 – 2.29 A 0.04 -0.89 4.2510. Dizanje max. težine do prsa kg f = -21.6 + 5.5 A 0.00 +0.9 2.5011. Dizanje max. težine iznad glave kg f = - 25.7 + 5.2 A 0.00 +0.99 2.4012. Bacanje lopte (150 gr.) m f =14.8 + 1.4 A 0.003 +0.92 2.1413. Bacanje lopte (1 kg.) m f = 9.8 + 0.6 A 0.04 +0.88 1.1014. Ekspertna ocjena val f = 7.3 + 0.1 A 0.10 +0.80 0.3015. Most – 1 cm f = 46.5 – 0.1 A 0.77 -0.18 1.2016. Most - 2 cm f = 34.8 + 0.7 A 0.007 +0.85 1.50

Legenda: Ako mladi hrvač S. R. ima 13 godina i na testu br. 7 je napravio 30 sklekova nakon rješavanja funkcije (A mijenjamo s godinama hrvača – 13), dobit ćemo moguću matematičku vjerojatnost tj. teoretski očekivanu vrijednost na testu. Nakon izračunavanja se vidi da dječak koji ima navršenih 13 godina treba moći napraviti 38.3 skleka. Takav rezultat nam govori da on zaostaje u razvoju repetitivne snage ruku za 8 sklekova naspram svojih vršnjaka. Izračunate funkcije su vrlo dragocjene u sportovima s dobnim i težinskim kategorijama kod djece i mladeži. Razlog tomu je što razlika u težini može biti presudan faktor i zato što dobna grupacija ne nosi realnu informaciju sposobnosti testiranog hrvača.

Stranica 16


Ova metoda omogućava utvrđivanje da li je ispitanik napredan ili zaostaje za opće

prihvaćenom tendencijom razvitka.

2.2. Istraživanja domaćih autora

U istraživanjima domaćih autora na hrvačima dječacima, većinom je korišten komplet

testova koji se standardno koristi u osnovnom školstvu u Republici Hrvatskoj (Findak i sur.,

1996). Istraživanja su uglavnom bila usmjerena na utvrđivanje razlika u kondicijskoj pripremi

između hrvača i npr. nesportaša, dok je u drugim radovima istraživan utjecaj treninga hrvanja

na antropološka obilježja dječaka hrvača.

Svega je nekoliko dosadašnjih istraživanja u Hrvatskoj u kojima se utvrđuju razlike u

kondicijskoj pripremljenosti dječaka hrvača različitih težinskih skupina a to su ustvari „pilot“

istraživanja koja su prethodila pisanju ovog magistarskog rada. Značajnija istraživanja na ovoj

tematici napravljena su tek na uzrastima kadeta (Baić i sur., 2002; Baić, 2003; Baić, 2006), pa

se može reći da je ovo istraživanje svojevrstan nastavak istraživanja kondicijske pripreme

hrvatskih hrvača u uzrastu dječaka.

Baić i Kuleš (2001) pratili su rezultate testova za procjenu kondicijske pripremljenosti

te antropometrijskih karakteristika kod hrvača dječaka starih između 12 i 13 godina u

šestomjesečnom trenažnom ciklusu. Utvrdili su da su statistički značajne promjene postignute

u rezultatima varijable za procjenu antropometrijskih karakteristika opseg podlaktice te u tri

varijable za procjenu motoričkih sposobnosti: statičke snage, koordinacije i fleksibilnosti.

Baić je sa suradnicima (2002) utvrđivao razlike antropološkog statusa na 38 različito

teških vrhunskih kadeta hrvača klasičnog načina borenja u dobi od 15 do 17 godina.

Među tim ispitanicima bilo je 20 hrvača koji su osvajali prva, 9 hrvača koji su osvajali

druga i 9 hrvača koji su osvajali treća mjesta na nacionalnim prvenstvima 2000., 2001. i 2002.

godine a troje ih je bilo i među deset najboljih na Europskom prvenstvu 2000. i 2001. godine.

Stranica 17


Za sve ispitanike izračunati su osnovni statistički parametri, te aritmetičke sredine svih

varijabli posebno za svaku težinsku kategoriju u kojoj su ti sportaši nastupali (Tablica 3).

Autori su također prikazali prosječne dobivene rezultate po kategorijama u kojima su ti

sportaši nastupali (Tablica 4).

Tablica 3. Osnovni statistički pokazatelji grupe hrvača kadeta n = 38 (Baić i sur., 2002)

VARIJABLE A.S. MIN MAX S.D.

1. KATEGORIJ 66.76 46 85-100 14.292. GODINE 16.42 15 17 0.643. STAŽ 5.23 1 8 1.534. TJBRTR 4.1944 1 5 1.065. VISINA 173.10 155 186 7.596. TEŽINA 66.01 46.5 97.8 12.117. ZGIB-P 13.89 2 33 5.658. ZGIB - R 14 2 29 6.439. BENCH 69.06 45 117.5 16.4210. CUCANJ 92.33 60 130 19.49

Legenda: Kategorija u kojoj hrvači nastupaju (KATEGORIJ), dob (GODINE), sportski staž (STAZ), prosječni tjedni broj treninga (TJBRTR), tjelesna visina (VISINA), tjelesna masa (TEZINA), zgibovi na preči (ZGIB-P), sklekovi na ručama (ZGIB-R), podizanje maksimalne težine iz ležanja – bench-press (BENCH), čučanj s maksimalnom težinom (CUCANJ). A.S.-aritmetička sredina, MIN-minimalni rezultat, MAX-maksimalni rezultat, S.D.-standardna devijacija

Tablica 4. Prikaz aritmetičkih sredina dobivenih rezultata ispitanika po težinskim kategorijama (n = 38) (Baić i sur., 2002)

VARIJABLE PRIKAZ DOBIVENIH REZULTATA PO TEŽINSKIM KATEGORIJAMA

1. KATEGORIJ 46 50 54 58 63 69 76 85 1002. GODINE 15.5 15.5 16.6 16.33 16.5 16.5 17 16.33 16.333. STAŽ 4 3 6 4.75 5.67 6.0 5.8 4.66 4.674. TJBRTR 4 4.5 4 3.67 4.33 4.4 5 3.33 4.335. VISINA 159.25 156.5 167.5 170.08 173.17 177.58 179.2 180.5 182.176. TEŽINA 47.3 50.1 57.04 59.43 63.38 69.62 73.5 79.6 92.947. ZGIB-P 14.5 12.5 14.4 13 13 18.67 15.8 7.67 98. ZGIB - R 9 15.0 14.8 11.17 11.33 18.67 20.2 7.33 139. BENCH 48.75 52.5 62.5 60.83 62.08 73.75 85 65 89.1710. CUCANJ 65 68.75 81.67 86.67 87.5 96.25 108 107 115.83Legenda: Kategorija u kojoj hrvači nastupaju (KATEGORIJ), dob (GODINE), sportski staž (STAZ), prosječni tjedni broj treninga (TJBRTR), tjelesna visina (VISINA), tjelesna masa (TEZINA), zgibovi na preči (ZGIB-P), sklekovi na ručama (ZGIB-R), podizanje maksimalne težine iz ležanja – bench-press (BENCH), čučanj s maksimalnom težinom (CUCANJ).

Stranica 18


Plavec i suradnici (2002) utvrđivali su povezanost motoričkih testova s uspjehom u

hrvanju. Uzorak ispitanika činilo je 50 dječaka hrvača starih 12 i 13 godina. Izračunati su

osnovni statistički parametri i multipla regresijska analiza. Dobiveni rezultati ukazuju da

primijenjeni testovi objašnjavaju 43 % varijable kriterija. Najveći utjecaj registriran je kod

varijabli za procjenu koordinacije i snage ruku. Autori smatraju da su baš te dimenzije vodeći

faktori u jednadžbi specifikacije hrvača toga uzrasta.

Šerbetar i Lorger (2002) proveli su eksperiment kojim su usporedili efikasnost dva

različita postupka, odnosno klasične nastave tjelesne i zdravstvene kulture i treninga hrvanja,

na uzorku od 85 učenika starosti jedanaest i dvanaest godina koji se nisu organizirano bavili

sportom, osim na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture. Tijekom trenažnog postupka praćene

su sljedeće varijable:

skok u dalj s mjesta, taping rukom, broj sklekova u 15 sekundi, trčanje na 20 metara iz

visokog starta, repetitivna snaga trupa, statička snaga ruku i ramenog pojasa, trčanje 6 minuta

- aerobna izdržljivost. Nakon inicijalnih testiranja za eksperimentalnu je skupinu proveden

transformacijski postupak temeljen na treningu hrvanja. Dobiveni rezultati favoriziraju

nastavu osnovanu na elementima hrvanja.

Eksperimentalna skupina jedanaestogodišnjaka postigla je bolji rezultat u brzini frekvencije

pokreta ruku (a u svim ostalim dimenzijama značajno podigla rezultate u odnosu na inicijalno

testiranje) od kontrolne skupine. Eksperimentalna skupina dvanaestogodišnjaka ostvarila je

značajno bolje rezultate u obje dimenzije brzine (taping rukom i sprint na 20 m.) te u

dimenzijama repetitivne snage.

Cvetković i suradnici (2004) proveli su istraživanje antropoloških obilježja na uzorku

od 97 dječaka, od toga 52 dječaka hrvača i 42 dječaka „nesportaša“ iste dobi koji nisu bili

uključeni u organiziran i programiran trening, osim na nastavi tjelesne i zdravstvene kulture u

osnovnoj školi. Raspon godina mjerenog uzorka bio je jedanaest godina šest mjeseci.

Ispitanici su izmjereni mjernim instrumentom od jedanaest testova za procjenu antropološkog

statusa koja se koristi u hrvatskim osnovnim školama. Cilj istraživanja bio je usporediti stanje

antropološkog statusa dječaka hrvača i dječaka nesportaša. Za potrebe obrade podataka

primijenjena je analiza razlika aritmetičkih sredina pomoću t-testa za nezavisne grupe

ispitanika. Dobiveni rezultati pokazali su da su dječaci hrvači postigli bolje rezultate u gotovo

svim varijablama za procjenu antropološkog statusa od dječaka nesportaša.

Stranica 19


Budinšćak i suradnici (2005) istraživali su kondicijske karakteristike dječaka džudaša

i dječaka hrvača u dobi od dvanaest godina šest mjeseci. Uzorak ispitanika je činilo 127

dječaka, od kojih se 67 dječaka bavilo džudom (obuhvaćeno je 10 klubova iz cijele hrvatske),

a 60 dječaka bavilo se je hrvanjem (obuhvaćeno je 9 klubova iz cijele hrvatske). Prosječni

sportski staž dječaka džudaša bio je 41,71 mjeseci, a prosječni tjedni broj treninga iznosio je

3,09 treninga tjedno. Prosječni sportski staž dječaka hrvača bio je 16,02 mjeseci, a prosječni

tjedni broj treninga iznosio je 3,13 treninga tjedno.

Za ovo istraživanje korišten je skup od šesnaest testova za procjenu:

1. antropometrijskih karakteristika (tjelesna masa, tjelesna težina, opseg podlaktice, nabor

nadlaktice),

2. motoričkih sposobnosti: koordinacije (okretnost na tlu, koraci u stranu, poligon natraške),

fleksibilnosti (pretklon raskoračno), brzina pokreta (taping rukom), eksplozivne snage (skok u

dalj s mjesta), repetitivne snage (podizanje trupa u 60 sekundi, sklekovi u 60 sekundi,

čučnjevi, 1 bacanje i 2 skleka u 90 sekundi), statičke snage (izdržaj u visu zgibom) te

3. funkcionalnih sposobnosti (trčanje 6 minuta).

Dobiveni rezultati pokazali su da dječaci džudaši imaju bolje rezultate u varijablama za

procjenu motoričkih sposobnosti koordinacije (koraci u stranu), fleksibilnosti (pretklon

raskoračno) i repetitivne snage (pretklon trupa i 1 bacanje i 2 skleka u 90 sekundi). Dječaci

hrvači imaju bolje rezultate u varijablama za procjenu motoričkih sposobnosti statičke snage

(izdržaj u visu zgibom) i brzine pokreta (taping rukom).

Autori objašnjavaju dobivene statistički značajne razlike specifičnostima svakog pojedinog

navedenog sporta. U džudu se koriste i nožne tehnike, a sudačka pravila i karakteristike borbe

su takva da potiču dinamična neprestana kretanja koja služe za pripremu tehnika bacanja.

Za razliku od džuda, u hrvanju klasičnim načinom nema nožnih tehnika, tako da je i sam

trenažni proces usmjeren na razvoj snage i brzine pokreta ruku koje omogućuju uspješno

izvođenje tehnika klasičnog načina hrvanja, čak iz statičkih pozicija nogu.

Autori također zaključuju da bi hrvači morali više pozornosti posvetiti vježbama repetitivne

snage trupa a da bi džudaši u svojim treninzima mogli uspješno koristiti vježbe tipa

„zavlačenje ruku“ kao dopunu vježbama za razvoj snage i brzine frekvencije pokreta ruku.

Hrvači su za razliku od džudaša imali kraći trenažni staž, a po svojim rezultatima motoričkih

sposobnosti u nekim su testovima bili vrlo blizu džudašima, dok su u nekim testovima postigli

i bolje rezultate pa autori zaključuju da su treninzi hrvača koji se provode za ovu dobnu

skupinu usmjereni razvoju testiranih motoričkih sposobnosti te da je vjerojatno provođena i

bolja selekcija.

Stranica 20


Sertić i suradnici (2005) proučavali su učinke jednogodišnjeg treninga kod dječaka

koji treniraju borilačke sportove (džudo i hrvanje) u periodu njihove jedanaeste i dvanaeste

godine. Uzorak ispitanika je sačinjavao 49 aktivnih vježbača borilačkih sportova (17 džudaša

i 32 hrvača) iz različitih klubova u Hrvatskoj koji su testirani na početku i na kraju

jednogodišnjeg trenažnog procesa. Antropološki status ispitanika testiran je skupom od 16

testova. Za procjenu antropometrijskih karakteristika korišteni su testovi: tjelesna visina,

tjelesna težina, opseg podlaktice, nabor nadlaktice.

Motorički prostor opisan je testovima: okretnost na tlu, koraci u stranu, poligon natraške, skok

u dalj s mjesta, izdržaj u visu, podizanje trupa u 60 sekundi, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi

u 60 sekundi, pretklon raskoračno, taping rukom i test specifične izdržljivosti: 1 bacanje i 2

skleka u 90 sekundi. Za procjenu funkcionalnih sposobnosti korišten je test trčanje 6 minuta.

Korišten je t-test za zavisne uzorke. Iz dobivenih rezultata uočeno je da su numeričke razlike

postignute u svim testovima, a statistički značajne razlike uočene su u 12 od 16 varijabli.

Statistički značajne razlike nisu postignute jedino u varijablama pretklon raskoračno, 1

bacanje i 2 skleka u 90 sekundi, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi.

Ovim istraživanjem autori su dokazali da se trenažnim procesom, definiranim kao dugotrajni

organizirani proces vježbanja, razvijaju sva znanja, sposobnosti i karakteristike. Zaključili su

da su antropometrijske karakteristike, osim treningom, promijenjene i uslijed rasta i razvoja,

no da je jednogodišnji trening svakako omogućio pravilan smjer i povećanu brzinu svih

potrebnih funkcionalnih i motoričkih sposobnosti te stvorio kvalitetnu bazu za nastavak rada i

postizanje kvalitetnih natjecateljskih rezultata.

Slačanac i suradnici (2007) proveli su istraživanje na uzorku od 141 dječaka hrvača u

dobi od jedanaest godina koji su bili uključeni u program treninga hrvanja u 10 hrvatskih

hrvačkih klubova. Prosječni trenažni staž iznosio je 14,22 13,96 mjeseci a tjedni broj

treninga 3,01 ± 0,81 puta. Ovisno o njihovoj tjelesnoj težini, hrvači su podijeljeni u „lakšu“

(n=37), „srednje tešku“ (n=61) i „tešku“ (n=43) težinsku skupinu. Autori su zaključili da je

uzorak reprezentativan jer čini gotovo 75 % populacije svih hrvača tog uzrasta u Hrvatskoj.

Uzorak varijabli činio je skup od 16 testova za procjenu motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti te antropometrijskih karakteristika, kako slijedi:

1. antropometrijska obilježja: tjelesna visina, tjelesna težina, nabor nadlaktice i opseg

podlaktice;

2. motoričke sposobnosti: koordinacija (poligon natraške, okretnost na tlu i koraci u

stranu), brzina pokreta (taping rukom), gibljivost (pretklon raskoračno), snaga (skok u

Stranica 21


dalj s mjesta, izdržaj u visu zgibom, podizanje trupa u sijed u 60 sekundi, sklekovi u

60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi), specifična izdržljivost (1 bacanje + dva skleka u

90 sekundi) te

3. funkcionalne sposobnosti (trčanje 6 minuta).

Dobiveni rezultati pokazali su da se kondicijske sposobnosti ispitanika razlikuju ovisno o

težinskoj kategoriji. Najviše korelativne veze primijenjenih testova motoričkih i funkcionalnih

sposobnosti sa značajnom diskriminacijskom funkcijom utvrđene su kod testova sklekovi u

60 sekundi i izdržaj u visu zgibom. Temeljem tako dobivenih korelativnih veza

diskriminacijska varijabla koja statistički značajno diskriminira različite težinske skupine

dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja definirana je kao snaga ruku i ramenog pojasa.

Prema autorima dobiveni rezultati upućuju na zaključak da bi jedanaestogodišnji dječaci

hrvači trebali različito i individualno razvijati motoričke i funkcionalne sposobnosti, vodeći

računa o težinskoj skupini kojoj pripadaju.

Biletić i suradnici (2012) su uzorak ispitanika od 57 dječaka hrvača klasičnog načina

hrvanja u dobi od jedanaest godina, podijelili ovisno o njihovoj tjelesnoj masi, u tri težinske

skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) kako bi utvrdili razlike između navedenih težinskih

skupina u 17 varijabli za procjenu antropometrijskih karakteristika, motoričkih i

funkcionalnih sposobnosti. Istraživanjem je utvrđeno da se težinske skupine dječaka hrvača

statistički značajno razlikuju u 6 varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (koraci u

stranu, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, izdržaj u visu zgibom, sklekovi, te čučnjevi).

Autori su zaključili da ispitanike u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske

pripremljenosti, prema rezultatima istraživanja statistički značajno razlikuje jedna

diskriminacijska funkcija, definirana kao snaga gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacija.

Utvrđeno je da skupina „laki” hrvača jedanaestogodišnjaka ima najveću mogućnost

manifestacije primarno snage i sekundarno koordinacije, da „srednje teški“ hrvači

jedanaestogodišnjaci imaju slabije razvijene sposobnosti snage i koordinacije od skupine

„lakih“ hrvača, ali da imaju bolje vrijednosti od skupine „teški“ hrvača u testovima za

procjenu snage i koordinacije. Skupina „teški“ hrvača jedanaestogodišnjaka postiže najmanje

vrijednosti od svih skupina i kod manifestacije snage i kod manifestacije koordinacije.

Biletić je sa suradnicima (2012) na uzorku od 81 dječaka hrvača klasičnog načina

hrvanja u dobi od dvanaest godina, utvrđivao razlike u 17 varijabli za procjenu kondicijskih

sposobnosti između tri težinske skupine hrvača dječaka („laki“, „srednje teški“ i „teški“).

Stranica 22


Temeljem dobivenih rezultata, diskriminacijska funkcija definirana je kao snaga gornjih i

donjih ekstremiteta. Istraživanje je potvrdilo hipotezu da se različite težinske skupine hrvača

(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) statistički značajno razlikuju a dobivene razlike upućuju na

to da skupina hrvača „laki“ ima najveću mogućnost manifestacije snage gornjih i donjih

ekstremiteta, dok skupina hrvača „srednje teški“ ima veće vrijednosti u testovima za procjenu

snage gornjih i donjih ekstremiteta od skupine „teški“, ali manje od skupine „laki“. Skupina

dječaka hrvača „teški“ ima najmanju mogućnost manifestacije snage gornjih i donjih

ekstremiteta.

Rezultati tog istraživanja govore u prilog tome da u uzrastu hrvača od dvanaest godina

treba nastojati različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći računa o

težinskoj skupini kojoj hrvači pripadaju. Prema mišljenju autora, treba uzeti u obzir da je

linearan pad vrijednosti rezultata u varijablama koje najviše doprinose diskriminaciji ovih

težinskih skupina hrvača više posljedica morfoloških karakteristika težinskih skupina nego

vremena provedenog u trenažnom procesu.

Stranica 23


3. CILJ ISTRAŽIVANJA

Stranica 24


Primarni cilj ovog istraživanja je utvrditi postoje li, i kakva je struktura, razlika u

kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina hrvača klasičnog načina hrvanja u

dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina.

Dopunski cilj ovog istraživanja je utvrditi strukturu razlika u kondicijskoj

pripremljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.

Iz navedenog možemo definirati sljedeće ciljeve ovoga istraživanja:

1. utvrditi razlike između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača klasičnog načina hrvanja, u dobi od jedanaest godina, u varijablama za procjenu

kondicijske pripremljenosti;

2. utvrditi razlike između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača klasičnog načina hrvanja, u dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu

kondicijske pripremljenosti te

3. utvrditi razlike između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u

dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.

Stranica 25


4. HIPOTEZE

Stranica 26


U skladu s definiranim ciljevima istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze:

H11 - Postoji statistički značajna razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje

teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina u

varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.


teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina u


H13 - Postoji statistički značajna razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od

jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina u varijablama za procjenu kondicijske

pripremljenosti.

Za one hipoteze koje će istraživanjem biti potvrđene, utvrditi će se struktura razlika u


Stranica 27


5. METODE RADA

Stranica 28


5.1. Uzorak ispitanika

Uzorak ispitanika čini ukupno 138 hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od

jedanaest i dvanaest godina, što po međunarodnim hrvačkim pravilima predstavlja uzrast

dječaka. S obzirom da dječaci s treningom hrvanja u Hrvatskoj započinju oko desete ili

jedanaeste godine, može se reći da su ovi dječaci u smislu hrvačkog znanja početnici.

Svi ispitanici izmjereni su početkom mjeseca ožujka 2009. godine na Kineziološkom

fakultetu u Zagrebu.

Navedeni uzorak činili su predstavnici 12 hrvačkih klubova iz Republike Hrvatske, pa

se može reći da je uzorak reprezentativan jer predstavlja oko 50 % populacije hrvatskih

dječaka hrvača u dobi od jedanaest i dvanaest godina.

Svaka dobna skupina hrvača (jedanaest i dvanaest godina) podijeljena je u tri težinske

skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“), ovisno o tjelesnoj masi hrvača kako slijedi:

I. težinska skupina – „laki“ do 38 kilograma,

II. težinska skupina – „srednje teški“ od 38,1 do 53 kilograma i

III. težinska skupina – „teški“ od 53,1 kilograma.

Ovisno o postavljenim ciljevima i hipotezama hrvači su podijeljeni po skupinama, a

osnovna deskriptivna statistika antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog

staža prikazana je tabelarno.

U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H11

utvrđivana je razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina, u varijablama za procjenu

kondicijske pripremljenosti.

Stranica 29


Ukupan broj ispitanika u ovoj analizi činilo je 57 dječaka hrvača klasičnog načina

borenja. Prvu težinsku skupinu „laki“ ispitanika činilo je 21, drugu težinski skupinu „srednje

teški“ činilo je 25 a treću težinsku skupinu „teški“ činilo je 10 dječaka hrvača (Tablica 5.)

Tablica 5. Deskriptivna statistika osnovnih antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog staža jedanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=57)

Varijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis

Sportski staž laki 17,14 1,00 72,00 20,17 1,65 1,97Broj treninga u tjednu laki 2,86 2,00 3,00 0,36 -2,20 3,14Tjelesna visina laki 144,06 133,80 156,30 6,83 0,30 -1,04Tjelesna težina laki 33,02 25,60 38,00 2,75 -0,64 1,55Opseg podlaktice laki 20,10 12,50 23,00 2,09 -2,42 8,73Kožni nabor nadlaktice laki 6,90 3,67 12,00 2,40 0,63 -0,53Sportski staž sr.teški 14,81 1,00 48,00 14,06 1,06 -0,20Broj treninga u tjednu sr.teški 2,85 2,00 4,00 0,61 0,08 -0,18Tjelesna visina sr.teški 150,22 138,60 162,80 5,26 -0,09 0,59Tjelesna težina sr.teški 42,31 38,10 51,80 3,52 0,77 0,48Opseg podlaktice sr.teški 22,10 20,40 26,00 1,20 1,40 3,25Kožni nabor nadlaktice sr.teški 14,85 4,00 24,33 4,95 0,07 -0,20Sportski staž teški 9,60 3,00 39,00 10,71 2,79 8,13Broj treninga u tjednu teški 2,80 2,00 4,00 0,63 0,13 0,18Tjelesna visina teški 157,11 143,00 163,60 6,46 -1,14 1,28Tjelesna težina teški 59,13 53,40 70,90 5,45 1,43 1,42Opseg podlaktice teški 25,13 23,70 28,00 1,41 0,95 0,18Kožni nabor nadlaktice teški 23,43 15,67 36,67 6,38 0,89 0,83Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije.

U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H12


hrvača klasičnog načina borenja u dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu


Ukupan broj ispitanika u ovoj analizi činio je 81 dječak hrvač klasičnog načina

borenja. Prvu težinsku skupinu „laki“ ispitanika činilo je 13, drugu težinski skupinu „srednje

teški“ činilo je 35 a treću težinsku skupinu „teški“ činilo je 33 dječaka hrvača (Tablica 6.)

Stranica 30


Tablica 6. Deskriptivna statistika osnovnih antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog staža dvanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=81)

Varijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis

Sportski staž Laki 21,85 2,00 75,00 21,05 1,70 2,70Broj treninga u tjednu Laki 3,15 2,00 4,00 0,55 0,14 0,90Tjelesna visina Laki 147,18 142,80 153,90 3,54 0,55 -0,92Tjelesna težina Laki 34,40 29,60 37,90 2,78 -0,31 -1,20Opseg podlaktice Laki 20,47 18,30 21,70 1,17 -0,69 -0,74Kožni nabor nadlaktice Laki 9,54 4,33 21,33 4,88 1,49 1,68Sportski staž Sr.teški 24,71 1,00 66,00 19,49 0,61 -0,62Broj treninga u tjednu Sr.teški 2,83 2,00 5,00 0,57 0,99 5,49Tjelesna visina Sr.teški 155,85 144,60 165,90 6,19 -0,15 -1,14Tjelesna težina Sr.teški 45,78 38,20 51,10 3,97 -0,59 -0,71Opseg podlaktice Sr.teški 22,69 19,20 28,00 1,66 0,55 2,01Kožni nabor nadlaktice Sr.teški 13,29 5,67 22,67 4,64 0,47 -0,64Sportski staž Teški 18,58 1,00 50,00 15,65 0,60 -1,05Broj treninga u tjednu Teški 2,85 2,00 5,00 0,62 0,94 3,74Tjelesna visina Teški 162,42 151,70 173,10 5,44 0,17 -0,36Tjelesna težina Teški 65,51 53,50 122,50 15,05 2,55 6,93Opseg podlaktice Teški 25,69 23,00 32,60 2,06 1,44 3,09Kožni nabor nadlaktice Teški 22,44 8,67 40,67 8,30 0,66 -0,10Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije.

U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H13 utvrđivana

je razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u dobi od

dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.

Ukupan broj ispitanika u ovoj analizi činio je 138 dječak hrvač klasičnog načina borenja.

Prvu dobnu skupinu jedanaestogodišnjaka činilo je 57 a drugu dobnu skupinu činio je 81

dječak hrvač (Tablica 7).

Tablica 7. Deskriptivna statistika osnovnih antropometrijskih varijabli te parametara dobi i sportskog staža jedanaest i dvanaestogodišnjaka (n=138)

Stranica 31


Varijable Dobna skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis

Sportski staž jedanaest 14,75 1,00 72,00 16,09 1,69 2,45Broj treninga u tjednu jedanaest 2,84 2,00 4,00 0,53 -0,18 0,36Tjelesna visina jedanaest 149,16 133,80 163,60 7,57 -0,07 -0,60Tjelesna težina jedanaest 41,84 25,60 70,90 9,78 0,99 0,61Opseg podlaktice jedanaest 21,89 12,50 28,00 2,37 -0,53 3,82Kožni nabor nadlaktice jedanaest 13,43 3,67 36,67 7,37 0,81 0,45Sportski staž dvanaest 21,75 1,00 75,00 18,27 0,88 0,04Broj treninga u tjednu dvanaest 2,89 2,00 5,00 0,59 0,77 3,09Tjelesna visina dvanaest 157,13 142,80 173,10 7,64 -0,07 -0,78Tjelesna težina dvanaest 51,99 29,60 122,50 15,52 1,85 5,87Opseg podlaktice dvanaest 23,56 18,30 32,60 2,61 0,60 1,02Kožni nabor nadlaktice dvanaest 16,42 4,33 40,67 8,20 1,01 0,90

Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije.

5.2. Uzorak mjernih instrumenata (varijabli)

Starosta i Tracewski (1981, 1998) ističu da kompleti mjernih instrumenata za procjenu

kondicijske pripremljenosti trebaju biti u uskoj vezi s dobivenim rezultatima u znanstvenim

istraživanjima i da trebaju obuhvaćati sve sposobnosti potrebne hrvačima kako bi postigli

sportski uspjeh. Trebali bi sadržavati one varijable koje se susreću kao zahtjevi u

dotadašnjem treningu i koje posjeduju visok indeks pouzdanosti. Broj varijabli kojima se

vrednuje određena sposobnost trebala bi biti adekvatna s važnošću te sposobnosti za uspjeh u

hrvanju a varijable bi trebale biti pristupačne za svakog hrvača bez obzira na njegovu dob,

masu, težinsku kategoriju ili sportsko dostignuće. Kompleti mjernih instrumenata trebali bi

uključivati one varijable koje ne zahtijevaju specijalnu opremu.

Za ovo istraživanje korišteno je ukupno 18 varijabli, najvećim djelom iz standardnog

kompleta testova (Findak i sur., 1996) koji se koristi u osnovnom školstvu u Republici

Hrvatskoj te iz knjige Mjerenje bazičnih motoričkih dimenzija sportaša (Metikoš i sur., 1989).

Stranica 32


Komplet mjernih instrumenata (varijabli) korišten u ovom istraživanju, identičan je

kao u znanstveno – istraživačkom projektu Praćenje promjena antropološkog statusa djece u

hrvačkim sportovima (nositelja prof. dr. sc. Hrvoja Sertića) kojeg je odobrilo Ministarstvo

znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Vrlo je važno napomenuti da je to najveći projekt napravljen na hrvačima u Hrvatskoj

do sada a u sklopu navedenog projekta s ovim je kompletom mjernih instrumenata izmjeren

veliki broj hrvača u dobi od jedanaest do trinaest godina. Iz tog razloga te zbog moguće

usporedbe dobivenih rezultata ovog istraživanja s rezultatima svih dosad objavljenih

znanstvenih radova iz tog projekta, uporabljen je identičan komplet mjernih instrumenata za

procjenu kondicijske pripremljenosti.

Posebno se napominje da uzorak ispitanika iz tog projekta nije korišten u ovom

istraživanju.

U daljnjem tekstu dan je opis primijenjenog kompleta mjernih instrumenata (varijabli)

iz gore navedenih publikacija, koji se preporuča za potrebe hrvatske znanstveno – istraživačke

ali i trenažne hrvačke prakse (Baić i sur., 2011).

5.2.1. Parametri dobi i sportskog staža

Varijable od rednog broja 8 do 18 korištene su za potvrđivanje postavljenih hipoteza,

dok su varijable od rednog broja 1 do 7 korištene za izračunavanje deskriptivne statistike

dječaka hrvača i za njihovu selekciju u dobne i težinske skupine.

1. Dob (GODINE)U individualni karton ispitanika upisuje se njegov datum rođenja. Na temelju njega

izračunate su godine natjecatelja u trenutku testiranja. Korištena točnost je 1 mjesec.

Stranica 33


2. Sportski staž (STAZ_SPO)U individualni karton ispitanika upisuje se njegov sportski (hrvački) staž. Korištena

točnost je 1 mjesec.

3. Broj treninga u tjednu (TRE_TJ)U individualni karton ispitanika upisuje se broj treninga kojeg sportaš realizira u

jednom tjednu. Korištena točnost je 1 trening.

Fotografija 1. upisivanje osnovnih podataka u individualni karton ispitanika

5.2.2. Antropometrijski testovi

4. Tjelesna visina (ATV) Pomagala: Antropometar po Martinu ili visinomjer.

Opis: Tijekom mjerenja, ispitanik stoji, bos i u gaćicama, u uspravnom položaju na

ravnoj i čvrstoj podlozi. Glava mu je u položaju koji ispunjava uvjet frankfurtske

horizontale (frankfurtska horizontala je crta koja spaja donji rub lijeve orbite i gornji

rub lijevog vanjskog slušnog otvora). Mjerilac stoji s lijeve strane ispitanika i

kontrolira da li je antropometar postavljen vertikalno i neposredno uzduž leđne strane

Stranica 34


tijela, a zatim spušta klizač do tjemena ispitanika. Rezultat se očitava u razini gornje

stranice trokutastog proreza prstena klizača na antropometru ili na visinomjeru.

Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s točnošću od 0.5 cm. Rezultat se upisuje u

milimetrima (mm), npr. 163,5cm.

Crtež 1. Mjerenje tjelesne visine i radnje mjerioca

5. Tjelesna težina (ATT) Pomagala: Elektronska ili Medicinska decimalna vaga ili vaga na pero koja posjeduje

pomični uteg.

Opis: Ispitanik bos, minimalno odjeven (samo u gaćicama), stoji mirno u spetnom

stavu do potpunog smirenja utega. Vaga mora stajati na vodoravnoj podlozi. Nakon

svakog desetog mjerenja vagu treba kontrolirati da li pokazuje početni položaj

kazaljke na točno 0 kg.

Ocjenjivanje: rezultat se očitava s točnošću od 0.1 kg, a upisuje se težina od npr. 47,8

kg.

Stranica 35


Crtež 2. Mjerenje tjelesne težine

6. Opseg podlaktice (AOP) Pomagala: Mjerna traka.

Opis: Ispitanik stoji u uspravnom stavu s opuštenim rukama niz tijelo. Mjerna traka

obavija se oko lijeve podlaktice na njenoj gornjoj trećini, poprečno na njenu os. Mjeri

se na mjestu najvećega opsega pri čemu se prije očitavanja rezultata isproba na 2-3

mjesta.

Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s točnošću od 0.1 cm, a upisuje se u ukupnom broju

milimetara, npr. 22.1 cm.

Crtež 3. Mjerenje opsega podlaktice i radnje mjerioca

7. Kožni nabor nadlaktice (ANN)Pomagala: Kaliper (LANGE - mjerna ljestvica je označena u mm).

Stranica 36


Opis: Ispitanik je u uspravnom stavu s opuštenim rukama niz tijelo. Mjerilac

kažiprstom i palcem lijeve ruke podigne uzdužni nabor kože na stražnjoj strani lijeve

nadlaktice (nad m. tricepsom) na mjestu koje odgovara gornjoj trećini distance između

akromiona i vrha olekranona te prihvati krakovima kalipera kožni nabor, pazeći da pri

tom ne zahvati mišićno tkivo. Rezultat se očitava 2 sekunde nakon što je krakovima

kalipera uhvaćen kožni nabor masnog tkiva (u slučaju dužeg intervala krakovi klize i

rezultat nije točan). Mjeri se tri puta, a kao konačna uzima se srednja vrijednost.

Ocjenjivanje: Rezultat se očitava s točnošću od 1 mm i upisuje se u milimetrima.

Upisuje se samo srednji rezultat. Npr. 18mm.

Crtež 4. Mjerenje kožnog nabora nadlaktice i radnje mjerioca

5.2.3. Testovi za procjenu kondicijske pripremljenosti

8. Okretnost na tlu (ONT) Pomagala: 8 judo strunjača (1m x 1m), 1 džudaški kimono, štoperica.

Opis: Šest strunjača su uzdužno postavljene jedna do druge, a sedma i osma su

postavljene okomito na kraj šeste strunjače (u obliku slova „L“), na kraju osme

strunjače postavljen je propisno složen kimono.

Stranica 37


Početni položaj je da ispitanik leži potrbuške, poprečno na prvoj strunjači, potpuno

opružen. Na znak „sad“ ispitanik se valja bočno preko 6 strunjača, kada čitavim

tijelom dođe na šestu strunjaču, postavi se četveronoške i ide četveronožno nazad

preko sedme i osme strunjače do mjesta gdje se nalazi kimono. Obuhvati kimono

koljenima bez pomoći ruku i ponovo se četveronoške naprijed vraća do šeste

strunjače. Okrene se za 90º, leđima prema prvoj strunjači i koluta se nazad do prve

strunjače. Ispitanik test ponavlja 3 puta.

Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi, od startnog znaka do trenutka

kada ispitanik bilo kojim dijelom tijela prijeđe rub prve strunjače. Rezultat se upisuje

npr. 19,8 sek.

1. 2.

3.

4. 5.

Crtež 5. Shematski prikaz testa okretnost na tlu

Stranica 38


9. Koraci u stranu (KUS) Pomagala: štoperica.

Opis: Zadatak se izvodi u prostoriji sa tvrdom podlogom. Na tlu su označene dvije

paralelne linije dužine 1 metar, međusobno udaljene 4 metra. Ispitanik stoji sunožno

unutar linija, bočno uz prvu liniju.

Na znak „sad“ ispitanik se što brže može pomiče u stranu (bočni korak – dokorak),

bez križanja nogu do druge linije. Kada stane vanjskom nogom na liniju ili prijeđe

preko nje, zaustavlja se i ne mijenjajući položaj tijela, na isti se način vraća do prve

linije, koju također mora dotaknuti ili prijeći preko nje.

Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi od znaka „sad“ do završetka

šestog prelaženja staze od 4 metra. Zadatak se ponavlja 3 puta, a rezultat se upisuje

npr. 7,8 sek.

Crtež 6. Shematski prikaz testa koraci u stranu

Fotografija 2. Posljednje pripreme dvorane za testiranje

Stranica 39


10. Poligon natraške (MPN) Pomagala: štoperica, švedski sanduk, prostor minimalnih dimenzija 15x3m.

Opis: Na glatkoj podlozi (parket), koja je dovoljno skliska, ucrtamo ili označimo

samoljepivom trakom startnu crtu dužine jedan metar. Na udaljenosti 10 m od startne

crte paralelno s njom, povučemo ciljnu crtu iste dužine. Tri metra od startne crte

postavi se bazni dio švedskog sanduka, a na njega gornji dio sanduka. Visina švedskog

sanduka iznosi 50 cm + 2 cm. 6 m od startne crte postavimo okvir sanduka po širini

staze. Mjesta na koja se postavljaju sanduk i okvir moraju se označiti . ispitanik stane

ispred startne crte, leđima okrenut u smjeru kretanja i spusti se u četveronožni položaj.

Zadatak ispitanika je da na startni znak, iz navedenog položaja, kretanjem unatrag

prepuže prvu prepreku a provuče se kroz drugu prepreku. Za vrijeme izvođenja

zadatka ispitanik smije pogledom kroz noge pratiti smjer kretanja. Zadatak je završen

kada ispitanik objema rukama pređe ciljnu crtu.

Ocjenjivanje: Mjeri se vrijeme u desetinkama sekundi od startnog znaka do trenutka

kada ispitanik objema rukama prijeđe ciljnu crtu. Ispitanik ima pravo na jedno probno

izvođenje. Rezultat se upisuje npr. 9,8 sek.

Crtež 7. Shematski prikaz testa poligon natraške

11. Pretklon raskoračno (MPR) Pomagala: Drveni krojački metar ili metarska traka.

Opis: Ispred zida se po ravnoj podlozi povuku dvije crte dugačke 2 m, koje su

međusobno pod kutom od 45º (vrh kuta dodiruje zid).

Ispitanik sunožno sjedne na tlo, oslanjajući se potiljkom, lopaticama i sakralnim

dijelom kralježnice o zid. Ispružene noge treba raširiti toliko da leže po crtama

Stranica 40


označenim na tlu. U tom položaju ispruži ruke i postavi dlan desne ruke na lijevu ruku

tako da se srednji prsti pokrivaju. Zatim tako postavljene ruke opruži na tlo ispred

sebe (lopatice i potiljak moraju biti oslonjeni na zid).

Ispitivač postavlja metarsku traku u nultu poziciju, gdje ispitanik dodirne tlo. Zadatak

ispitanika je da izvede što duži pretklon, tako da vrhovi prstiju bez trzaja klize po

metru na tlu. Zadatak se ponavlja tri puta zaredom.

Ocjenjivanje: rezultat u testu je maksimalna dužina dohvata od nultog do krajnjeg

dohvata, a očitava se u centimetrima. Npr. 45 cm.

Crtež 8. Prikaz testa pretklon raskoračno

12. Skok u dalj s mjesta (MSD) Pomagala: Strunjače međusobno spojene u dužini od 3 do 4 metra, kreda, magnezij,

T-ravnalo, metarska traka, reuter-odskočna daska.

Opis: Ispitanik se sunožno odrazi s kraja obrnuto postavljene odskočne daske i što

dalje može obavezno sunožno odskoči na strunjače. Zamasi rukama i podizanje na

prste dopušteni su prije odraza. Dvostruki odraz nije dopušten. Ispitanik obavezno

skače bos.

Ocjenjivanje: Ispitanik skače 3 puta za redom, a upisuje se najduži skok. Mjeri se

razdaljina od crte odraza do najbližeg traga na doskočištu. Nepravilno izvedeni skok

se ponavlja. Mjerna traka se postavlja uz doskočište. Rezultat upisujemo u

centimetrima, npr. 201cm.

Stranica 41


Crtež 9. Prikaz testa skok u dalj s mjesta

13. Taping rukom (MTR) Pomagala: Daska dimenzija 140x30 cm, sa dvije okrugle drvene ploče debljine 5 mm

i promjera 20 cm. Centri ploča moraju biti međusobno udaljeni 81 cm, štoperica.

Opis: Ispitanik sjedne na stolicu i podvuče noge pod stol. Slabiju ruku položi na

sredinu daske između okruglih ploča a bolju postavi na ploču križno preko lošije ruke.

Na znak „sad“ ispitanik boljom rukom počne, što brže može, naizmjenično dodirivati

ploče. Svaki naizmjenični dodir obiju ploča broji se kao 1. Mjerilac broji svaki drugi

dodir po onoj ploči od koje se započelo s izvođenjem, što vrijedi 1 bod.

Ocjenjivanje: Zadatak traje 15 sekundi a izvodi se 3 puta. Rezultat koji se upisuje je

broj uspješnih (dvostrukih) dodira u vremenu od 15 sekundi. Mjerilac ne broji pokušaj

u kojemu nisu dotaknute ploče. Npr. 9 dodira upisuje se kao 9.

Crtež 10. Prikaz testa taping rukom

14. Izdržaj u visu zgibom (MIV)Pomagala: Preča, 2 strunjače, 1 stolica, štoperica, magnezij.

Stranica 42


Opis: test se izvodi na preči visine 2.5 metra ispod koje se nalaze strunjače, a na njih

je postavljena stolica. Ispitanik se popne na stolicu i rukama u širini ramena hvata

preču pothvatom. Ispitivač mu pomogne da se podigne držeći ga za noge, tako da

ispitanikova brada bude iznad visine preče uz uvjet da mu je tijelo opruženo. Zatim se

stolica izmakne a zadatak je ispitanika da bude u tom položaju što je moguće duže.

Ocjenjivanje: Rezultat u testu je vrijeme koje ispitanik zadržava u položaju visa u

zgibu, od početka do trenutka kada mu se brada spusti ispod razine preče. Ukoliko

ispitanik bude u položaju visa zgibom više od 120 sekundi zadatak se prekida.

Mjerenje se izvodi jedanput. Rezultat se upisuje npr. 105 sekundi.

Crtež 11. Prikaz testa izdržaj u visu zgibom

15. Podizanje trupa u 60 sekundi (MPT 60’’)Pomagala: štoperica, strunjača.

Opis: Ispitanik na strunjači zauzima početni položaj ležanja stražnjeg s koljenima

pogrčenim pod 90º, stopala su mu razmaknuta za širinu kukova, a ruke prekrižene na

prsima s dlanovima na suprotnim ramenima. Suvježbač fiksira ispitanikova stopala

koji se od znaka za početak što brže podiže u sijed, laktovima dotakne natkoljenice i

vrati se u početni položaj. Trajanje zadatka je 1 minuta.

Ocjenjivanje: Ispitivač broji pravilno izvedena podizanja trupa u 1 minuti. Zadatak se

izvodi jedanput. Rezultat je, npr. 48 ponavljanja.

Stranica 43


Crtež 12. Prikaz testa podizanje trupa u 60 sekundi i radnje suvježbača

16. Sklekovi u 60 sekundi (SKL 60’’) Pomagala: štoperica.

Opis: Ispitanik je u položaju upora na rukama na ravnoj podlozi. Ruke su razmaknute

za širinu ramena, a noge su spojene. Zadatak ispitanika je da se spusti u položaj skleka

i vrati u početni položaj upora. Ispitivač kontrolira ispravnost izvođenja sklekova tako

da jedan dlan postavi na tlo ispod grudi, a drugi ispod koljena ispitanika. Ispitanik

mora svaki puta lagano dotaknuti oba dlana istodobno, ali se ne smije na njih oslanjati

niti odbijati od njih. Ispitivač vizualno kontrolira da li se je ispitanik svaki put vratio u

položaj upora sa pruženim rukama u laktovima .

Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj ispravnih sklekova u jednoj minuti, a zadatak se

izvodi jedanput i evidentira se, npr. 13 sklekova upisuje se kao 13.

Crtež 13. Prikaz testa sklekovi u 60 sekundi

Stranica 44


17. Čučnjevi u 60 sekundi(CUC 60’’) Pomagala: štoperica.

Opis: Ispitanik stoji u stavu raskoračno (širina remena), sa rukama postavljenim o

bokove. Zadatak ispitanika je da se spusti iz tog položaja u položaj čučnja, tako da sa

“šakama” dotakne tlo. Nakon što dotakne tlo vrši uspravljanje i ponovno postavljanje

ruku o bokove. Pri izvođenju čučnjeva ispitaniku nije dozvoljeno duboko

pretklanjanje, kako bi na račun toga lakše dotaknuo šakama tlo, već trup mora biti što

uspravniji, a pogled ravno prema naprijed. Ispitivač vizualno kontrolira da li se

ispitanik svaki puta spusti u čučanj iz kojeg je dotaknuo šakama tlo, te da li se je svaki

puta uspravio u „potpuni“ stojeći položaj tako da su noge u koljenima bile potpuno

opružene, a ruke postavljene o bokove.

Ocjenjivanje: Rezultat u testu je broj podizanja do uspravnog položaja u jednoj

minuti, a zadatak se izvodi jedanput i evidentira se, npr. 29 čučnjeva upisuje se kao 29.

Crtež 14. Prikaz testa čučnjevi u 60 sekundi

18. Trčanje 6 minuta (F6) Pomagala: štoperica.

Opis: zadatak se izvodi na označenoj atletskoj stazi ili površini s oznakama najmanje

svakih 10 m, a još bolje svakih 5 m. Trčanje počinje iz položaja visokog starta.

Ocjenjivanje: Rezultat se očitava u broju savladanih metara staze i evidentira se, npr.

1480 metara.

5.3. Način provođenja eksperimenta

Stranica 45


Testiranje ispitanika provedeno je 07. i 14. ožujka 2009. godine na Kineziološkom

fakultetu u Zagrebu.

Kako bi se testiranje maksimalno standardiziralo za obje skupine ispitanika (7. i 14.3.

2009.), prije testiranja su se koristile iste vježbe zagrijavanja, a testovi su se provodili istim

redoslijedom.

Samo testiranje provedeno je u istim vremenskim intervalima i s istim pauzama za

odmor između pojedinih testova. Koordinacijske sposobnosti testirane su prije testova koji

zahtijevaju izdržljivost i snagu.

Zbog velikog broja testova mjerenje je provedeno u dva dijela, a u obzir je uzet porast

umora nakon prvog dijela, te su ispitanici u drugom dijelu testirani s manjim brojem testova.

Fotografija 3. Prva skupina ispitanika koja je testirana Fotografija 4. Druga skupina ispitanika koja je testirana na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu na Kineziološkom fakultetu u Zagrebu 7. ožujka 2009. godine 14. ožujka 2009. godine

Prvi dio testiranja proveden je ujutro od 9:00 do 12:00 sati, a drugi dio u

popodnevnom dijelu dana od 13:00 do 15:00 sati, sljedećim redoslijedom:

Prijepodnevni dio:

Stranica 46


1. Dob (godine),

2. Sportski staž,

3. Broj treninga u tjednu,

4. Tjelesna visina,

5. Tjelesna težina,

6. Opseg podlaktice,

7. Kožni nabor nadlaktice,

8. Okretnost na tlu,

9. Koraci u stranu,

10. Taping rukom,

11. Poligon natraške,

12. Skok u dalj s mjesta,

13. Pretklon raskoračno,

14. Trčanje 6 minuta,

Poslijepodn e vni dio:

15. Podizanje trupa u 60 sekundi,

16. Sklekovi u 60 sekundi,

17. Izdržaj u visu zgibom,

18. Čučnjevi u 60 sekundi.

Dobiveni rezultati testova odmah su se, bez iznimke, upisivali u individualni

karton ispitanika a naknadno ih je autor upisivao u računalo nakon čega su statistički

obrađeni.

5.4. Metode obrade podataka (rezultata)

Stranica 47


Sukladno postavljenim ciljevima istraživanja primijenjene su odgovarajuće metode

obrade podataka. Podaci su obrađeni pomoću programskog sustava STATISTICA ver. 7.1

(StatSoft, Inc., USA).

Sve varijable opisane su osnovnim statističkim parametrima. Provedeno je testiranje

normaliteta distribucija a iz daljnje obrade isključene su one distribucije varijabli za procjenu

kondicijske pripremljenosti za koje je utvrđeno da značajno odstupaju od normalne

raspodjele.

Izračunati su sljedeći statistički parametri:

Mean - aritmetička sredina,

Minimum - minimalna vrijednost,

Maximum - maksimalna vrijednost,

Std. Dev. - standardna devijacija,

Skewness - koeficijent asimetrije distribucije,

Kurtosis - koeficijent zakrivljenosti distribucije,

Max D – Kolmogorov - Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između

kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske

distribucije,

p - vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od

izračunate.

Univarijatnom analizom varijance (ANOVA) utvrđivana je statistička značajnost

razlika između različitih težinskih skupina dječaka hrvača te između različitih dobnih skupina

dječaka. U okviru Univarijatne analize varijance izračunati su sljedeći parametri:

SS Effect - suma kvadrata između grupa,

Df Effect - broj stupnjeva slobode između grupa,

Ms Effect - srednji kvadrat između grupa,

SS Error - suma kvadrata unutar grupa,

Stranica 48


Df Error - broj stupnjeva slobode unutar grupa,

Ms Error - srednji kvadrat unutar grupa,

F - F-omjer,

p-level - proporcija pogreške.

Kako bi se utvrdili doprinosi pojedinih skupina ukupnoj razlici između svih skupina

korištena je post hoc analiza Student – Newman – Keuls testom.

Diskriminacijskom analizom testirane su kvalitativne razlike u varijablama za

procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje

teški“ i „teški“) dječaka hrvača, kao i razlike između jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih

dječaka hrvača. U okviru diskriminacijske analize izračunati su sljedeći parametri:

Eigenvalue - varijanca diskriminacijske funkcije,

Canonical R - koeficijent kanoničke diskriminacije,

Willks' Lambda - vrijednost Willksove Lambde,

χ2 - vrijednost,

df - broj stupnjeva slobode,

p-level - proporcija pogreške.

U svrhu interpretacije testiranih razlika utvrđena je struktura diskriminacijskih

funkcija i centroidi pojedinih grupa.

Stranica 49


6. REZULTATI I RASPRAVA

Stranica 50


Iako tematika rada utvrđuje razlike u razini kondicijske pripremljenosti

jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih hrvača, u tablicama su prikazani i parametri

sportskog staža, tjednog broja treninga i antropometrijskih varijabli poradi lakše interpretacije

dobivenih rezultata. Međutim u analizi razlika, Diskriminacijskom i Univarijatnom analizom

varijance zasebno su obrađivane isključivo varijable za procjenu kondicijske pripremljenosti,

dok su antropometrijske varijable obrađivane zasebno Univarijatnom analizom varijance, radi

lakše interpretacije dobivenih rezultata u kondicijskoj pripremljenosti.

Stranica 51


6.1. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina

(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina

hrvanja u dobi od jedanaest godina

Stranica 52


Skupinu ispitanika čini 57 dječaka hrvača u dobi od jedanaest godina. Osnovni

deskriptivni statistički parametri hrvača jedanaestogodišnjaka skupno te prema težinskim

skupinama prikazani su u Tablicama od 8. do 11.

U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H11 utvrđivana

je razlika između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača

klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske

pripremljenosti. Za vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata (kožni nabor nadlaktice,

okretnost na tlu, koraci u stranu, taping rukom, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, i

pretklon raskoračno) izračunate su srednje vrijednosti.

Tablica 8. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=57)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 14,75 1,00 72,00 16,09 1,69 2,45 0,30 p < ,01Broj treninga u tjednu 2,84 2,00 4,00 0,53 -0,18 0,36 0,39 p < ,01Tjelesna visina 149,16 133,80 163,60 7,57 -0,07 -0,60 0,10 p > ,20Tjelesna težina 41,84 25,60 70,90 9,78 0,99 0,61 0,13 p > ,20Opseg podlaktice 21,89 12,50 28,00 2,37 -0,53 3,82 0,11 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 13,43 3,67 36,67 7,37 0,81 0,45 0,12 p > ,20Okretnost na tlu 21,42 14,81 37,71 4,77 1,55 3,29 0,13 p > ,20Koraci u stranu 11,20 9,53 13,90 0,85 0,50 0,82 0,07 p > ,20Poligon natraške 13,48 7,77 23,71 3,04 0,80 1,17 0,10 p > ,20Pretklon raskoračno 44,74 22,67 70,67 8,81 0,39 0,60 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 174,20 142,67 206,67 16,78 0,04 -0,94 0,08 p > ,20Taping rukom 26,88 20,33 31,67 2,59 -0,37 -0,31 0,11 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 26,26 0,00 68,90 17,57 0,70 -0,22 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,39 29,00 57,00 6,70 0,55 -0,33 0,13 p > ,20Sklekovi 60’’ 26,84 0,00 97,00 15,64 1,57 5,96 0,10 p > ,20Čučnjevi 60’’ 48,16 25,00 68,00 9,09 -0,22 0,22 0,08 p > ,20Trčanje 6 minuta 1098,63 238,00 1515,00 191,02 -1,94 7,60 0,15 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

U Tablici 8. prikazani su deskriptivni statistički parametri i rezultati testiranja

normaliteta distribucije svih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dječaka hrvača

u dobi od jedanaest godina. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov - Smirnovljevog testa

(Tablice 8. – 11.), može se uočiti kako distribucije varijabli za procjenu kondicijske

pripremljenosti ne odstupaju značajno od normalne distribucije. Takvi rezultati govore u

Stranica 53


prilog tomu da svi primijenjeni testovi imaju dobre metrijske karakteristike na populaciji

hrvača jedanaestogodišnjaka, različitih težinskih skupina. Jednako tako prikazani su i

parametri sportskog staža, broja treninga i antropometrijskih varijabli poradi lakše

interpretacije rezultata. Promatrane skupine statistički se značajno razlikuju prema težini, no

pripadnici su iste dobne kategorije pa je utvrđivanje razlika po spomenutim varijablama

moguće i opravdano.



jedanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov -

Smirnovljevog testa može se uočiti da distribucije varijabli za procjenu kondicijske

pripremljenosti ne odstupaju značajno od normalne distribucije.

Tablica 9. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“ (n=21)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 17,14 1,00 72,00 20,17 1,65 1,97 0,27 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,86 2,00 3,00 0,36 -2,20 3,14 0,51 p < ,01Tjelesna visina 144,06 133,80 156,30 6,83 0,30 -1,04 0,13 p > ,20Tjelesna težina 33,02 25,60 38,00 2,75 -0,64 1,55 0,09 p > ,20Opseg podlaktice 20,10 12,50 23,00 2,09 -2,42 8,73 0,18 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 6,90 3,67 12,00 2,40 0,63 -0,53 0,15 p > ,20Okretnost na tlu 21,11 14,81 37,71 5,22 1,78 4,48 0,18 p < ,15Koraci u stranu 11,01 9,67 12,60 0,74 0,18 0,06 0,09 p > ,20Poligon natraške 12,39 8,79 18,26 2,51 0,74 0,11 0,14 p > ,20Pretklon raskoračno 43,56 22,67 61,00 9,65 -0,16 -0,20 0,11 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,62 149,67 205,50 15,24 -0,17 -0,30 0,15 p > ,20Taping rukom 26,87 20,33 30,33 2,71 -0,62 0,08 0,15 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 37,13 8,00 68,90 19,40 0,15 -1,22 0,14 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 41,67 30,00 54,00 6,92 0,09 -0,77 0,09 p > ,20Sklekovi 60’’ 32,19 0,00 97,00 20,02 1,48 4,84 0,15 p > ,20Čučnjevi 60’’ 51,86 41,00 65,00 6,58 0,35 -0,16 0,12 p > ,20Trčanje 6 minuta 1153,57 238,00 1515,00 239,76 -2,86 11,27 0,25 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Uspoređujući dobivene rezultate kroz osnovne deskriptivne parametre hrvača

jedanaestogodišnjaka klasičnog načina hrvanja, pokazalo se da je, bez obzira na težinsku

skupinu, tjedni broj treninga gotovo isti. Ipak „laki“ hrvači se prosječno najduže vremena

bave hrvanjem (17,14 mjeseci), dok se „teški“ bave najkraće vrijeme (9,6 mjeseci) u odnosu

Stranica 54


na druge dvije težinske skupine (Tablica 9.). Prosječno su visoki 149,16 cm (stan. dev. 7,57) i

teški 41,84 kg (stan. dev. 9,78).

Hrvači su u toj dobi, prema programu prošli univerzalnu hrvačku sportsku školu prvog

stupnja (Marić i sur., 2002) s dominantno zastupljenim razvojem bazičnih koordinacijskih

sposobnosti.



jedanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“.

Tablica 10. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“ (n=26)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 14,81 1,00 48,00 14,06 1,06 -0,20 0,33 p < ,01Broj treninga u tjednu 2,85 2,00 4,00 0,61 0,08 -0,18 0,33 p < ,01Tjelesna visina 150,22 138,60 162,80 5,26 -0,09 0,59 0,13 p > ,20Tjelesna težina 42,31 38,10 51,80 3,52 0,77 0,48 0,13 p > ,20Opseg podlaktice 22,10 20,40 26,00 1,20 1,40 3,25 0,17 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 14,85 4,00 24,33 4,95 0,07 -0,20 0,09 p > ,20Okretnost na tlu 20,81 15,55 30,43 4,09 0,96 0,46 0,14 p > ,20Koraci u stranu 11,03 9,53 12,57 0,71 -0,11 0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 13,08 7,77 19,73 2,58 0,38 0,74 0,12 p > ,20Pretklon raskoračno 46,62 34,33 70,67 8,71 1,01 0,98 0,15 p > ,20Skok u dalj s mjesta 174,69 147,67 206,67 17,05 -0,01 -1,03 0,15 p > ,20Taping rukom 27,36 22,00 31,67 2,46 -0,21 -0,11 0,09 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 23,59 4,60 46,70 12,58 0,23 -0,75 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,62 33,00 57,00 6,24 0,99 0,53 0,16 p > ,20Sklekovi 60’’ 27,08 8,00 53,00 10,23 0,49 0,57 0,13 p > ,20Čučnjevi 60’’ 49,27 28,00 68,00 8,55 0,00 0,73 0,12 p > ,20Trčanje 6 minuta 1076,62 573,00 1360,00 162,42 -1,28 3,18 0,16 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Dječake u dobi od jedanaest godina, približno jednake biološke dobi, karakteriziraju

slične antropometrijske karakteristike (npr. udio mišićne mase i omjer iste u tijesnoj masi), te

će prema zakonima fizike „laki“ dječaci imati bolju sposobnost održavanja mase tijela viseći

hvatom za preću u prostoru, odnosno izvršavanja većeg rada u istom vremenu. U prostoru

koordinacije, koji također pridonosi diskriminaciji težinskih skupina je ista situacija, odnosno

lakši dječaci ostvaruju bolje vrijednosti u varijablama za procjenu koordinacije. Skupina

Stranica 55


hrvača „laki“ dominantno je više vremena provela u trenažnom procesu (Tablice od 8. do

11.). Prema autoru to može značiti da je program treninga hrvanja pozitivno utjecao na

smanjenje potkožnog masnog tkiva i na povećanje kondicijske pripremljenosti. Takvi rezultati

su bili i očekivani, s obzirom da se kvalitetnim hrvačkim treningom utječe na razvoj

koordinacije, snage i izdržljivosti.



jedanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“.

Tablica 11. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“ (n=10)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D PSportski staž 9,60 3,00 39,00 10,71 2,79 8,13 0,33 p < ,20Broj treninga u tjednu 2,80 2,00 4,00 0,63 0,13 0,18 0,32 p < ,20Tjelesna visina 157,11 143,00 163,60 6,46 -1,14 1,28 0,17 p > ,20Tjelesna težina 59,13 53,40 70,90 5,45 1,43 1,42 0,25 p > ,20Opseg podlaktice 25,13 23,70 28,00 1,41 0,95 0,18 0,22 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 23,43 15,67 36,67 6,38 0,89 0,83 0,18 p > ,20Okretnost na tlu 23,64 18,67 37,53 5,30 2,32 6,25 0,30 p < ,10Koraci u stranu 12,02 10,30 13,90 0,99 0,24 0,79 0,15 p > ,20Poligon natraške 16,80 12,77 23,71 3,11 1,20 1,84 0,19 p > ,20Pretklon raskoračno 42,33 33,00 53,00 6,77 0,12 -1,42 0,19 p > ,20Skok u dalj s mjesta 161,53 142,67 185,00 13,50 0,76 -0,04 0,19 p > ,20Taping rukom 25,67 22,33 28,67 2,53 -0,36 -1,97 0,24 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 10,37 0,00 26,80 8,28 0,82 0,70 0,22 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 37,10 29,00 53,00 6,97 1,31 2,39 0,25 p > ,20Sklekovi 60’’ 15,00 6,00 42,00 10,84 2,08 4,41 0,30 p > ,20Čučnjevi 60’’ 37,50 25,00 48,00 7,25 -0,14 -0,47 0,13 p > ,20Trčanje 6 minuta 1025,94 889,00 1158,00 78,25 -0,16 1,29 0,22 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Osim varijabli za procjenu kondicijskih sposobnosti, promatran je i antropometrijski

prostor dječaka hrvača u dobi od jedanaest godina. Isti je opisan s četiri varijable, svaka iz

jednog prostora latentne dimenzije (longitudinalna i transverzalna dimenzionalnost skeleta,

volumen i masa tijela, potkožno masno tkivo).

Tablica 12. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu antropometrijskih varijabli različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57)

Stranica 56


Varijable SSEffect

dfEffect

MSEffect

SSError

dfError

MSError F p

Tjelesna visina 1208,2 2 604,12 2002 54 37,06 16,30 0,000Tjelesna težina 4629,2 2 2314,61 728 54 13,48 171,72 0,000Opseg podlaktice 173,4 2 86,68 141 54 2,61 33,19 0,000Kožni nabor nadlaktice 1947,0 2 973,48 1095 54 20,27 48,02 0,000Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.

U Tablici 12. je vidljivo da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

dječaka hrvača statistički značajno razlikuju (p=0,000 za sve varijable) u svim

antropometrijskim mjerama, što je i očekivano, obzirom da pripadaju različitim težinskim

skupinama, odnosno njihove antropometrijske varijable predstavljaju osnovu njihove

diskriminacije u težinske skupine. Postojan je porast u varijabli za procjenu masnog tkiva –

nabor nadlaktice, i varijable za procjenu mišićne mase – opseg podlaktice, a proporcionalan je

s povećanjem tjelesne težine, odnosno težinske skupine.

Dobiveni rezultati su očekivani i u skladu su sa zakonitostima rasta i razvoja djece te

dobi a antropometrijske varijable predstavljaju osnovu diskriminacije u težinske skupine.

Sukladno rezultatima ovog istraživanja može se zaključiti da antropometrijske karakteristike

imaju značajan utjecaj na rezultate u pojedinim testovima za procjenu kondicijske

pripremljenosti.

Prema Baiću (2006) razlike u antropometrijskim karakteristikama, pa čak i unutar

pojedinih težinskih skupina, u velikoj mjeri uvjetuju tehničko - taktički, ali i kondicijski

trening. Posljedica toga trebao bi biti individualni kondicijski i tehničko - taktički trening

hrvača koji bi se kasnije manifestirao individualnim stilom borbe, što bi uzrokovalo primjetne

generalne razlike u kondicijskoj pripremi različitih težinskih skupina hrvača. Baić smatra da

veća mogućnost izbora partnera u manjim težinskim skupinama hrvača direktno utječe na

bolju kondicijsku pripremljenost tih težinskih skupina hrvača a to bi se moglo povezati i sa

rezultatima u ovome istraživanju, kod mlađih uzrasta hrvača.

Prema postavljenim ciljevima rada, Univarijatnom analizom varijance (ANOVA)

utvrđene su razlike u manifestnom prostoru kondicijske pripremljenosti kod tri težinske

skupine hrvača.

Stranica 57


U Univarijatnu analizu varijance (ANOVA) uključeno je jedanaest varijabli koje

opisuju motorički i funkcionalni prostor dimenzijama snage, koordinacije, fleksibilnosti i

aerobnog kapaciteta. Potvrđena statistička značajnost razlika između težinskih skupina hrvača

klasičnog načina hrvanja dokazuje da je varijabilitet rezultata između težinskih skupina veći

od varijabiliteta unutar skupina a obzirom da je isti statistički značajno veći, skupine hrvača

su međusobno različite u tim varijablama. Testirana značajnost razlika za svaku pojedinu

varijablu ukazuje da varijable koraci u stranu, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, izdržaj u

visu zgibom, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi statistički značajno razlikuju

težinske skupine.

Tablica 13. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od jedanaest godina (n=57)

Varijable SSEffect

dfEffect

MSEffect

SSError

dfError

MSError F p

OKRETNOST NA TLU (sek.) 61,1 2 30,56 1215 54 22,50 1,36 0,266KORACI U STRANU (sek.) 8,2 2 4,08 33 54 0,60 6,78 0,002POLIGON NATRAŠKE (sek.) 139,4 2 69,70 379 54 7,02 9,93 0,000PRETKLON RASKORAČNO (cm) 178,8 2 89,41 4171 54 77,24 1,16 0,322SKOK U DALJ S MJESTA (cm) 2227,3 2 1113,63 13548 54 250,89 4,44 0,016TAPING RUKOM 20,7 2 10,34 355 54 6,58 1,57 0,217IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM (sek.) 5193,3 2 2596,65 12100 54 224,08 11,59 0,000PODIZANJE TRUPA 60’’ 143,8 2 71,89 2368 54 43,85 1,64 0,204SKLEKOVI 60’’ 2004,5 2 1002,25 11689 54 216,46 4,63 0,014ČUČNJEVI 60’’ 1455,4 2 727,70 3168 54 58,67 12,40 0,000TRČANJE 6 MINUTA 118264,1 2 59132,05 1852109 52 35617,47 1,66 0,200Legenda: SS Effect – suma kvadrata između skupina; df – broj stupnjeva slobode između skupina; MS Effect = SS Effect /df; SS Error – suma kvadrata između ispitanika; MS Error = SS Error/df Error; F = MS effect/MS Error; p – razina značajnosti razlike.

Univarijatnom analizom varijance (Tablica 13.) utvrđena je statistički značajna razlika

između aritmetičkih sredina 6 od 11 varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti.

Post hoc komparacijom aritmetičkih sredina varijabli koje značajno razlikuju težinske

skupine, utvrđena je statistički značajna razlika između težinskih skupina „laki“ i „teški“

dječaka hrvača a postojana je u svim varijablama. Statistički značajna razlika utvrđena je

između skupina „laki“ i „srednje teški“ samo u varijabli izdržaj u visu zgibom, dok je

značajna razlika između skupina „teški“ i „srednje teški“ utvrđena u varijablama koraci u

stranu, poligon natraške i čučnjevi u 60 sekundi. (Slike 1 - 6.)

Stranica 58


Utvrđeno je da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača u

dobi od jedanaest godina statistički značajno pojedinačno razlikuju u nekim varijablama

koraci u stranu (p=0,002), poligon natraške (p=0,000), skok u dalj s mjesta (p=0,016), izdržaj

u visu zgibom (p=0,000), sklekovi u 60 sekundi (p=0,014) te čučnjevi u 60 sekundi

(p=0,000). Navedene razlike prikazane su na Slikama od 1. do 6.

Slika 1. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu koraci u stranu između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina

Iz Slike 1. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu koraci u stranu od „laki“ (p=0,015) te „srednje teški“ (p=0,017) hrvača, a

nema razlike između „laki“ i „srednje teški“ (p=0,995) dječaka hrvača. Iz Slike 2. je vidljivo

da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno lošiji rezultat u testu poligon

natraške od „laki“ (p=0,001) te skupine „srednje teški“ (p=0,008), dok nema razlike između

skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,679) hrvača.

Stranica 59


Slika 2. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu poligon natraške između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina

Slika 3. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu skok u dalj s mjesta između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina

U Slici 3. vidimo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno lošiji

rezultat u testu skok u dalj s mjesta od skupine „laki“ (p=0,036), dok nema razlike između

skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,574) te „srednje teški“ i „teški“ (p=0,161).

Stranica 60


Slika 4. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu izdržaj u visu zgibom između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina


lošiji rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od skupine „laki“ (p=0,001) uz razliku između

skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,014), a razlike nema između skupina „srednje teški“ i

„teški“ (p=0,128).

Slika 5. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu sklekovi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina

Stranica 61


U Slici 5. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno lošiji

rezultat u testu sklekovi u 60 sekundi od skupine „laki“ (p=0,031), a nema razlike između

težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,502) te „srednje teški“ i „teški“ (p=0,168).


lošiji rezultat u testu čučnjevi u 60 sekundi od skupina „laki“ (p=0,000) te „srednje teški“

(p=0,003), dok razlike nema između težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,521)

dječaka hrvača.

Slika 6. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu čučnjevi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi u od jedanaest godina

U Tablicama 14. i 15. prikazani su rezultati diskriminacijske analize radi usporedbe

prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina

(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača od jedanaest godina. Rezultati ukazuju na dobru

diskriminaciju različitih težinskih skupina.U varijablama izdržaj u visu zgibom, čučnjevi u 60

sekundi i sklekovi u 60 sekundi, koje prema rezultatima najbolje doprinose diskriminaciji

skupina, sadržan je linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine.

Odgovor se nalazi više u morfološkim karakteristikama težinskih skupina nego u

vremenu provedenom u trenažnom procesu.

Analizom navedenih rezultata možemo zaključiti da su jedanaestogodišnjaci težinske

skupine „laki“ najbolji u svim navedenim varijablama, a da su „teški“ najlošiji. Slijedom

navedenog u trenažnom procesu trebalo bi koristiti one trenažne operatore koji bi kod hrvača

Stranica 62


težinske skupine „teški“ utjecali na smanjenje potkožnog masnog tkiva (aerobne vježbe) i na

povećanje koordinacije (npr. izvođenje elemenata hrvačke tehnike u obje strane – u lijevo i

desno, primjenom adekvatnih elementa akrobatike i gimnastike, rad sa trenažnom lutkom i

adekvatnim sparing partnerima…). Istovremeno, kod hrvača težinske skupine „laki“ trebalo bi

i nadalje raditi na kondicijskoj pripremi, odnosno otići „korak dalje“ te raditi sa njima u

homogeniziranim skupinama (ako već nije moguće i individualno) na svim onim

kondicijskim sposobnostima koje je potrebno i dalje razvijati s obzirom na antropometrijske

karakteristike hrvača i njihovu „sklonost“ ka određenim tehnikama.

Mora se napomenuti da takav „individualizirani“ pristup kod težinskih skupina hrvača

„laki“ i „srednje teški“ nije prenapredan jer dječaci hrvači ove dobi u tim težinskim

skupinama prosječno imaju najveći trenažni staž (Tablice 9. – 11.).

Tablica 14. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnje hrvače klasičnog načina hrvanja prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – test značajnosti i moć diskriminacijske funkcije (n=57)

DiskriminacijskaFunkcija Eigenvalue Canonical R Willks' Lambda χ2 df p

1 0,741 0,653 0,422 40,59 22 0,009Legenda: Eigenvalue – varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R – koeficijent kanoničke diskriminacije; Willks' Lambda – inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; χ2 – vrijednost Hi-kvadrat testa; df – broj stupnjeva slobode; p – razina značajnosti razlike (proporcija pogreške koja se čini prihvaćanjem hipoteze da je razlika statistički značajna).

U skladu s primarnim ciljem ovog istraživanja i postavljenom hipotezom H11,

Diskriminacijskom analizom utvrđivala se diskriminacijska funkcija u prostoru varijabli za

procjenu kondicijske pripremljenosti koja statistički značajno diskriminira različite težinske

skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest

godina. Kao što je prikazano u Tablici 14., samo jedna diskriminacijska funkcija statistički

značajno razdvaja težinske skupine na temelju prostora varijabli za procjenu kondicijske

pripremljenosti, što je vidljivo i na slici 7.

S obzirom da kod druge diskriminacijske funkcije nije utvrđena statistička značajnost

u razlikovanju težinskih skupina, ista nije niti interpretirana.

Mjeru intergrupnog varijabiliteta predstavlja vrijednost Willksove lambde, čije

teorijske vrijednosti variraju u rasponu od 0 do 1, a dobivena vrijednost diskriminacijske

funkcije od 0,422 govori o relativno dobroj diskriminaciji različitih težinskih skupina u

izabranim varijablama za procjenu kondicijskih sposobnosti (Tablica 14.).

Stranica 63


Vrijednost Barlettovog Hi-kvadrat testa diskriminacijske funkcije (χ2) iznosi 40,59. Ta

je vrijednost veća od granične vrijednosti uz 22 stupnja slobode (p<0,01) pa se može

zaključiti da su razlike između tri težinske skupine statistički značajne. Vrijednost dobivene

varijance diskriminacijske funkcije (Eigenvalue) od 0,741 govori da je intergrupni

varijabilitet rezultata dovoljno velik u odnosu na intergrupni varijabilitet rezultata na

diskriminacijskoj varijabli. Koeficijent kanoničke diskriminacije (Canonical R) od 0,653

objašnjava korelaciju između Diskriminacijske funkcije 1 i binarne karakteristike varijable

kojom je određena pripadnost pojedinog sportaša skupini. Činjenica da je taj koeficijent

dovoljno visok, govori u prilog tome da se diskriminacijskom funkcijom 1 u visokom stupnju

postiže razlikovanje težinskih skupina dječaka hrvača. Drugim riječima, rezultati ukazuju na

vrlo dobru diskriminaciju različitih težinskih skupina dječaka hrvača u dobi od jedanaest

godina. Diskriminacijska funkcija iscrpljuje dio varijance razlika (0,741) uz dobar koeficijent

kanoničke korelacije (Canonical R = 0,653), pa je moguće ustvrditi da varijable kondicijske

pripremljenosti dobro razlikuju pojedine težinske skupine.

Slika 7. Prikaz distribucije pojedinačnih ispitanika različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57)

Stranica 64


Tablica 15. Prikaz centroida težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (n=57)

Težinska skupina DiskriminacijskaFunkcija 1

„Laki“ -0,787„Srednje teški“ 0,087

„Teški“ 1,781

Na pravcu koji predstavlja diskriminativnu varijablu (Crtež 15.) prikazani su centroidi grupa.

L ST T D.F.1.

–3 –2 –1 0 1 2 3

-0,787 0,087 1,781 Legenda: D.F. – diskriminacijska funkcija (snaga gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacija); L – laki, ST – srednje teški, T – teški.

Crtež 15. Položaj centroida hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina temeljem značajne diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (D.F.)

Tablica 16. Prikaz kvadratnih Mahalanobisovih udaljenosti težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57)

Težinska skupina Kvadratna Mahalanobisova udaljenost (F; p)„Laki“ „Srednje teški“ „Teški“

„Laki“ 2,011 (1,716; 0,103) 6,622 (2,817; 0,008)„Srednje teški“ 2,011 (1,716; 0,103) 4,544 (2,041; 0,048)

„Teški“ 6,622 (2,817; 0,008) 4,544 (2,041; 0,048)

Rezultati iz Tablice 16. jasno ukazuju na postojanje statistički značajne razlike između

„laki“ i „srednje teški“ težinske skupine s jedne strane i „teški“ težinske skupine s druge

strane.

Stranica 65


Udaljenosti skupina (kvadratna Mahalanobisova udaljenost temeljem dviju

diskriminacijskih funkcija) opisuju skupinu „laki“ dječaka jedanaestogodišnjaka, kao onu s

najboljom mogućnosti manifestacije snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije, što je,

zasigurno, posljedica i većeg vremena provedenog u trenažnom procesu, od ostale dvije

težinske skupine.

Skupina „srednje teški“ dječaka hrvača ima manje vrijednosti u testovima za procjenu

snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije, nego skupina „laki“, no ipak veće

vrijednosti od skupine „teški“ dječaka hrvača. Dječaci hrvači težinske skupine „teški“ postižu

najmanje vrijednosti u varijablama koje opisuju snagu gornjih i donjih ekstremiteta i

koordinaciju.

Tablica 17. Sažetak analize diskriminacijskih funkcija radi usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina (n=57); (Willks' Lambda: 0,422; F (22,84)=2,062; p<0,0099)

Varijable Willks'Lambda

PartialLambda

F toremove p Toler. 1-Toler.

(R-Sqr.)OKRETNOST NA TLU 0,440 0,959 0,895 0,416 0,493 0,507KORACI U STRANU 0,457 0,922 1,783 0,181 0,560 0,440POLIGON NATRAŠKE 0,458 0,921 1,792 0,179 0,343 0,657PRETKLON RASKORAČNO 0,467 0,903 2,263 0,117 0,759 0,241SKOK U DALJ S MJESTA 0,438 0,963 0,804 0,454 0,538 0,462TAPING RUKOM 0,425 0,993 0,157 0,855 0,754 0,246IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM 0,516 0,817 4,697 0,014 0,494 0,506PODIZANJE TRUPA 60’’ 0,422 0,998 0,042 0,959 0,584 0,416SKLEKOVI 60’’ 0,424 0,995 0,103 0,902 0,429 0,571ČUČNJEVI 60’’ 0,441 0,956 0,972 0,387 0,594 0,406TRČANJE 6 MINUTA 0,440 0,959 0,893 0,417 0,678 0,322Legenda: Willks lambda – vrijednost Willksove lambde koju bismo dobili kada bismo iz modela isključili pripadajuću varijablu; Partial lambda – vrijednost koju izražava odnos Willksove lambde nakon dodavanja dotične varijable i Willksove lambde prije dodavanja te iste varijable; F to remove – F-vrijednost temeljem koje se testira statistička značajnost doprinosa svake varijable diskriminacijskoj moći modela; Toler – mjera količine nezavisnih informacija pojedine varijable u odnosu na sve ostale iz modela; 1-Toler. (R-Sqr.) – kvadrat multiple korelacije svake varijable s ostalim varijablama iz modela; p – razina značajnosti razlike.

Iz Tablice 17. je vidljivo da samo jedna varijabla – izdržaj u visu zgibom (MIV)

nezavisno statistički značajno razlikuje različite težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i

„teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od jedanaest godina.

Slično je vidljivo i iz Tablice 18. gdje varijabla izdržaj u visu zgibom pokazuje

najznačajniju obrnuto proporcionalnu povezanost s Funkcijom 1 (- 0,706).

Stranica 66


Iz iste je Tablice vidljivo da je Funkcija 1 značajnije povezana i s varijablama koraci u

stranu (0,556), poligon natraške (0,652) te obrnuto proporcionalno sa varijablama čučnjevi u

60 sekundi (- 0,656) i sklekovi u 60 sekundi (- 0,429).

Uspoređujući vrijednost Willksove lambde na hrvačima juniorima (Baić, 2006), može

se zaključiti da korišteni komplet testova u tome istraživanju (Starosta, 1984), bolje razlikuje

različite težinske skupine hrvača klasičnog načina hrvanja. Ipak, mora se uzeti u obzir da

testovi ovoga istraživanja (Findak i sur., 1996) imaju znatno veću praktičnu primjenu u

Hrvatskoj, jer većim dijelom čine standardni komplet testova za osnovnu školu, a ipak

statistički značajno razlikuju različite težinske skupine dječaka hrvača u dobi od jedanaest

godina.

Tablica 18. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnjake prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – korelacije testova kondicijske pripremljenosti s diskriminacijskom funkcijom (n = 57)

VarijableDiskriminacijs

kaFunkcija 1

OKRETNOST NA TLU 0,255KORACI U STRANU 0,556POLIGON NATRAŠKE 0,652PRETKLON RASKORAČNO -0,095

SKOK U DALJ S MJESTA -0,394

TAPING RUKOM -0,202IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM -0,706

PODIZANJE TRUPA 60’’ -0,288

SKLEKOVI 60’’ -0,429ČUČNJEVI 60’’ -0,656TRČANJE 6 MINUTA -0,274

Prije donošenja zaključaka o diskriminacijskoj funkciji treba povezati predznake

varijabli s pozicijom težinskih skupina. Struktura diskriminacijske funkcije (Tablica 18.) i

rezultati centroida na diskriminacijskoj funkciji (Tablica 15.) definiraju bipolarnost

diskriminacijske funkcije.

Stranica 67


Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalazi se težinska skupina „laki“, a na

pozitivnom hrvači težinske skupine „srednje teški“ i „teški“.

Prema strukturi diskriminacijske funkcije vidljivo je da varijable izdržaj u visu

zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi najbolje definiraju negativni pol, dok

varijable poligon natraške i koraci u stranu najbolje definiraju pozitivan pol.

Nadalje, vidljivo je da varijabla izdržaj u visu zgibom pokazuje statistički

najznačajniju obrnuto proporcionalnu povezanost s Diskriminacijskom funkcijom 1 (- 0,706).

Jednako tako, vidljivo je da je ista ta funkcija značajnije povezana i s varijablama

koraci u stranu (0,556), poligon natraške (0,652), te obrnuto proporcionalno s varijablom

čučnjevi u 60 sekundi (- 0,656) i sklekovi u 60 sekundi (- 0,429).

Za razliku od toga Diskriminacijska funkcija 2 ne pokazuje statistički značajnu

povezanost s većim brojem varijabli, te se poradi toga nije dalje razrađivala.

Visoke korelativne veze primijenjenih testova za procjenu kondicijskih sposobnosti

definiraju diskriminacijsku funkciju kao snagu gornjih i donjih ekstremiteta i

koordinaciju.

Utvrđena diskriminacijska funkcija gotovo je identična istraživanju Slačanca i

suradnika (2007), koja je na uzorku ispitanika iste dobi bila definirana kao snaga ruku i

ramenog pojasa.

Moglo bi se zaključiti da ovisno o generaciji hrvača koja se testira, te napretku ili

nazadovanju u kondicijskoj pripremi hrvača, može doći i do različitih rezultata u tretiranju

istoga problema. Međutim te razlike vjerojatno nisu statistički značajne, što bi se moglo

utvrditi nekim drugim istraživanjem.

Autor smatra da je do drugačijih rezultata u ovome istraživanju došlo zbog napretka u

kondicijskoj pripremi hrvatskih hrvača, o čemu su kao o trendu pisali strani autori (Dinev i

sur., 1991).

Na temelju definirane diskriminacijske funkcije pod nazivom snaga gornjih i donjih

ekstremiteta i koordinacija, prema veličini i predznaku centroida može se zaključiti da je

Stranica 68


odnos težinske skupine „laki“ i varijable izdržaj u visu zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i

sklekovi u 60 sekundi, proporcionalan.

To znači da skupina „laki“ hrvača ima veće vrijednosti u testovima snage, a time i

kvalitetniju dimenziju snage.

Sukladno navedenom pozitivan predznak centroida težinske skupine „srednje teški“ i

„teški“ trebao bi ukazivati na činjenicu da te skupine ostvaruju veće vrijednosti u varijablama

poligon natraške i koraci u stranu od hrvača skupine „laki“, što je i istina. No, zbog obrnute

proporcionalnosti rezultata u navedenim testovima, „laki“ hrvači imaju kvalitetnije razvijenu

dimenziju koordinacije.

U varijablama izdržaj u visu zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi,

koje prema rezultatima najbolje doprinose diskriminaciji težinskih skupina kod

jedanaestogodišnjaka, sadržan je linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine.

Odgovor se nalazi više u morfološkim karakteristikama težinskih skupina, nego u vremenu

provedenom u trenažnom procesu.

Dječake u dobi od jedanaest godina približno jednake biološke dobi, karakteriziraju

slične antropološke karakteristike (npr. udio mišićne mase i omjer iste u tjelesnoj masi) te će

prema zakonima fizike, „laki“ dječaci imati bolju sposobnost održavanja mase tijela viseći

hvatom za preću u prostoru, odnosno izvršavanja većeg rada u istom vremenu.

U prostoru koordinacije je također prisutan linearan pad vrijednosti rezultata porastom

težinske skupine (Baić, 2006). To znači da „laki“ dječaci imaju bolje razvijenu koordinaciju

od težinskih skupina „srednje teški“ i „teški“. Razlog tome vjerojatno je taj što je skupina

dječaka hrvača „laki“ dominantno više vremena provela u trenažnom procesu (Tablice 9. -

11.).

Promatranjem kondicijskih sposobnosti različitih težinskih skupina i analizama

razlika, u skladu s postavljenim ciljem rada, potvrđena je pretpostavka definirana prvom

hipotezom, odnosno utvrđena je jedna diskriminacijska funkcija definirana kao snaga gornjih

i donjih ekstremiteta i koordinacija koja statistički značajno diskriminira različite težinske

skupine dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina.

Stranica 69


Drugim riječima, razlici dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od

jedanaest godina, različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

doprinose pokazatelji snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije.

Stranica 70


6.2. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti različitih težinskih skupina

(„laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka hrvača klasičnog načina

hrvanja u dobi od dvanaest godina

U skladu s postavljenim ciljevima istraživanja i postavljenom hipotezom H12,


hrvača klasičnog načina hrvanja, u dobi od dvanaest godina u varijablama za procjenu


Skupinu ispitanika čini 81 dječak hrvač u dobi od dvanaest godina. Osnovni

deskriptivni parametri dvanaestogodišnjaka ukupno, te prema težinskim skupinama, prikazani

su u Tablicama od 19. do 22.

Za vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata (kožni nabor nadlaktice, okretnost na

tlu, koraci u stranu, taping rukom, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, i pretklon

raskoračno) izračunate su srednje vrijednosti.

Tablica 19. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka svih težinskih skupina (n=81)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 21,75 1,00 75,00 18,27 0,88 0,04 0,14 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,89 2,00 5,00 0,59 0,77 3,09 0,36 p < ,01Tjelesna visina 157,13 142,80 173,10 7,64 -0,07 -0,78 0,07 p > ,20Tjelesna težina 51,99 29,60 122,50 15,52 1,85 5,87 0,12 p > ,20Opseg podlaktice 23,56 18,30 32,60 2,61 0,60 1,02 0,07 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 16,42 4,33 40,67 8,20 1,01 0,90 0,10 p > ,20Okretnost na tlu 19,24 12,59 29,96 3,69 0,84 0,39 0,10 p > ,20Koraci u stranu 11,06 9,40 13,77 0,92 0,57 -0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 13,16 8,41 26,04 3,31 1,35 2,54 0,12 p > ,20Pretklon raskoračno 48,81 29,67 75,67 9,79 0,48 0,22 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,41 125,67 221,33 21,15 -0,54 -0,03 0,09 p > ,20Taping rukom 27,95 20,33 35,33 2,81 -0,08 0,10 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 24,18 0,00 79,00 17,63 0,92 0,68 0,10 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 38,98 0,00 56,00 8,11 -1,29 5,57 0,11 p > ,20Sklekovi 60’’ 23,98 0,00 60,00 12,17 0,32 0,19 0,06 p > ,20Čučnjevi 60’’ 47,36 24,00 69,00 10,33 -0,11 -0,18 0,07 p > ,20Trčanje 6 minuta 1132,34 595,00 2132,00 206,64 0,93 6,69 0,11 p > ,20

Stranica 71


Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.



u dobi od dvanaest godina. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov-Smirnovljevog testa (Tablice

19. – 22.) može se uočiti kako distribucije varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti ne

odstupaju značajno od normalne distribucije.

Takvi rezultati govore u prilog tomu da svi primijenjeni testovi imaju dobre metrijske

karakteristike na populaciji hrvača dvanaestogodišnjaka, različitih težinskih skupina. Jednako

tako prikazani su i parametri sportskog staža, broja treninga i antropometrijskih varijabli radi

lakše interpretacije rezultata. Promatrane skupine statistički se značajno razlikuju prema

težini, no pripadnici su iste dobne kategorije pa je utvrđivanje razlika po spomenutim

varijablama moguće i opravdano.

S dvanaest su godina mladi hrvači već selekcionirani, treniraju prosječno 21,75

mjeseci te prelaze s plana i programa treninga za početnike, na nešto napredniji plan i

program treninga.

Uspoređujući dobivene rezultate kroz osnovne deskriptivne parametre (Tablice 19. -

22.) pokazalo se da je tjedni broj treninga za težinsku skupinu „laki“ neznačajno veći (3,15

sati tjedno) dok je za težinske skupine „srednje teški“ i „teški“ tjedni broj treninga gotovo isti

(2,83 i 2,85 sati tjedno).

Kako je variranje vremena provedenog u trenažnom procesu različitih težinskih

skupina minimalno, razlike se ne mogu objasniti kraćim vremenom provedenim u trenažnom

procesu skupina „srednje teški“ i „teški“ hrvača, kao što je slučaj kod mlađe promatrane dobi

hrvača (jedanaestogodišnjaci). Prosječno su visoki 157,13 cm (stan. dev. 7,64) i teški 51,99

kg (stan. dev. 15,52).

Stranica 72




dvanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“.

Iz prikazanih rezultata Kolmogorov - Smirnovljevog testa može se uočiti da

distribucije varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti ne odstupaju značajno od

normalne distribucije.

Tablica 20. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka težinske skupine „laki“ (n=13)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 21,85 2,00 75,00 21,05 1,70 2,70 0,23 p > ,20Broj treninga u tjednu 3,15 2,00 4,00 0,55 0,14 0,90 0,38 p < ,05Tjelesna visina 147,18 142,80 153,90 3,54 0,55 -0,92 0,17 p > ,20Tjelesna težina 34,40 29,60 37,90 2,78 -0,31 -1,20 0,14 p > ,20Opseg podlaktice 20,47 18,30 21,70 1,17 -0,69 -0,74 0,19 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 9,54 4,33 21,33 4,88 1,49 1,68 0,26 p > ,20Okretnost na tlu 18,91 14,30 26,97 3,40 0,93 1,36 0,13 p > ,20Koraci u stranu 10,74 9,60 12,87 0,85 1,27 2,37 0,21 p > ,20Poligon natraške 11,22 8,83 15,61 2,04 1,29 0,79 0,28 p > ,20Pretklon raskoračno 46,36 29,67 65,00 10,10 -0,20 -0,22 0,18 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,69 133,00 206,67 18,92 -1,24 2,15 0,21 p > ,20Taping rukom 28,08 25,33 31,67 1,85 0,40 -0,41 0,13 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 48,91 23,10 79,00 17,99 0,18 -0,95 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 42,08 33,00 51,00 5,12 0,05 -0,38 0,12 p > ,20Sklekovi 60’’ 36,77 18,00 60,00 11,03 0,37 0,57 0,20 p > ,20Čučnjevi 60’’ 54,62 40,00 69,00 8,89 0,20 -0,84 0,15 p > ,20Trčanje 6 minuta 1202,42 893,00 2132,00 311,47 2,43 7,28 0,26 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.



dvanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov -



Stranica 73


Dječake u dobi od dvanaest godina, što je i slučaj kod jedanaestogodišnjaka,

karakteriziraju slične antropometrijske karakteristike pa će „laki“ dječaci imati bolju

sposobnost izvršavanja većeg rada u istom vremenu.

U prostoru koordinacije koji je doprinosio diskriminaciji težinskih skupina

jedanaestogodišnjaka, kod dvanaestogodišnjaka značajno ne doprinosi razlikovanju težinskih

skupina. Razlog tome vjerojatno leži u činjenici da su dječaci hrvači u dobi od dvanaest

godina duže vremena od jedanaestogodišnjaka uključeni u organizirani stručni trenažni proces

te je isti pozitivno utjecao na poboljšanje koordinacijskih sposobnosti.

Tablica 21. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka težinske skupine „srednje teški“ (n=35)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 24,71 1,00 66,00 19,49 0,61 -0,62 0,16 p > ,20Broj treninga u tjednu 2,83 2,00 5,00 0,57 0,99 5,49 0,39 p < ,01Tjelesna visina 155,85 144,60 165,90 6,19 -0,15 -1,14 0,10 p > ,20Tjelesna težina 45,78 38,20 51,10 3,97 -0,59 -0,71 0,11 p > ,20Opseg podlaktice 22,69 19,20 28,00 1,66 0,55 2,01 0,09 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 13,29 5,67 22,67 4,64 0,47 -0,64 0,15 p > ,20Okretnost na tlu 17,93 12,59 25,60 2,66 0,55 0,91 0,09 p > ,20Koraci u stranu 10,84 9,40 12,73 0,84 0,52 -0,22 0,08 p > ,20Poligon natraške 12,06 8,41 16,45 2,17 0,24 -0,75 0,09 p > ,20Pretklon raskoračno 49,88 32,00 75,67 9,89 0,41 -0,07 0,09 p > ,20Skok u dalj s mjesta 187,25 135,00 221,33 19,86 -0,60 0,31 0,12 p > ,20Taping rukom 28,25 20,33 35,33 3,14 -0,28 0,47 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 26,51 5,00 52,00 12,25 0,08 -0,56 0,07 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,20 25,00 56,00 7,25 -0,05 -0,19 0,08 p > ,20Sklekovi 60’’ 24,97 2,00 50,00 9,86 0,53 1,12 0,12 p > ,20Čučnjevi 60’’ 50,40 24,00 68,00 9,52 -0,41 0,46 0,07 p > ,20Trčanje 6 minuta 1164,76 659,00 1515,00 162,92 -0,48 2,01 0,12 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Jednako kao i kod mlađe promatrane skupine (jedanaestogodišnjaci) i kod

dvanaestogodišnjaka je prisutan linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine,

iako ne tako jako kao kod jedanaestogodišnjaka. Skupina hrvača „srednje teški“ dominantno

je više vremena provela u trenažnom procesu (Tablice od 20. do 22.). S obzirom da nema

statistički značajne razlike između težinskih skupina u prostoru koordinacije kao što je to bio

slučaj kod jedanaestogodišnjaka, prema autoru to može značiti da je program treninga

Stranica 74


pozitivno utjecao na razvoj koordinacijskih sposobnosti. Nadalje, kako i dalje dječaci hrvači

težinske skupine „laki“ postižu najbolje rezultate u varijablama za procjenu snage gornjih i

donjih ekstremiteta, autor smatra da bi u treninzima dvanaestogodišnjih hrvača trebalo više

koristiti trenažne operatore za povećanje dimenzija snage, posebice eksplozivne ali i

repetitivne, te da bi hrvači te dobi i hrvačkog znanja trebali sve više odrađivati sparing borbe.

Chatzilelekas je (1999) u svom istraživanju utvrdio da hrvači različitih težinskih

skupina tijekom hrvačkih treninga i natjecanja apliciraju različit broj tehničkih elemenata. To

znači da je repertoar tehnika i specijalki različit kod različitih težinskih skupina hrvača. Prema

njegovom istraživanju, laki i srednje teški hrvači uglavnom izvode tehničke akcije za jedan

tehnički bod, a manje tehničke akcije za dva tehnička boda, dok su teški hrvači jednako

djelotvorni u izvođenju tehničkih akcija za jedan i za dva tehnička boda, a u puno manjoj

mjeri izvode tehničke akcije za tri tehnička boda. Iako je to istraživanje napravljeno na

starijim hrvačima, iz hrvačke prakse moglo bi se reći da ta pravila vrijede i u mlađim

uzrastima.



dvanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“. Iz prikazanih rezultata Kolmogorov -



Tablica 22. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka težinske skupine „teški“ (n=33)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 18,58 1,00 50,00 15,65 0,60 -1,05 0,21 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,85 2,00 5,00 0,62 0,94 3,74 0,35 p < ,01Tjelesna visina 162,42 151,70 173,10 5,44 0,17 -0,36 0,13 p > ,20Tjelesna težina 65,51 53,50 122,50 15,05 2,55 6,93 0,24 p < ,10Opseg podlaktice 25,69 23,00 32,60 2,06 1,44 3,09 0,16 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 22,44 8,67 40,67 8,30 0,66 -0,10 0,10 p > ,20Okretnost na tlu 20,77 13,67 29,96 4,23 0,44 -0,67 0,11 p > ,20Koraci u stranu 11,42 9,80 13,77 0,94 0,41 -0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 15,10 10,02 26,04 3,74 1,09 1,04 0,14 p > ,20Pretklon raskoračno 48,65 30,33 75,00 9,69 0,89 0,95 0,16 p > ,20Skok u dalj s mjesta 170,99 125,67 202,50 20,61 -0,52 -0,49 0,13 p > ,20Taping rukom 27,58 22,67 33,33 2,77 0,11 -0,68 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 11,98 0,00 31,10 9,40 0,77 -0,72 0,20 p < ,15Podizanje trupa 60’’ 36,45 0,00 53,00 9,32 -1,71 6,56 0,17 p > ,20Sklekovi 60’’ 17,88 0,00 37,00 10,73 0,14 -0,92 0,10 p > ,20Čučnjevi 60’’ 41,27 25,00 59,00 8,43 -0,27 -0,50 0,10 p > ,20

Stranica 75


Trčanje 6 minuta 1071,33 595,00 1352,20 186,32 -0,91 0,87 0,12 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Uz varijable koje opisuju prostor kondicijskih sposobnosti, promatran je i morfološki

prostor hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi dvanaest godina, prema težinskim skupinama.

Isti je zastupljen s četiri varijable, svaka iz jednog prostora latentne dimenzije (longitudinalna

i transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumen i masa tijela, potkožno masno tkivo).

Univarijatnom analizom varijance dobivene su očekivane razlike između težinskih

skupina u antropometrijskim varijablama.

Tablica 23. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu antropometrijskih varijabli različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81)

Varijable SSEffect

dfEffect

MSEffect

SSError

dfError

MSError F p


Iz Tablice 23. vidljivo je da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od dvanaest godina statistički značajno razlikuju

(p=0,000 za sve varijable) u morfološkim pokazateljima.

Kod varijabli za procjenu masnog tkiva – kožni nabor nadlaktice, i varijable za

procjenu mišićne mase – opseg podlaktice, uočeno je da postoji porast u obje varijable s

povećanjem tjelesne težine, odnosno težinske skupine.

Dobiveni rezultati su očekivani i u skladu su sa zakonitostima rasta i razvoja djece te

dobi, a antropometrijske varijable predstavljaju osnovu diskriminacije kod težinskih skupina

kao što definiraju i različite težinske kategorije.

Stranica 76


Prema rezultatima ovog istraživanja može se zaključiti da antropometrijske

karakteristike imaju značajan utjecaj na rezultate u pojedinim testovima za procjenu


Prema postavljenim ciljevima rada, Univarijatnom analizom varijance (ANOVA)

utvrđene su razlike u manifestnom prostoru kondicijske pripremljenosti kod tri težinske

skupine hrvača.

U Univarijatnu analizu varijance (ANOVA) uključeno je jedanaest varijabli koje

opisuju motorički i funkcionalni prostor dimenzijama snage, koordinacije, fleksibilnosti i

aerobnog kapaciteta.

Iz Tablice 24. je vidljivo da se težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača u dobi od dvanaest godina statistički značajno pojedinačno razlikuju u nekim


To su varijable okretnost na tlu (p=0,005), poligon natraške (p=0,000), skok u dalj s

mjesta (p=0,005), izdržaj u visu zgibom (p=0,000), sklekovi u 60 sekundi (p=0,000) te

čučnjevi u 60 sekundi (p=0,000).

Tablica 24. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od dvanaest godina (n=81)

Varijable SSEffect

dfEffect

MSEffect

SSError

dfError

MSError F p


Stranica 77


Navedene razlike prikazane su na Slikama od 8. do 13. Između težinskih skupina

dječaka hrvača potvrđena je statistički značajna razlika koja dokazuje je da je varijabilitet

rezultata između težinskih skupina veći od varijabiliteta unutar skupina.

Skupine hrvača su međusobno različite u promatranim varijablama, s obzirom da je

varijabilitet statistički značajno veći.

Varijable okretnost na tlu, poligon natraške, skok u dalj s mjesta, izdržaj u visu

zgibom, sklekovi u 60 sekundi i čučnjevi u 60 sekundi statistički značajno razlikuju težinske

skupine dječaka hrvača, temeljem testirane značajnosti razlika za svaku pojedinu varijablu.

Između skupine „laki“ i „srednje teški“ značajna razlika utvrđena je u varijablama

izdržaj u visu zgibom i sklekovi u 60 sekundi, dok je značajna razlika između skupine „teški“

i „srednje teški“ utvrđena u svim varijablama. (Slike 8. - 13.)

Iz Slike 8. (dolje) je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički

značajno lošiji rezultat u testu okretnost na tlu od skupine „srednje teški“ (p=0,004), dok

nema statistički značajne razlike između skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,753) te

težinskih skupina „laki“ i „teški“ (p=0,369).

Slika 8. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu okretnost na tlu između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina

Stranica 78


Slika 9. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu poligon natraške između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača

klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina

Iz Slike 9. vidljivo je da hrvači težinskih skupina „teški“ imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu poligon natraške od težinskih skupina „laki“ (p=0,003) te „srednje teški“

(p=0,000), dok nema razlike između težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,744).

Slika 10. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu skok u dalj s mjesta između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina

Stranica 79


Iz Slike 10. vidljivo je da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu skok u dalj s mjesta od težinske skupine „srednje teški“ (p=0,004), a

razlike nema između težinskih skupina „laki“ i „srednje teški“ (p=0,603) te „laki“ i „teški“

(p=0,512) dječaka hrvača.

Slika 11. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu izdržaj u visu zgibom između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina

Iz Slike 11. vidljivo je da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od težinskih skupina „laki“ (p=0,000) i „srednje

teški“ (p=0,000) te da hrvači težinske skupine „srednje teški“ imaju statistički značajno lošiji

rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od težinske skupine „laki“ (p=0,000).

Na Slici 12. je vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu sklekovi u 60 sekundi od težinske skupine „laki“ (p=0,000) te „srednje

teški“ (p=0,019) a da hrvači težinske skupine „srednje teški“ imaju statistički značajno lošiji

rezultat u testu izdržaj u visu zgibom od težinske skupine „laki“ (p=0,014).

Stranica 80


Slika 12. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu sklekovi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina

U sljedećoj je slici (Slika 13.) vidljivo da hrvači težinske skupine „teški“ imaju

statistički značajno lošiji rezultat u testu čučnjevi u 60 sekundi od težinske skupine „laki“

(p=0,001) te „srednje teški“ (p=0,000), dok nema razlike između težinske skupine „laki“ i

„srednje teški“ (p=0,460).

Slika 13. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu čučnjevi u 60 sekundi između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina

Stranica 81


Komparacijom aritmetičkih sredina varijabli koje značajno razlikuju težinske skupine,

post hoc testom, utvrđeno je da je statistički značajna razlika postojana između težinskih

skupina „laki“ i „teški“ u gotovo svim varijablama, osim u varijabli skok u dalj s mjesta.

Između skupine „laki“ i „srednje teški“ značajna razlika utvrđena je u varijablama

izdržaj u visu zgibom i sklekovi u 60 sekundi, dok je statistički značajna razlika između

težinske skupine „teški“ i „srednje teški“ utvrđena u svim varijablama. (Slike od 8. do 13.)

U Tablicama od 25. do 29. prikazani su rezultati diskriminacijske analize radi

usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih

težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od

dvanaest godina.

Iz Tablice 25. i Slike 14. na kojoj je prikazana distribucija pojedinačnih ispitanika

različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) dječaka dvanaestogodišnjaka,

temeljem diskriminacijske funkcije 1 opaža se značajno izdvajajanje svih triju težinskih

skupina.

Za razliku od jedanaestogodišnjaka, varijable izdržaj u visu zgibom i skok u dalj s

mjesta statistički značajno doprinose razlici težinskih skupina dvanaestogodišnjih dječaka.

Tablica 25. Rezultati diskriminacijske analize za dvanaestogodišnje hrvače klasičnog načina hrvanja prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – test značajnosti i moć diskriminacijske funkcije (n=57)


1 1,776 0,800 0,310 84,26 22 0,000Legenda: Eigenvalue – varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R – koeficijent kanoničke diskriminacije; Willks' Lambda – inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; χ2 – vrijednost Hi-kvadrat testa; df – broj stupnjeva slobode; p – razina značajnosti razlike.

Hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina, različitih težinskih

skupina u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti, prema

rezultatima istraživanja, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija.

S obzirom da kod druge Diskriminacijske funkcije nije utvrđena statistička značajnost

u razlikovanju težinskih skupina, ista nije interpretirana.

Stranica 82


Mjeru intergrupnog varijabiliteta predstavlja vrijednost Willksove lambde, čije

teorijske vrijednosti variraju u rasponu od 0 do 1, a dobivena vrijednost diskriminacijske

varijable od 0,310 govori o relativno dobroj diskriminaciji različitih težinskih skupina u

izabranim varijablama za procjenu kondicijskih sposobnosti (Tablica 25.).


je vrijednost veća od granične vrijednosti uz 22 stupnja slobode (p<0,01) pa se može

zaključiti da su razlike između tri težinske skupine statistički značajne.

Vrijednost dobivene varijance diskriminacijske funkcije (Eigenvalue) od 1,776 govori

da je intergrupni varijabilitet rezultata dovoljno velik u odnosu na intergrupni varijabilitet

rezultata na diskriminacijskoj varijabli.

Koeficijent kanoničke diskriminacije (Canonical R) od 0,800 objašnjava korelaciju

između Diskriminacijske funkcije 1 i binarne karakteristike varijable kojom je određena

pripadnost pojedinog sportaša skupini.

Obzirom da je taj koeficijent dovoljno visok, govori u prilog tome da se prvom

diskriminacijskom funkcijom 1 u visokom stupnju postiže razlikovanje težinskih skupina

dječaka hrvača.

Drugim riječima, rezultati ukazuju na vrlo dobru diskriminaciju različitih težinskih

skupina dječaka hrvača u dobi od dvanaest godina.

Diskriminacijska funkcija iscrpljuje dio varijance razlika (1,776) uz vrlo dobar

koeficijent kanoničke korelacije (Canonical R = 0,800) pa je moguće zaključiti da varijable

kondicijske pripremljenosti u visokom stupnju razlikuju težinske skupine dječaka hrvača

(Tablica 25.).

Na negativnom polu diskriminacijske funkcije nalaze se težinske skupine „laki“ i

„srednje teški“, a na pozitivnom hrvači težinske skupine „teški“.

Tablica 26. Prikaz centroida težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (n=81)

Težinska skupina Diskriminacijska Funkcija 1

„laki“ -2,664„srednje teški“ -0,104

„teški“ 1,157

Stranica 83


Na pravcu koji predstavlja prvu diskriminacijsku funkciju (Crtež 16.) prikazani su centroidi grupa.

L ST T D.F. 1.

–3 –2 –1 0 1 2 3 -2,664 -0,104 1,157

Legenda: 1.D.F. – diskriminacijska funkcija (snaga gornjih i donjih ekstremiteta); L – laki, ST – srednje teški, T – teški.

Crtež 16. Položaj centroida težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina temeljem 1. diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (1.D.F.)

Slika 14. Prikaz distribucije pojedinačnih ispitanika različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81) Tablica 27. Prikaz kvadratnih Mahalanobisovih udaljenosti težinskih skupina („laki“,

Stranica 84


„srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81)

Težinska skupina Kvadratna Mahalonobisova udaljenost (F; p)„Laki“ „Srednje teški“ „Teški“

„Laki“ 7,277 (5,413; 0,000) 14,603 (10,773; 0,000) „Srednje teški“ 7,277 (5,413; 0,000) 2,185 (2,895; 0,004)

„Teški“ 14,603 (10,773; 0,000) 2,185 (2,895; 0,004)

Udaljenosti skupina (kvadratna Mahalanobisova udaljenost) definiraju značajnu

razliku između svih skupina dječaka dvanaestogodišnjaka hrvača, pojedinačno. Skupina

dječaka hrvača „laki“ ostvaruje najbolje vrijednosti u testovima za procjenu snage gornjih i

donjih ekstremiteta. Dječaci hrvači skupine „teški“ postižu najmanje vrijednosti u varijablama

koje manifestiraju snagu gornjih i donjih ekstremiteta.

Iz Tablice 28. vidljivo je da dvije varijable (skok u dalj s mjesta i izdržaj u visu

zgibom) nezavisno statistički značajno razlikuju različite težinske skupine („laki“, „srednje

teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od dvanaest godina.

Tablica 28. Sažetak analize diskriminacijskih funkcija radi usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina (n=81); (Willks' Lambda: 0,310; F (22,134)=4,844; p=0,000)


PartialLambda



Tablica 29 prikazuje da je varijabla izdržaj u visu zgibom najznačajnije obrnuto

proporcionalno povezana s Diskriminacijskom funkcijom 1 (- 0,786) slično kao i kod

Stranica 85


jedanaestogodišnjaka. Iz iste je Tablice vidljivo i to da je ta funkcija značajnije obrnuto

proporcionalno povezana s varijablama sklekovi u 60 sekundi (- 0,477) i čučnjevi u 60

sekundi (- 0,404).

Prema navedenom možemo zaključiti da varijable izdržaj u visu zgibom, sklekovi u 60

sekundi i čučnjevi u 60 sekundi najbolje definiraju negativni pol.

Tablica 29. Rezultati diskriminacijske analize za dvanaestogodišnjake prema težinskim skupinama („laki“, „srednje teški“ i „teški“) – korelacije testova kondicijske pripremljenosti s diskriminacijskom funkcijom (n=81)

Varijable DiskriminacijskaFunkcija 1

OKRETNOST NA TLU 0,155KORACI U STRANU 0,045POLIGON NATRAŠKE 0,363PRETKLON RASKORAČNO 0,055SKOK U DALJ S MJESTA -0,130TAPING RUKOM -0,051IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM

-0,786

PODIZANJE TRUPA 60’’ -0,192SKLEKOVI 60’’ -0,477ČUČNJEVI 60’’ -0,404TRČANJE 6 MINUTA -0,176

Visoke korelativne veze primijenjenih testova definiraju koje varijable najviše

doprinose razlici težinskih skupina, te temeljem navedenog, definiraju diskriminacijsku

funkciju kao snagu gornjih i donjih ekstremiteta.

Prema veličini i predznaku centroida težinskih skupina na diskriminacijskoj funkciji

može se zaključiti da je odnos težinske skupine „laki“ i „srednje teški“ i varijabli izdržaj u

visu zgibom, čučnjevi u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi, proporcionalan. Prema

navedenom možemo zaključiti da skupine „laki“ i „srednje teški“ hrvača postižu više

vrijednosti u testovima snage, odnosno da iste imaju kvalitetniju dimenziju snage.

Stranica 86


Pretpostavka definirana drugom hipotezom (H12) koja govori o postojanju značajnih

razlika u varijablama kondicijske pripremljenosti između različitih težinskih skupina („laki“,

„srednje teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina,

potvrđena je promatranjem varijabli za procjenu kondicijskih sposobnosti. Dobiveni rezultati

podudaraju se s kretanjima numeričkih vrijednosti rezultata u Tablicama od 20. do 22.

U varijablama za procjenu repetitivne snage ruku – sklekovi u 60 sekundi, i nogu -

čučnjevi u 60 sekundi dolazi do gotovo linearnog opadanja rezultata porastom težinske

skupine. Već je ranije utvrđeno da s porastom težinskih skupina kod hrvača raste i udio

masnog tkiva u ukupnoj tjelesnoj masi što je faktor koji znatno otežava postizanje viših

rezultata u ta dva testa. Prema navedenom možemo zaključiti da dobro usmjerenim trenažnim

procesima treba utjecati na ovu dimenziju snage dječaka hrvača.

Statična snaga ruku i ramenog pojasa procjenjivala se varijablom izdržaj u visu

zgibom, gdje je vidljivo da s povećanjem težinske skupine dolazi do opadanja statičke snage

ruku i ramenog pojasa. Takvi rezultati su očekivani i mogli bi se objasniti negativnim

utjecajem tjelesne težine i masnog tkiva na rezultate u ovom testu.

Hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina različitih težinskih skupina

u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti, prema rezultatima

istraživanja statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija, što je u skladu sa

postavljenim ciljem rada, a definirana je kao snaga gornjih i donjih ekstremiteta,.

Drugim riječima, razlici dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od

dvanaest godina, različitihih težinskih skupina („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

pridonosi pokazatelj snage gornjih i donjih ekstremiteta.

Dobivene razlike upućuju na to da u uzrastu hrvača od dvanaest godina treba nastojati

različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći računa o težinskoj skupini

kojoj mladi hrvači pripadaju. Konkretno, kod hrvača težinske skupine „teški“ potrebno je

utjecati na daljnje smanjenje potkožnog masnog tkiva (aerobne vježbe) te na povećanje snage

(npr. izvođenje naprednih elemenata hrvačke tehnike u obje strane – u lijevo i desno,

primjenom adekvatnih elementa akrobatike i gimnastike, rad sa trenažnom lutkom i

adekvatnim sparing partnerima…). Istovremeno, kod hrvača težinske skupine „laki“ trebalo bi

Stranica 87


i nadalje raditi na kondicijskoj pripremi, odnosno otići još jedan „korak dalje“ te raditi sa

njima individualno na svim onim kondicijskim sposobnostima koje je potrebno i dalje

razvijati s obzirom na antropometrijske karakteristike hrvača i njihovu „sklonost“ ka

određenim tehnikama. Mora se napomenuti da takav „individualizirani“ pristup kod težinskih

skupina „laki“ i „srednje teški“ hrvači nije prenapredan jer u tim težinskim skupinama u

prosjeku dječaci hrvači u ovoj dobi imaju najveći trenažni staž (Tablice 20. – 22.).

Stranica 88


6.3. Razlike u kondicijskoj pripremljenosti između dječaka hrvača

klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u dobi od

dvanaest godina

Stranica 89


Sukladno postavljenim dopunskim ciljem istraživanja i postavljenom hipotezom H13

utvrđivana je razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina i u

dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti. Uzorak

ispitanika čini ukupno 138 dječaka hrvača (jedanaest godina, n = 57 i dvanaest godina, n =

81). Deskriptivni statistički parametri za skupinu jedanaestogodišnjaka i skupinu

dvanaestogodišnjaka, te za obje skupine zajedno, prikazani su u Tablicama od 30. do 32. Za

vrijednosti testova koji su mjereni u tri navrata (kožni nabor nadlaktice, okretnost na tlu,

koraci u stranu, taping rukom, poligon natraške, skok u dalj s mjesta i pretklon raskoračno)

izračunate su srednje vrijednosti.



u dobi od jedanaest i dvanaest godina. Jednako tako prikazani su i parametri sportskog staža,

broja treninga i antropometrijskih varijabli poradi lakše interpretacije rezultata, iako su

statistički obrađeni zasebno.

Tablica 30. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka (n=57)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 14,75 1,00 72,00 16,09 1,69 2,45 0,30 p < ,01Broj treninga u tjednu 2,84 2,00 4,00 0,53 -0,18 0,36 0,39 p < ,01Tjelesna visina 149,16 133,80 163,60 7,57 -0,07 -0,60 0,10 p > ,20Tjelesna težina 41,84 25,60 70,90 9,78 0,99 0,61 0,13 p > ,20Opseg podlaktice 21,89 12,50 28,00 2,37 -0,53 3,82 0,11 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 13,43 3,67 36,67 7,37 0,81 0,45 0,12 p > ,20Okretnost na tlu 21,42 14,81 37,71 4,77 1,55 3,29 0,13 p > ,20Koraci u stranu 11,20 9,53 13,90 0,85 0,50 0,82 0,07 p > ,20Poligon natraške 13,48 7,77 23,71 3,04 0,80 1,17 0,10 p > ,20Pretklon raskoračno 44,74 22,67 70,67 8,81 0,39 0,60 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 174,20 142,67 206,67 16,78 0,04 -0,94 0,08 p > ,20Taping rukom 26,88 20,33 31,67 2,59 -0,37 -0,31 0,11 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 26,26 0,00 68,90 17,57 0,70 -0,22 0,09 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 40,39 29,00 57,00 6,70 0,55 -0,33 0,13 p > ,20Sklekovi 60’’ 26,84 0,00 97,00 15,64 1,57 5,96 0,10 p > ,20Čučnjevi 60’’ 48,16 25,00 68,00 9,09 -0,22 0,22 0,08 p > ,20Trčanje 6 minuta 1098,63 238,00 1515,00 191,02 -1,94 7,60 0,15 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Iz prikazanih rezultata Kolmogorov - Smirnovljevog testa (Tablice 30. – 32.), može se

uočiti kako distribucije varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti ne odstupaju

Stranica 90


značajno od normalne distribucije. Takvi rezultati govore u prilog tomu da svi primijenjeni

testovi imaju dobre metrijske karakteristike.

Tablica 31. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti dvanaestogodišnjaka (n=81)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 21,75 1,00 75,00 18,27 0,88 0,04 0,14 p < ,10Broj treninga u tjednu 2,89 2,00 5,00 0,59 0,77 3,09 0,36 p < ,01Tjelesna visina 157,13 142,80 173,10 7,64 -0,07 -0,78 0,07 p > ,20Tjelesna težina 51,99 29,60 122,50 15,52 1,85 5,87 0,12 p > ,20Opseg podlaktice 23,56 18,30 32,60 2,61 0,60 1,02 0,07 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 16,42 4,33 40,67 8,20 1,01 0,90 0,10 p > ,20Okretnost na tlu 19,24 12,59 29,96 3,69 0,84 0,39 0,10 p > ,20Koraci u stranu 11,06 9,40 13,77 0,92 0,57 -0,05 0,09 p > ,20Poligon natraške 13,16 8,41 26,04 3,31 1,35 2,54 0,12 p > ,20Pretklon raskoračno 48,81 29,67 75,67 9,79 0,48 0,22 0,08 p > ,20Skok u dalj s mjesta 179,41 125,67 221,33 21,15 -0,54 -0,03 0,09 p > ,20Taping rukom 27,95 20,33 35,33 2,81 -0,08 0,10 0,08 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 24,18 0,00 79,00 17,63 0,92 0,68 0,10 p > ,20Podizanje trupa 60’’ 38,98 0,00 56,00 8,11 -1,29 5,57 0,11 p > ,20Sklekovi 60’’ 23,98 0,00 60,00 12,17 0,32 0,19 0,06 p > ,20Čučnjevi 60’’ 47,36 24,00 69,00 10,33 -0,11 -0,18 0,07 p > ,20Trčanje 6 minuta 1132,34 595,00 2132,00 206,64 0,93 6,69 0,11 p > ,20Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Usporedbom dobivenih rezultata kroz osnovne deskriptivne parametre hrvača

klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina, pokazalo se da je

tjedni broj treninga gotovo isti (2,84 – 2,89).

Ipak dvanaestogodišnji hrvači značajno su više vremena (21,75 mjeseci) proveli u

trenažnom procesu (Tablice 8. i 19.), od jedanaestogodišnjaka (14,75 mjeseci).

Jedanaestogodišnjaci su prosječno visoki 149,16 cm (stan. dev. 7,57) i teški 41,84 kg (stan.

dev. 9,78) a dvanaestogodišnjaci su prosječno visoki 157,13 cm (stan. dev. 7,64) i teški 51,99

kg (stan. dev. 15,52).

Tablica 32. Deskriptivni statistički parametri i rezultati Kolmogorov – Smirnovljevog testa normaliteta distribucija varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti jedanaestogodišnjaka i dvanaestogodišnjaka (n=138)

Varijable Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness Kurtosis max D pSportski staž 18,86 1,00 75,00 17,69 1,13 0,55 0,21 p < ,01

Stranica 91


Broj treninga u tjednu 2,87 2,00 5,00 0,56 0,47 2,30 0,37 p < ,01Tjelesna visina 153,84 133,80 173,10 8,54 -0,07 -0,53 0,06 p > ,20Tjelesna težina 47,80 25,60 122,50 14,32 1,85 6,30 0,10 p < ,20Opseg podlaktice 22,87 12,50 32,60 2,64 0,26 2,07 0,07 p > ,20Kožni nabor nadlaktice 15,18 3,67 40,67 7,98 0,95 0,85 0,09 p > ,20Okretnost na tlu 20,14 12,59 37,71 4,29 1,35 2,99 0,10 p < ,15Koraci u stranu 11,11 9,40 13,90 0,89 0,53 0,18 0,06 p > ,20Poligon natraške 13,29 7,77 26,04 3,19 1,13 1,92 0,08 p > ,20Pretklon raskoračno 47,13 22,67 75,67 9,58 0,48 0,37 0,06 p > ,20Skok u dalj s mjesta 177,26 125,67 221,33 19,57 -0,30 -0,30 0,07 p > ,20Taping rukom 27,51 20,33 35,33 2,76 -0,13 0,02 0,06 p > ,20Izdržaj u visu zgibom 25,04 0,00 79,00 17,57 0,81 0,24 0,09 p < ,20Podizanje trupa 60'' 39,56 0,00 57,00 7,57 -0,82 4,51 0,08 p > ,20Sklekovi 60'' 25,16 0,00 97,00 13,73 1,14 4,48 0,07 p > ,20Čučnjevi 60'' 47,69 24,00 69,00 9,81 -0,16 -0,06 0,05 p > ,20Trčanje 6 minuta 1118,60 238,00 2132,00 200,39 -0,05 7,11 0,10 p < ,15Legenda: Mean – aritmetička sredina; Minimum – minimalna vrijednost; Maksimum – maksimalna vrijednost; Std.Dev. – standardna devijacija; Skewness – koeficijent asimetrije distribucije; Kurtosis – koeficijent zakrivljenosti distribucije; Max D – Kolmogorov-Smirnovljevim testom izračunata maksimalna distanca između kumulativnih frekvencija normalne distribucije i kumulativnih frekvencija empirijske distribucije; p – vjerojatnost slučajnog pojavljivanja maksimalne distance jednake ili veće od izračunate.

Uz jedanaest varijabli koje opisuju prostor kondicijske pripreme, promatran je i

morfološki prostor hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina.

Univarijatnom analizom varijance dobivene su očekivane razlike između hrvača u

promatranim antropometrijskim varijablama.

Razlike u svakoj od mjerenih antropometrijskih varijabli, hrvača klasičnog načina

hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina prikazane su u Tablici 33.

Iz dobivenih rezultata ovog istraživanja može se zaključiti da antropometrijske

karakteristike imaju značajan utjecaj na rezultate u pojedinim testovima za procjenu


Iz Tablice 33. je vidljivo da se hrvači klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i

dvanaest godina statistički značajno razlikuju u antropometrijskim karakteristikama (p=0,000

za varijablu tjelesna visina, tjelesna težina i opseg podlaktice te p=0,03 za varijablu kožni

nabor nadlaktice) što je i očekivano s obzirom na dobnu razliku u vrijeme intenzivnog rasta i

razvoja.

Tablica 33. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu antropometrijskih varijabli hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)

Stranica 92


Varijable SSEffect

dfEffect

MSEffect

SSError

dfError

MSError F p


Usporedbom jedanaestogodišnjih i dvanaestogodišnjih dječaka hrvača prema

antropometrijskim karakteristikama vidljivo je da dvanaestogodišnjaci imaju veće dimenzije

izmjerenih longitudinalnih i transverzalnih mjera, kao i veću mjeru opsega podlaktice te

kožnog nabora nadlaktice (Tablica 33.).

Tablica 34. Univarijatna analiza varijance u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)

Varijable SSEffect

dfEffect

MSEffect

SSError

dfError

MSError F p


Između jedanaestogodišne i dvanaestogodišnje skupine hrvača klasičnog načina

hrvanja potvrđena je statistička značajnost razlika koja dokazuje da je varijabilitet rezultata

između dobnih skupina hrvača veći od varijabiliteta unutar dobnih skupina.

Varijable okretnost na tlu (p=0,003), pretklon raskoračno (p=0,013) i taping rukom

(p=0,025) statistički značajno razlikuju jedanaestogodišnje i dvanaestogodišnje hrvače,

temeljem testirane značajnosti razlika za svaku pojedinu varijablu (Tablica 34).

Stranica 93


Vidljivo je da dvanaestogodišnjaci imaju bolje rezultate u navedene tri varijable,

najvjerojatnije zato što imaju veći sportski staž od jedanaestogodišnjih dječaka hrvača.

Međutim, treba napomenuti da kožni nabor nadlaktice kod dvanaestogodišnjih dječaka hrvača

ima statistički značajno veće vrijednosti nego kod dječaka jedanaestogodišnjaka. Takav veći

udio masnog tkiva kod dvanaestogodišnjaka zasigurno je i ograničavajući faktor u postizanju

boljih rezultata u testovima snage (sklekovi u 60 sekundi, čučnjevi u 60 sekundi, izdržaj u

visu zgibom i podizanje trupa u 60 sekundi) u kojima dvanaestogodišnjaci postižu slabije

rezultate od jedanaestogodišnjaka. Takvi rezultati su suprotni od očekivanoga (Housh i sur.,

1990; Baić, 2006) a mogu se objasniti intenzivnom fazom rasta i razvoja u koju su ušli

dvanaestogodišnji dječaci hrvači, te ne adekvatnim treningom na razvoju snage

dvanaestogodišnjaka.

Samim time nužno je dati preporuke za dvanaestogodišnje dječake hrvače u smislu

rada u homogeniziranim skupinama ili individualnog vježbanja na slabijim kondicijskim

sposobnostima (prvenstveno snazi), ali i na redukciji masnoga tkiva koji je ograničavajući

faktor u postizanju boljih rezultata u kondicijskoj te samim time u tehničkoj pripremi tih

mladih sportaša. Također potrebno je u smislu tehničke pripreme hrvača dječaka voditi brigu

o tim njihovim kondicijskim sposobnostima, ali i težinskim skupinama, na način da se pred

njih stavljaju takvi zahtjevi (u smislu tehničkih elemenata) koje će oni moću sukladno svojim

karakteristikama optimalno izvoditi. Samo tada će se u treningu postići maksimalni rezultati u

smislu podizanja kondicijske i tehničke pripremljenosti, bez straha od ozljeđivanja

uzrokovanog nerealnim opterećenjima u kondicijskoj pripremi ili inzistiranjem na izvođenju

preteških hrvačkih tehnika.

Razlike u tim statistički značajnim varijablama (okretnost na tlu, pretklon raskoračno i

taping rukom) prikazane su slikovito od 15. do 17. Slike.

Stranica 94


Slika 15. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu okretnost na tlu između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina

Iz Slike 15 vidljivo je da hrvači u dobi od jedanaest godina imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu okretnost na tlu od hrvača u dobi od dvanaest godina (p=0,003) a Slika

16 prikazuje da hrvači u dobi od jedanaest godina imaju statistički značajno lošiji rezultat u

testu pretklon raskoračno od hrvača u dobi od dvanaest godina (p=0,013).

Slika 16. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu pretklon raskoračno između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina

Stranica 95


Iz Slike 17 je vidljivo da hrvači u dobi od jedanaest godina imaju statistički značajno

lošiji rezultat u testu taping rukom od hrvača u dobi od dvanaest godina (p=0,025).

Slika 17. Prikaz razlike u vrijednostima za varijablu taping rukom između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina

Kvalitativne razlike težinskih skupina dječaka hrvača, u izabranim varijablama za

procjenu kondicijske pripremljenosti utvrdile su se postupcima diskriminacijske analize.

U Tablicama od 35. do 39. prikazani su rezultati diskriminacijske analize radi

usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti između hrvača u dobi od

jedanaest i u dobi od dvanaest godina. Iz Tablica je vidljivo da diskriminacijska funkcija

statistički značajno razdvaja dječake hrvače na temelju prostora varijabli za procjenu


Tablica 35. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnje i dvanaestogodišnje hrvače klasičnog načina hrvanja – test značajnosti i moć diskriminacijske funkcije (n=138)


1 0,245 0,444 0,803 27,97 11 0,003Legenda: Eigenvalue – varijanca diskriminacijske funkcije; Canonical R – koeficijent kanoničke diskriminacije; Willks' Lambda – inverzna mjera intergrupnog varijabiliteta; χ2 – vrijednost Hi-kvadrat testa; df – broj stupnjeva slobode; p – razina značajnosti razlike.

Stranica 96


Diskriminacijska funkcija iscrpljuje dio varijance razlika (0,245) uz koeficijent

kanoničke korelacije (Canonical R = 0,444), pa je moguće ustvrditi da varijable kondicijske

pripremljenosti razlikuju dječake hrvače po dobi (Tablica 35.).


je vrijednost veća od granične vrijednosti uz 11 stupnjeva slobode (p<0,01) pa se može

zaključiti da su razlike između tri težinske skupine statistički značajne.

Vrijednost dobivene varijance diskriminacijske funkcije (Eigenvalue) od 0,245 govori

da je intergrupni varijabilitet rezultata dovoljno velik u odnosu na intergrupni varijabilitet

rezultata na diskriminacijskoj varijabli.

Koeficijent kanoničke diskriminacije (Canonical R) od 0,444 objašnjava korelaciju

između Diskriminacijske funkcije 1 i binarne karakteristike varijable kojom je određena

pripadnost pojedinog sportaša skupini.

Obzirom da je taj koeficijent dovoljno visok, zaključujemo da se prvom

diskriminacijskom funkcijom u visokom stupnju postiže razlikovanje težinskih skupina

dječaka hrvača.

S obzirom da nije utvrđena statistička značajnost u razlikovanju težinskih skupina kod

druge diskriminacijske funkcije, ista nije niti interpretirana.

Tablica 36. Prikaz centroida hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (n=138)

Stranica 97

Godine starosti DiskriminacijskaFunkcija 1

11 god. -0,59312 god. 0,408


Na pravcu koji predstavlja diskriminativnu varijablu (Crtež 17) prikazani su centroidi grupa.

11 g. 12 g. D.F.

–3 –2 –1 0 1 2 3 -0,593 0,408 Legenda: D.F. – diskriminacijska funkcija (koordinacija, fleksibilnost i snaga trupa); 11g. – jedanaestogodišnjaci, 12g. – dvanaestogodišnjaci

Crtež 17. Položaj centroida hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina temeljem diskriminacijske funkcije usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti (D.F.)

Struktura diskriminacijske funkcije i rezultati centroida na diskriminacijskoj funkciji

(Tablica 36.) definiraju njenu bipolarnost. Na pozitivnom polu diskriminacijske funkcije

nalaze se dvanaestogodišnjaci, a prema strukturi diskriminacijske funkcije vidljivo je da

varijable pretklon raskoračno i podizanje trupa u 60 sekundi najbolje definiraju pozitivni pol.

Prema veličini i predznaku centroida skupina na diskriminacijskoj funkciji, negativni

pol definira varijablu koordinacije, pa se može zaključiti da je odnos skupine

jedanaestogodišnjaka i varijable okretnost na tlu, proporcionalan.

Sukladno navedenom, negativan predznak centroida skupine jedanaestogodišnjih

hrvača trebao bi ukazivati na činjenicu da ista skupina ostvaruje veće vrijednosti u varijabli

okretnost na tlu, što je i točno, ali se poradi obrnute proporcionalnosti rezultata u navedenom

testu, nameče zaključak da hrvači jedanaestogodišnjaci imaju manje kvalitetno razvijenu

dimenziju koordinacije toga tipa.

Tablica 37. Prikaz kvadratnih Mahalanobisovih udaljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138)

Godine starostiKvadratna Mahalonobisova udaljenost (F; p)

11 god. 12 god.11 god. 1,000 (2,742; 0,003)12 god. 1,000 (2,742; 0,003)

Stranica 98


Visoke korelativne veze primijenjenih testova definiraju koje varijable za procjenu

kondicijskih sposobnosti najbolje doprinose razlici skupina, a to su okretnost na tlu, pretklon

raskoračno i taping rukom.

Tablica 38. Sažetak analize diskriminacijskih funkcija radi usporedbe prostora varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i dvanaest godina (n=138) (Willks' Lambda: 0,803; F(11,123)=2,743; p<0,003)


PartialLambda



Iz Tablica 38. i 39. vidljivo je da tri varijable (okretnost na tlu, pretklon raskoračno i

taping rukom) nezavisno statistički značajno razlikuju hrvače u dobi od jedanaest i dvanaest

godina.

Procjena fleksibilnosti, primjenom varijable pretklon raskoračno, grupirala je rezultate

tako da su kod jedanaestogodišnjih dječaka postignuti najlošiji rezultati, dok su kod

dvanaestogodišnjih dječaka rezultati bili viših vrijednosti. Dobivenoj razlici doprinosi i

razlika u pokazatelju morfoloških karakteristika, iz razloga što rezultat u testu pretklon

raskoračno visoko korelira s antropometrijskim pokazateljima longitudinalne

dimenzioniranosti skeleta.

U prostoru koordinacije, koji također pridonosi diskriminaciji skupina hrvača različite

dobi, otprilike je identična situacija. Analize ukazuju na činjenicu da su u dobno mlađoj

skupini postignuti najlošiji rezultati, dok je linearan porast vrijednosti rezultata u testu

koordinacije u smjeru dobno starije skupine, gdje su rezultati bili viših vrijednosti. Kretanja

Stranica 99


rezultata u testu okretnost na tlu, obrnuto skaliranih vrijednosti, u pozitivnoj su progresiji u

odnosu na dob hrvača.

U Tablici 39. Jasno vidimo da varijabla okretnost na tlu pokazuje najznačajniju

obrnuto proporcionalnu povezanost s Diskriminacijskom funkcijom 1 (- 0,519), dok su

varijable pretklon raskoračno (0,444) i taping rukom (0,387) također značajno povezane s

diskriminacijskom funkcijom.

Tablica 39. Rezultati diskriminacijske analize za jedanaestogodišnjake i dvanaestogodišnjake – korelacije testova kondicijske pripremljenosti s diskriminacijskom funkcijom (n=138)

VarijableDiskriminaci

jskaFunkcija 1

OKRETNOST NA TLU

-0,519

KORACI U STRANU 0,091POLIGON NATRAŠKE -0,063PRETKLON RASKORAČNO

0,444

SKOK U DALJ S MJESTA

0,213

TAPING RUKOM 0,387IZDRŽAJ U VISU ZGIBOM

-0,151

PODIZANJE TRUPA 60’’

-0,187

SKLEKOVI 60’’ -0,240ČUČNJEVI 60’’ -0,159TRČANJE 6 MINUTA 0,168

Prema rezultatima istraživanja, diskriminacijska funkcija statistički značajno razlikuje

dječake hrvače u dobi od jedanaest i dvanaest godina, u prostoru primijenjenih varijabli za

procjenu kondicijske pripremljenosti.

Slijedom navedenog, možemo zaključiti da razlici dječaka hrvača klasičnog

načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina, u varijablama za

procjenu kondicijske pripremljenosti pridonose pokazatelji koordinacije, fleksibilnosti i

frekvencije pokreta.

Stranica 100


7. ZAKLJUČAK

Stranica 101


Primarni cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi postoje li i kakva je struktura razlika u

varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti različitih težinskih skupina hrvača,

klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od dvanaest godina.

Dopunski cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi strukturu razlika u kondicijskoj

pripremljenosti dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi od

dvanaest godina.

Uzorak ispitanika činilo je ukupno 138 hrvača klasičnog načina u dobi od jedanaest i

dvanaest godina, što po međunarodnim hrvačkim pravilima predstavlja uzrast dječaka.

Svaka dobna skupina jedanestogodišnjaka (n = 57) i dvanaestogodišnjaka (n = 81)

podijeljena je u tri skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“), ovisno o njihovoj tjelesnoj masi.

Za uzorak ispitanika se može reći da je reprezentativan jer su u njemu bili predstavnici

12 hrvačkih klubova u Hrvatskoj, što iznosi oko 50 % ukupne populacije dječaka hrvača u

dobi od jedanaest i dvanaest godina.

Ispitanici su izmjereni s 18 varijabli, od kojih 11 varijabli opisuju prostor kondicijskih

sposobnosti koje su bile uključene u diskriminacijsku analizu ovog istraživanja. Jednako tako,

promatran je i morfološki prostor dječaka hrvača prema težinskim skupinama. Isti je

zastupljen s četiri varijable, svaka iz jednog prostora latentne dimenzije (longitudinalna i

transverzalna dimenzionalnost skeleta, volumen i masa tijela, potkožno masno tkivo).

U skladu s definiranim ciljevima istraživanja postavljene su sljedeće hipoteze:


teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest godina, u



teški“ i „teški“) hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od dvanaest godina, u


H13 - Postoji statistički značajna razlika između hrvača klasičnog načina hrvanja u dobi od

jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina, u varijablama za procjenu kondicijske

pripremljenosti.

Stranica 102


U skladu s postavljenim primarnim ciljem ovoga istraživanja utvrđene su razlike u

promatranim varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti između tri težinske skupine

dječaka u dobi od jedanaest godina i u dobi od dvanaest godina.

Postupci diskriminacijske analize potvrdili su prvu hipotezu (H11), odnosno poslužili

su utvrđivanju kvalitativnih razlika različitih težinskih skupina dječaka hrvača u dobi od

jedanaest godina u varijablama za procjenu kondicijske pripremljenosti.

Na temelju definirane diskriminacijske funkcije pod nazivom snaga gornjih i donjih

ekstremiteta i koordinacija, prema veličini i predznaku centroida, može se zaključiti da je

odnos težinske skupine „laki“ jedanaestogodišnjaka i varijabli izdržaj u visu zgibom, čučnjevi

u 60 sekundi i sklekovi u 60 sekundi, proporcionalan.

To znači da skupina „laki“ ima veće vrijednosti u testovima snage, a time i

kvalitetniju dimenziju snage.

U varijablama za procjenu snage i koordinacije, koje prema rezultatima istraživanja

najbolje prdonose diskriminaciji težinskih skupina kod jedanaestogodišnjaka, prisutan je

linearan pad vrijednosti rezultata porastom težinske skupine kojoj dječaci hrvači pripadaju.

Odgovor se nalazi više u morfološkim karakteristikama težinskih skupina, nego u

vremenu provedenom u trenažnom procesu jer u dobi od deset do jedanaest godina dječaci

hrvači tek počinju sa treninzima hrvanja u Hrvatskoj.

Rezultati istraživanja, potvrđuju i drugu hipotezu (H12). Prema strukturi

diskriminacijske funkcije vidljivo je da varijable izdržaj u visu zgibom, sklekovi u 60 sekundi

i čučnjevi u 60 sekundi najbolje definiraju negativni pol. Skupine dječaka hrvača „laki“ i

„srednje teški“ postižu više vrijednosti u testovima snage, a time i kvalitetniju dimenziju

snage od težinske skupine „teški“.

Slijedom navedenog možemo zaključiti da dječake hrvače u dobi od dvanaest godina,

različitih težinskih skupina, u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske

pripremljenosti, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija definirana kao

snaga gornjih i donjih ekstremiteta.

Stranica 103


Razlici između ispitanika jedanaestogodišnjaka u promatranim težinskim skupinama

prdonose pokazatelji snage gornjih i donjih ekstremiteta i koordinacije, dok razlici između

dvanaestogodišnjaka najviše pridonose varijable pokazatelji motoričkih sposobnosti snage

gornjih i donjih ekstremiteta.

Razlike u morfološkim pokazateljima hrvača klasičnog načina od jedanaest godina, i

posebice od dvanaest godina u odnosu na težinske skupine („laki“, „srednje teški“ i „teški“)

očekivano su statistički značajne za sve varijable.

Kod varijabli za procjenu antropometrijskih karakteristika, rezultati su očekivani i u

skladu su sa zakonitostima rasta i razvoja djece te dobi. Promjene u svim morfološkim

pokazateljima za procjenu potkožnog masnog tkiva i voluminoznosti tijela, proporcionalne su

povećanju tjelesne težine, odnosno težinske skupine i kod jedanaestogodišnjih i kod

dvanaestogodišnjih dječaka.

U skladu s postavljenim dopunskim ciljem ovoga istraživanja, interpretirani rezultati

istraživanja potvrđuju i treću hipotezu (H13), odnosno postojanje diskriminacijske funkcije

koja statistički značajno razlikuje hrvače klasičnog načina hrvanja u dobi od jedanaest i u dobi

od dvanaest godina u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti.

Lošijim vrijednostima u rezultatima testova (okretnost na tlu, pretklon raskoračno i

taping rukom) kod jedanaestogodišnjaka doprinosi razlika u pokazatelju morfoloških

karakteristika u korist dvanaestogodišnjaka jer rezultat u testu pretklon raskoračno visoko

korelira s antropometrijskim pokazateljima, longitudinalne dimenzioniranosti skeleta.

Temeljem dobivenih rezultata istraživanja dječake hrvače klasičnog načina hrvanja,

starosti jedanaest i dvanaest godina, u prostoru primijenjenih varijabli za procjenu kondicijske

pripremljenosti, statistički značajno razlikuje jedna diskriminacijska funkcija koju definiraju

varijable za procjenu koordinacije, fleksibilnosti i frekvencije pokreta.

Dobivene razlike upućuju na to da u uzrastu hrvača od jedanaest i dvanaest godina

treba nastojati različito i individualno razvijati kondicijske sposobnosti, vodeći računa o

težinskoj skupini kojoj mladi hrvači pripadaju.

Stranica 104


Dobiveni rezultati ukazuju na to da je neprimjereno dječake hrvače različite

kronološke i biološke dobi, time i različitih morfoloških karakteristika, kao i različite razine

kondicijskih sposobnosti podvrgavati istim kondicijskim opterećenjima.

Na taj je način moguće izvrgavanje pojedinih dječaka hrvača neprimjerenom treningu

što posljedično može dovesti do gubitka motivacije pojedinaca, ozljeda te u konačnici

gubljenjem talenata iz sustava treninga.

Svi dobiveni rezultati govore o važnosti individualnog pristupa kondicijskom treningu

različitih težinskih skupina dječaka hrvača klasičnog načina hrvanja već u dobi od jedanaest i

dvanaest godina, vodeći računa o težinskoj skupini kojoj hrvači pripadaju.

Praktični značaj rada očituje se u primjeni dobivenih rezultata istraživanja u cilju

pravilnije i kvalitetnije selekcije i usmjeravanja dječaka u klasični način hrvanja, ali i

kvalitetnijem planiranju, programiranju i provođenju kondicijskih treninga te treninga

tehnike, kod jedanaesetogodišnjih i dvanaestogodišnjih dječaka hrvača različitih težinskih

skupina.

Stranica 105


8. LITERATURA

Stranica 106


1. Baić, M., Kuleš, B. (2001). Utjecaj treninga na neka antropološka obilježja dječaka hrvača.

U: V. Findak, K. Delija (ur.), Zbornik radova 10. Ljetne škole pedagoga fizičke

kulture Republike Hrvatske, Poreč, 27 - 28.6.2001., (str. 104- 107). Zagreb: Hrvatski

savez pedagoga fizičke kulture.

2. Baić, M., Plavec, G., Vračan, D., Marić, J. (2002). Analysis of anthropological status of

advanced Croatian cadet wrestlers. U Dragan Milanović i Franjo Prot (ur.),

Proceedings Book of the 3rd International Scientific Conference “Kinesiology – New

Perspectives”, Opatija, September 25 – 29, 2002 (str. 265 – 268). Zagreb: Faculty of

Kinesiology.

3. Baić, M., Marić, J., Karninčić, H. (2002). Utjecaj taktičkih priprema tehnika na uspjeh

hrvača. U Dragan Milanović, Stjepan Heimer, Igor Jukić, Ignac Kulier i Branka

Matković (ur.), Zbornik radova Znanstveno - stručnog skupa “Dopunski sadržaji

sportske pripreme” <u sklopu> 11. zagrebačkog sajma sporta i nautike, Zagreb, 22 i

23. veljače 2002. (str. 296 – 302). Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu;

Zagrebački športski savez.

4. Baić, M. (2003). Razlike u razini izabranih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti kod

poljskih i hrvatskih kadeta hrvača klasičnim načinom. (Magistarski rad). Zagreb:

Kineziološki fakultet.

5. Baić, M., Starosta, W., Marić, J. (2003). Differences in level of selected motor abilities by

polish and croatian cadet wrestlers in classical style. In: New ideas in sport sciences:

current issues and perspectives. Part I. State School of Higher Vocational Education in

Leszno, Poland, 27-30.

6. Baić, M., Marić, J., Valentić, M. (2004). Bazične i specifične kondicijske vježbe u

parovima za razvoj snage i fleksibilnosti trupa. Kondicijski trening 2 (2), (str 34-43),

zagreb: Udruga kondicijskih trenera Hrvatske.

7. Baić, M. (2006). Razlike između vrhunskih poljskih i hrvatskih hrvača različitih stilova,

dobi i težinskih skupina u prostoru varijabli za procjenu kondicijske pripremljenosti.

(Disertacija), Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Stranica 107


8. Baić, M., Karninčić, H., Gluhak, P. (2011). Unificiranje dijagnostičkih postupaka za

procjenu opće i specifične kondicijske pripremljenosti hrvača. U: V. Findak (ur.),

Zbornik radova 20. Ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Poreč, 21 -

25.6.2011., (str. 276 - 280). Zagreb: Hrvatski savez pedagoga fizičke kulture.

9. Biletić, I., Baić, M., Slačanac, K., (2012). Razlike između različitih težinskih skupina

jedanaestogodišnjih dječaka hrvača u varijablama za procjenu kondicijske

pripremljenosti. U Đ. Miletić, S. Krstulović, Z. Grgantov, T. Babvčević i A. Kezić

(ur.) Zbornik radova 4. Međunarodno – znanstvenog kongresa „Suvremena

Kineziologija“. Split, 24. - 26. kolovoz 2012., str. 256 – 261. Split: Kineziološki

fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska.

10. Biletić, I., Baić, M., Krajač, S., (2012). Diferences between weight groups of wrestlers at

the age of twelve years int he fitness abilities. U V. Šimović & A. Bežen (ur.) Book of

abstracts of International Scientific Conference „Education in the Modern European

Environment”, Opatija, Croatia, September 17 – 18, 2012., str. 77 - 78 Zagreb:

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. ISBN 978-953-7210-55-7.

11. Budinšćak, M., Segedi, I., Baić, M., Sertić, H. (2005). Razlike u nekim antropološkim

obilježjima dvanaestogodišnjih džudaša i hrvača. U: V. Findak (ur), Zbornik radova

14. ljetne škole kineziologa Republike Hrvatske, Rovinj, 21. do 25. lipnja 2005., (str.

83-87). Zagreb: Hrvatski kineziološki savez.

12. Chatzilelekas, E. (1999). Situacijska efikasnost hrvača na Olimpijskim igrama u Atlanti

(Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

13. Clarke, D., Vaccaro, P., Andersen, N. (1984). Physiological alterations in 7 to 9 year old

boys following a season of competitive wrestling. Research Quarterly of Exercise and

Sport 55: 318 –322.

14. Cvetković, Č., Sertić, H., Marić, J., Pekas, D., Baić, M. (2004). Razlike između djece

hrvača i nesportaša dobi od 11 godina u nekim antropološkim obilježjima. U: Zbornik

radova, Peti dani Mate Demerina: Škola i razvoj, Petrinja, 172-176.

Stranica 108


15. Dinev, P., Petrov, K., Jankova R. (1991). Iskustva diferenciranog pristupa fizičkoj

pripremi mladih hrvača. Sofija: Fizička kultura.

16. Dizdar, D. (2006). Kvantitativne metode. Zagreb: Kineziološki fakultet.

17. Findak, V., Metikoš, D., Mraković, M., Neljak, B. (1996). Norme – Primijenjena

kineziologija u sportu. Zagreb: Hrvatsko pedagoško- književni zbor.

18. Freischlag, J. (1984). Weight loss, body composition, and health of high school wrestlers.

Medicine and Science in Sports. 6: 232 – 234.

19. Glaz, A. (1998). Struktura sprawnosci motorycznej zapasnikow roznych kategorii

wagowych. Zapasy. Warszawa: Kwartalnik polskiego zwiazku zapaniczego nr 2.

20. Gukov, L.K. (1978). Posobje po klasičeskoj borbe. Višejšajo škola, Minsk.

21. Hoffman, G., Hollosi, G. (1979). Birkozas– kotottfogasban-szabadfogasban. Budapest:

Testnevelesi foiskola tovabbkepzo intezet kozepfoku tanfolyam.

22. Housh, T., Johnson, G., Hughes, R., Cisar, C. Thorland, W. (1988). Yearly changes in the

body composition and muscular strength of high school wrestlers. Research Quarterly

for Exercise and Sport. 59: 240 – 243.

23. Housh, T., Johnson, G., Hughes, R., Housh, D., Hughes, R. (1989). Isokinetic strength and

body composition of high school wrestlers across age. Medicine and Science in

Sports Exercise. 21: 105 – 109.

24. Housh, T., Hughes, R., Johnson, G., Housh, D., Wagner, L. (1990). Age-related increases

in the shoulder strength of high school wrestlers. Pediatric Exercise Science. 2: 65 –

72.

25. Kokunugus, S. L., Kurov, P., Galov, M. (2001). Utjecaj uzrasta, rasta i tjelesne težine na

rezultate testova za kontrolu mladih hrvača grčko-rimskim stilom. Sport & nauka,

knjiga.

Stranica 109


26. Malina, R.M., Bouchard, C., Bar-Or, O. (2004). Growth, Maturation and Physical

Activity. (2nd edition). Champaign, IL, USA: Human Kinetics.

27. Marić, J. (1985). Rvanje klasičnim načinom. Sportska tribina, Zagreb.

28. Marić, J. (1990). Metrijske karakteristike testova za procjenu situaciono-motoričkih

sposobnosti rvača mlađih dobnih kategorija. U Mik Pavlovič (ur.), Zbornik referatov

4. kongresa športnih pedagogov Jugoslavije in 1. mednarodnog simpozija “Šport

mladih” = 4th Congress of Sports Pedagogues of Yugoslavia and 1st International

Symposium “Sport of the Young”, Ljubljana – Bled, 3. – 5. listopada 1990. (str. 599 –

602). Ljubljana: Fakultet za šport.

29. Marić, J. Kuleš, B., Jerković, S., Blašković, M., Cvetković, Č. (1996). Dijagnosticiranje i

prognoziranje sportskih rezultata u hrvanju grčko-rimskim načinom. U Dragan

Milanović (ur.), Zbornik radova 3. konferencije o sportu Alpe-Jadran “Dijagnostika u

sportu”, Rovinj, 26. – 29. rujna 1996. (str. 107 – 111). Zagreb: Fakultet za fizičku

kulturu.

30. Marić, J., Kuleš, B., Jerković, S., Blašković., M., Cvetković, Č. (1997). Dijagnostika i

prognoza sportskih rezultata u hrvanju grčko-rimskim načinom. U Dragan Milanović i

Stjepan Heimer (ur.), Zbornik radova Međunarodnog savjetovanja „Dijagnostika

treniranosti sportaša“ <u sklopu> 6. zagrebačkog sajma športa, Zagreb, 1. ožujka

1997. (str. 138 – 142). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

31. Marić, J. Plavec, G. (2001). Utjecaj nekih testova motoričkih sposobnosti na uspjeh u

hrvanju grčko-rimskim načinom za dječake. U V. Findak (ur.), Zbornik radova 10.

ljetne škole pedagoga fizičke kulture Republike Hrvatske „Programiranje opterećenja

u području edukacije, sporta i sportske rekreacije“, Poreč, 24. – 28. lipnja 2001. (str.

128 – 132). Zagreb: Hrvatski savez pedagoga fizičke kulture.

32. Marić J., Aračić, M., Baić, M., Plavec, G. (2002): Jedan od modela globalnog plana i

programa iz hrvanja. U: Zbornik radova, XI. ljetne škole kineziologa, Rovinj, 263-

266.

Stranica 110


33. Marić, J., Baić, M., Aračić, M. (2003). Kondicijska priprema hrvača. U: D. Milanović, I.

Jukić (ur.) „Kondicijska priprema sportaša“ zbornik radova međunarodnog znanstveno

– stručnog skupa Zagrebački velesajam, 21.-22.2.2003. Zagreb: Kineziološki fakultet

Sveučilišta u Zagrebu.

34. Medved, R., Mišigoj-Duraković, M., Matković, B., Pavičić, L. (1989). Pokazatelji rasta

školske djece i omladine muškog spola 8. do 18. godine života. Medicinski vjesnik,

21(1-2), 1-4.

35. Metikoš, D., Prot, F., Hofman, E., Pintar, Ž., Oreb, G. (1989). Mjerenje bazičnih

motoričkih dimenzija sportaša. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u

Zagrebu.

36. Milanović, D. i sur. (1987). Valorizacija efekata treninga u nekim pionirskim sportskim

školama. (Elaborat), Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

37. Milanović, D. (1997). Kineziološka dijagnostika bazičnih i specifičnih motoričkih

sposobnosti sportaša. U Dragan Milanović i Stjepan Heimer (ur.), Zbornik radova

Međunarodnog savjetovanja “Dijagnostika treniranosti sportaša” <u sklopu>6.

zagrebačkog sajma športa, Zagreb, 1. ožujka 1997. (str. 97 – 103). Zagreb: Fakultet za

fizičku kulturu Sveučilišta u Zagrebu.

38. Mišigoj-Duraković, M., Matković, B., Medved, R. (1995). Morfološka antropometrija u

športu. Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

39. Mišigoj-Duraković, M. (1997). Morfološka antropometrija u dijagnostičkom postupku kod

sportaša. U Dragan Milanović i Stjepan Heimer (ur.), Zbornik radova Međunarodnog

savjetovanja “Dijagnostika treniranosti sportaša” <u sklopu> 6. zagrebačkog sajma

športa, Zagreb, 1. ožujka 1997. (str. 9 – 17). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu

Sveučilišta u Zagrebu.

40. Petrov, R. (1997). Structure et controle de la preparation sportive a la lutte. FILA, Rome.

41. Plavec G., Baić, M., Karninčić, H., Marić, J. (2002). Correlation of certain motor test

with performance of boys aged 12 – 13 in wrestling. U Dragan Milanović i Franjo Prot

Stranica 111


(ur.), Proceedings Book of the 3rd International Scientific Conference “Kinesiology –

New Perspectives”, Opatija, September 25 – 29, 2002 (str. 299 – 302). Zagreb:

Faculty of Kinesiology.

42. Sertić, H. (1994). Utjecaj koordinacije i snage na uspješnost u judo borbi kod djece od 11

godina (Magistarski rad). Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

43. Sertić, H., Kuleš, B. (1999). Odnos koordinacije i snage kod judaša starih 11 godina. U

Emil Hofman (ur.), Zbornik radova 4. konferencije o sportu Alpe – Jadran „Školski

sport“, Rovinj, 23. – 26. lipnja 1999. (str. 213 – 217). Zagreb: Fakultet za fizičku

kulturu.

44. Sertić, H., Segedi, I., Baić, M. (2005). One year martial arts training effects on some

anthropological characteristics of 12-year old boys. U Dragan Milanović i Franjo Prot

(ur.), Proceedings Book of the 4rd International Scientific Conference “Kinesiology –

New Perspectives”, Opatija, September 7 – 11, 2005 (str. 387 – 390). Zagreb: Faculty

of Kinesiology.

45. Slačanac, K., Baić, M., Sertić, H., Cvetković, Č., Pisačić, T. (2007). Dijagnostika

kondicijskih sposobnosti jedanaestogodišnjih hrvača različitih težinskih kategorija. U:

Zbornik radova 5. godišnje međunarodnee konferencije „Kondicijska priprema

sportaša 2007”, (str. 296-299) . Zagreb: Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i

Udruga kondicijskih trenera Hrvatske.

46. Song, T., Garvie, G. (1980). Anthropometric, flexibility, strength, and physiological

measures of Canadian wrestlers and comparison of Canadian and Japanese Olympic

wrestlers. Canadian Journal of Applied Sport Science. 5: 1 – 8.

47. Song, T., Cipriano, N. (1984). Effects of seasonal training on physical and physiological

function on elite varsity wrestlers. Journal of Sports Medicine. 24: 123 – 130.

48. Soršak, T. (1985). Relacije nekih motoričkih i antropometrijskih dimenzija s uspjehom

izvođenja nekih elemenata tehnike rvanja klasičnim načinom u stojećem položaju.

(Magistarski rad) Zagreb: Fakultet za fizičku kulturu.

Stranica 112


49. Starosta, W., Tracewski, J. (1981). Komplet testova opće i specifične spremnosti za

napredne hrvače. Institut sporta - odjel sportske selekcije, Varšava.

50. Starosta, W. (1984). Sprawność ogólna i specjalna zaawansowanych zapaśników (styl

klasyczny i wolny) w świetle badań prowadzonych w latach 1981-1984. Instytut

sportu – zaklad selekciji sportowej.

51. Starosta, W., Tracewski, J. (1998). An objective method of assessing the level of motor

abilities in advanced wrestlers. International scietific conference “Movement

Coordination in Team Sport Games and Martial Arts”. Academy of Physical

Education in Warsaw – The Institute of Sport and Physical Education in Biala

Podlaska, (str. 249- 254). Biala: Podlaska.

52. Starosta, W., Głaz, A. (1998). Searching for a motor efficiency model of a wrestling

champion. Roczniki Naukowe AWF w Warszawie, t.XXXVII : 175 – 187.

53. Šerbetar I., Lorger M. (2002). Promjene u nekim motoričkim sposobnostima 11 i 12

godišnjih učenika pod utjecajem treninga hrvanja u nastavi TZK. U: V. Findak, K.

Delija (ur.), Zbornik radova 11. Ljetne škole pedagoga fizičke kulture republike

Hrvatske, Rovinj, 22 - 26.6.2002. Zagreb: Hrvatski savez pedagoga fizičke kulture.

Stranica 113

magistarki rad · Web viewVarijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness...

Documents

Transcript of magistarki rad · Web viewVarijable Težinska skupina Mean Minimum Maximum Stan.Dev. Skewness...