Latinski za gimnazije - ORBIS ROMANUS 1
-
Upload
vinko-bubic -
Category
Education
-
view
2.884 -
download
197
Transcript of Latinski za gimnazije - ORBIS ROMANUS 1
FUTUR II , PERFEKT, PLUSKVAMPERFEKT, PARTICIP PERFEKTA, INFINITIV PASIVNOG FUTURA; KONJUKTIVI
3/2/2014 1Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014 2Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014 3Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
3/2/2014 4Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Sintaksa
Opisuje rečenično ustrojstvo te se u njoj izlažu pravila o slaganju riječi u rečenice
Osnovno gramatičko ustrojstvo rečenice u hrvatskom jeziku jest:
Predikat (P), subjekt (S), priložne oznake (PO) i objekt (O)
3/2/2014 5Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Predikat je najvažniji dio rečenice Ima svoje 4 kategorije
Lice
Vid
Vrijeme
Način
Lice (ja , ti ...) ; Vid (svr/nesvršenost), Vrijeme (prije, sada, poslije)
3/2/2014 6Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Ali 4 načina ima hr jezik, 3 latinski Indikativ =>>>> Izjavni način, vezuje se uz sve
kategorije vremena Imperativ =>>>> potiče aktivnost Kondicional =>>>>izriče se kakva mogućnost Optativ===>>>> želja
LATINSKI: Indikativ Konjuktiv Imperativ
3/2/2014 7Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Po sastavu rečenice dijelimo na: Neproširene (rečenicu čine subjekt i predikat,
bez objekta)Ante čita. Kiša pada.
Proširene, npr. Ante čita knjigu. (subjekt, predikat i objekt)
Složene
Nezavisno složene
Zavisno složene
3/2/2014 8Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Nezavisno složene - sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje mogu stajati zasebno.
Sastavne (i, pa, te , niti , ni)
Rastavne (ili)
Suprotne (a , ali , nego , već , no)
Isključne (samo , samo što, jedino što, tek što)
Zaključne (dakle, stoga , zato)
3/2/2014 9Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Zavisno složene
sastoji se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje ne mogu stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (ne mogu stajati samostalno, proširuju glavnu rečenicu).
Mjesne npr. Otišao je otkud je i došao.
Vremenske npr. Igrali smo se pred školom sve dok nije zvonilo.
Načinske npr. Što više učim, to više znam.
Namjerne npr. Došli su mnogi ljudi samo da sudjeluju u sprovodu.
Uzročne npr. Lijep je dan zato što je vedro.
Posljedične npr. Tako jako se smijao da su mu suze potekle.
Pogodbene npr. Ako stignem na vrijeme, pogledat ću film.
Dopusne npr. Umjesto da učiš, ti se igraš!
3/2/2014 10Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Ove prethodne su bile priložne, imaju sintaktična pravila u latinskom jeziku
Subjektne - odnosi se prema glavnoj kao subjekt prema predikatu npr. Tko je sve naučio, dobit će dobru ocjenu.
Predikatne - kao predikatni dio npr. On ti je da boljeg nećeš nikad naći.
Objektne - kao objekt npr. Ispričat ću ti što mi se dogodilo.
Atributne - kao atribut prema imenici koju opisuje npr. On je imao djevojku koja je bila jako lijepa.
Apozicijske - odnose se na vlastitu imenicu npr. Posjetili smo jednu planinu, koja je najhladnija planina u okolini.
3/2/2014 11Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Glagolski se oblici tvore od različnih osnova:1. prezentske (npr. od rogare: roga-),2. perfektne (rogav-)3. participske (rogato- od roga-to-).
Od prezentske osnove tvore se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta, imperativ, particip prezenta, gerund i gerundiv.
Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II i infinitiv perfekta aktiva.
Od participske osnove tvore se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II, particip i infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.
3/2/2014 12Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Konjuktiv
1.l.mn.prezenta: coniuctivus adhortativus (poticanje); zapovijed 2. ili 3. lice jednine i množine prezenta; negacija je ne
Zabranu, i to blažu prezentom, a strožu perfektom; negacija je ne
Mogućost prezentom ili perfektom (coniuctivus potentialis); negacija je non
Želju, i to ispunjivu prezentom, a neispunjivu imperfektom za sadašnjost, a pluskvamperfektom za prošlost; negacija je ne.
3/2/2014 13Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Consecutio temporum
Pravila o tome koje konjuktivno vrijeme dolazi u zavisnoj rečenici
To su rečenice koje su svojim sadržajem tijesno vezanu uz glavnu rečenicu
Iznutra zavisne su: upitne, namjerne i zahtjevne
3/2/2014 14Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Rogo quid facias = Pitam što radiš
Rogabo quid facias = Pitat ću što radiš
Rogo quid feceris = Pitam što si radio
Rogabo quid feceris = Pitat ću što si radio
Rogo, quid facturus sis = Pitam što ćeš raditi
Rogabo,quid facturus sis = Pitat ću što ćeš raditi
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 15
Facias = 2.l.j.konjuktiva prezenta aktivnogFeceris= 2.l.j.konjuktiva perfekta aktivnogFacturus sis=2.l.j.konjuktiva prezenta perifrastične
konjugacija aktivne
U svim ovim rečenicama u glavnoj rečenici je glavno vrijeme (prezent & futur I)
Kad se radnja zavisne rečenice događa u isto vrijeme s radnjom glavne rečenice – stavlja se konjuktiv prezenta
Kad se radnja zavisne rečenice dogodila prije radnje glavne rečenice – stavlja se konjuktiv perfekta
Kad se radnja zavisne rečenice događa poslije radnje glavne rečenice – stavlja se konjuktiv prezenta perifrastične konjugacije aktivne (-urus sim)
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 16
Rogabam quid faceres = Pitah što radiš Rogavi quid faceres = Pitao sam što radiš Rogaveram quid faceres = Bijah pitao što radiš
Rogabam quid fecisses = Pitah što si radio Rogavi quid fecisses = Pitao sam što si
radio Rogaveram quid fecisses = Bijah pitao što si
radio
Rogabam quid facturus esses =Pitah što ćeš raditi Rogavi quid facturus esses =Pitao sam što ćeš
raditi Rogaveram quid facturus esses =Bijah pitao što ćeš
raditi
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 17
U svim ovim rečenicama u glavnoj rečenici je historijsko vrijeme (imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt)
Kad je radnja zavisne rečenice u isto vrijeme sa glavnom u zavisnoj tada se stavlja konjuktiv imperfekta
Kad se radnja zavisne rečenice dogodila prije glavne rečenice stavlja se konjuktiv pluskvamperfekta
Kad se radnja zavisne rečenice događa poslije radnje glavne rečenice stavlja se konjuktiv imperfekta perifrastične konjugacije aktivne (-urus essem)
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 18
Coniunctivus potentialis
Dicat – Rekao bi tko; Dixerit quis – Mogao bi tko reći;
Pompeius bellum piratarum, vix crederes, tribus mensibus finivit; Pompej je rat sa gusarima , jedva se moglo vjerovati, svršio za tri mjeseca;
3/2/2014 19Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Coniunctivus irrealis
Sine amicis vita tristis esset – Bez prijatelja život bi bio tužan.
Quos Caesar fortasse servasset, tu crudelissime persecutus trucidasti. – One koje bi Cezar možda bio poštedio ti si nakon vrlo okrutnih progona smaknuo.
U latinskom kad je imperfekt konjuktiva ti prevodiš sa prezentom našim!!!
U latinskom kad je pluskvanperfektni oblik ti prevodiš našim perfektom!!!
SI tacuisses , philosophus manisses – Da si šutio, bio bi ostao filozof
3/2/2014 20Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Upitne latinske rečenice često su u konjuktivu (potencijalni ili irelani konjuktiv)
Quis credat? Tko bi vjerovao?
Quis dubitaverit? Tko bi posumnjao?
Quis umquam arbitraretur? Tko bi ikada bio mislio?
Quid vita hominum sine pshilosophia esse potuisset? Što bi bio vrijedio ljudski život bez filozofije?
3/2/2014 21Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Konjuktiv sumnje ili kolebanja? Quo me miser conferam? Quo vertam? Kamo
da se jadan sklonim? Kamo da se obratim?
Cur non laeter? Zašto da se ne veselim?
3/2/2014 22Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Konjuktiv zapovjedi (ima uvijek uskličnik na kraju!!!) Prudenter vivas!!! Živi razborito!
Suum quisque noscat ingenium!!! Svatko neka poznaje svoju ćud!
(ako ne dodano “ne” onda je to konjuktiv zabrane)
3/2/2014 23Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Konjuktiv željni (optativus)
Sis felicior Augusto, melior Traiano! (dao Bog, da bio sretniji od Augusta, a bolji od Trajana)
Utinam pater meus viveret! Kamo sreće da moj otac živi!
Ako vidiš pluskvamperfektni oblik – prevedi ga perfektom u HR, a imperfekt i prezent u prezentu!
3/2/2014 24Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Glavna vremena: prezent, futur I i II
Historijska: imperfekt, perfekt i pluskvamperfekt;
3/2/2014 25Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Deklinacija I ili a-deklinacija N Terra Terrae
G Terrae Terrarum
D Terrae Terris
A Terram Terras
V Terra Terrae
AB Terra Terris
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 26
Deklinacija II ili o-deklinacija N Populus Populi
G Populi Populorum
D Populo Populis
A Populum Populos
V Popule Populi
AB Populo Populis
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 27
U-deklinacija
N Exercitus Exercitus
G Exercitus Exercituum
D Exercitui Exercitibus
A Exercitum Exercitus
V Exercitus Exercitus
AB Exercitu Exercitibus
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 28
Srednji rod o-deklinacije vs u-deklinacije N -um n -a N -u n -ua
G -i g -orum G -us g -uum
D -o d -is D -u d -ibus
A -um a -a A -u a -ua
V -um v -a V -u v -ua
AB -o ab –is AB-u ab -ibus
saeculum,-i,n. gelu,-us,n.
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 29
3. Deklinacija konsonantskaosnova N praetor n praetores
G praetoris g praetorum
D praetori d praetoribus
A praetorem a praetores
AB praetore ab praetoribus
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 30
V deklinacija
N dies n dies
G diei g dierum
D diei d diebus
A diem a dies
ABdie ab diebus
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 31
Komparacija pridjeva i priloga
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV
Clarus 3 clarior, -ius clarissiumus 3
Pulcher 3 pulchrior, -ius pulcherriumus 3
Facilis, -e facilior, -ius facillimus 3
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 32
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV
Bonus 3 melior, -ius optimus 3
Malus 3 peior, -ius pessimus 3
Parvus 3 minor, minus minimus 3
Magnus 3 maior, maius maximus 3
Multus 3 plus, pluris plurimus 3
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 33
Prilozi
POZITIV KOMPARATIV SUPERLATIV
Certe certius certissime
Dulciter dulcius dulcissime
Bene melius optime
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 34
FUTUR I.
3/2/2014 35Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Futur
Oblici prezentske osnove – aktiv
Oblici prezentske osnove – pasiv
Oblik perfektne osnove – aktiv
Oblici perfektne (participske) osnove - pasiv
3/2/2014 36Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Indikativ futura I (AKTIV)
amaboamabisamabit
amabimusamabitisamabunt
monebomonebismonebit
monebimusmonebimitismonebunt
legamlegesleget
legemuslegetislegent
capiamcapiescapiet
capiemuscapieminicapient
audiamaudiesaudiet
audiemusaudietisaudient
3/2/2014 37Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Indikativ futura I (PASIV)
amaboramaberisamabitur
amabimuramabiminiamabuntur
biti ću voljen
monebormoneberismonebitur
monebimurmonebiminimonebuntur
legarlegerislegetur
legemurlegeminilegentur
capiarcapieriscapietur
capiemurcapieminicapientur
audiaraudierisaudietur
audiemuraudieminiaudientur
3/2/2014 38Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Perfektna osnova – aktiv futura II
Buduća radnja koja će se dogoditi prije druge buduće radnje
Ut sementem feceris , ita metes. – Kako posiješ, tako ćeš i žeti; Ego certe meum officum praestitero – Ja ću sigurno izvršiti svoju dužnost;
Futur II (AKTIV)
amaveroamaverisamaveritamaverimusamaveritisamaverint
3/2/2014 39Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Futur II
aktivni
rogav-er-orogav-eri--srogav-eri-trogav-eri-musrogav-eri--tisrogav-eri--nt
budem upitao, upitam
monu-er-omonu-eri-smonu-eri-tmonu-eri-musmonu-eri-tismonu-eri-nt
scrips-er-oscrips-eri-sscrips-eri-tscrips-eri-musscrips-eri-tisscrips-eri-nt
puniv-er-opuniv-eri--spuniv-eri--tpuniv-eri--muspuniv-eri--tispuniv-eri--nt
3/2/2014 40Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Oblici perfektne (participske) osnove – pasiv za futur IIFutur II pasivni
budem upitan
rogatus-a, -um
rogati,-ae, -a
eroeraserit
erimuseritiserunt
monitus-a, -um
moniti-ae, -a
eroeraserit
erimuseritiserunt
scriptus-a, -um
scripti-ae, -a
eroeraserit
erimuseritiserunt
punitus-a, -um
puniti-ae, -a
eroeraserit
erimuseritiserunt 3/2/2014 41Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Futur II glagola “biti”
fuero prevodimo. budem (bio) fueris fuerit fuerimus fuentis fuerint
3/2/2014 42Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
PERFEKT(prošlo svršeno vrijeme)
3/2/2014 43Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Perfektna osnova se tvori...
Proširivanjem glagolske osnove glasom “v” –lauda – v – i ; taj vi često je prešao u “u-i” tipa alere (hraniti) – alui
Sufiksom s koji se dodaje konsonantskim osnovama tj. Carpere (brati) – carp – s – i
Produljivanjem osnovnog vokala Sedeo – sedi (ovaj “e” prije d je kratak, a u perfektnoj osnovi postaje dug)
Perfektnom reduplikacijom: tendo (pružam) perf. Te – tend –i
3/2/2014 44Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Participska osnova
Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove, sufiksa “tu” i nastavaka –us / -a / -um
Kod nekih je glagola djelovanjem glasovnih zakona tus presao u sus tipa : visus, fixus;
3/2/2014 45Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
PERFEKT glagola biti
Glagol “biti” INDIKATIV KONJUKTIV
Perfekt fui bio sam fuisti fuit
fuimus fuistisfuerunt
fuerimfuerisfuerit
fuerimusfueritisfuerint
3/2/2014 46Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Perfekt glagola “ići”
Perfekt glagola “ići”
INDIKATIV KONJUKTIV
ii išao samistiiit
iimusistisierunt
ierimierisierit
ierimusieritisierint
3/2/2014 47Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
I II III IV
Indikativ perfekta
rogav-irogav-istirogav-it
rogav-imusrogav-istisrogav-erunt
Upitao sam
monu-imonu--istimonu--itmonu--imusmonu--istismonu--erunt
Opomenuo sam
scrips-iscrips-istiscrips-itscrips-imusscrips-istisscrips-erunt
Napisao sam
puniv-ipuniv-istipuniv-itpuniv-imuspuniv-istispuniv-erunt
Kaznio sam
(uvijek je objekt u akuzativu sa tim glagolom)
Indikativ perfekta – ELEMENTA LATINA str 19 vježba 26!!!
3/2/2014 48Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Konjuktiv perfekta
rogav-eri--mrogav-eri--srogav-eri--trogav-eri--musrogav-eri--tisrogav-eri--nt
monu-eri-mmonu-eri-smonu-eri-tmonu-eri-musmonu-eri-tismonu-eri-nt
scrips-eri-mscrips-eri-sscrips-eri-tscrips-eri-musscrips-eri-tisscrips-eri-nt
puniv-eri--mpuniv-eri--spuniv-eri--tpuniv-eri--muspuniv-eri--tispuniv-eri-nt
Konjunktiv perfekta aktivnog tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda: -erim, -eris, -erit, -erimus, eritis, -erint, npr. scrips-eritis, puniv-erint,
3/2/2014 49Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Indikativ pluskvamperfekta
rogav-era-mrogav-era-srogav-era-trogav-era-musrogav-era-tisrogav-era-nt
bijah upitao
monu-era-mmonu-era-smonu-era-tmonu-era-musmonu-era-tismonu-era-nt
scrips-era-mscrips-era--sscrips-era--tscrips-era--musscrips-era--tisscrips-era--nt
puniv-era-mpuniv-era-spuniv-era-tpuniv-era-muspuniv-era-tispuniv-era-nt
Pluskvamperfekt se tvori od imperfekta (bijah, bijaše...) ili perfekta (bio,bili) i pomoćnog glagola biti.
U latinskom se na perfektnu osnovu doda era + nastavci
-m , - s , -t ; - mus , - tis, - nt
Vježba 27. Elementa latina str 19!!!
3/2/2014 50Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Konjuktiv pluskvamperfekta
rogav-isse-mrogav-isse-srogav-isse-t
rogav-isse-musrogav-isse-tisrogav-isse-nt
monu-isse-mmonu-isse-smonu-isse-t
monu-isse-musmonu-isse-tismonu-isse-nt
scrips-isse-mscrips-isse-sscrips-isse-t
scrips-isse-musscrips-isse-tisscrips-isse-nt
puniv-isse-mpuniv-isse-spuniv-isse-t
puniv-isse-muspuniv-isse-tispuniv-isse-nt
Infinitiv perfekta rogav-isse monu-isse scrips-isse puniv-isse
Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog tvori se tako da se infinitivu perfekta aktiva na -isse dodaju, lični nastavci: -m, -s, -t, -mus itd., npr. monuisse-m, scrip-sisse-tis.
3/2/2014 51Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Aktiv Pasiv
Jedn.2.liceJedn.3.lice
I----
II-to-to
-re--
Množ. 2.liceMnož.3.lice
-te--
-tote-nto
-mini--
3/2/2014 52Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove. Završava se na -tus, -ta, -tum ili -sus, -sa, -sum, npr. roga-tus, scrip-tus; man-sus, clau-sus.
Taj particip spojen s oblicima glagola esse tvori pasivni perfekt, pluskvamperfekt i futur II, na primjer rogatus sum i sim, scriptus eram i essem, punitus ero.
Od participa perfekta pasiva tvori se particip futura aktiva tako da se završeci -us, -a, -um zamijene završecima -urus, -ura, -urum, npr. rogat-urus, monit-urus, script-urus, mans-urus.
3/2/2014 53Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
I. ili a-konj. 1.II. ili e-konj.2.III. ilikonsonantskakonj.3.IV. Ili i-konj.
Glagoli na –io 3.konj.
1. ama-bam dele-bam scrib-ebam audi-ebam faci-ebam
2. ama-bas dele-bas scrib-ebas audi-ebas faci-ebas
3. ama-bat dele-bat scrib-ebat audi-ebat faci-ebat
1. ama-bamus dele-bamus scrib-ebamus audi-ebamus faci-ebamus
2. ama-batis dele-batis scrib-ebatis audi-ebatis faci-ebatis
3. ama-bant dele-bant scrib-ebant audi-ebant faci-ebant
3/2/2014 54Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Latinski imperfekt
Prevodimo našim imperfektom ili perfektom svršenih glagola
3/2/2014 55Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Helvetii flumen lintribus transibant –Helvećani su pokušavali preko rijeke splavima
Dux animos militum leniebat – Vojskovođa je kušao umiriti vojnike
3/2/2014 56Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Futur I.
Donec eris sospes, multos numerabis amicos – dok budeš sretan, imat ćeš mnogo prijatelja.
3/2/2014 57Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Imperfekt vs. Perfekt
Sedebam et scribebam; subito amicus intravit; tum ego surrexi. – sjeđah i pisah; iznenada uđe prijatelj; tada ja ustadoh;
Parva saepe scintilla contempa magnum excitavit incendium – Često je mala prezrena iskra izazvala (u hr lijepše zvuči – izaziva) velik požar
3/2/2014 58Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Pluskvamperfekt – “više nego svršen” – još dalji, “stariji” od perfekta
Graeci publice eos laudabant, qui patriae vitam dederant. - Grci javno hvaljahu one koji bijahu dali život za domovinu
Tarquinius Superbus moribus cognomen illud meruerat . – Tarkvinije Oholi (svojim) vladanjem bijaše zaslužio taj nadimak.
3/2/2014 59Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Stavljamo kacigu kako bismo počeli raditi
3/2/2014 60Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Imamo hrpu porazbacanih cigli
3/2/2014 61Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Smisleno djelujemo kako bi nastao – Lego grad!
3/2/2014 62Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Gerund & gerundiv
Gerundiv je glagolski pridjev koji ima sve oblike singulara i plurala
Gerund je glagolska imenica – ima samo genitiv, dativ , akuzativ i ablativ u singularu
3/2/2014 63Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Gerundiv u nom.sg. Završava na –ndus,-nda,-ndum i ima pasivno značenje i izriče radnju koju treba vršiti: laudandus, laudanda,laudandum – onaj koga treba hvaliti; zove se još i particip necessitatis.
Discipulus laudandus – učenik koga treba hvaliti; discipulus non laudandus ...
3/2/2014 64Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Gerund + glagol esse = treba, mora, valja + infinitiv
Gerundiv se sa svojim subjektom slaže u rodu, broju i padežu!!!
Lice koje vrši radnju u latinskom je u dativu –takozvani dativus auctoris – taj dativ se provodi u HR naaravno nominativom, i on je subjek reečenice
Discipulo discendum est – učenik treba da uči
3/2/2014 65Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Gerund
Glagolska imenica aktivnog trajnog značenja
Ima samo padeže singulara, a kao nominativ služi joj infinitiv prezenta;
U akuzativu se upotrebljava samo sa prijedlozima;
3/2/2014 66Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
NOM Legere čitati ili čitanje
GEN Legendi čitanja
DAT Legendo čitanju
AKUZ ad legendum za čitanje
ABL Legendo čitanjem ili čitajući
3/2/2014 67Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
SUPIN
Supin je glagolska imenica 4 deklinacije
Ima oblikm na –um i oblik na –u
Supin na –um je akuzativ cilja koji se upotrebljava uz glagole kretanja kao što su eo, venio, profiscor, mitto
Eo dormitum – idem spavati
Caesar legatos misit obsides postulatum – Cezar je poslao poslanike da traže taoce.
3/2/2014 68Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Particip
Glagolski pridjev.
Glagoli imaju u aktivu: particip prezenta npr . Laudatus (hvaleći, onaj koji hvali) i particip futura npr. laudaturus,-a,-um onaj koji će hvaliti, koji kani hvaliti, a u pasivu particip perfekta: laudatus,-a,-um (pohvaljen, pohvaljena, pohvaljeno)
3/2/2014 69Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Particip perfekta pokazuje radnju koja se dogodila prije radnje glavnog glagola:
Romani Carthaginem expugnatam deleverunt. Rimljani razoriše Kartagu, koju su osvojili
Može i : Rimljani osvojiše i razoriše Kartagu.
3/2/2014 70Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Particip futura aktiva izriče radnju koja će se dogoditi poslije radnje glavnoga glagola npr. Librum tibi valde profuturum mitto. Šaljem ti knjigu koja će ti veoma koristiti.
Katkad particip futura aktiva označuje ono što je kome unaprijed određeno:
Ave, Cesar imperator, morituri te salutant. Zdravo, Cezare imperatore, pozdravljaju te oni kojima je određeno da umru.
3/2/2014 71Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Radni tekst – 118 str.
3/2/2014 72Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Verba deponentia
Oni glagoli koji imaju pasivne oblike , a značenje aktivno; Oni kao da su odložili aktivne oblike odnosno pasivno značenje;
Loquor - govorim;
Morior – umirem;
Konjugira se kao pasiv običnih glagola;
Gerundiv je jedini oblik koji ima pasivno značenje: Hortandus,-a,-um onaj koji treba da se hrabri
3/2/2014 73Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Verba semideponentia
Oni glagoli kojima su oblici prezentske osnove aktivni, dok perfekt , pluskvamperfekt i futur II imaju pasivne oblike sa aktivnim značenjem
Audeo,audere, ausus sum – usuditi se
Gaudeo, gaudere, gavisus sum – radovati se
Soleo, solere, solitus sum – običavati
Fido, fidere, fisus sum – uzdati se
3/2/2014 74Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500
Plinije, str 139 Orbis romanus [10=prev 62.] Salus, -utis , f . = pozdrav
Avunculus, -i m. = ujak
Exitus,-us, m. =smrt
Ago 3. egi actum = voditi, raditi (+gracias=zahvaljivati)
Comparo 1. (+ak)=pripremati , steći, pribaviti
Aeternitas,-atis,f. = vječnost
Portus,-us, m. = luka
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 75
Classis, -is, f. Mornarica
Hora,-ae,f. Sat [hora septima] = oko 1 sat poslije podne
Indico 3. dixi, dictum (+ak) = najaviti
Nubes, is, f oblak
Appareo 2. parui, - =pojaviti se
Inusitatus 3 = neuobičajen
Magnitudo, -udinis, f. Veličina
Species, -ei, f. =izgled, vrsta
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 76
Posco, 3. poposci, - (+ak) = zatražiti
Solea,-ae, f. Sandala
Ascendo , 3. scendi, scensum – uspinjati se
Mirculum, -i, n. Čudo
Orior, 4. ortus sum = nastajati, rađati se
Pinus,-us, f. Omorika, bor , pinija
Interdum = nekada
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 77
Sordidus 3 = prljav
Maculosus 3 = nečist
Cinis, -eris, m. = pepeo
___________________
Incido 3. incidi, - (+ dat.) = padati
Pumex, -icis, m. Šupljikav kamen, plavac
Ambustus 3 spaljen
Formo 1. (+ak) = oblikovati
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 78
Vadum, -i n. Plićak
Propter (+ak) = zbog
Litus, -oris,n. Obala
Obsto 1. stiti, - (+dat) ispriječiti se
Guberno 1. (+ak) = upravljati
Appropinquo 1. = približavati se
Maiora = veće
Proxima = blizu
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 79
Paulum = malo Cunctor 1. cuntatus sum = oklijevati calidior et densior =topliji i gušći Magis magisque = više i više Nisi autem + glagol = ako nisi pak... Versor 1. nalaziti se Peto 3. petivi, petitum (+ak) poći Litora [ABLATIVUS LOCI!] Gubernaculum, i n. Kormilo Teneo, 2. tenui, tentum (+ak) = držati Sarcina, ae f. prtljaga
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 80
Resideo, 2. sedi, sessum = zaustaviti se
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 81
Kulturni elementi
In saecula saeculorum – na vijeke vijekova
In loco – na mjestu
Sinekura – (beneficium) sine cura = povlastice bez brige
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 82
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 83
DEPONENTNI GLAGOLI, SEMIDEPONENTNI I BEZLIČNI GLAGOLI
Verba deponentia
To su glagoli koji imaju pasivne oblike , a značenje aktivnu.
Zovu se jer su “odložili” aktivne oblike, odnosno pasivno značenje.
Verba deponentia konjugiraju se jednako kao pasiv običnih glagola
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 84
Deponentni glagoli mogu biti prelazni ili neprelazni
Npr. hortor aliquem – hrabrim nekoga (prelazi na direktan objekt ovdje zamjenice u akuzativu)
Ili neprelazni – morior - umirem
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 85
Na nesreću...(ili sreću?)
Imaju ove aktivne oblike deponentni glagoli:
Particip prezenta
Particip futura aktiva
Infinitiv futura aktiva
Gerund
supin
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 86
Značenje smo rekli da je aktivno, ali gerundiv je jedini oblik koji ima pasivno značenje:
Hortandus,-a,-um – onaj koji treba da se hrabri
Verba deponentia se navode u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i 1. licu perfekta, npr. hortor, hortari, hortatus sum
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 87
Pluto et Prosperina
Coniungium, ii, n = brak
Timeo, 2. ui, - + ak bojati se, plašiti se
Frater, -tri, m. = brat
Ira,-ae,f. Srdžba
Aio = reći (nepotpuni glagol)
Cogo, 3. coegi, coactum (+ak) tjerati , skupiti
Rapio 3. rapui, raptum (+ak) = otimati, grabiti
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 88
Str 152. Pluto i Prozerpina
“Pluton je nađe na Prozerpinu u planini Etna kako bere cviće”
Apage = nosi se! Gubi se!
Perterreo, ui, itum 2. preplašiti
Conclamo 1. vikati, klicati
Luctus, us, m. Žalost, tuga
Tenebrosus 3 mračan
Amplius = više
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 89
“Nosi se, Plutone, povikala je prestrašena djevojka, ali nitko od bogova nije čuo njen glas. Dok je vodio uhvaćenu djevojku, ona sa tugom najvećom reče: “Zdravo , sunce, i zatvorena u mračnom Tartaru i nikada te više neću vidjeti!”
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 90
Str 152. Cerera i Triptolem
Cerera je dugo tražila kćer ali je nije mogla naći. Po mnogim zemljama je lutala nosći bol veliku u prsima. Slučajno dođe elizejskom kralju, čija žena bijaše bila rodila dječaka Triptolema. Kralj nosi sina Cereri da mu bude hraniteljica. Cerera, da dječaka učini besmrtnim, noću ga plamenom obavije. Jedne noći eleuzinski kralj je vidio to čudo i
3/2/2014Dr.med. Vinko Bubić, bacc.oec. instrukcije iz latinskog jezika za srednje škole 099 21 88 500 91