KUNICARSTVO

90
KUNIĆARSTVO Predavanje Prof.dr.sc.T.Balenović

Transcript of KUNICARSTVO

Page 1: KUNICARSTVO

KUNIĆARSTVO

PredavanjeProf.dr.sc.T.Balenović

Page 2: KUNICARSTVO

Brojčano stanje proizvodnje kunića (FAO)

Rabbits Year %Stocks (1000) 2000

World 474828 Africa 12162 2,56 Asia 346076 72,88 Europe 111996 23,59 European Union (15) 94396 19,88 North & Central America 1348 0,28 South America 3246 0,68

kunići, 2000. Africa

Asia

Europe

North & CentralAmerica South America

Page 3: KUNICARSTVO

Brojčano stanje proizvodnje kunića (FAO)

1,0001,000Slovakia

2,0801,7601,820Spain1,2001,000526Romania1,1001,2002,800Poland

66,00064,00059,000Italy1,1002,0002,345Hungary1,5001,8531,811Greece9,8009,8007,800Germany

13,61615,30620,228France

5,0005,000Czech Republic7,800Czechoslovakia

460517337Bulgaria300300130Austria

110,944113,655Europe199819951985Rabbits, Stocks (1000)

Page 4: KUNICARSTVO

Gospodarski značaj

mesokožice (krzno)vunagnojkunići za laboratorijeostale koristi od kunića

Page 5: KUNICARSTVO

Meso

glavni i najvažniji proizvod kunićaosnovna svojstva:

visoki postotak bjelančevina, vode, vitamina B i minerala (Fe i P)mala količina mastivelika hranjivostlaka probavljivostdijetetičnostniska kalorijska vrijednost“meso nad mesom”

Page 6: KUNICARSTVO

Meso

Vrsta mesa

Kemijski sastav u %

Voda Bjelanče-vine

Masti Minerali

Kunić prženac 67.86 25.5 2.13 4.01

Pile 74.8 21.5 2.5 1.1

Junetina, zadnji dio 62.2 19.3 18.3 0.9

Junetina, prednji dio 62.5 18.3 18.9 0.9

Teletina, zadnji dio 70.9 20.7 8.3 1.0

Teletina, prednji dio 71.7 20.0 8.0 0.9

Ovčetina, prednji dio 52.9 15.6 30.9 0.9

Svinjetina, plećka 51.2 13.3 34.2 0.8

Page 7: KUNICARSTVO

Meso

vrlo velika produktivnost kunića u odnosu na druge vrste životinja

% vlastite tjelesne maseUkupno kgBroj mladih,

tjelesna masa

16028816 (18 kg)Krmača (180 kg)

26,61201 (120 kg)Krava (450 kg)

10805430 (1,8 kg)Kunić (5 kg)

Produktivnost ženke za 1 godinu izražena u postotku vlastite tjelesne mase

Vrsta životinje

Page 8: KUNICARSTVO

Meso

povoljna konverzija hrane u proizvodnji mesa:uz utrošak 2270 g koncentrata i 1 kg sijena dobiva se 1 kg žive vage iskoristivosti 92-93%

sastav i kvaliteta mesa ovise o:pasminidobinačinu hranidbedržanju i njezispolu

Page 9: KUNICARSTVO

Meso

proizvodnja prženaca:obrađeno truplo kunića mlađeg od 12 tj., odnosno mase 0,78-1,84 kg; za takvo truplo potreban je kunić od 1,36-2,72 kg žive vageza 1 kg prirasta utroši se 3,25-4,5 kg hrane

proizvodnja pečenaca:obrađeno truplo težine veće od 1,9 kg, odnosno kunić preko 2,7 kg žive vagesve veća potrošnja hrane za priraštanje

Page 10: KUNICARSTVO

Meso

rentabilnost proizvodnje kunića za meso ovisi o:produktivnosti rasplodnih kunićaproizvodnosti mladih kunićaprodaji i plasmanu proizvoda i nusproizvoda te troškovima proizvodnje

Page 11: KUNICARSTVO

Meso

produktivnost rasplodnih kunića:produktivnost ženki izražava se preko veličine i broja legala u odgovarajućem vremenskomintervalu (najčešće 1 godina)na produktivnost utječu: zdravlje, plodnost, mliječnost, majčinski instinkt i način gospodarenjaodabiru se pasmine brzog rasta i dobre razvijenosti mišićja, s najmanjom potrošnjom hrane za prirastkoriste se srednje velike pasmine (bijeli i crveni novozelandski, kalifornijski kunić) te hibridigranica rentabilnosti: 20-25 mladih od jedne ženke godišnje

Page 12: KUNICARSTVO

Meso

klanje kunića mora biti obavljeno brzo i humanopost 12-24 sata prije klanjanačini omamljivanja (uobičajeni, pravilni, iščašenjem vrata, spravicom)

randman:grla klanog prije dozrelosti = 40-45%dozrelog grla = 50-55%

Page 13: KUNICARSTVO

Kožice (krzno)

kožice dijelimo u dvije skupine:kožice koje sadrže dlaku (krzna)kožice koje ne sadrže dlaku

krzno je kožica s dlakom svih vrsta kunića, osim angora kunićakvalitetne kožice imaju čvrsto, gusto i svilenkasto krznopovršine od 5 do 25 dm2

najkvalitetnija su krzna kunića bijelih pasminaodjeća: topla, raskošna, izdržljiva

Page 14: KUNICARSTVO

skidanje krzna:odmah po iskrvarenjuskidanje na dva načina:

o guljenjemo svlačenjem

obrada krzna:napinjanje (drvena daščica, žičani napinjač)sušenje (suha prostorija s laganim strujanjem zraka, temp. 15-18°C, sušenje 2-5 dana, ponekad 2 tj.)uskladištenje (hladna protorija, bez pristupa moljaca, štakora i miševa)otprema (svežnjevi od 50 kg umotani u platno)

štavljenje kožica (domaći ili tvornički način)

Kožice (krzno)

Page 15: KUNICARSTVO

Kožice (krzno)

klasifikacija sirovih kožica u četiri razreda (prvorazredne, drugorazredne, trećerazredne i četvrtorazredne ili klobučarske kožice)ocjenjivanje zrelosti krzna:

krzno mora biti potpuno izraslo, ne smije se linjati, mora biti gusto, sjajno i elastičnoodrasli kunići se linjaju u proljeće i u jesen pa razlikujemo period ljetne i zimske zrelosti krznastanje potpune zrelosti krzna traje kratko: 3, 4 do 10, 12 danakod mladih kunića se krzno uzima nakon prvog linjanja (u dobi od 4 mj.), ili nakon drugog linjanja (u dobi od 7 mj.)

Page 16: KUNICARSTVO

Vuna

dlaka angore kunića dužine 5-8 cm dobivena čupanjem, češljanjem ili šišanjemosnovna svojstva :

nježna i laganaizvanredno održava toplinunema masnog znojadeset puta toplija od ovčje vunedobro se miješa s ostalim vrstama vune (dlake)

Page 17: KUNICARSTVO

Vuna

prirast:od jednog angora kunića za godinu dana dobije se 300-600 g vuneod 1 kg vune dobije se 2,5 m tkanine slične kašmiru

sojevi angora kunića razlikuju se po:finoći vunske niti (engleski i njemački soj –nježniji, francuski soj – grublji)boji vune (plavi, sivi, crni, bijeli…)

Page 18: KUNICARSTVO

Vuna

3 vrste dlaka:osjate dlakeosjato-vunaste dlakevunaste dlake (vunica)

krzno je kvalitetnije ako ima više vunastih, a manje osjatih dlaka (omjer 1:50)

Page 19: KUNICARSTVO

Gnoj

sadrži 2,7% dušika, 1,5% fosforne kiseline, 1%kalijatri puta je vrijedniji od gnoja drugih gospodarskih životinjamože se primijeniti kao svježi, suhi, samljeveni i otopljeniširoka primjena (lako se ugrađuje u zemlju i nije štetan za većinu poljskih plodina)

Page 20: KUNICARSTVO

Uzgoj kunića za laboratorijske svrhe

pogodne laboratorijske životinje: brzo se razmnožavaju, imaju velike uši s dobro razvijenim krvnim žilama, dobro podnose pokuse s vakcinama, serumima, antibioticima…izbor pasmine:

osnovna pasmina korištena svugdje u svijetu je bijeli novozelandski kunićza česte intravenske aplikacije koristi se bijeli popjelnjanski kunić (vrlo razvijene uške)u razvijenim zemljama koriste se SPF (specific patogen free) kunići

Page 21: KUNICARSTVO

Ostale koristi od kunića

radna terapijadio obrazovnog programaljubimci

Page 22: KUNICARSTVO

Podrijetlo kunića

potječe od divljeg kunića (Oryctolagus cunicullus)

ubraja se u razred Rodentia, red Lagomorpha, porodica Leporide

Page 23: KUNICARSTVO

Razlike između kunića i zeca

Kunićkoti slijepe i gole mlademladi sišu 30 dana6-7 legala godišnježivi ispod zemlje u zajednici graviditet traje 30 dana

Zecmladunčad nije slijepa i koti se s dlakommladi sišu par dana4 legla godišnjene silazi pod zemlju i ne živi u zajednicigraviditet traje 50 dana

Page 24: KUNICARSTVO

Podjela kunića na pasmine:

primitivne

prijelazne

plemenite

Page 25: KUNICARSTVO

Primitivne pasmine

nastale su prirodnom selekcijom

predstavnici:šareni kunić, kućni rupar, bijeli rupar,

Page 26: KUNICARSTVO

Prijelazne pasmine

na selekciju je utjecao čovjek

Page 27: KUNICARSTVO

Plemenite pasmine

stvorio ih je čovjek u raznim klimatskim uvjetima

potrebno je vršiti stalnu selekciju da bi dobra svojstva bila izraženija, a lošija manje izražena

preko 500 pasmina

Page 28: KUNICARSTVO

Skupine plemenitih pasmina

kratkodlakedugodlakenormalnog krzna

velikesrednjemalepatuljaste

havana nizozemski patuljasti

belgijski orijaš

engleski šarac

havana Rex

angora

bečki plavi

Page 29: KUNICARSTVO

Velike pasmine

najčešća masa od 6-8 kgkasnozrele, rasplodna zrelost u dobi od 9-10 mjeseci, pri masi oko 5 kgženke daju oko 3 legla godišnje sa 4-8 mladih u leglukoriste se u kombiniranom sustavu za proizvodnju mesa i krznau proizvdnji mesa tove se 2 mjeseca i postižu težinu oko 2 kgosjetljive u pogledu hranidbe, smještaja i njege

Page 30: KUNICARSTVO

Velike pasmine

u velike pasmine ubrajamo:belgijskog orijašašarenog orijaškog kunićaovnolikog kunićačinčila orijaša i dr.

Page 31: KUNICARSTVO

Belgijski orijaš

“flamanac”, “flamanski orijaš”jedna od najkrupnijih pasmina kunića, vrlo rasprostranjenaviše sojeva koji se razlikuju po boji:

čelično sivi, svjetlo sivi, crni, plavi, bijeli, srnasti, boje pijeska, žućkasto-smeđi

tjelesne mase 6-9 kg; minimalna dopuštena masa je 5 kgizbjegavati uzgoj u srodstvu radi degenerativnih pojavakunićke su loše majke i dojilje

Page 32: KUNICARSTVO

Belgijski orijaš

6,506,205,905,504,503,602,601,600,75tjelesna masa (kg)

987654321starost u mjesecima

Page 33: KUNICARSTVO
Page 34: KUNICARSTVO

Šareni orijaški kunić - njemački šarac

“njemački orijaški šarac”tjelesne mase 5-6 kgna njušci ima šaru u obliku raširenih leptirovih krila, a oko očiju “naočale”5-8 crnih pjega na bokovima i butinamasojevi s drugačijom bojom šara:

žutošari, plavošari, sivosmeđešarikožica je veoma čvrsta i osobito je cijenjena u krznarstvu

Page 35: KUNICARSTVO

Ovnoliki kunić

nastao selekcijom u Francuskojtjelesne mase oko 6 kgtipične oznake: izbočena nosna kost i obješene uške (raspon 40-56 cm)postoje jednobojni i šareni sojevivrlo osjetljivi, izbirljivi u prehrani, a u intenzivnom uzgoju daju najukusnije kunićje meso

Page 36: KUNICARSTVO

Činčila-orijaški kunić

pasmina nastala u Francuskoj (prema nekim teorijama potječe iz naših krajeva)pokrovna dlaka im je do 2/3 visine tanoplavosiva, zatim dolazi svjetliji pojas pa tamniji pojas, a završava sivim ili bijelim vrhomtrbuh je bijelodraslo grlo težine 5,5-7 (i više) kgženke su dobre majke (5-7 mladih u leglu)veoma cijenjeno krznoradi ukusnog mesa i kvalitetnog krzna koristi se u križanju sa srednjim i malim pasminama

Page 37: KUNICARSTVO

Srednje velike pasmine

tjelesna masa se kreće od 3.5-5 kgrasplodna zrelost sa 4-5 mjeseciženke imaju godišnje 4-6 legala sa 6-8 mladih u leglukoriste se najviše u intezivnoj proizvodnji za mesorandman preko 60%skromne su u pogledu smještja i hranidbe

Page 38: KUNICARSTVO

Srednje velike pasmine

u srednje velike pasmine ubrajamo:kalifornijskog, novozelandskog, bečkog plavog i bijelog, velikog činčila kunića, francuskog srebrnog i beverena kunića

Page 39: KUNICARSTVO

Srednje velike pasmine za proizvodnju mesa

Page 40: KUNICARSTVO

Bijeli novozelandski kunić

bijeli kunić crvenih očiju (albino)masa ženki 4,5-5,5 kgvaljkastog truparandman preko 60 %jedna od najpogodnijih pasmina za intenzivan uzgoj, no zahtjeva izuzetno dobre uvjete držanjapostoji i crveni soj koji je znatno otporniji na negativne utjecaje

Page 41: KUNICARSTVO

Bijeli novozelandski kunić

54 - 5854 - 5854 - 5854 - 58Randman(%)

17334215Dnevni prirast (g)

3270 - 40861816 - 3270363 - 181645 - 363Živa težina (g)

98-13056-9821-560-21Starost u danima

Page 42: KUNICARSTVO

Kalifornijski kunić

nastao u Americi križanjem tamošnjih kunića s bijelim novozelandskim i ruskim kunićemvelika otpornost prema bolestima nije izbirljiv u prehranikoristi se u križanju za poboljšanje kvalitete mesa

Page 43: KUNICARSTVO

Kalifornijski kunić

56 - 6056 - 6056 - 60prosječni randman (%)

1530 - 3540 - 50prosječni dnevni prirast (g)

4,22,3 – 3,41,8 – 2,3prosječna živa masa (kg)

532uzrast, mjeseci

Page 44: KUNICARSTVO

Hibridni kunići

poboljšana svojstva u smislu prirasta, boljeg iskorištavanja hrane te otpornosti na bolesti

najzastupljeniji su:HYLA hibrid (iz Francuske, 4,5-5 kg, 55-60 (i više) mladih godišnje)hibrid 36 (bijeli kunić tjelesne mase 3,6 kg, 42 mlada godišnje)Karolina hibrid (3,6 kg, 50-60 mladih godišnje, izrazito otporni na bolesti)Super lavan (4,2-4,4 kg, 64 mlada godišnje)

Page 45: KUNICARSTVO

Hibridni kunići

Page 46: KUNICARSTVO

Srednje velike pasmine za meso i krzno

Page 47: KUNICARSTVO

Veliki činčila kunić

nastao u Engleskoj kao plod oplemenjivanja male činčiletjelesne mase 4,5-5 kgkrzno podsjeća na boju krzna plave činčile, pa je vrlo cijenjeno (srebrnasto-sivo sa tamnijim nijansama na leđima i repuotporni i snažni kunići

Page 48: KUNICARSTVO

Bečki plavi kunić

uzojen križanjem belgijskog orijaša sa primitivnim pasminamadostiže masu od oko 4,5 kgvaljkastog oblika tijelatamnočelične boje dlake s tamnim odsjajemplave boje očiju

Page 49: KUNICARSTVO

Francuski srebrni kunić

stvoren u Francuskoj (pokrajina Šampanj)jedna od najstarijih pasmina za dobivanje krznatjelesne mase oko 4,5 kgboja dlačnog pokrivača u nijansama svjetlije i tamnije srebrnaste bojekrzno i meso su podjednako cijenjeni

Page 50: KUNICARSTVO

Engleski šarac

jedna od najstarijih pasmina kunića uzgajanih iz ljubaviženke se koriste kao pomajke radi izvanrednih majčinskih osobina

Page 51: KUNICARSTVO

Male pasmine kunića

tjelesna masa odraslih grla od 1,5 do 3 kguzgajaju se uglavnom zbog cijenjenog krzna, guste i fine dlake te za izložbemeso im je ukusno (nusprizvod)vrlo otporni, skromnih prohtjevaženke su dobre i brižne majke; odgoje 5-6 (neke pasmine i 8) mladih u leglu

Page 52: KUNICARSTVO

Male pasmine kunića

havana kunić

opaljeni kunić

mali činčila kunić

ruski kunić (himalaja)

i dr.:nizozemski kunićmali srebrnasti kunićrisasti kunić

Page 53: KUNICARSTVO

Patuljaste pasmine kunića

uzgojem se nastojala što više smanjiti tjelesna masa (1-1,5 kg)

patuljasti ovnoliki

Page 54: KUNICARSTVO

Dugodlake pasmine kunića

kunići s dlakom dužom od 4 cm, obično 5-8 cmangora kunić:

križanjem engleskog (nježnijeg) i francuskog (grubljeg) soja dobiven njemački sojpoznato je 12 boja, no većina ih je bijela (albino)tjelesne mase 2-4 kgženke daju 4-8 (i više) mladih u leglu

lisičasti kunić:čvrsta dlaka dužine 6-7 cmrazličiti sojevi nastali križanjem pojedinih pasmina s angora kunićem

oposumski kunić:dlaka duga 4 cm, više sojeva s kovrčavom zaštitnom dlakom

Page 55: KUNICARSTVO

Kratkodlake pasmine kunića

kunići s dlakom dugom 15-20 mmsve pasmine (osim dugodlakih) mogu se prevesti u kratkodlake – ime dobiva po toj pasmini + nastavak RexRex krzna su najcjenjenija u krznarstvuRex kunići: tjelesne mase 2,3-3,4 kg; zaštitna dlaka ispod/u ravnini s temeljnim krznomAstRex i OposumRex: kovrčavo, odnosno valovito krzno

Page 56: KUNICARSTVO

Kratkodlake pasmine kunića

dabar Rex plavi Rex činčila Rex

uz prikazane na slikama, tu se još ubrajaju:bijeli Rexnormandijski Rexoposum Rexzadimljeni biserasti Rexluks Rexopal Rexdalmatiner Rextrobojni Rex

havana Rex

saten

Page 57: KUNICARSTVO

Reprodukcija

Page 58: KUNICARSTVO

Reprodukcija

estrus se javlja svakih 18 dana (najčešće) i traje 3-5 dananakon okotnje, pojava estrusa za 3-4 dana (ako ženka okoti mrtve mlade, može se odmah pripustiti)inducirana ovulacija rasplodna zrelost:

kunići srednje velikih pasmina za proizvodnju mesa prvi puta se pare u dobi od 4-5 mj., pri masi od 3,5 kgprvi pripust kod mužjaka treba obaviti u dobi od 5 mj.

ženke kunića najsposobnije su za reprodukciju u prve 3 godine upotrebe

Page 59: KUNICARSTVO

Reprodukcija

1 mužjak dovoljan je za 20-25 ženki, no u komercijalnim uzgojima se preporučuje odnos 1 mužjak na 10 ženkiodrastao mužjak može izvršiti 2 skoka u roku od pola sataprirodno parenje:

ženku u estrusu dovodimo mužjaku u kavez2 podtipa: prisilno (potpomognuto) parenje

parenje u kolonijiumjetno osjemenjivanje:

uzimanje sperme pomoću umjetne vagine, optimalno 2 puta tjedno, razrjeđenje najčešće 1:7

Page 60: KUNICARSTVO

Raspored parenja i broj legala

u uzgoju komercijalnih kunića poželjno je da su rasplodna grla u reprodukciji cijele godine: po ženki se dobiju 4-5 ili 7-9 legala godišnje (ovisno o načinu iskorištavanja)u uzgoju kunića za izložbe obično 2-3 legla godišnje po ženki

Page 61: KUNICARSTVO

Graviditet

graviditet (bređost) traje 28-32 danautvrđivanje:

po vanjskom izgledu ženke i njenom ponašanjutest parenjem (najčešće nakon 18 dana)metodom palpacije trbuha

Page 62: KUNICARSTVO

Koćenje

3-5 dana prije koćenja staviti kotilicu – kutiju za gnijezdo (s prostirkom)ženka pred porod čupa dlaku i pravi gnijezdoosigurati mir i dovoljno čiste vodekoćenje najčešće noćumladi tjelesne mase 20-40 g, slijepi i bez dlake

Page 63: KUNICARSTVO

Dojenje

mladi kunići već za 6 dana udvostruče tjelesnu masusisanje: 2 puta dnevno (traje 3-5 min.)krivulja mliječnosti:

selekcijom se nastoji postići što brže dostizanje vrha i strmiji padnakon 16. dana lučenje mlijeka više ne raste

Page 64: KUNICARSTVO

Odbiće

tipovi odbijanja:tradicionalni tip: 5-6 tj.normalno odbiće: 30-40 danarano odbiće: 24-30 dana (najprikladnije, parenje 8-14 dana nakon koćenja, 7-9 okota godišnje)vrlo rano odbiće: prije 20. dana (opterećenje ženke!)

Page 65: KUNICARSTVO

Ritmovi razmnožavanja i obnavljanje stada

3 tipa:tradicionalni tip: parenje nakon odbića, tj. 40-50 dana nakon koćenja (neekonomično)poluintenzivni tip: parenje 8-14 dana nakon koćenjaintenzivni tip: parenje u prvim danima nakon koćenja

životna ekonomična proizvodnja ženki: 10-12 legala – ukoliko koćenje slijedi svakih 40-45 dana, životni proizvodni vijek ženki je 12-14 mjeseci (R% = 85-100%)

Page 66: KUNICARSTVO

Uzgoj i tov mladih kunića

nakon odbića mladunci se drže u kavezma po 6-7 u skupiniu dobi od 3,5 mj. razdvojiti mladunce za rasplod od onih za tov; odvojiti muške od ženskih jedinki kritična razdoblja:

od poroda do odbića (ozlijede, pomanjkanje mlijeka, kanibalizam, smrzavanje, namakanje gnijezda mokrenjem) – potrebna je kontrola gnijezdarazdoblje nakon odbića (nakon 25 dana, najvjerojatnije zbog promjene okoline i hranidbe)

tov kunića: prženci ili pečenci

Page 67: KUNICARSTVO

Tehnologija proizvodnje kunića

ekstenzivan (poluslobodni ili u kunićnjaku), ili intenzivan način držanjaobjekti i mikroklima:

objekti ne smiju ležati u smjeru glavnih vjetrova, poželjno je da su na tihom mjestu, van glavnih prometnicaveličina objekta ovisi o broju životinja, načinu razmještaja kaveza, financijskim mogućnostimauz glavne prostorije za držanje životinja potrebne su i pomoćne prostorije (za hranu, pribor, tehnološku opremu, radnike)

Page 68: KUNICARSTVO

Tehnologija proizvodnje kunića

mikroklimatski uvjeti:temperatura:

o podnose raspon od 10-20°Co za reprodukciju: 18-20°Co prvih dana života: 30-33°Co u tovu: 10-14 °C

relativna vlažnost: 55-75 %osvjetljenje:

o kunići za reprodukciju: 14-16 sati dnevnog svjetlao kunići u tovu: 10 sati

Page 69: KUNICARSTVO

Tehnologija proizvodnje kunića

ventilacija:prirodna

umjetna

nadtlakpodtlak

kombinirana

Page 70: KUNICARSTVO

Tehnologija proizvodnje kunića

izgnojavanje:pomoću kosnikaskupljanje u ladiceautomatsko čišćenje

Page 71: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

osnovni elementi opreme:kavezikotilicehranilicejaslicepojilice+ stolna vaga, kolica za hranu, košara za prijenos mladih kunića, pribor za održavanje higijene…

Page 72: KUNICARSTVO

Tehnološka opremasistemi uzgoja:

podni sistem:o u objektima se žičanim ili drvenim pregradama formiraju

boksevio prednosti: manja ulaganja, slobodno kretanje kunića

(veća vitalnost, manji stres, kvalitetnije meso)o nedostaci: veći zdravstveni rizici, veće rasipanje hrane,

veća potrošnja energije (sporiji tov)kavezni sistem:

o prednosti: manji prostor, lakše praćenje zdravstvenog stanja i reprodukcije, bolji zoohigijenski uvjeti i bolja konverzija hrane

o nedostaci: veće investicije, skučenost prostora (stres!), smanjen period eksploatacije zbog slabijih reproduktivnih sposobnosti

Page 73: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

kavezi:od drveta ili metalne žicetzv. “univerzalni” kavezi dimenzija 60 x 60 x 40 cmkavez za ženke ima otvor kroz kojeg se ulazi u kotilicukavezi za pojedinačno ili grupno držanje životinja (6-8 jedinki)

Page 74: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

kavezi mogu biti jednoetažni ili višeetažni

Page 75: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

Page 76: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

Page 77: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

Page 78: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

kavezi su smješteni u jednostrane ili dvostrane baterije različitog tipa

tip “flat deck”

tip Kalifornija

tip Salmet

tip Kalifornija tip Kalifornija

Page 79: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

Page 80: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

kotilica (kutija za gnijezdo):dimenzije: 20-30 x 25-50 x 20-35 cmunutar ili van kavezaod pocinčanog lima, drveta, žice, plastike…

Page 81: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

hranilicejaslice

Page 82: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

hranilice i jaslice

Page 83: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

pojilice

Page 84: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

pojilice

Page 85: KUNICARSTVO

Tehnološka oprema

ostala oprema

Page 86: KUNICARSTVO

Probavni sustav kunića

Shema probavnog sustava kunića: a – usna šupljina, b –jednjak, c – želudac, d – slezena, e – dvanaestpalačno crijevo, f – gušterača, k – pravo crijevo, l - čmar

Page 87: KUNICARSTVO

Osnovni principi hranidbe

kvaliteta hraneukusnost hraneprobavljivost hranehranjivi odnosveličina obrokaznaci manjkavosti u hranidbiraznovrsnost hraneredovito davanje hraneizmjena hranepromatranje za vrijeme hranjenjamiješanje hrane

Page 88: KUNICARSTVO

Krmiva prikladna za kuniće

ZELENA KRMIVAtrave, djetelina i mahunarke, lišće povrtlarskog bilja, kopriva, zelene grančice

SUHA KRMIVAlivadno sijeno, djetelinsko sijeno, slama, pljeva i mahune

GOMOLJAČE I KORJENJAČEkrumpir, mrkva, rep

SJEMENJE ŽITARICAzob, ječam, kukuruz, pšenica i raž, sjemenke mahunskog bilja (soja, bob, grašak, grah)

OSTALI PROIZVODI GOSPODARSTVAsilaža, mlijeko, kuhinjski otpaci (suhi kruh, ostaci voća)

Page 89: KUNICARSTVO

Krmiva prikladna za kuniće

NUSPROIZVODI I OTPACI POLJOPRIVREDNE INDUSTRIJEposije (mekinje), uljane pogače, sušeni repini rezanci, melasa

MINERALNI I BJELANČEVINASTI DODACI mineralni dodaci, bjelančevinasti dodaci (riblje brašno, mlijeko u prahu)

Page 90: KUNICARSTVO

Krmiva prikladna za kuniće

GOTOVE SMJESEhranidba krmivima vlastite proizvodnjekombinirana hranidbahranidba gotovim ind. smjesamahranidba kompletnim smjesama

TEHNIKA HRANJENJA:“hranjenje iz ruke”“hranjenje po volji”