Kompakt Magazin 14

68
M M A A GAZIN GAZIN 1 1 4 4 ANALIZA ANALIZA TOKOVA TOKOVA MATERIJALA MATERIJALA (MFA) (MFA) NAPREDNI NAPREDNI METOD METOD ZA ZA DONO[ENJE DONO[ENJE ODLUKA ODLUKA U U OBLASTI OBLASTI UPRAVLJANJA UPRAVLJANJA OTPADOM OTPADOM ASOCIJACIJA ZA UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM  novembar 2013 KOMPAKT KOMPAKT Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 1

description

Magazin o upravljanju čvrstim otpadom. Srpsko izdanje.

Transcript of Kompakt Magazin 14

Page 1: Kompakt Magazin 14

MMAAGAZINGAZIN1144

ANALIZAANALIZA TOKOVATOKOVAMATERIJALAMATERIJALA (MFA) (MFA) NAPREDNINAPREDNI METODMETOD ZAZA DONO[ENJEDONO[ENJEODLUKAODLUKA UU OBLASTIOBLASTIUPRAVLJANJAUPRAVLJANJA OTPADOMOTPADOM

ASOCIJACIJA ZA UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM 

nove

mba

r 201

3KOMPAKTKOMPAKT

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 1

Page 2: Kompakt Magazin 14

WORLD CONGRESS 2016Novi Sad, Serbia

WORLD CONGRESS 2016Novi Sad, Serbia

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 2

Page 3: Kompakt Magazin 14

Pokretanjem KOMPAKT magazina nadao sam se daćemo formirati stručni časopis sa stručnim tekstovima.Takođe sam očekivao da će doprinos kolega, a i moj lično,biti pisanje ili bolje rečeno, izrada stručnih i tehničkih tek-stova. To je u prošlih 13 brojeva i bilo, ali svaki od 13dosadašnjih brojeva ima i ovaj uvodnik koji je pravi liter-arani rad, a za mene pravo književno delo. Ponekad mi jeteže napisati ovih nekoliko redova nego objasniti procesprečišćavanja procedne vode na deponijama. Teže mi jeosmisliti par rečenica za uvodnik, nego obići sve sanitarnedeponije. Ipak, kao što vidite, uspevamo i ja, i cela ekipa…

Pred vama je još jedan broj Kompakt magazina. Jošjednom se dotičemo tehničkih rešenja u upravljanjuotpadom i predstavljamo ih našim čitaocima. Ovaj puttema broja je “MFA material flow analysis” ili – tok mate-rijala u upravljanju otpadom. Ne slučajno, MFA je prekoDepartmana za inženjerstvo zaštite životne sredine Faku-lteta tehničkih nauka počeo da se primenjuje u Srbiji.Zajedno sa prijateljima iz GIZ-a, MFA je primenjen ustudiji izvodljivosti MBT (mehaničko biološki tretmanotpada) za Novi Sad, zatim u projektima upravljanjaotpadom u Elektrovojvodini, analizi toka plastike u Srbiji,a sada se primenjuje u pet naših opština u kojima se traženajbolja rešenja za otpad i otpadne vode. MFA je posebanpredmet na doktorskim studijama i izvodi ga prof. PaulBruner sa Tehničkog univerziteta u Beču, koji je i jedanod osnivača ovog odličnog alata za upravljanje otpadom.Na kraju dr Nemanja Stanisavljević je i doktorirao iz oveoblasti, tako da možemo reći da savremeni alat koji je uNemačkoj i Austriji obavezan zakonom, u Srbiji se koristina zadovoljavajućem nivou.

Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sre-dine donosi novi zakon o otpadu, a u pripremi je i novizakon o planiranju i izgradnji. Odličan materijal za novibroj Kompakta koji spremamo za sledeću godinu. U jekuje priprema za ISWA SVETSKU KONFERENCIJU 2016,zatim još jedna regionalna, sa učešćem predstavnika izRumunije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, kao

i predstavnika znatno razvijenijih zemalja iz EU, ali i svihonih koji se bore za pravilna rešenja u našoj zemlji. To jepotvrda dobrog rada Departmana i SeSWE u promocijiprihvatljivih i tehnički ispravnih rešenja u upravljanjuotpadom.

Prof. dr Goran Vujić

REČ UREDNIKA

11/2013MAGAZIN

3KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Novi Sad, SerbiaNovi Sad, Serbia

STABILAN PUT DOPRAVILNIH RE[ENJA

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 3

Page 4: Kompakt Magazin 14

11/20134

IZ O

VOG B

ROJA

Tema broja: Analiza tokova materijala (MFA) str. 13

Izveštaj: ISWA World Congress 2013 str. 24

DEREL: Seminari celoživotnog učenja str. 30

U poseti: Regionalna deponija Subotica str. 37

Predstavljamo: Beo eko korak str. 44

Izdavač: Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na raduFakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom SaduAdresa: Novi Sad, Trg Dositeja Obradovića 6Telefon: 021 455 672, Web adresa: www.izzs.uns.ac.rs,E-mail: [email protected] i glavni i odgovorni urednik: Prof. dr Goran VujićIzvršni urednik: Stanko PevacRedakcija: Nemanja Stanisavljević, Dejan Ubavin, Bojan Batinić, Bojana Tot, Svjetlana Jokanović, Bojana Beronja, Srđan Kovačević, Zorica Mirosavljević, Dragana Štrbac, Nikola Maoduš, Miodrag Živančev, Dušan Milovanović, Maja Đogo

CIP – Katalogizacija u publikacijiBiblioteka Matice srpske, Novi Sad502/504KOMPAKT magazin: upravljanje otpadom & reciklažaglavni i odgovorni urednik Goran Vujić. – 2008, br. 1(dec.) – . – Novi Sad: Departman za inženjerstvo zaštiteživotne sredine Fakulteta tehničkih nauka Univerzitetau Novom Sadu, 2008–. – Ilustr. - 30cmISSN 1821–2824COBISS.SR–ID 237379335

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 4

Page 5: Kompakt Magazin 14

VESTI

11/2013 5MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Srbiji 200 miliona evra iz fondova EU

Sporazum sa Francuskom o unapređenju životne sredine

Srbiji će iz predpristupnih fondovaEvropske unije godišnje biti na raspo-laganju oko 200 miliona evra, rečenoje na sastanku skupštinskog Odbora zazaštitu životne sredine koji je održanpočetkom novembra.

Već su određena 94 projekta kojaće biti obuhvaćena ovim finansira-njem, od kojih su prioritetni oni izoblasti infrastrukture, energetike, po-ljoprivrede i zastite životne sredine,rekao je zamenik direktora Kance-larije za evropske integracije OgnjenMirić u Skupštini, na javnom slušanjuNacionalni prioriteti za međunarodnufinansijsku pomoć za period 2014-2017. godine, sa projekcijom do 2020.godine.

Usvajanje tog dokumenta očekujese na sledećoj sednici Vlade, a do kra-

ja naredne godine će biti definisan isrednjoročan plan o tome koji će sveprojekti biti finansirani ovim sredstvi-ma.

Najveći troškovi u prilagođavanjuSrbije standardima EU se očekuju uoblasti zaštite životne sredine - pro-cenjeni su na 10 milijardi evra do2020, naveo je Mirić i dodao da će tiprojekti biti sufinansirani iz domaćihi međunarodnih izvora.

On je ukazao da dosta zajmova izveć odobrenih evropskih fondova nijeiskorišćeno, i to zbog nespremnostiprojekata, pre svega zbog nepripre-mljenosti i nekvalitetne tehničko-pra-vne dokumentacije i nerešenih imo-vinsko pravnih pitanja.

Mirić nije mogao da navede sveprojekte koji kasne a za koje su sre-

dstva odobrena, ali je kao primernaveo odobreni zajam kfW banke zazaštitu životne sredine, gde se već pre-govara za šestu fazu, a ni prva još nijerealizovana.

Posebni savetnik ministra ene-rgetike i zaštite životne sredine JovanaJarić rekla je da je u oblasti ekologijedefinisano sedam podsektora, od kojihće najzahtevniji i najskuplji za pri-lagođavanje pravilima EU biti zaštitavoda, vazduha i tretman otpada.

Sada u Srbiji postoji samo šestdeponija, koje su u skladu sa evrop-skim standardima, a postoji punodivljih deponija koje se moraju reši-ti, istakla je ona i navela da na zaga-đenje vazduha najviše utiče oblasttransporta, rad termoelektrana i rafi-nerija.

Ministarstvo energetike, razvoja izaštite životne sredine Srbije potpisaloje početkom novembra sporazum saMinistarstvom ekologije, održivograzvoja i energetike Francuske o sara-dnji u unapređenju zaštite životne sre-dine.

Sporazum je u ime Srbije potpisalaministarka energetike Zorana Mihajlo-vić, a u ime Francuske ambasador uBeogradu Fransoa Gzavije Denio (Fra-ncois-Xavier Deniau).

Mihajlovićeva je nakon potpisi-vanja sporazuma u Vladi Srbije kazalabi saradnja s Francuskom trebalo dapomogne Srbiji da se pripremi zaotvaranje pregovora s Evropskom uni-jom o pristupanju, posebno o pog-lavlju 27 - o pitanjima zaštite životnesredine.

Ona je kazala da će na osnovu spo-razuma biti formirane radne grupekoje će definisati tačke neophodne zaunapređenje životne sredine.

“Ne postoji deo zaštite životne sre-dine u Srbiji u kojem nije potrebnarazmena iskustava sa nekim kao što jeFrancuska, od klimatskih promena, pre-ko otpada, otpadnih voda, zemljišta,kontrole kvaliteta vazduha”, kazala jeMihajlovićeva.

Ministarka je dodala da će u radnegrupe pored stručnjaka biti uključeni

i fakulteti i nevladine organizacije.“Cilj Srbije je ‘zelena ekonomija’

i da kada se govori o zaštiti životnesredine ne misli samo na troškove većo mogućnostima da se kroz zaštitu ži-votne sredine zaposli Srbija”, kazala jeMihajlovićeva, javila je agencija Beta.

Ambasador Francuske u SrbijiFransoa Gzavije Denio kazao je da sesporazum odnosi na saradnju u zaštitiživotne sredine o čemu Francuskamože da prenese znanje Srbiji. On je

istakao da je Srbija pred ulaskom uistorijski bitan period otvaranja pre-govora sa EU i da Francuska može dajoj pomogne u usvajanju evropskihpravnih tekovina.

“Ne dolazimo da Srbiji ponudimoveć pripremljen model, već da pode-limo znanja. Direktive EU nisu zahte-vi, već ciljevi koje treba dostići. Netreba kopirati modele već napravitionaj koji je u skladu sa potrebamazemlje”, kazao je Denio.

Foto: http://www.merz.gov.rs

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 5

Page 6: Kompakt Magazin 14

11/20136MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Ministarka zdravlja Slavica ĐukićDejanović izjavila je da se 80 odstoinfektivnog medicinskog otpada izSrbije pravilno odlaže, čemu su dopri-nele donacije Evropske unije od 13 mili-ona evra u proteklih šest godina.

Ona je prilikom obeležavanjapočetka “Nedelje prikupljanja farma-ceutskog otpada” istakla da je taj pro-cenat znatno popravljen od 2009.godine kada se svega 30 odsto tog odpa-da odlagalo, prenela je agencija BETA.

Akcija prikupljanja farmaceutskogotpada “Ne odlaži odlaganje” trajalaje do 3. novembra ispred beogradskogtržnog centra “Usće”, gde su posta-vljeni kontejneri u koje su građanidonosili otpad iz “kućnih apoteka”.

Đukić Dejanović je navela dalekovi kojima je istekao rok, priborikoji se koriste da bi se lek primenio injihova pakovanja, nikako ne smejubiti u kućnom otpadu, jer se možedogoditi da otpad uđe u kanalizacione

tokove, a time i u životnu sredinu izagadi je.

“Ako se lek koji se više ne koristinađe na mestu koje nije adekvatno,svako dete i svaki čovek je ugrožen”,naglasila je ona.

Ministarka zdravlja je istakla daće tom akcijom biti odloženo 300 tona“istorijskog otpada” koji je nagomila-van u medicinskim ustanovama pro-teklih 40 godina, i on će biti poslat uspalionicu u Beču.

Ona je dodala da je u Srbijikvalitetno odlaganje medicinskogotpada ušlo u procedure kroz kadrove,i navela da je oko 5.000 zdravstvenihradnika prošlo edukaciju, a sadrzaji ootpadu su uključeni i u programe sre-dnjih medicinskih škola.

Đukić Dejanović je pozvalagrađane da u kontejnere donesu svelekove, pribor, kutije kojima je istekaorok i podsetila da u skladu sazakonom iz 2009. godine građani

imaju pravo da svoj medicinski otpadodnesu u apotekarske ustanove kojesu dužne da ga adekvatno odlože.

Šef delegacije EU u Srbiji MajklDevenport dodao je da je Srbija sara-dnjom sa EU popravila učinak odla-ganja otpada sa 30 na 80 odsto.

Devenport je naveo da je svakakuća “kao mala apoteka”, da odlaga-nje lekova na deponije predstavljaozbiljan rizik po zdravlje i poručio“neka nam lekovi budu pomoć a neopasnost kada nam više ne trebaju”.

Akcija “Ne odlaži odlaganje”sprovodi se u okviru trogodišnjegprojekta EU (od 1.septembra 2010.do kraja novembra 2013.) “Tehničkapodrška za tretman medicinskogotpada u Srbiji” vrednog šest milionaevra.

Projekat se sprovodi uz podrškuMinistarstva zdravlja Srbije, Ministarstvaenergetike, razvoja i zaštite životne sre-dine Srbije i Uprave za veterinu.

Nedelja prikupljanja farmaceutskog otpada

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 6

Page 7: Kompakt Magazin 14

VESTI

Ministarstvo energetike, razvoja izaštite životne sredine Srbije objaviloje krajem avgusta javni konkurs zadodelu podsticajnih sredstava za po-novnu upotrebu otpada kao sekun-darne sirovine ili za dobijanje energijei za proizvodnju kesa tregerica. Kakose navodi u konkursu, iznos podstica-jnih sredstava ide od pet dinara pokilogramu za tretman tpadnih uljaradi dobijanja energije, pa do 18.390dinara po toni za ponovnu upotrebu,reciklažu i korišćenje otpadne gumekao sekundarne sirovine.

Iznos podsticajnih sredstava zaproizvodnju kesa tregerica za više-kratnu upotrebu debljine preko 20mikrona je 6.010 dinara po toni, a zaone koje sardže biorazgradive aditiveje 8.414 dinara po toni, dok se za tre-tman otpadnih guma za dobijanjeenergije dobija 3.606 dinara po toni.

Kako je navedeno u konkursu, zaponovnu upotrebu, reciklažu i kori-šćenje otpadnih ulja kao sekundarnesirovine dobija se 10 dinara po kilogra-mu, dok se za korišćenje otpadnih star-tera, akomulatora, industrijskih baterijadobija 14,5 dinara po kilogramu, a zaprenosive akumulatore i startere 145,5dinara po kilogramu. Podsticajna sre-

dstva za otpadnu električnu i elektronskuopremu su 13 dinara po kilogramu zauređaje grejanja, 108 dinara za rashladneuređaje i klime, dok su za florescentne,kompaktne i ostale svetiljke 129 dinarapo kilogramu.

Prijave na konkurs, kako je navede-no, dostavljaju se do 31. Januara 2014.godine na adresu Ministarstva energetike(Omladinskih brigada 1, Novi Beograd)ili u elektronskoj formi na [email protected].

Konkurs za podsticajna sredstva

11/2013 7MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Standardizovati industriju otpadaSrbija ima promet od milion tona

otpada godišnje, od čega dva odstočini “opasni otpad”, koji će od 2020.godine morati da se zbrinjava u zemljiumesto u inostranstvu, rekao je savet-nik predsednika Privredne komoreSrbije (PKS) Siniša Mitrović. On je nakonferenciji za novinare u PKS, označaju standardizacije u industrijiotpada Srbije, istakao da je obavezazbrinjavanja otpada u zemlji u skladusa evropskim integracijama, i da drža-va što pre mora da počne sa rešavan-jem tog problema, javila je novinskaagencija Beta.

“To nije nikakav bauk, sav otpadkoji se proizvede u zemlji mora u njojbiti i zbrinut i što pre počnemo prećemo završiti. Ti problemi se morajurešavati, a ne gurati iza zgrada”, dodaoje Mitrović. On je objasnio da zbrin-javanje otpada u inostranstvu pred-

stavlja velike troškove za industrijuSrbije. “Moramo shvatiti da otpad nijeđubre, otpad je resurs”, naglasio jeMitrović i dodao da Srbija izgubi 50miliona evra godišnje bacajući mater-ijal koj bi mogao da se reciklira.

On je objasnio da se u skladu sarešavanjem tog problema mora uvestiobavezna standardizacija u industrijiotpada i izdavanje sertifikata kompani-jama, koji potvrđuju da će sekundarnesirovine biti iskorišćene.

Savetnik predsednika PKS jenaveo podatak da u Srbiji samo četiriodsto kompanija poseduje različitesertifikate, sto je prema njegovimrečima nedovoljno za konkurentnostna stranom tržištu.

“Kada želite da plasirate nekiproizvod u velikom trgovinskomlancu, onda vam se traži da iznesetekompletnu strukturu tog proizvoda,

dokažete kako je nastao, koliko energi-je utrošio, kakvu ambalažu koristi,koliko tu ima recikliranog materijala,to su zahtevi koje naša industrija štopre mora da shvati”, naglasio je Mitro-vić.

Na konferenciji su kompanijiMiteko iz Kneževca, koja se baviupravljanjem industrijskim i opasnimotpadom, uručeni sertifikati za kvalitetmenadžmenta (ISO 9001) i zastitu živ-otne sredine (14001).

Setifikte je direktorki tog predu-zeća Neveni Čolić Mohora, uručiogeneralni direktor komanije SGS zaBeograd, Sloveniju i BiH MarinkoUkropina.

Kompanija SGS koja se bavi izda-vanjem sertifikata, zapošljava preko75.000 zaposlenih u preko 1.500preduzeća i laboratorija u više od 180zemalja.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 7

Page 8: Kompakt Magazin 14

11/20138MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Postrojenje za prečišćavanje otpa-dnih voda za 2.500 stanovnika Trgo-višta izagrađeno je zahvaljujući pomo-ći Evropske unije i Vlade Švajcarske,izjavio je predsednik opštine NenadKrstić.

Krstić je za agenciju Beta rekaoda je to postrojenje kod sela DonjaTrnica, a prečišćene otpadne vodeulivaće se u Pčinju, tako da će se tareka opet imati prvi stepen kvalitetavode.

Puštanju u rad Postrojenja zaprečišćavanje otpadnih voda u Trgo-vištu prisustvovao je Grem Tindal,menadžer Progres programa EU, kojije sa 257.000 evra finansirao izgra-dnju.

“Postrojenje za prečišćavanjeotpadnih voda je od velikog značajaza Trgovište jer želimo da našubudućnost baziramo na proizvodnjiorganske hrane. Danas je gradjanima

opštine Grem Tindal podelio besplat-no i 75.000 sadnica višanja, šljiva ijabuka, koje će biti osnov za proi-zvodnju organske hrane”, kazao jeKrstić.

On je podsetio da je stanovničimaTrgovišta početkom godine besplatnopodeljeno 10.000 sadnica borovnica,a da je planirano da do kraja godinedobiju još 50.000 sadnica te voćke.

“Za narednu godinu planiramo iizgradnju smeštajnih i preradjivačkihkapaciteta za voće, a sve u sklopuplanova da se razvoj opštine zasnivai na proizvodnji zdrave hrane”, rekaoje Krstić.

Postrojenje za preradu otpadnihvoda u Trgovištu je drugo takvo uPčinjskom okrugu. Prvo je izgradjenopre osam godina kod sela Sveta Petkau opštini Bujanovac, zahvaljujućipomoći američke nevladine organi-zacije CHF.

U narednom periodu takve objektedobiće i Vranje i Vranjska Banja, anjihovu izgradnju finansiraće Nema-čka razvojna banka (KfW) sa 15,2milona evra, od čega je 95 odstobespovratna pomoć.

Ubrzati realizaciju projekata iz fondova EUMinistarka energetike, razvoja i

zaštite životne sredine prof. dr ZoranaMihajlović zajedno sa šefom dele-gacije Evropske unije u SrbijiMajklom Devenportom održala jekrajem oktobra sastanak sa pred-stavnicima opština u kojima su uočeniproblemi u realizaciji infrastrukturnihprojekata u oblasti životne sredinekoji se finansiraju iz IPA fondova EU.Pošto je predviđeno da tri od četiriprojekta o kojima se danas razgovar-alo budu realizovana na područjuVojvodine sastanku je prisustvovao ipokrajinski sekretar za urbanizam,graditelјstvo i zaštitu životne sredinedr Slobodan Puzović sa saradnicima,objavljeno je na sajtu Ministarstvaenergetike, razvoja i zaštite životnesredine.

Prvi projekat o kome se razgo-varao, izgradnja postrojenja za tre-tman opasnog otpada u Staroj Pazovi,upravo je, kako je zaklјučeno na sas-tanku, sporan zbog loše koordinacijepokrajinskih organa sa lokalnomsamoupravom. Na insistiranje minis-tra Mihajlović, a zbog opasnosti daEU odustane od ovog projekta, sa

obema stranama su dogovorenikonkretni zadaci i precizni vremenskirokovi kako bi organi AP Vojvodinadali odobrenje za ovaj značajan pro-jekat.

Izgradnja regionalne deponije„Srem-Mačva“, kako je zaklјučeno nasastanku, takođe je dovedena u pitanjezbog nedostatka saradnje lokalnihsamouprava Šapca i Sremske Mitro-

vice oko formiranja zajedničkog ko-munalnog preduzeća koje bi se bri-nulo o deponiji.

Zbog ovakvih slučajeva, kojimase vrlo značajni projekti dovode upitanje usled opstrukcija na lokalnomili regionalnom nivou, ministarMihajlović se založila da se pronađusistemska rešenja kako bi se takvoponašanje ubuduće sprečilo. Ministarje takođe obavezala lokalnu sa-moupravu u Leskovcu da ubrza priku-plјanje dokumentacije neophodne zanastavak projekta izgradnje postrojen-ja za tretman otpadnih voda u tomgradu.

Što se tiče IPA projekta revital-izacije Velikog bačkog kanala za-klјučeno je da se obave razgovori omogućnostima priklјučenja velikihindustrijskih kapaciteta kako bi sedobio dovolјan kapacitet otpadnihvoda.

Gospodin Devenport je na krajusastanka zahvalio ministarki Miha-jlović na inicijativi za efikasno reša-vanje problema oko implementacijeprojekata u oblasti životne sredine.

Za čistiju Pčinju

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 8

Page 9: Kompakt Magazin 14

Vaspitanje dece o značaju zaštiteživotne sredine treba početi napočetku školovanja kako bi se stvorilaekološka svest, rečeno je početkomnovembra u Gornjem Milanovcu naskupu prosvetnih radnika i građana.

Na promociji knjige “Ekološkovaspitanje i razvoj ekološke svesti uosnovnoj školi” Ljiljane Đurović,učiteljice u Osnovnoj školi “MomčiloNastasijević” u Gronjem Milanovcu,

istaknuta je potreba uvođenja ekološkogvaspitanja u obrazovni sistem.

Kako je objasnio recenzent knjigeNedeljko Trnavac sa Filozofskogfakulteta u Beogradu, za ekologiju seizdvajaju ogromna sredstva, ali se onatroše za razna akta, programe napapiru i aktivnosti, a zagađenost ži-votne sredine je sve veća.

On je rekao da je ekološko vaspi-tanje vaspitni problem a ne ekonomski

i da to treba prepustiti školama. U akci-je koje se organizuju malo se uključujuprosvetni radnici, a oni jedino kod decemogu da stvaraju ekološku svest.

Trnavac je govorio i o uvođenjuraznih termina i izraza u škole koji supotpuno strani našem jeziku i vaspitan-ju, istakavši primer uvođenja programaza škole bez nasilja, kao da su do sadapostajale ove ustanove sa nasiljem.

“Ako naučimo decu na vremekako da se ponašaju prema zaštiti živ-otne sredine i oni to usvoje, onda ćekod njih ekološka svest biti trajna, ato znači sigurno očuvanje prirode isveukupnog životnog okruženja”,rekla je autorka knjige agenciji Beta.

Ljiljana Đurović je navela da jenjeno istraživanje u Moravičkom iZlatiborskom okrugu pokazalo da je97 odsto prosvetnih radnika nezain-teresovano za ekologiju, pri čemusmatraju da je životna sredina ugrože-na, ali ne rade da se to menja.

Ona je rekla da u udžbenicima zaosnovnu školu ima veoma maloekoloških sadržaja, što je neophodnomenjati.

VESTI

11/2013 9

U Delta Sitiju su početkom nove-mbra svečano predstavljeni pobedniciza najlepšu skulpturu od limenki uokviru konkursa Apatinske pivare„Reciklirajte i vi„.

Predstavljene su skulpture stude-nata fakulteta primenjenih umetnostikoji su svoje radove izložili u atrijumuDelta Sitija, a prolaznici su glasali iodabrali najlepšu, objavljeno je nasajtu Udruženja reciklera Srbije.

“Svaki put se trudimo da pokren-emo nešto novo, a ideja za ovajkonkurs je bila da pokažemo građa-nima kako i umetnost može biti jedanod načina da se upotrebi reciklažnimaterijal“, rekla je Sanja Ivanš, PRmenadžer Apatinske pivare.

Organizovanjem konkursa Apatin-ska pivara još jednom želi da ukažena značaj reciklaže, a akciju „Reci-klirajte i vi“ organizuje već šest go-dina za redom.

Pobednike su proglasili SanjaIvanš, PR menadžerka Apatinske piva-re i Marko Lađušić, prodekan Fakul-teta primenjenih umetnosti. Pobednici

ovogodišnjeg konkursa su Ana MarijaSpasenović, Jelena Dunđerović, Ale-ksandar Ćulibrk, Dunja Kostić koji suovu skulpturu pravili tri dana.

Reciklirajte i vi

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Razvoj ekološke svesti kod osnovaca

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 9

Page 10: Kompakt Magazin 14

11/201310MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Izmenama Zakona o upravljanjuotpadom predviđena je bolja kontrola iupravljanje medicinskim i farmaceutskimotpadom u Srbiji, rečeno je na javnoj ra-spravi o nacrtu tog zakona koja je održanapočetkom novembra u Privrednoj komoriSrbije.

“Rešenja u važećem zakonu bila sunedovoljna da se upravljanje medici-nskim i farmaceutskim otpadom unapre-di i uskladi sa regulativom u Evropskojuniji, zbog čega je odlučeno da se taoblast detaljno reguliše zakonom, a nekao do sada samo pravilnikom”, reklaje načelnica Odeljenja Ministarstvazaštite životne sredine za upravljanjeotpadom Radmila Šerović, javila jeagencija Beta.

Prema njenim rečima, nactom izme-nama zakona se utvrđuje da proizvođačmedicinskog otpada mora da uradi planupravljanja otpadom ako godišnjeproizvodi više od 100 tona neopasnog i

200 kilograma opasnog medicinskogotpada.

Šerovićeva je kazala da će planoveupravljanja medicinskim otpadomustanova koje godišnje proizvode višeod 500 kilograma opasnog medicinskogotpada odobravati Minisatrstvo zdravljau saradnji sa Ministarstvom životne sre-dine.

Kako je dodala, plan upravljanjamedicinskim otpadom iz veterinarskihustanova odobravaće Ministarstvo poljo-privrede.

Šerovićeva je kazala da je nacrtzakon obuhvatio čitav postupak od na-stanka medicinskog otpada do njegovogzbrinjavanja, pa će tako proizvođačimedicinskog otpada morati da sakuplja-ju otpad na mestu nastanka, da razvrs-tavaju opasan i neopasan otpad i odlažuga u određenu ambalažu.

Sakupljanje i transport tog otpadamoraće da se radi specijalnim vozilima,

a proizvođači će morati da o svemudostave podatke Agenciji za zaštitu ži-votne sredine.

Predlog je i da se dozvola za tretmanmedicinskog infektivnog otpada ne izda-je proizvođaču ako sam tretira taj otpadapostupkom sterilizavcije u okviru oba-vljanja sopstvene delatnosti, što se presvega odnosi na laboratorije.

Govoreći o farmaceutskom otpadu,ona je navela da će po novom zakonuapoteke morati da preuzimaju farma-ceutski otpad od građana i da taj otpadpredaju ovlašćenim operaterima, a bićedužne i da vode evidenciju sopstvenihfarmaceutskog otpada i da podatke otome dostavljaju Agenciji za zaštitu ži-votne sredine.

Šerovićeva je istakla da je zakonomdefinisano da troškove upravljanja me-dicinskim otpadom, snosi proizvođač iliuvoznik proizvoda, osim troškovaupravljanja farmaceutskim otpadomprikupljenim od građana.

Savetnica u Ministarstvu životne sre-dine Gordana Petković kazala je da suizmenama Zakona o upravljanju otpa-dom definisani posrednici i trgovci uoblasti upravljanja otpadom, kojih nemau trenutnom zakonskom rešenje.

Nacrt zakona je odredio obavezeposrednika i trgovaca, a predviđeno je iuspostavljanje registara u koje će bitievidentirani.

“Bitno je što će se tim zakonskimrešenjem obuhvatiti oni koji nisu u si-stemu, ali postoje, jer sada ne znamokoliko imamo trgovaca i posrednika uoblasti upravlajnju otpadom”, rekla jeona.

Kao značajne novine u nacrtuizmene tog zakona ona je navela iuvođenje pojma nusprozivoda, koji ćese kao proizvodni ostatak razlikovati odotpada i koji će biti upisivani u registarnusproizvoda.

Državni sekretar Ministarstva zaštiteživotne sredine Dejan Novaković ocenioje da će izmena zakona omogućiti da sena otpad ne gleda kao na đubre, već kaona resurs, koji, kako je istakao, može dabude “oslonac razvoja države”.

On je kazao da država mora daosigura zaštitu životne sredine, upra-vljanje otpadom, kao i redovne naknadei subvencije onima koji učestvuju u pro-cesu upravljanja otpadom.

Tretman medicinskog otpada uskladiti sa propisima EU

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 10

Page 11: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 11

Page 12: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 12

Page 13: Kompakt Magazin 14

11/2013 13MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

TEMA BROJA

Količina materijala koja ulazi u sistem upravljanja otpadom (generisane količine otpada) biće sve veća i veća usled povećanja potrošnje i ogromnihkoličina materijala koji se nalaze u zalihama

ANALIZA TOKOVA MATERIJALA (MFA)NAPREDNI METOD ZA DONO[ENJEODLUKA U OBLASTIUPRAVLJANJA OTPADOM

Autor: Doc. dr Nemanja Stanisavljević, Fakultet tehničkih nauka, Departman za inženjerstvo zaštite životne sredine

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 13

Page 14: Kompakt Magazin 14

11/201314

Modelovanje sistema za upravljanje otpadom

Upravljanje otpadom, kao antropogeni sistem, imaveoma važnu ulogu u metaboličkim procesima antropo-sfere. Kao glavni filter između antroposfere i životne sre-dine mora obezbediti da se opasni materijali, koji se pro-izvode i eksploatišu iz zemljine kore, ne emituju u vodu,vazduh i zemljište na nekontrolisan način. Tačnije, moraobezbeđivati da ne dolazi do njihove dugoročne akumu-lacije u životnoj sredini.

Ciljevi upravljanja otpadom su zaštita ljudi i životnesredine, očuvanje resursa i smanjenje dugoročnog rizikausled deponovanja otpada. Upravljanje otpadom predsta-vlja najvažnije sredstvo za sistematsku i efikasnu kontrolutokova materijala iz antroposfere u životnu sredinu. Rasteksploatacije i upotrebe resursa znači da upravljanjeotpadom treba da se pobrine za velike količine materijala.Količina materijala koja ulazi u sistem upravljanjaotpadom (generisane količine otpada) biće sve veća i većausled povećanja potrošnje i ogromnih količina materijalakoji se nalaze u zalihama, jer upravljanje otpadom zapravonasleđuje sve materijale koji se nalaze u zalihama.

Upravljanje otpadom sistematski zatvara antropogeniciklus kruženje materijala i vraća materijale u zemljinukoru na kontrolisan način. Neophodno je identifikovatitokove materijala i supstanci koje su od primarnog značajaza upravljanje otpadom, u cilju razvoja i primenjivanjatehnologija i sistema za upravljanje otpadom koji moguna odgovarajući način da njima upravljaju.

U skladu sa razvojem problema koji se vezuju zaupravljanje otpadom, sistemi za upravljanje otpadom širom

sveta postaju sve kompleksniji. Sve veća međusobna za-visnost između odlaganja otpada, reciklaže i ostalih tehno-logija tretmana otpada dovodi do veoma kompleksnemreže sistema za upravljanje otpadom. Iako problem otpa-da i njegovog upravljanja postoji od nastanka ljudske ci-

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 14

Page 15: Kompakt Magazin 14

vilizacije, ljudsko društvo je tek pre nekoliko decenijapočelo da traži rešenja za ovaj problem koristeći naučnemetode.

Postoji veliki broj kvantitativnih i kvalitativnih metodaza podršku prilikom donošenja odluka kada je u pitanjuupravljanje otpadom. Početak razvoja ovih metoda je kre-nuo 1960-ih. Njihov cilj je da pomognu donosiocima odlu-ka u analizi sistema za upravljanje otpadom, analizi mogu-ćih tehnoloških opcija za upravljanja i tretman otpada, ievaluaciji uticaja na životnu sredinu i ekonomskih perfo-rmansi.

Dаnаs pоstојi vеliki brој rаzviјеnih mеtоdоlоgiја ikоncеptuаlnih pristupа zа pоdršku prilikоm dоnоšеnjаоdlukа u оblаsti uprаvlјаnjа оtpаdоm nа rаzličitim nivо-imа.

U vеćini slučајеvа sе оvi mоdеli оdnоsе nа еvаluаciјunеgаtivnih uticаја nа živоtnu srеdinu i еkоnоmskihpеrfоrmаnsi. Istorija upravljanja otpadom ukazuje naneefikasnost pojedinačnog, kao i linearnog pristupa što,zbog složenosti pitanja zaštite životne sredine, vodi donastanka sekundarnih problema.

Otuda se javlja potreba za sveobuhvatnim i sistemskimpristupom kako bi se dizajnirao sistem za održivo upravlja-nje otpadom.

Kоmplеmеntаrni pristup kојi је zаsnоvаn nа trа-nsfоrmаciјi оtpаdа tоkоm njеgоvоg trеtmаnа, i prаćеnjukаkо kоrisnih tаkо i оpаsnih supstаnci krоz cеlоkupnеsistеmе uprаvlјаnjа оtpаdоm је višе nеgо pоtrеbаn.Оvаkve mеtоdоlоgiјe su nеоphоdne јеr kvаlitеt uprаvlјаnjаоtpаdоm оdrеđеn nа оsnоvu njеgоvih еmisiја i prоdukаtаsе uglаvnоm dеfinišе nа nivоu supstаnci.

Neophodno optimalizovati sistem upravljanja otpadom

Modelovanje sistema upravljanja otpadom je nastalosa neophodnošću za optimizacijom sistema upravljanjaotpadom, redukovanjem uticaja na životnu sredinu itroškova upravljanja i u cilju boljeg prihvatanja sistemaod strane javnosti. Modeli za procenu i evaluaciju sistemaza upravljanje otpadom mogu biti upotrebljivi na različitimnivoima u današnjim društvima. Kompanije ih mogu koris-titi za podršku prilikom donošenja strateških odluka, opšti-ne i regioni za planiranje sistema upravljanja otpadom ivlade za donošenje odluke kada je u pitanju formiranjezakonodavstva.

Na početku razvoja, modeli su bili fokusirani samo naodređene delove sistema za upravljanje otpadom (sistemza sakupljanje, postrojenje za tretman itd.). Modeli kojisu razvijani od 1990-ih često uključuju cele sisteme zaupravljanje otpadom.

Prvi modeli su bili modeli za optimizaciju i odnosilisu se na konkretne aspekte određenog problema koji seanalizirao. Modeli koji su razvijeni 1980-ih izlaze vanokvira ranijih modela i vrše evaluaciju sistema upravljanjaotpadom na sistemskom nivou, odnosno posmatraju siste-me upravljanja otpadom uzimajući u obzir sve delove siste-ma za upravljanje otpadom.

Jedna grupa metoda novije generacije je više orijenti-sana na integralno upravljanje otpadom, sa fokusom naodrživo upravljanje otpadom dok je druga grupa metodaorijentisana na ceo životni ciklus produkata.

U poslednje dve decenije, najveću primenu je našlaanaliza životnog ciklusa (LCA). Međunarodni standardISO 14040-43, definiše LCA kao proces kojim se evaluira-ju ulazi i izlazi i potencijalni uticaji na životnu sredinutokom čitavog životnog ciklusa proizvoda, uzevši u obzirpotrošnju resursa, emisije i generisani otpad, kao i uslugemogu biti predmet LCA analize.

Uzevši u obzir da se upravljanje otpadom može opisatikao usluga čiji je cilj sakupljanje, transport i tretman otpa-da, poslednjih godina se LCA sve češće upotrebljava zaevaluaciju uticaja koji su povezani sa sistemom upravljanjačvrstim otpadom. Ova metoda je našla svoju primenu zamodelovanje sistema za upravljanje otpadom, zbog činje-nice da pokriva sve potencijalne uticaje koji su povezanisa sistemima za upravljanje otpadom, što omogućava eva-luaciju različitih tehnologija za tretman otpada. Za primenuove metodologije i dobijanje adekvatnih rezultata neopho-dan je veliki broj ulaznih podataka.

U cilju sprovođenja LCA analiza razvijeni su raču-narski modeli koji omogućavaju i podržavaju i modelo-vanje tehnologija za tretman otpada. LCA se koristi zaevaluaciju različitih strategija za integralno upravljanječvrstim otpadom, kao i za evaluaciju raznih mogućih opci-ja za tretman različitih frakcija otpada.

Postojeći modeli se veoma razlikuju u pogledu nji-hovog značaja i definišu procenu uticaja celokupnog živo-tnog ciklusa na različitim nivoima. Takođe se veoma razli-kuju u svojoj fleksibilnosti modifikacije ulaza i izlazapostrojenja za tretman otpada.

11/2013 15MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

U poslednje dve decenije,najveću primenu je našlaanaliza životnog ciklusa(LCA)

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:03 AM Page 15

Page 16: Kompakt Magazin 14

11/201316

Ograničenja postojećih modelaI pored značajnih i veoma važnih dostignuća postojeći

modeli imaju ograničenja i nijedan od njih ne uzima uobzir celokupan ciklus upravljanja otpadom, od prevencijedo finalnog odlaganja.

Većina njih je fokusirana na poređenje negativnih uti-

caja na životnu sredinu različitih opcija za tretman otpada,recikliranja, insineracije, odlaganja.

Najveći deo postojećih metoda zasniva se na LCAmetodi, odnosno na analizi životnog ciklusa. Tokom po-slednje dve decenije LCA je uspostavljen kao najstanda-rdniji metod za modelovanje i evaluaciju sistema za upra-vljanje otpadom. Njen metodološki pristup omogućavapoređenje različitih sistema, čak i kada su u pitanju veomakompleksni sistemi.

Međutim, dva osnovna nedostatka ove metode su: dapomoću LCA ne možemo na najbolji mogući način izvrši-mo evaluaciju i procenu toksičnih efekata, uzevši u obzirda se ekspozicija ljudi, životinja i biljaka uglavnom neuzima u obzir, dok bi drugi nedostatak predstavljaloodsustvo identifikacije (i kvantifikacije) opasnih supstanciu materijalima koji se analiziraju u okviru sistemskihgranica (u ovom slučaju komunalnog čvrstog otpada).

Najveći nedostatak postojećih metoda se ogleda u tomešto su one skoncentrisane na aspekte zaštite životne sre-dine. I pored činjenice da je ovo izuzetno važan aspektsistema za upravljanje otpadom, ciljevi, kao što su očuva-nje reursa i održivo upravljanje otpadom (npr. deponija-ma), takođe se moraju uzeti u obzir prilikom razvoja i eva-luacije sistema za upravljanje otpadom.

MFA kao novi metod za modelovanjesistema za upravljanje otpadom

MFA (analiza tokova materijala) predstavlja meto-dološki koncept koji se koristi za dizajniranje i pružanjeinformacija o antropogenim sistemima (antropogenommetabolizmu). MFA je sistematska procena tokova i zalihamaterijala u okviru sistema koji je definisan u prostoru ivremenu. Povezuje izvore, puteve, posrednu i finalnu dis-poziciju materijala. MFA predstavlja alat za tumačenjemetaboličkih procesa kompleksnih antropogenih sistemakoji su se razvijali tokom vremena, omogućavajući njihovuoptimizaciju kroz podršku kada su u pitanju odluke kojese tiču dizajna novih sistema (novih procesa i materijalakoji su neophodni za održavanje ljudskih aktivnosti)(Fehringer i dr., 2004b).

MFA predstavlja naučni metod, koji uzima u obzir:proračun, opisivanje i interpretaciju metaboličkih procesa.Pomoću MFA, transformacije dobara i supstanci i njihovihzaliha ili promena mogu se u tačno definisanom sistemudetaljno opisati u posmatranom vremenskom periodu,kako kvantitativno, tako i kvalitativno. Dobijeni rezultatiomogućavaju identifikaciju izvora, konačnih odredišta itransfera najvažnijih materijala, kao i hijerarhiju njihovogupravljanja u zavisnosti od njihovog značaja.

MFA se može sprovoditi na različitim nivoima. Možese primenjivati na internacionalnom, nacionalnom, regio-nalnom, na nivou zajednica, na nivou kompanija i na sveantropogene sisteme.

Može se sprovoditi na dva nivoa, nivo supstanci i nivodobara.

Ukoliko se analiza sprovodi na nivou supstanci nazivase SFA-analiza tokova supstanci. U zavisnosti od problemai cilja istraživanja, primenjuje se ili MFA ili SFA, ili kom-

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Tokom poslednje dvedecenije LCA jeuspostavljen kaonajstandardniji metod zamodelovanje i evaluacijusistema za upravljanjeotpadom

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 16

Page 17: Kompakt Magazin 14

binacija MFA i SFA, zbog činjenice da SFA nije mogućesprovesti bez prethodno sprovedene analize tokova materi-jala.

Rezultati MFA otkrivaju najznačajnije procese tokomživotnih ciklusa materijala, detektuju relevantne zalihematerijala u antroposferi i životnoj sredini, identifikujugubitke koji se emituju u životnu sredinu i u konačnaodredišta, i prate interne puteve recikliranja. Kao dodataksvemu ovome, MFA se može koristiti, za upoređivanjemogućih opcija, kako na nivou procesa, tako i na nivoučitavih sistema.

MFA kroz istorijuDavno pre nego što je MFA postao alat za upravljanje

resursima, životnom sredinom i otpadom, princip masenogbalansa je primenjivan u medicini, hemiji, ekonomiji,inženjerstvu kao i prirodnim naukama.

Osnovni princip na kome je zasnovan MFA – zakonodržanja mase (ulazna masa tokova = izlaznoj masi toko-va) prvi su postulirali grčki filozofi pre 2000 godina.

U XVII veku, venecijanski doktor Santorio je sprovo-dio mnogobrojne eksperimente u cilju saznanja i opisi-vanja ljudskog metabolizma (Major, 1938). Uvođenjembalansa sistema kao nove metode, doprineo je nauci pri-likom istraživanja ljudskog metabolizma. S obzirom da jeSantorio prvi došao na ideju sprovođenje balansa ljudskogorganizma, on se smatra jednim od očeva nauke o metabo-lizmu.

Francuski naučnik Lavoaisier (1743-1794) eksperime-ntalnim putem je dokazao da se sveukupna masa materijene može promeniti hemijskim procesima.

U 20 veku, koncept MFA je primenjivan u raznimoblastima i u raznim vremenskim periodima. U ekonomijiLeontief je prvi implementirao input-output tabele 1930.i na taj način uspostavio temelje široke primene input-out-put metoda za rešavanje socio-ekonomskih problema.

Prva istraživanja (studije) u oblasti održivog korišćenjaprirodnih resursa i upravljanja životnom sredinom obja-vljena su 1970-ih.

Studije koje se mogu klasifikovati kao primena SFA,sprovođene su prvo u ekologiji još od 1920-ih.

Studije o biogeohemijskim ciklusima, uključujući i uti-caj ljudskih aktivnosti, i tokove u ekonomske sisteme susprovođene kasnije. 1990-ih je počela konkretnija primenaSFA analiza.

Prvu analizu tokova materijala na nivou grada sproveoje Wolman (1965), koji je i prvi upotrebio izraz metabo-

lizam grada, dok su pioniri u analizi razmene materijalaizmeđu ekonomije SAD-a i životne okoline Ayers i Kneese(1969).

Wolman (1965) je napravio vezu između velikihkoličina otpada koje se generišu sa ulaznim tokovimamaterijala u sistem grada.

Istraživanje Ayres i dr. (1985) je takođe predstavljaloprekretnicu u oblasti analize tokova materijala i antro-pogenog metabolizma. Ovi autori su analizirali izvore,puteve i finalna odredišta glavnih polutanata u koritu rekeHadson, za analizirani period od 100 godina.

Brunner i Baccini (1992) su pomoću MFA predvidelikritična opterećenja vode, vazduha i zemljišta u Švajca-rskoj. Identifikovali su flukseve materijala kroz analiziranopodručje, i došli do zaključka da je poznavanje regionalnogmaterijalnog balansa identifikovanjem kvantiteta i kvalitetavažnih materijala, izuzetno koristan alat za uspostavlja-nje prioriteta u sistemu upravljanja otpadom.

Dacombe i dr. (2004) su upotrebom MFA izvršili eva-luaciju alternativa za preradu kućnog i komercijalnogotpada u Sautemptonu, Velika Britanija. Istraživanje je

11/2013 17MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Osnovni princip na kome je zasnovan MFA prvi supostulirali grčki filozofi jošpre 2.000 godina

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 17

Page 18: Kompakt Magazin 14

18

obuhvatilo sve procese u sistemu upravljanja otpadomuključujući sekundarnu proizvodnju materijala.

Döberl i dr. (2002) su uzevši u obzir dugoročne emisijesistema upravljanja otpadom tačnije dugoročne emisije izrazličitih tipova deponija, razvili novu metodologiju zasno-vanu na MFA i CBA („kost-benefit“ analiza) za podrškuzakonodavnog okvira u Austriji u oblasti upravljanja otpa-dom.

Brunner i Mönch (1986) su odredili tokove supstancimetala i nemetala tokom tretmana otpada u insineratorimana osnovu sastava komunalnog čvrstog otpada.

Lederer i Rechberger (2010) su kombinacijom MFA idrugih metoda izvršili evaluaciju konvencionalnih i alte-rnativnih opcija tretmana mulja u zavisnosti od budućegiskorišćenja fosfora kao bitnog nutricijenta.

Sandulescu (2004) je pomoću MFA izvršila procenudoprinosa sistema upravljanja otpadom emisijama sa efe-ktom staklene bašte na primeru grada Bukurešta. Rezultatisu pokazali da se dizajniranjem odgovarajućeg sistemaupravljanja otpadom, doprinos emisijama gasova sa efe-ktom staklene bašte može smanjiti za 5.5%.

Mastellone i dr. (2009), su pomoću SFA uspostaviliprioritete u sistemu upravljanja otpadom u regionu Campa-

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 18

Page 19: Kompakt Magazin 14

19

gnia u Italiji. Šest scenarija upravljanja otpadom razvijenoi izvršena je analiza tokova ugljenika i kadmijuma, i naosnovu dobijenih rezultata date su preporuke za budućeupravljanje otpadom u regionu.

Roter i dr. (2004), su koristili MFA za evaluaciju proce-sa proizvodnje RDF-a i došli do zaključka da i poredkorišćenja optimizovanih tehnika za proizvodnju RDF-a,mogućnost smanjenja opasnih supstanci u RDF-u jeograničena, usled njihove distribucije u različite frakcijeotpada.

Veliki broj istraživanja zasnovanih na MFA je sprove-den i na nacionalnim nivoima.

Svetski Institut za resurse je razvio pilot US-MFA bazupodataka koja obuhvata više od 160 primarnih ulaznihtokova i 100 izlaznih tokova, sve u cilju pružanja podrškeza efikasniju upotrebu nacionalnih resursa (Wernick i Ir-win, 2005).

Bogucka i dr. (2008) su upotrebom MFA izvršili ana-lizu tokova plastike u Austriji i Poljskoj i na osnovu dobi-jenih rezultata pružili podršku uspostavljanja prioriteta uoblasti upravljanja plastičnim otpadom.

MFA plastike na nacionalnom nivou su sprovedene zarazličite zemlje.

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 19

Page 20: Kompakt Magazin 14

20

Baccini i Diener (1991) su sproveli analizu za Švajca-rsku, Patel i kolege (1998) za Nemačku, Fehringer i Bru-nner (1997) za Austriju, Vujić i dr. (2011) za Srbiju, što jeujedno i prva MFA analiza ipak sprovedena za područjeSrbije u bilo kojoj oblasti.

Zemlje kao što su Austrija, Danska, Nemačka, Hola-ndija, Norveška, Švedska, i Švajcarska se smatraju zemlja-ma koje su najnaprednije u oblasti sprovođenja MFA i SFAanaliza na nacionalnim nivoima (EEA, 2007).

Analize tokova supstanci su sprovođene na veliki brojsupstanci i za različite teritorijalne celine i vremenske okvi-re. Analiza tokova azota, je analizirana od strane mnogihautora.

Galloway (1998) je izvršio analizu globalnog ciklusaazota.

Analiza tokova azota na regionalnom nivou su sproveliEgmond i dr. (2002) za područje Evrope, dok su Zheng idr. (2002) sproveli za područje Azije. Brunner i dr. (1994)su sproveli analizu tokova fosfora u Švajcarskoj.

Analiza tokova olova, cinka i kadmijuma, bakra i sre-bra je analizirana pomoću SFA za područje Evrope odstrane Lanzana i dr. (2006).

Nemerljiv značaj MFAPrimenljivost MFA se ogleda u njenom kapacitetu za

generisanje sveobuhvatne slike čitavih sistema. Njena najveća prednost je mogućnost smanjenja ko-

mpleksnosti veoma složenih sistema, do njihovih najvažnijihprocesa, dobara i tokova supstanci. Metoda se može pri-meniti na veliki broj problema.

Može se koristiti za rano prepoznavanje nedostatakaresursa ili zagađenje životne sredine uzrokovanih ljudskimaktivnostima.

Takođe MFA omogućava kvalitativnu komparacijuefekata koji su uzrok određenog zakonodavstva i ekono-mskog razvoja. Razvojem različitih scenarija, mogu seuporediti mere u pogledu njihove efikasnosti koje još uveknisu primenjene ili planirane.

Poznavanje analize tokova materijala (MFA) je odposebne važnosti kada su u pitanju odluke o implementaci-ji procesa tretmana otpada. S obzirom da je analiza tokovamaterijala, odnosno balans procesa, zasnovan na zakonuodržanja mase, kompletna analiza tokova materijala proce-sa tretmana otpada utvrđuje sudbinu svih relevantnih su-pstanci tokom procesa.

Pošto su ulazni i izlazni tokovi povezani transfer koefi-cijentima, tokovi supstanci postaju transparentni i upotre-bljivi.

Ovim pristupom nije moguće ni na koji način sakritisupstance u produktima tretmana otpada i na taj načinmože se proveriti da li su količine supstanci u produktimatretmana jednake količinama supstanci u ulaznim tokovi-ma otpada.

Takođe, MFA omogućava identifikaciju onih izlaznihtokova ili emisija koje sadrže opasne supstance koje ulazeu proces tretmana otpada preko ulaznih tokova otpada.

Dakle, za održive odluke kada je u pitanju izbor tre-tmana otpada, balans materijala i supstanci predstavljaju

nezaobilazne korake. Izbor tretmana otpada utiče na po-našanje čitavog sistem za upravljanje otpadom i na ispu-njavanje ciljeva celokupnih sistema upravljanja otpadom(zaštita ljudskog zdravlja i životne sredine, očuvanje resu-rsa, održivo upravljanje deponijama-kao princip pre-dostrožnosti), gde je značaj MFA i SFA nemerljiv.

Nemoguće je definisati da li određeni sistem i u kojojmeri ispunjava ciljeve upravljanja otpadom, ukoliko meto-di evaluacije nisu zasnovani na analizi tokova i zaliha su-pstanci.

Glavna prednost primene analize tokova materijala jeta da se materijali ponašaju u skladu sa zakonom održanjamase: šta uđe u sistem upravljanja otpadom, mora i daizađe iz sistema upravljanja otpadom. Materija ne moženestati, ukoliko ne napušta sistem u vidu emisija ili drugihnusprodukata onda mora biti sastavni deo produkata reci-kliranja. Poseban akcenat je stavljen na tokove korisnih iopasnih supstanci u tokovima materijala. One su odgo-vorne za ekonomske i ekološke osobine materijala, odno-sno da li će proizvod tretmana otpada postati resurs ili ćepredstavljati opasnost po životnu sredinu.

Uzevši u obzir da sistemi upravljanja otpadom nasle-đuju sve materijale i supstance koje se danas koriste, onipredstavljaju jedini pravi pokazatelj količine materijalakoji ulaze u antroposferu, odnosno filter između antropo-sfere i životne sredine, čime značaj poznavanja tokovasupstanci i materijala i njihove transformacije kroz sistemeupravljanja otpadom postaje još značajniji, i utoliko danasnedovoljno naglašen.

Na graficima je prikazani su mogućnosti unapređenjasistema upravljanja otpadom za region Novi Sad, primenomanalize tokova materijala.

MAGAZINKOMPAKTKOMPAKT

MAGAZIN

Glavna prednost primeneanalize tokova materijala jeta da se materijaliponašaju u skladu sazakonom održanja mase

11/2013

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 20

Page 21: Kompakt Magazin 14

11/2013 21MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Prikaz regionalizacije sistema za upravljanje otpadom u Novosadskom regionu upravljanja otpadom, primenom analize tokova materijala (FTN, GIZ, 2012)

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 21

Page 22: Kompakt Magazin 14

11/201322MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 22

Page 23: Kompakt Magazin 14

11/2013 23MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 23

Page 24: Kompakt Magazin 14

ISWA Generalna Skupština je održana 6. oktobra 2013.godine u dvorani Gradske kuće (Rathaus) u Beču. NaGeneralnoj Skupštini je bilo prisutno više od 80 ISWAčlanova, među kojima je bilo 54 ISWA Nacionalnih člano-va i 14 članova ISWA Board-a. Na Skupštini su se biralatri nova člana Borda: Rüdiger Siechau iz Nemačke, BettinaKamuk iz Danske i Alexei Atudorei iz Rumunije.

WORLD CONGRESS 2013ISWA WORLD CONGRESS 2013ISWA

11/201324MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

ISWA World Congress 2013 održan je u Beču, Austriji od

7 do 11. oktobra 2013. godine

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 24

Page 25: Kompakt Magazin 14

Sledeceg dana, 07. oktobra zvanično je otvoren ISWAWorld Solid Waste Congress 2013 koji se održao u“Messe Wien”.

Na svečanom otvaranja uvodnu reč je održaopredsednik ISWA David Newman. Nakon otvaran-ja reč je imao Prof.dr Paul H. Bruner sa Tehničkogfakulteta u Beču. Pored velikih stručnjaka reč suimali i ugledni gosti koji nisu iz oblasti upravljanjaotpadom kao što je Tomas Bubendorfer ekstremniplaninar i Richard David Precht veoma cenjenifilozof koji je pričao o globalnim problemima iglobalnoj odgovornosti društva.

Prema vrlo pozitivnim utiscima učesnika ovajdogađaj je bio veliki uspeh. Prisutvo 1.200 uče-snika iz 85 različitih zemalja donelo je novi rekordposećenosti ISWA svetskom kongresu. Konfere-ncija je trajala tri dana. Tokom tri dana kongresa u56 sesija bilo je 250 usmenih izlaganja i 180 posterprezentacija kao i nekoliko održanih radnih sas-tanaka. Treći dan je bio predviđen za tehničkuposetu. Osim edukativnog dela, za sve učesnikekonferencije organizovana je gala večera u u dvo-rani Gradske kuće (Rathaus) na kojoj je bila zva-nična dodela nagrada, a jedna od njih je bila nagra-da “The Daisy”.

U iščekivanju ISWA Svetskog Kongresa 2014 koji ćebiti održan u Brazilu, Sao Paolo, konferencija je svečanozavršena uz brazilsku muziku.

11/2013 25MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 25

Page 26: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 26

Page 27: Kompakt Magazin 14

Povodom sprovođenja 2013. Međunarodne Konfe-rencije „Održive deponije i upravljanje otpadom“, kojuorganizuje Asocijacija za upravljanje čvrstim otpadom,zajedno sa Međunarodnom asocijacijom za upravljanjeotpadom ISWA, Fakultetom tehničkih nauka, Univerzi-tetom u Novom Sadu i Departmanom za inženjerstvozaštite životne sredine i zaštite na radu, Pokrajinski sekre-tarijat za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredineAutonomne Pokrajine Vojvodine, pružio je punu podrškuovoj akciji kao i spremnost za aktivno učestvovanje unjenoj realizaciji.

Svest o promeni svakodnevnih navika u cilju ublaža-vanja negativnih efekata na životnu sredinu, odnosnoočuvanja životne sredine, predstavlja prvi korak u reša-vanju problema, tako da pozivamo sve ostale javne insti-tucije, organe lokalnih samourava kao i ostale organizacijena teritoriji AP Vojvodine i Republike Srbije, da sledeprimer Pokrajinskog sekretarijata i daju svoj doprinos u

ovakvim akcijama i aktivnom uključenju u njihovoj real-izaciji.

Gradska uprava za zaštitu životne sredine – Grad NoviSad je takođe doprinela u borbi očuvanja životne sredinei adekvatnog upravljanja otpadom pružajući podršku izda-vanju „KOMPAKT“ magazina. Glavni izdavač “KOM-PAKT magazin” je Asocijacija za upravljanje čvrstimotpadom-SeSWA. Od samih početaka, KOMPAKT konti-nuirano prati sve bitne segmente u oblasti upravljanjaotpadom: od naučnog, naučnoistraživačkog, preko tehno-loškog i poslovnog, pravnog i zakonodavnog, do rada napolju zaštite životne sredine. Kompakt veliku pažnju pok-lanja domaćim kompanijama, ali i javnim-komunalnimpreduzećima širom Srbije i poslovnim asocijacijama izraznih sfera upravljanja otpadom, tako da je bio i ostaćeposvećen i otvoren za domaća znanja i iskustva, promo-višući pozitivne rezultate i vrednosti, u želji da detaljneinformacije o tome stignu do svih čitalaca.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ”ORŽIVE DEPONIJE I UPRAVLJANJE OTPADOM 2013”

Velika podrška Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo i zaštituživotne sredine Autonomne pokrajine Vojvodine i Gradske uprave za zaštitu životnesredine – Grad Novi Sad Asocijaciji za upravljanje čvrstim otpadom u pripremimeđunarodne konferencije o održivim deponijama i upravljanju otpadom

PODR[KA POKRAJINEI GRADA NOVOG SADA

11/2013 27MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Foto: www.healthandmedical.eu

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 27

Page 28: Kompakt Magazin 14

SeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWA

Poziv za članstvo za stručnjake-eksperte, projektante, komunalce, naučnike, državne službenike, korporacije i organizacije

Asocijacij a za upravljanje čvrstim otpadom (Serbian Solid Waste Association – SeSWA) osnovana je 2006 godine i predstavlja konzorcijumzainteresovanih za promociju održivog razvoja i realizaciju projekata održivog upravljanja otpadom. Od septembra 2007. godine SeSWA jeNACIONALNI ČLAN međunarodne organizacije za čvrst otpad ISWA (International Solid Waste Association). U skladu sa ovim mandatom, SeSWAje predstavnik ISWA u Srbiji i u regionu Zapadnog Balkana.

Od 2006-2011. godine SeSWA je organizovala 6 konferencija zajedno sa ISWA, Fakultetom tehničkih nauka, Departmanom za inženjerstvo zaštite živ-otne sredine i zaštite na radu, Pokrajinskim sekretarijatom za, urbanizam, graditeljstvo i zaštitu životne sredine i ostalim državnim institucijama.

Članovi se prema afinitetu opredeljuju za rad u organizaciji kroz rad u radnim grupama koje su formirane u skladu sa istim u ISWA strukturi.

Osnovni cilj udruženja SeSWA je promocija savremenih principa upravljanja otpadom koji su ekonomski prihvatiljivi, kao i razvoj zakonskih iinstitucionalnih okvira koji će podržavati razvoj sektora upravljanja otpadom u Republici Srbiji.

VERIFIKUJTE SVOJE ČLANSTVO U SeSWA !

Sa željom da svojim članovima obezbedi najbolje informacije iz sveta upravljanja otpadom, SESWA ima sledeće kategorije članstva : 1. Članstvo za pojedince - individualno članstvo2. Članstvo za organizacije

1. INDIVIDUALNI ČLANOVI:

• Dobijaju godišnju pretplatu na Kompakt magazin (isporuka poštom na željenu adresu), čije štampanje je deo tekućeg projekta• Popust na učestvovanje na SeSWA internacionalnim konferencijama• Objavljivanje imena i prezimena sa opisom delatnosti i kontaktima u završnom godišnjem broju časopisa (uz odobrenje člana)• Autorski honorari za objavljene tekstove, fotografije i ilustracije u Kompakt magazinu• Mesečno informisanje članova SeSWE o najvažnijim aktuelnostima u oblasti upravljanja otpadom i o radu SeSWA-e putem elektronskog

News Letter-a• Učešće u projektima SeSWA• Drugo....

Godišnje članarina za individualnog člana iznosi 2.000,00 dinara.Za studente 750,00 dinara

Korporativni članovi za 2013. - Korporativni članovi za 2013. - Korporativni članovi za 2013.

SeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWA

BeoEkoKorakza održivi iskorak

CENTAR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM I ANALIZU

TOKOVA MATERIJALA

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 28

Page 29: Kompakt Magazin 14

SeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWA

SeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWASeSWA

Korporativni članovi za 2013. - Korporativni članovi za 2013. - Korporativni članovi za 2013.

2. KORPORATIVNI ČLANOVI

Korporativni članovi SeSWA-e mogu biti sva pravna lica i institucije registrovane na teritoriji Republike Srbije koji imaju direktan ili indirektankomercijalni ili javni interes u oblasti upravljanja otpadom.

Korporativni članovi imaju značajne pogodnosti od pridruživanja Asocijaciji:

• Promocija korporativnog člana u okviru Asocijacije• Korporativni član delegira 3 individualna člana• Popust na SeSWA međunarodnim konferencijama• Besplatno učešće na radionicama i workshopovima• Promocija korporativnog člana u projektima i drugim aktivnostima Asocijacije• Godišnja pretplata na 10 primeraka svakog broja Kompakt magazina• Objaviljivanje naziva korporativnog člana, njegove delatnosti i kontakta u svakom broju časopisa• Popust od 30% za oglašavanje u Kompakt magazinu• PR podrška redakcije Kompakt magazina poslovanju i delatnosti korporativnog člana

Godišnja članarina za korporativnog člana iznosi 30.000,00 dinara.

3. ZLATNI ČLANOVI

Godišnja članarina 120.000,00 dinara. Zlatni član se postaje na sopstveni zahtev dugogodišnjeg člana SeSWE i uz odobrenje NacionalnogSaveta SeSWE.

PRIDRUŽITE NAM SE DA ZAJEDNO OSTVARIMO ČISTU SRBIJU!

Office: Trg Dositeja Obradovića 6, 21000 Novi SadTel/Fax: +381 21 485 2459, +381 21 455 672E-mail: [email protected]: www.seswa-srbija.com

BeoEkoKorakza održivi iskorak

CENTAR ZA UPRAVLJANJE OTPADOM I ANALIZU

TOKOVA MATERIJALA

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 29

Page 30: Kompakt Magazin 14

11/201330MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

U jednom od prethodnih brojeva Kompakt-a predsta-vljena je prva faza projekta DEREL - Razvoj inženjerskogučenja u oblasti zaštite životne sredine, koji se finansiraiz sredstava Evropske Komisije u okviru TEMPUS pro-grama.

Taj deo je uspešno okončan akreditacijom zajedničkogmaster kursa na sledećim univerzitetima: Univerzitet uNovom Sadu, Univerzitet Sveti Ćirilo i Metodije u Sko-plju, Politehnički Univerzitet u Tirani i Univerzitet u Fi-renci.

Studenti ovih univerziteta mogu da biraju gde ćepohađati ovaj dvogodišnji kurs iz oblasti zaštite životne sre-dine.

Druga faza projekta, takođe, obuhvata edukaciju, aliovoga puta namenjenu stručnom osoblju javnog sektora,kompanijama, nevladinim organizacijama i svim ostalimstejkholderima.

Na osnovu istraživanja i analiza u partnerskim zemlja-ma, članicama DEREL konzorcijuma, identifikovani suspecifični problemi i potrebe koje treba da budu fokusseminara celoživotnog učenja („lifelong learning“ – LLL).

Celoživotno učenje se definiše kao aktivnost učenjatokom života, sa ciljem unapređivanja znanja, veština isposobnosti unutar lične, građanske, društvene i poslovneperspektive i podrazumeva:

shvatanje obrazovanja kao kontinuiranog aspektasvakodnevnog života

sticanje i osavremenjavanje svih vrsta sposobnosti,interesa, znanja i kvalifikacija od predškole do doba nakonzavršetka radnog veka

SEMINARI CELO@IVOTNOGU^ENJA U OKVIRU TEMPUSPROJEKTA DEREL

Više informacija o ovom, kao i ostalim LLL se-minarima mogu se pronaći na web stranici DERELprojekta: www.derel.ukim.edu.mk.

Zbog aktuelnosti i važnosti problematike oveoblasti organizovanje LLL seminara u NovomSadu, Beogradu i Boru predviđeno je i nakonzavršetka Projekta u saradnji sa svim DERELpartnerima u okviru održive DEREL regionalnemreže.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 30

Page 31: Kompakt Magazin 14

11/2013 31MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

unapređenje razvoja znanja i sposobnosti koje ćeomogućiti ljudima prilagođavanje “društvu znanja” i akti-vno učešće u svim sferama društvenog i ekonomskog živo-ta i uticaja na vlastitu budućnost.

Održana četiri seminaraSeminari se održavaju u svim partnerskim zemljama i

do sada je od 6 planiranih, održano 4 seminara, i to dva uSkoplju, i po jedan u Novom Sadu i Tirani.

Teme dosadašnjih LLL seminara su bile raznolike, odkvaliteta voda i tretmana otpadnih voda, upravljanja otpa-dom do seizmičkih i geoloških karakteristika. Prvi od dvaplanirana LLL seminara u Novom Sadu održan je od 30.-31. maja 2013. na Fakultetu tehničkih nauka.

Svi partneri DEREL projekta iz Srbije uzeli su učešćena seminaru. Pored Fakulteta tehničkih nauka Univerzitetau Novom Sadu i Tehničkog fakulteta u Boru Univerzitetau Beogradu, partneri su i Agencija za zaštitu životne sre-dine Srbije, Rudarsko-topioničarski basen Bor i Regiona-lna agencija za razvoj Istočne Srbija – RARIS.

Među 50 učesnika seminara, našli su se i predstavniciPokrajinskog sekretarijata za urbanizam, graditeljstvo izaštitu životne sredine, Uprave za zaštitu životne sredinegrada Novog Sada i nevladinih organizacija.

Univerzitetski predavači iz Srbije, Makedonije i Italijedotakli su se različitih tema iz oblasti zaštite životne sre-dine, poput problematike reciklaže, ambalažnog otpada,tretmana otpada i otpadnih voda, emergentnih polutanatau vodnim tokovima, procednim vodama, itd.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 31

Page 32: Kompakt Magazin 14

PRU@ANJE PODR[KEPOPULARIZACIJI IN@ENJERSTVA @IVOTNE SREDINE KAONAU^NE DISCIPLINEME\U U^ENICIMASREDNJIH [KOLA

11/201332MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Rеč je o novom projektu Centra za promociju nauke,Departmana za inženjerstvozaštite životne sredine i zaštitena radu i Asocijacije zaupravljenje čvrstim otpadom(SeSWA). Kako tvrde stručnjaci,zaštita životne sredine se usrednjim školama i dalje tretirana tradicionalan, a ne nainteraktivan način.

PRU@ANJE PODR[KEPOPULARIZACIJI IN@ENJERSTVA @IVOTNE SREDINE KAONAU^NE DISCIPLINEME\U U^ENICIMASREDNJIH [KOLA

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 32

Page 33: Kompakt Magazin 14

33MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kоntinuаlnо zаgаđеnjе živоtnе srеdinе, nеkоntrоlisаnаеksplоаtаciја prirоdnih rеsursа kао i činjеnicа dа sеklimаtskе i drugе prоmеnе dеšаvајu mnоgо bržе nеgо štоје prеdviđеnо ukаzuјu nа pоtrеbu оpsеžniјеg upоznаvаnjаučеnikа srеdnjih škоlа sа prоblеmаtikоm izučаvаnjаnаučnе disciplinе inžеnjеrstvа zаštitе živоtnе srеdinе. Idејао rеаlizаciјi оvаkvоg prојеktа je proistekla iz jednog оdcilјеvа Strаtеgiје rаzvоја оbrаzоvаnjа dо 2020. gоdinе, ato je pоvеćаnjе bоја srеdnjоškоlаcа kојi upisuјu оsnоvnеаkаdеmskе studiје.

Dugоgоdišnjе iskustvо prоfеsоrа, аsistеnаtа istručnjаkа iz оblаsti inžеnjеrstvа zаštitе živоtnе srеdinе uоbrаzоvаnju mlаdih ukazuje na to dа sе u оkvirusrеdnjоškоlskоg оbrаzоvаnjа оvоm sеgmеntu nаukе nеpristupа nа intеrаktivаn, vеć nа vеоmа trаdiciоnаlаn nаčinutical je da se upuste u avanturu zvanu PRUŽANJEPODRŠKE POPULARIZACIJI INŽENJERSTVA ZAŠTI-TE ŽIVOTNE SREDINE KAO NAUČNE DISCIPLINEMEĐU UČENICIMA SREDNJIH ŠKOLA.

Proširiti mrežu zainteresovanihPrојеkаt imа zа cilј dа aktivno utiče na popularizaciju

inžеnjеrstvа zаštitе živоtnе srеdinе kао nаučnе disciplinеu srеdnjim škоlаmа, jer prоblеmi zеmаlја u trаnziciјiimpеrаtivnо trаžе еdukоvаnе stručnjаkе kојi ćе u pri-vrеdnim i industriјskim sistеmimа, јаvnim prеduzеćimа idržаvnim instituciјаmа biti spremni dа rеšаvајu kоmplе-ksnе prоblеmе iz оblаsti inžеnjеrstvа zаštitе živоtnеsrеdinе.

Još jеdаn оd cilјеvа prојеktа је dа sе prоširi mrеžаmlаdih zаintеrеsоvаnih zа nаučnu disciplinu inžеnjеrstvаzаštitе živоtnе srеdinе, kоја iаkо је čеstо zаstuplјеnа usvаkоdnеvnоm gоvоru i pоsvеćеn јој је vеliki prоstоr usvаkоdnеvnоm živоtu i dаlје niје dоvоlјnо јаsnо isprо-

Prојеkаt imа zа cilјdа aktivno utiče na popularizacijuinžеnjеrstvа zаštitеživоtnе srеdinе kаоnаučnе disciplinе usrеdnjim škоlаmа,jer prоblеmi zеmаlја u trаnziciјi impеrаtivnоtrаžе еdukоvаnеstručnjаkе

11/2013

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 33

Page 34: Kompakt Magazin 14

mоvisаnа mеđu učеnicimа kојi su u fаzi оprеdеlјivаnjа zаnаstаvаk škоlоvаnjа.

Fаkultеt tеhničkih nаukа rаspоlаžе аkrеditоvаnоmlаbоrаtоriјоm zа mоnitоring dеpоniја, оtpаdnih vоdа ivаzduhа u kојој rеаlizuје mоnitоring svih mеdiјumаživоtnе srеdinе i rеzultаti nеkih оd istrаživаnjа bićе nаrаspоlаgаnju u tоku rеаlizаciје оvоg prојеktа.

Dugоgоdišnja sаrаdnja sа držаvnim i privrеdnimsubјеktimа kао i vеliki brој nаciоnаlnih i mеđunаrоdnihprојеkаtа tаkоđе ćе biti prеdmеt prеdаvаnjа stručnjаkа ucilјu јаčаnjа svеsti о znаčајu inžеnjеrstvа zаštitе živоtnеsrеdinе i približаvаnjа оblаsti izučаvаnjа оvе disciplinеmlаdimа u srеdnjim škоlаmа.

Promocije otvorenog tipa

U toku realizacije projekta saradnici Departmana zainženjerstvo zaštite životne sredine i zaštite na radu će obi-laziti gimnazije i srеdnjе stručnе škоlе kоје sе u pојеdinimаspеktimа bаvе izučаvаnjеm prоblеmаtikе živоtnе srеdinе,i оdržaće niz prоmоtivnih prеzentacija.

Prоmоciје ćе biti оtvоrеnоg tipа u pеriоdu оd novem-bra dо decembra 2013. gоdinе i biće usmеrеnеnа učеnikе i nаstаvnikе u srеdnjim stručnimškоlаmа i gimnаziјаmа.

Podići svest kod mladihSvim zаintеrеsоvаnimа ćе sе tog dana

оbrаtiti i prеdstаvnici Аsоciјаciје zа uprаvlја-njе čvrstim оtpаdоm Srbiје - SeSWA kоја јеpartner na prојеktu. Asocijaciju činе stručnjа-ci, nаučnici i prоfеsiоnаlci iz prојеktаnskih,urbаnističkih i kоnsultаntskih firmi, istrаživа-čkih institutа, mеnаdžеri iz kоmpаniја i јаvnihprеduzеćа, držаvni službеnici i drugi, koji ćetakođe imati zadatak da mladima približe pro-blematiku kojom se svakodnevno bave i da

Prоmоciје ćе bitiоtvоrеnоg tipа u pеriоduоd novembra dоdecembra 2013. gоdinеi biće usmеrеnе nаučеnikе i nаstаvnikеu srеdnjim stručnimškоlаmа i gimnаziјаmа

11/201334MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Otvorena vrata fakultetaPrоmоciјe su оsmišlјеne tаkо dа аnimirаju

vеliki brој učеnikа srеdnjih škоlа i pоzоvu ih nаFаkultеt tеhničkih nаukа, nа kоm bi bilа оdržаnаrаdiоnicа pоd nаzivоm “Мој prvi dаn nаfаkultеtu”, u okviru koje će Fаkultеt tеhničkihnаukа svim zаintеrоsоvаnim učеnicimа i njihо-vim nаstаvnicimа оtvоriti vrаtа Dеpаrtmаnа zаinžеnjеrstvо zаštitе živоtnе srеdinе i zаštitе nаrаdu gdе bi sе оdigrао prvi prаvi studеntski dаn.U tоku јеdnоdnеvnе rаdiоnicе biо bi оrgаnizоvаni rаzgоvоr učеnikа srеdnjih škоlа sа studеntimаzаvršnih gоdinа čiјi bi zаdаtаk biо dа im prеnеsusvоја iskustvа stеčеnа u tоku studirаnjа iizučаvаnjа prоblеmаtikе živоtnе srеdinе.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 34

Page 35: Kompakt Magazin 14

pruže uvid u poslove kojima se sve mogu baviti inženjerizaštite životne sredine.

Prema rečima Doc. dr Dejana Ubavina, rukovodiocaprojeta, nеоphоdnо је dа pо uglеdu nа rаzviјеnе nаučnеzајеdnicе dеfinišеmо priоritеtе i prеpоznаmо dоmеnе ukојimа imа dоvоlјnо prоstоrа zа istrаživаnjе i rаzvој i utоm pоglеdu јеdаn оd cilјеvа је i dа sе nа јеdnоm mеstuоkupе nаučnici, istrаživаči, sаdаšnji studеnti i učеnici inаstаvnici srеdnjih škоlа kаkо bi sе оrgаnizоvао mаlifоrum u оkviru kоg bi bila predstavljena nајnоviја istrа-živаnjа u оblаsti i pоkаzао značaj naučne discipline 21.veka.

Pоpulаrizаciја inžеnjеrstvа zаštitе živоtnе srеdinе krоzsеt аktivnih prоmоciја јеdаn је оd nаčinа dа sе dugоrоčnоpоvеćа infоrmisаnоst i pоdignе јаvnа svеst mlаdih kао idа sе pruži znаčајаn dоprinоs u bоlјеm rаzumеvаnju оvеmultidisciplinаrnе nаučnе disciplinе, оd kоје u vеlikојmеri zаvisi rаzvој Srbiје i pоstupаk pridruživаnjа zеmlја-

mа ЕU, kаkо bi sе u budućеm pеriоdu pоvеćао i brојsrеdnjоškоlаcа оprеdеlјеnih zа оvu nаučnu disciplinu, kaza-la nam je Maja Đogo, koordinator projektnih aktivnosti.

Ono što se želi je da se оkupеnаučnici, istrаživаči, sаdаšnjistudеnti i učеnici i nаstаvnicisrеdnjih škоlа kаkо bi sеоrgаnizоvао mаli fоrum u оkviru kоg bi bila predstavljena nајnоviјаistrаživаnjа u оblаsti i pоkаzао značaj naučne discipline 21. veka

11/2013 35MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 35

Page 36: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 36

Page 37: Kompakt Magazin 14

11/2013 37MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Daleko veći deo stanovništva u Subotici i okolini živi u urba noj sredini, alidomaćinska potreba da se racionalno upravlja svim resursima u koje spada i otpad, izgleda da je postala deo genetskog koda.

REGIONALNA DEPONIJA

SUBOTICAREGIONALNA DEPONIJA

SUBOTICA

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 37

Page 38: Kompakt Magazin 14

Upravo ta potreba, a ne obaveza po bilo kom osnovu,je bila pokretač udruživanja sedam opština na samom severuVojvodine, radi izgradnje održivog sistema upravljanjaotpadom, rekla je za Kompakt Magazin, direktorica privre-dnog društva “Regionalna deponija” d.o.o. Subotica AndreaKikić. Od 2007. godine kada je osnovano, društvo je bilonosilac svih aktivnosti na izgradnji regionalne sanitarnedeponije i pratećih sistema. Osnovali su ga grad Subotica,i opštine Bačka Topola, Mali Iđoš, Senta, Čoka i Kanjiža,a nešto kasnije im se pridružila i opština Novi Kneževac.Radi mira u kući, bilo je važno da se u samom početkuprecizno ustanovi ko će i koliko participirati u troškovimarada društva. Doneta je odluka da ulaganja budu srazmernabroju stanovnika, a ne veličini budžeta lokalne zajednice,ili procenjenoj količini otpada. Istovremeno je pravoodlučivanja šest opština, koje imaju daleko manjestanovnika od grada Subotice, zaštićeno dogovorom, dase odluke donose većinom glasova od ukuonog broja glaso-va i uz glasove najmanje tri člana Društva.

Andrea Kikić se na čelu društva nalazi od osnivanja iupravo zato je dragocen sagovornik u otkrivanju prečica izamki na putu koji kao i uvek počinje dobrom idejom, atrebalo bi najkasnije početkom 2017. da se okonča izgra-dnjom respektabilnog sistema upravljanja otpadom.Učinjeno je izuzetno mnogo, istakla je gospođica Kikić,ali sve ovo što je do sada urađeno možda nije trebalo datraje toliko dugo. Svi učesnici u dosadašnjim aktivnostima,počevši od nas, pa preko lokalne i pokrajinske admini-stracije sve do republičkih organa, bili smo na svojevrsnomispitu. Sada gotovo šest godina kasnije, kada čekamo naokončanje tendera za izvođača radova, možemo jasno da

ukažemo gde su uska grla sistema i ukoliko neko budeželeo da ih otkloni, spremni smo da sugestijama učestvu-jemo u tome.

U našem slučaju, postojao je niz odluka koje je trebaloda dobiju potvrdu u šest opštinskih i jednoj gradskojadministraciji, a pojedine i u pokrajinskim, odnosno repu-bličkim organima, ukazala je direktorica Regionalne depo-nije. Čak i pod pretpostavkom da sve funkcioniše bespre-korno, zbog velikog broja učesnika, procedura mora datraje godinama.

Od ideje do realizacijeSve je počelo zaključivanjem međuopštinskog spo-

razuma, na osnovu koga je formirana Radna grupa zaizradu Regionalnog plana upravljanja otpadom. Ovaj

11/201338MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Direktorica privrednog društva „Regionalna deponija“ d.o.o. SuboticaAndrea Kikić

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 38

Page 39: Kompakt Magazin 14

Iskustvo jedne od opština govori da mora više putada se proveri svaki dokument. Naime dobijena je lokaci-jska dozvola i započeta je izrada tehničke dokumentacijeza transfernu stanicu, kada se ispostavilo da preko parceleprolazi gasovod. Lokalni distributer gasa je potvrdio dapostoje uslovi odnosno da ne postoje prepreke za gradnjuobjekta. Međutim u pitanju je bio deo gasovoda u vlasni-štvu Srbijagasa koji nije bio ucrtan u katastr podzemnihinstalacija. Zahvaljujući odgovornom radu na tehničkojdokumentaciji, problem je blagovremeno otkriven i bićerešen tako što će se trasa gasovoda izmestiti sa te parcele.

Ključna sredstva za izgradnju objekata sistema upra-vljanja otpadom i nabavku potrebne opreme su obezbeđenana osnovu Studije izvodljivosti i to 16,85 miliona evra izIPA fonda, 3,2 miliona evra iz Repubičkog budžeta i700.000 evra bi trebalo da obezbede opštine. Četvrtog fe-bruara ističe rok za dostavljanje ponuda na osnovu tenderakoji je raspisala Delegacija Evropske unije u RepubliciSrbiji, tako da bi trebalo uskoro da bude izabran izvođačaradova, nakon čega će se intenzivirati i aktivnosti naterenu. Trebalo bi da izgradimo centralnu sanitarnu deponi-ju, četiri transfer stanice, da obezbedimo vozila za daljinskitransport. Ovim novcem će biti finansirane konsultantskeusluge i nadzor, ali i podizanje kapaciteta privrednog dru-

dokument je trebalo da bude usvojen u svim lokalnimzajednicama koje su se udružile u izgradnji ovog veomasloženog sistema. Planom su definisani ključni parametrisistema, količina i struktura otpada, broj i raspored reci-klažnih dvorišta i transfer stanica itd. Izabrane su tri pote-ncijalne makro lokacije za sanitarnu deponiju koje sunakon usvajanja regionalnog plana označene i u Prosto-rnom planu Grada. Vodili smo računa da sve bude u skladui sa Pokrajinskom studijom prostornog razmeštaja regio-nalnih deponija. Sve vreme smo javnost informisali oodlukama vezanim za izgradnju sistema upravljanjaotpadom, a poseno smo vodili računa da sredine koje senalaze u neposrednoj blizini potencijalnih lokacija zaizgradnju same deponije blagovremeno dobiju potpunuinformaciju. Gospođa Kikić tvrdi da gotovo bez izuzetka,građane pojam deponije asocira na prostor oko koga seneprekidno širi izuzetno neprijatan miris i sa koga senekontrolisano raznosi velika količina otpada. Upravo zatosmo stanovnike Verušića Oroma i Bikova, mesta koja senalaze u neposrednoj blizini potencijalnih lokacija, odveliu Mađarsku, na deponiju koja je već duže vreme u funkciji,da se uvere da savremena tehnološka rešenja sprečavajubilo kakav negativan uticaj na životnu sredinu.

Posle vrednovanja makrolokacija, jedna je odmah eli-minisana, jer je postojao problema povezivanja naelektričnu mrežu. Analize kojima su obuhvaćeni i ekono-mski parametri pokazale su da je još jedna od lokacija takoreći neupotrebljiva. S obzirom na izuzetno visoku cenukoju je tražio privatni vlasnik parcela na toj lokaciji, donetaje odluka da se Centralna sanitarna deponija gradi naparceli od oko 46 hektara u blizini mesta Bikovo koja jeu vlasništvu države. Zatim je usledila verifikacija oveodluke od strane opština pa sve do Vlade Republike Srbijekoja je na kraju donela Odluku o izboru lokacije regionalnedeponije. Usledila je izrada Plana detaljne regulacije saprocenom uticaja na životnu sredinu, rešavanje imovinskihpitanja, konverzija zemljišta i izrada tehničke doku-mentacije. Ne treba zaboraviti, podsetila je gospođicaKikić, da smo tokom izrade tehničke dokumentacije većobezbedili bespovratna sredstva iz Pokrajinskog budžeta,Republičkog fonda za zaštitu životne sredine i delom izIPA fonda i IFC-a. To je bilo veliko olakšanje za opštinejer su do ove faze finansirale samo troškove rada“Regionalne deponije” d.o.o. i manje troškove, kao što sutroškovi revizije Idejnog i Generalnog projekta, za šta nijebilo mogućnosti da se obezbede sredstva iz fondova.

39MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 39

Page 40: Kompakt Magazin 14

štva. Još nije doneta odluka kome će biti poveren posaosakuplajnja otpada. Jedino se zna da opština Kanjiža imazaključen ugovor sa austrijskom firmom Brantner, ali jošnije doneta odluka da li će svaka opština za sebe rešavatiovo pitanje, ili će i ono biti relaizovano kroz zajedničkiprojekat.

Po završetku ovog zahtevnog projekta, pristupiće sesaniranju i rekultivaciji dosadašnjih deponija.

Građani će svakako osetiti veliko olakšanje kada jednasavremena sanitarna deponija zameni sedam i višeneuslovnih lokacija, koje su se sve odreda nalazile uneposrednoj blizini naseljenih mesta. U slučaju Subotice,aktuelna deponija se nalazi na svega 500 m udaljenosti odbolnice. Pored toga, očekuje se i smanjenje divljih deponijačiji broj se menja iz dana u dan, tako da će lokalne zaje-

11/201340MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 40

Page 41: Kompakt Magazin 14

11/2013

dnice uštedeti znatna sredstva koja danas troše na sizi-fovsko ukljanjanje ovih raspršenih generatora zagađenja.Zahvaljujući otvaranju reciklažnih dvorišta biće izgrađenai mreža lokacija za preuzimanje kabastog otpada, što dosada nije postojalo. Svako domaćinstvo će dobiti po dveposude, kako bi i sami građani, razdvajanjem otpada moglida doprinesu iskorišćenju pojedinih materijala koji senalaze u njemu. Stepen iskorišćenja otpada će u velikojmeri zavisiti od svesti građana, koji će na taj način moćida utiču na porast prihoda sistema upravljanja otpadom,odnosno na smanjenje svojih troškova za odlaganje otpada.Pored prodaje izdvojenog materijala, planirana je iproizvodnja komposta od organskih komponenti otpada,koji će biti korišćen za prekrivanje deponovanog otpadau kasetama. Nakon četiri do pet godina u cilju povećanja

ekonomičnosti rada moći će da se razmišljaju i o isko-rišćenju deponijskog gasa. Kako nam je prenela direktoricadruštva Regionalna deponija Subotica, Andrea Kikić, dabi se formirao održiv sistem upravljanja otpadom, troškoviodnošenja otpada po domaćinstvu će porasti možda i za50%, ali će kroz to biti rešeno niz problema pred kojimase danas zatvaraju oči. Ne treba zaboraviti da će na ovajnačin u regionu biti otvoreno i oko 80 radnih mesta uzpokretanje jedne potpuno nove delatnosti koja sobom nosinove mogućnosti..

Izvođač radova će imati 27 meseci za izgradnju kom-pleksa regionalne deponije.Sve u svemu očekujemo daćemo do kraja 2016, najkasnije početkom 2017. imati po-tpuno zaokružen, održiv sistem upravljanja otpadom odčega će neposredne koristi imati svi stanovnici navedenihopština, ali i društvo u celini, istakla je na kraju razgovoraza Kompakt Andrea Kikić, direktor Regionalne deponijeSubotica, zajedničkog preduzeća sedam opština severaVojvodine.

41MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 41

Page 42: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 42

Page 43: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 43

Page 44: Kompakt Magazin 14

11/201344MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

PIONIRI INDUSTRIJSKEE K O L O G I J E

INTERVJU: ROLAND FEKETE, DIREKTOR „LAFARŽ BFC“ – BEO EKO KORAK

Direktori „Beo eko koraka“ Roland Fekete

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 44

Page 45: Kompakt Magazin 14

45MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Široj javnosti je svakako malo poznato da je kompanija„Lafarž – Beočinska fabrika cementa“ u proizvodnji uvelikoj meri izbacila korišćenje fosilnih goriva i zamenilaih alternativnim gorivima, kao i da u te svrhe preuzimavelike količine otpada sa novosadske gradske deponije.Reč je o saradnji koja donosi velike koristi i kompaniji, igradu, a o svemu tome za magazin “Kompakt” govoriRoland Fekete, direktor firme “Beo eko korak”, kompanijekoja posluje u okviru sistema “Lafarž BFC”, kao njen inte-gralni deo, zadužena za ove poslove

„Ideja o upotrebi alternativnih goriva potiče još sa krajasedamdesetih i početka osamdesetih godina prošlog veka.Cementare su u čitavu priču ušle zato što imaju jednu vrstuprivilegije – rotacione peći za proizvodnju klinkera kaomeđuproizvoda za dobijanje cementa koja sa sobom nositehnološke uslove neophodne da bi se dobila dozvola zasuspaljivanje jer se proizvodnja klinkera dešava na tempe-raturama od 900 do 1.450 stepeni i ako imate postrojenjekoje generiše tu temperaturu u trajanju od šest sekundi,onda možete da dobijete dozvolu za korišćenje alterna-tivnih goriva, odnosno za suspaljivanje“, kaže Fekete.KOMPAKT: Kako je sve počelo?

FEKETE: „Cementare su od kraja prošlog veka inten-zivirale te poslove. Konkretno u Srbiji industrijska ekologi-ja počinje sa radom 2008. godine i slobodno možemo dakažemo da je Lafarge BFC kompanija pionir u Srbiji kadaje reč o korišćenju otpada u energetske svrhe. 2009. usledi-la je instalacija prve opreme, da bi 2012. godinu završilisa 39 odsto supstitucije alternativnim gorivima. Drugim

„Ljudi često s jedne strane videdeponiju, a s druge profit. Međutim,između toga mora da postojitehnologija. Priča o alternativnimgorivima uopšte ne mora da budeograničena na cementnu industriju:postoje primeri u Nemačkoj i u Austrijigde se gradovi greju na otpad, gde se to gorivo koristi u industriji papira...Privilegija cementara je peć i temperatura proizvodnje“ kaže za Kompakt direktor firme „Beo eko korak“.

Direktori „Beo eko koraka“ Roland Fekete

11/2013

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:04 AM Page 45

Page 46: Kompakt Magazin 14

11/201346MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

rečima, u toj meri smo manje koristili fosilna goriva, štoje rezultat vredan poštovanja. Beočinska fabrika se dobrokotira unutar „Lafarž“ grupacije, ima dobru podršku, aliu grupi postoje fabrike koje su već dostigle nivo supstitu-cije od 80 ili 90 odsto sa alternativnim gorivima, kao štosu primeri u Austriji, Nemačkoj, Češkoj…“KOMPAKT: Kako tačno funkcioniše linija za korišćenjeindustrijskog i komunalnog otpada u proizvodnji klinkera?

FEKETE: „Lafarž BFC“ je veoma dobro organizovanafabrika i uspeli smo da u kratkom roku obezbedimo širokdijapazon dozvola. To nije situacija u svim fabrikama,obično se kompanije u početku orijentišu ka jednom ili dvamaterijala. Na primer, bio masu i komunalni otpad. Mipored ta dva, koristimo i industrijski otpad, gume, otpadnaulja, pripremamo se da radimo sa mesnim koštanimbrašnom, naftnim muljevima... Svaka od tih aplikacija nosisa sobom određenu tehnologiju pripreme materijala.

Ako bi smo se slikovito izrazili, mogli bi smo da kaže-mo da ljudi često s jedne strane vide deponiju a sa drugestrane profit. Međutim, između ta dva pojma postoji čitavniz aktivnosti tj. tehnologija kako se taj materijal morapripremiti da bi on bio iskoristiv u energetske svrhe.Naravno, ovde treba napomenuti da priča o alternativnim

gorivima uopšte ne mora da bude ograničena na cementnuindustriju: postoje primeri u Nemačkoj i u Austriji gde sealternativna goriva koriste u gradskim toplanama, fabrika-ma za proizvodnju hartije...

Nama je za naš proces proizvodnje potrebno homogenogorivo lišeno svih primesa koje mogu da negativno utičuna proces i svedeno na određenu veličinu pošto u postupku

postoji momenat u kom taj materija mora na adekvatannačin da sagori. Navešću vam jedan primer.

JKP „Čistoća“ iz Novog Sada ima na deponiji dve sorti-rne linije gde se vrši primarna i sekundarna selekcija otpa-da, tu mislim na papir, aluminijum, staklo, sve što je pro-

Deo strategije Novog SadaDeponija JKP “Čistoća” ima na deponiji dve

sortirne linije gde se izdvaja primarna i sekun-darna selekcija otpada. Ono što preostaje, ide napresovanje i baliranje i dolazi u cementaru kaogorivo.

Šta je sledećeUskoro ozbiljna partnerstva u Novom Sadu,

Beogradu, Inđiji. Šapcu, Valjevu…

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 46

Page 47: Kompakt Magazin 14

11/2013 47MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

fitabilno za samu „Čistoću”. Ono što preostaje, ide napresovanje i baliranje i dolazi u cementaru kao gorivo. Tajmaterijal mora biti očišćen od kamenja, šuta, svega štomože da pravi problem prilikom sagorevanja. Takoprečišćen materijal dolazi kod nas na liniju za „šedovanje“gde se u prvom koraku on melje na 150 milimetaraveličine. Nakon toga odlazi u metal separator koji ponovoizvlači eventualno zaostale delove metala i sve proble-matične materijale. Sledi oprema koja predstavlja jednuvrsta sita koja treba ponovo da razdvoji organski sadržajod neorganskog i nakon svega toga prečišćen materijal ide

na sekundarni šeder, što je zapravo mašina za seckanjekoja melje materijal na 35 milimetara veličine. Dobija sepotpuno homogena masa koju je potrebno presovati i onapostaje energent. Mi ga ne presujemo već u navedenomobliku doziramo na našu peć“.KOMPAKT: U celom procesu svakako je veoma bitna sara-dnja sa gradom Novim Sadom?

FEKETE: „To je primer veoma dobre saradnje naobostrano zadovoljstvo. Kompanija „Lafarž“ predstavljadeo strategije grada Novog Sada za upravljanje otpadom.

Upravljanje otpadom je veliki problem svake opštinei on će biti sve veći i veći zbog načina života i činjeniceda savremeno društvo generiše sve više otpada. Deponijese suočavaju sa problemom odlaganja otpada, a ovakavoblik saradnje može da doprinese da se smanji količinadeponovanog materijala. To je zajednički interes.

Naime, svaka deponija ima trošak deponovanja i on sekreće od 14 do 29 evra po toni. Ako smo mi samo u ovojgodini zbrinuli oko 15 hiljada tona komunalnog otpada, asledeće godine će ta cifra biti i preko 25.000 tona materi-jala, onda je sasvim jasna računica kolika ovakav obliksaradnje donosi ušteda za grad. Pored toga, jako je važnonavesti kolika su smanjenja emisije ugljen dioksida štopredstavlja jednu od najatraktivnijim tema današnjice“.

Smanjiti količine deponovanog materijala

“Na svakoj deponiji postoji trošak deponije ion se kreće od 14 do 29 evra po toni. Ako smo misamo u ovoj godini zbrinuli između 12 i 15 hiljadatona otpadnog materijala, a sledeće godine će tacifra biti 25.000 tona materijala, onda je sasvimjasna računica kolika je to ušteda za grad”,objašnjava za Kompakt Roland Fekete, direktorfirme “Beo eko korak”.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 47

Page 48: Kompakt Magazin 14

11/201348MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

KOMPAKT: Da li u Srbiji još neko radi na taj način?

FEKETE: „Rade sve cementare, ali ako smem da kažem,„Lafarž“ je u ovome otišao najdalje. Kolege iz „Holcima“takođe to rade na vrlo visokom nivou, a u „Titanu“ uKosjeriću se trenutno radi na dobijanju dozvola zakorišćenje alternativnih goriva“.KOMAPKT: Da li u samom Novom Sadu neko ima sličnusaradnju sa „Čistoćom“?

FEKETE: „Ne. Kada je reč o suspaljivanju, tu sucementare u dobrom položaju. Na primer, ciglane u svomtehnološkom procesu razvijaju temperature od oko 700stepeni, što nije dovoljno za dobijanje dozvole za kori-šćenje alternativnog goriva.

Takođe, da bi dobili dozvolu za rad sa alternativnimgorivima, potrebno je da obezbedite adekvatna tehničkarešenja za pripremu i doziranje različitih vrsta materi-jala,zatim filtere koji iziskuju značajna ulaganja, a sve ucilju da se obezbedi potpuno kontrolisan proces i elimi-niše svaki eventualni negativni uticaj na životnu sredinu.“KOMPAKT: Na kom je nivou upotreba industrijskog ikomunalnog otpada danas u Srbiji?

FEKETE: „Mi smo kao fabrika, odmakli od početka.Postići rezultat od 40 odsto zamene fosilnih goriva je vred-no poštovanja. Pri tome, idemo korak ili dva ispred stanjastvari u Srbiji.

Ali, za dalji razvoj je potrebna sistemska podrška.Austrija, na primer, dugi niz godina razvija ovaj koncepti tamo sve funkcioniše: od obaveze svakog građanina daplaća troškove deponovanja do taksi koje plaćaju kompa-nije, sistema subvencija.

To je potpuno transparentna i dobro uređena priča ukojoj i fabrike cementa imaju svoje mesto i na principukoji sam objasnio postižu supstituciju fosilnih goriva odpreko 80 procenata. To su ogromne uštede, i za cementare,ali i za lokalne zajednice.

Nama će u narednom periodu trebati ozbiljna part-nerstva, ne samo gradom Novim Sadom, već i sa Beogra-dom, Inđijom, Šapcom, Valjevom itd... Bitno je to što mikao fabrika koja posluje u Srbiji imamo ozbiljnu podrškucentrale u Parizu u investicionom smislu i do takvih oblikasaradnje će svakako doći“.

Zasluženo priznanjePočetkom godine “Lafarž BFC” i “Beo eko

korak” su dobili i značajno priznanje za svoj ekološ-ki doprinos i održivo poslovanje. Naime, u okviruprojekta “Ekoprofit”, grad Novi Sad, Austrijskaagencija za razvoj i konzorcijum “Denkštat” iz Bečadodelili su nagrade kompanijama koje su smanjilekoličinu otpada.

Taj projekat je namenjen malim, srednjim ivelikim kompanijama, iz privatnog i javnog sektora,koje su zainteresovane da smanje količine otpada iemisiju štetnih materija i primene ekološke stan-darde u njihovom tretmanu.

- Glavni cilj “Ekoprofit” projekta je bio da kom-panije svoju proizvodnju i poslovanje modifikujutako da budu profitabilniji i ekonomičniji - rekaoje tada predstavnik “Denkštata” Vilibald Karten-bruner.

Projekat “Ekoprofit” započet je pre 20 godinau Gracu i do sada je u njemu učestvovalo više od2.000 kompanija iz Austrije, Nemačke, Italije, Če-ške, Slovačke, Slovenije, Mađarske i Rumunije.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 48

Page 49: Kompakt Magazin 14

11/2013 49MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Do kraja godine u Mladenovu kod Bačke Palanke, bićeotvorena nova prozvodna hala preduzeća za reciklažu pla-stike Greentech i završeno proširenje postojeće.

Puštanjem u rad nove linije za vruće pranje PET fleksazavršava se prva faza investicionog procesa Greentecha uokviru koje će u fabrici u Mladenovu biti izgrađeno inajsavremenije postrojenje za tretman otpadnih voda.

Planirano je da se druga i treća faza investicije okončau prvoj polovini 2014. godine, čime će se obezbediti fina-lizacija procesa reciklaže otpadnog PET-a i po prvi put uSrbiji proizvodnja R-PET granulata, koji je zamena uvo-znom originalnom granulatu za izradu PET ambalaže.Ovom investicijom Greentech će svoju proizvodnu dela-tnost prošititi i na reciklažu polietilena i polipropilena.

Do kraja ove godine, u okviru realizacije prve faze pro-jekta, Greentech će uložiti 2,5 miliona evra u proširenjesvojih kapaciteta i unapređenje tehnologije, a ukupna vre-dnost planiranih investicija je 5 miliona eura.

Evropski liderGreentech D.O.O. Novi Sad posluje u Srbiji od 2005.

godine, a deo je međunarodne Green grupe sa sedištem uRumuniji koja se, osim reciklaže plastike na nivou gru-pacije, bavi i reciklažom električnog i elektronskog otpada,rasvetnih tela i baterija. Godišnje se na nivou Green grupereciklira 100.000 tona ambalažnog PET otpada i 10.000tona ostale otpadne plastike. Od 2013. godine Green grupaje lider u Evropi po kapacitetu reciklaže otpadne PETambalaže.

Uspeh Green grupe prepoznao je i Global FinanceInvesticioni fond sa sedištem u Atini, čiji su akcionari

evopske poslovne banke, među kojima je i Evropska bankaza obnovu i razvoj (EBRD), koji je u aprilu 2012. godinepreuzeo većinski vlasnički paket Green grupe. Nakon pro-mene vlasničke strukture, započeo je novi investicioni ci-klus u okviru grupacije, između ostalih i na proširenje kapa-citeta i unapređenje tehnologije reciklaže u fabrici Green-techa u Srbiji.

Greentech će realizacijom planiranih investicija omo-gućiti otvaranje 100 novih radnih mesta u reciklažnoj indu-striji, koja predstavlja veliki potencijal za razvoj privredeu Srbiji.

R-PET PRVI PUT U SRBIJINOVA INVESTICIJA GREENTECH-a

Do kraja ove godine biće uloženo oko 2,5 miliona evra u proširenje kapaciteta i unapređenje tehnologije

Osnažiti sakupljačeKako bi se obezbedio stabilan rast industrije

reciklaže neophodno je obezbediti i investicije usakupljačku mrežu u Srbiji.

Prema podacima koje je preduzeće Greentechiznelo na konferenciji “Perspektive industrijereciklaže ambalažnog otpada” održane u okviru10. Međunarodnog sajma životne sredine Ecofairu Beogradu sredinom oktobra, na tržište Srbijese godišnje plasira 45.000 tona PET ambalaže, aod toga se sakupi i reciklira približno 13.000 tona,odnoso 29%.

Postojeći kapaciteti industrije reciklaže PETotpada u Srbiji su oko 33.000 tona godišnje,međutim njihova popunjenost je samo 39.000%.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 49

Page 50: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 50

Page 51: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 51

Page 52: Kompakt Magazin 14

U Srbiji se godišnje, prema procenama stručnjaka, natržište plasira blizu 800 tona baterija, dok se u doma-ćinstvima nalazi oko 1.500 tona starih baterija koje jošuvek nisu zbrinute na adekvatan način, izjavio je savetnikza ekologiju u Privrednoj komori Srbije Siniša Mitrović.

“U Srbiji se kroz sakupljačku mrežu i reciklažu zbri-njava oko 98 odsto starih akumulatora, ali se najveći deobaterija koje koristimo u domaćinstvima baca sa ostalimsmećem, bez adekvatnog zbrinjavanja”, kazao je Mitrovićza ekološki sajt agencije Beta “Zelena Srbija” (www.zele-nasrbija.rs). Prema njegovoj oceni, glavni problem zapravilno odlaganje baterija predstavlja nepostojanje saku-pljačke mreže.

On je kazao da, iako je Srbija 2010. donela pravilnik obaterijama i akumulatorima, još nije razvijeno organizo-vano, sistemsko prikupljanje takozvanih kućnih baterija iocenio da je pravo vreme da nadležni pokrenu javno-pri-vatnu inicijativu i uspostave sakupljačku mrežu.

Kako je dodao, problem predstavlja i to što Srbija nemacentar za bezbedno uništavanje istrošenih baterija, pa seone uglavnom izvoze na tretman u Italiju ili Sloveniju.

Mitrović smatra da bi Srbija mogla da izgradi centarčiji bi kapacitet bio dovoljan da se zbrinu sve baterije izregiona, što bi donelo uštedu i domaćoj privredi koja morada plaća tretmana baterija u inostranstvu.

On podseća da će baterija biti sve više u opticaju u razn-im aparatima i uređajima u domaćinstvu, ali i industriji,pre svega zbog povećanja životnog standarda i želje za ko-moditetom.

“Biće sve više uređaja bez kojih se već sada ne možezamisliti komunikacija, održavanje higijene, dečija igra,ali i biznis koji će kao glavnu pokretačku snagu koristitienergiju baterija, zbog čega je važno da što pre kao zemljashvatimo od kolikog je značaja reciklaža baterija isprečavanje da budu bačene u prirodu”, rekao je Mitrović.

Akcija prikupljanja istrošenih baterijaNemačka kompanija za distribuciju kozmetike

i kućne hemije DM trenutno je jedini trgovinskilanac u Srbiji koji u svim svojim objektima, njih47, sprovodi akciju prikupljanja istrošenih bate-rija. Uprava DM-a od 1. juna 2012. sprovodi akci-ju prikupljanja istrošenih baterija, kako bi po-dstakla građane da stare baterije iz domaćinstvane bacaju zajedno sa ostalim otpadom, već ih napropisan način odlažu u specijalne kontejnere,nakon čega se adekvatno zbrinjavaju.

Slične akcije prikupljanja baterija u Srbiji, alisporadično i bez kontinuiteta, već su sprovodili ilisprovode pojedini trgvinski lanci, ekološka udru-ženja i obrazovne ustanove.

Glavni problem je nepostajanje sakupljačke mreže. Srbija izvozi stare baterije na tretman u Italiju ili Sloveniju. Pokrenuti javno-privatnu inicijativu kod nas.

NEZBRINUTO 1.500 TONA BATERIJA

11/201352MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 52

Page 53: Kompakt Magazin 14

Supstance opasne po zdravljeOn je upozorio da se istrošene baterije ne smeju odla-

gati sa drugim čvrstim otpadom, jer mogu ozbiljno ugrozitii zagaditi životnu sredinu, zato što se nakon određenogvremena, supstance opasne po zdravlje (olovo, živa, ka-dmijum) mogu osloboditi i tako zagadititi zemljište i vodui na taj način dospeti u lanac ishrane ljudi i životinja.

“Zato je bitno uspostavljanje sistema besplatnog priku-pljanja baterija, radi njhovog odgovarajućeg odlaganja ikasnijeg procesa recikliranja, tokom kojeg se kroz složenetehnološke procese, razni metali, poput olova, cinka, nikla,mangana, kadmijuma, kobalta prečišćavaju i ponovokoriste u proizvodnji novih baterija”, rekao je on.

Prema njegovim rečima, na taj način se, osim ekološkihefekata postiže i značajna ušteda u materijalu i potrošnjienergije.

Mitrović smatra da građani Srbije imaju svest da je bater-ije, nakon što se istroše, potrebno tretirati na pravilan način,što je pokazala i akcija u okviru projekta “Očistimo Srbiju”,kada je pre nekoliko godina u prodavnicama jednog trgovin-skog lanca za tri meseca prikupljeno 60 tona baterija.

“Država mora i da redizajnira pravilnik o baterijama iakumulatorima i uvede veću disciplinu i inspekcijski nad-zor u tu oblast”, rekao je Mitrović i ocenio da je Srbija,koja je u najvećoj meri rešila problem prikupljanja starihakumulatora, guma, elektronskog i električnog otpada,može da reši i pitanje pravilnog tretmana baterija.

Pokrenuti reparaciju baterijaDirektor kompanije Triaks (TRIAX), koja se u Srbiji

od 2004.godine bavi proizvodnjom, prodajom i reparaci-jom baterija, Mirko Petrović, ocenio je da bi životna sre-dina bila mnogo zaštićenija ukoliko bi se podstakla i

Propisi i statistikaIz Ministarstva energetike, razvoja i zaštite

životne sredine podsećaju da je reciklaža baterijai akumulatora regulisana Zakonom o upravljanjuotpadom, kao i Pravilnikom o načinu i postupkuupravljanja istrošenim baterijama i akumulatori-ma.

U 2012. je na tržište Srbije, po podacimaMinistarstva, plasirano nešto više od 7.933 tonaakumulatora i baterija. U istom periodu proi-zvođači otpada su prijavili da su u toku delatnostigenerisali 1.570 tona, a 1.952 tona otpadnih aku-mulatora i baterija je uvezeno za potrebe tretma-na.

Dozvolu Ministarstva za tretman otpadnihbaterija i akumulatora dobila su 33 preduzeća, ko-ja su u toku 2012. godine preradila 18.720 tona tevrste otpada.

11/2013 53MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 53

Page 54: Kompakt Magazin 14

23

povećala reparacija baterijakojima se na taj način produža-va vek trajanja i direktno utičena umanjenje količina opasnogotpada.

Petrović, čija firma posedu-je integrisanu dozvolu za saku-

pljanje i transport opasnog otpada i koja je svoje poslo-vanje 2007. godine proširila i na Švajcarsku, naveo je dasu svetska istraživanja ustanovila da se više od 60 odstonavodno “istrošenih baterija” ili navodno “neispravnihbaterija” može revitalizovati i ponovo vratiti u upotrebu.

“Baterije koje se koriste u medicini se zbog potrebavisoke pouzdanosti moraju menjati na svakih šest meseci,ali nakon kratkog procesa rekondicioniranja u našemreparacionom centru te iste baterije mogu da se koriste uaplikacijama srednjeg stepena pouzdanosti kao što subaterije za alate, mašine, industrijsku upotrebu”, rekao jeon i naveo primer baterija u laptopovima koje se mogureparirati i nakon toga koristiti u lampama.

Petrović je kazao da se na taj način može produžitieksploatacioni vek baterija, smanjiti negativan uticaj naživotnu sredinu “i samo one `definitivno’ neupotrebljivebaterije zbrinuti”.

“Primera je bezbroj, a smanjenje troškova i pozitivan uticajna smanjenje otpada je ogroman”, naglasio je Petrović i kazaoda Triaks ima reparacione centre u Beogradu i Novom Sadu.

Prema njegovim rečima, Triaks je “rekondicioniraoveliki broj baterijskih paketa koji se koriste u medicinskesvrhe, za potrebe policije, protivpožarnih sistema, indu-strijsku primenu u mašinama i alatima od kojih bi najvećideo završio u prirodi”. Petrović međutim smatra da i poredsvih napredaka u tehnologiji i mogućnosti koja pružareparacija, u Srbiji još nije dovoljno razvijena svest daistrošenim baterijama može da se produži trajanje, odnosnoda ih je potrebno zbrinjavati na propisani način.

Kao najveće probleme u oblasti reparacije baterijanaveo je neuređenost i sivo tržište, jer reparaciju najčešćeobavljaju nestručna lica, bez kvalitetne opreme.

“Država bi trebalo da pored ostalog zabrani slobodnuprodaju NiCD, Li-Ion i Li-Po ćelija, ali i da uvede strožijepropise za poštovanje bezbednosnih procedura, jer lošereparirana baterija predstavlja ozbiljnu opasnost, naročitoako je namenjena za korišćenje široke namene, tipa Li-Ion baterije u laptopovima”, ukazao je Petrović.

“Izostanak finansijske podrške je možda najveći razlogza nedovoljno prikupljanje baterija u Srbiji, jer se sistemsakupljanja ne može oslanjati samo na savest pojedinaca”,kazao je on.

Petrović je podsetio da svi uvoznici baterija plaćajueko taksu za produženu odgovornost, ali niko istovremenonema finansijski podsticaj da ukoliko sakupi određenukoličinu, povrati deo sredstava i tako doprinese poslovanjukoje direktno štiti životnu sredinu.

11/201354MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 54

Page 55: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 55

Page 56: Kompakt Magazin 14

Istorija kompanije Komptech seže u 1989. godinu kadasu Josef Heissenberger i Rudolf Pretzler osnovali inže-njersku kancelariju koja je 1992. postala Komptech. Danasse Komptech grupa sastoji od šest kompanija u pet zemalja(Austrija, Nemačka, Slovenija, Velika Britanija i SAD).Sedište Komptech grupe je u Frohnleitenu u Austriji.Austrijski deo grupe odgovoran je za upravljanje celomgrupom, marketing i prodaju na svetskom nivou kroz ko-mpaniju Komptech GmbH dok razvoj, testiranje i proizvo-dnju mašina odrađuje austrijski Komptech UmwelttechnikGmbH.

Komptech Umweltechnik Deutscland GmbH u Nema-čkoj je istraživački centar za istraživanje, razvoj i proi-

Terminator 6000

PREDSTAVLJAMO: TEKNOXGROUP SRBIJA

Kompanija Komptech je vodeći svetski proizvođač mašina i sistema za preradu čvrstog komunalnog otpada i biomase. Asortiman proizvodaobuhvata više od 30 različitih vrsta mašina koji pokrivaju ključne korake u upravljanju otpadom i obradi biomase, a od sada će biti zastupana od strane preduzeća Teknoxgroup Srbija.

RAZVIJANJE I UPOTREBATEHNOLOGIJE ZA BOLJUOKOLINU

11/201356MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 56

Page 57: Kompakt Magazin 14

04/201348MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

zvodnju tehnologija za proveravanje i separaciju. Farmtechd.o.o. u Ljutomeru u Sloveniji proizvodi komponente imašine za Komptech Umwelttechnik GmbH. Istra kompa-nija proizvodi poljoprivredne mašine pod imenimaFarmtech i Tehnomašina. U 2012. godini Komptech je za-pošljavao 550 ljudi.

Procesi za koje se Komptech specijalizovao su kompo-stiranje, mehaničko biološko tretiranje komunalnog otpa-da, proizvodnja goriva dobijenih iz otpada, proizvodnjagoriva iz otpadne biomase, fermentacija.

Među najznačajnijim sistemima od gore navedenih suoni za proizvodnju goriva iz biomase, kompostiranje iproizvodnju goriva dobijenih iz otpada. Ta tri procesa suvrlo aktuelna i zanimljiva zbog činjenice da je otpad i nje-govo zbrinjavanje ili recikliranje sve veći problem mode-rnog društva kao i dostupnost i cena goriva.

Goriva dobijena iz otpadaDanas je proizvodnja goriva dobijenih iz otpada inte-

gralni deo obrade otpada. Uz širenje pravnih granica ilizabrana deponovanja za neobrađeni otpad i uz potrebu zaizvlačenjem energije iz otpada, RDF (Refuse-Derived Fuel– gorivo dobijeno iz otpada) je postao važna roba.

Visoka kalorijska vrednost čestica komercijalnog otpa-da, ostataka proizvodnje, ambalažnog otpada , krupnogotpada i čak kućnog otpada omogućava da se oni moguse preraditi u goriva dobijena iz otpada (RDF). Komptechjako ulaže u tehnologije za dobijanje goriva iz otpada iKomptechovi proizvodi su na domaćem terenu u svimglavnim koracima obrade u pravljenju RDF-a.

Otpad prolazi nekoliko koraka na putu pretvaranja ugorivo.

Početno rezanje svodi ulazni materijal na jedno-obraznu veličinu, što u nekim slučajevima već jeste pravaveličina za gorivo i eliminiše prevelike komade koji mogusmetati u kasnijim postupcima.

Separacija uklanja nepoželjne materijale i materijalekoji se mogu reciklirati od čestica goriva.

Fino rezanje svodi čestice goriva koje su sada beznepoželjnih nečistoća na pravu veličinu čestica.

Naknadno prosejavanje osigurava da čestice neprelaze maksimalnu traženu veličinu koja se koristi zagorivo. Goriva su sada spremna za korištenje kao izvorenergije.

Komptech proizvodi mašine za svaku od ovih fazaobrade otpada, a tržištu ih nudi kao zasebne mašine ili usistemu koji Komptech može oformiti po upitu kupca. Uspomenutom sistemu se nalazi i najprodavanija mašina uKomptechovoj lepezi proizvoda – Terminator.

Terminator je robusni šreder koji svodi ulazni materijalna jednoobraznu veličinu čestica i sprečava velike komadekoji bi mogli prouzrokovati kasnije probleme. Velikaotpornost na neželjene materijale veoma je važna kodpočetnog rezanja.

Druge mašine u ovom procesu su:Ballistor – kompaktan uređaj s niskim troškovima rada

koji iz usitnjenog otpada uklanja nepoželjne materijaleprincipom balističke separacije.

Rasor – fino usitnjava materijal do goriva spremnogza peći. Materijal koji je sada očišćen od nepoželjnihmaterijala ravnomerno se puni u rotor uz pomoć tri pužnakonvejera

Multistar – Fino usitnjeni materijal prolazi krozMultistar u svrhu prosejavanja. Ovo je zvezdasto sito nekavrsta „policajca“ koji izdvaja bilo kakve preostale preve-like komade i osigurava kvalitet goriva.

Postoje tri vrste RDF goriva – Classic, Premium iCalcinator RDF.

Chippo5010

Ballistor 6300

11/2013 57MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 57

Page 58: Kompakt Magazin 14

Classic RDF se koristi za industrijske peći sa flu-idiziranim koritom.

Premium RDF za primarno sagorevanje u rotacionimpećima cementne industrije.

Calcinator RDF za kalcifikatore za cementnu indu-striju.

Classic i Calcinator RDF se prave usitnjavanjem,separisanjem i prosejavanjem. Premium RDF dodaje jošjedan korak finog seckanja.

Fleksibilnost komponenata u Komptechovim postro-jenjima za proizvodnju RDF-a omogućava konfigurisanjetačno prema željenoj vrsti goriva, kao i prilagođavanjenovim vrstama i kvalitetama goriva.

BiomasaČvrsta biomasa bi trebala dati veliki doprinos u prelazu

sa fosilnih goriva na obnovljive izvore energije. Međutim,za dostizanje ambicioznih ciljeva za grejanje i proizvodnjuenergije iz drvene biomase, ona će morati biti dostupna uvelikim količinama.

S pravom obradom, koja uglavnom uključuje usitnja-vanje, prosejavanje i separisanje, gorivo prihvatljivo zatržište može biti dobijeno iz raznih materijala.

Faze dobijanja goriva iz biomase su:Usitnjavanje - gorivo se s grubljom strukturom može

proizvesti iz šumskih ostataka i čistog otpadnog drvetaseckanjem sekačem drveta za opštu upotrebu, Axtorom iliCrambom. Izlazni materijal se može koristiti kao gorivobez daljnje obrade. U slučaju preciznijih zahteva, materijal

se može dodatno pripremiti prosejavanjem i separacijom.Prosejavanje – fini, srednji i grubi komadi se mogu

proizvoditi u isto vreme koristeći zvezdasta sita Komptech.Srednji komadi su uopšteno komadi za gorivo. Ulazni jematerijal očišćen od bilo kakve prljavštine dok prolazikroz rotirajuće zvezde čime se osigurava visoki kvalitetiskoristivih komada iz šumskih ostataka, a naročito kore-nja. Fini komadi se obrađuju kao kompost, a grublji sevraćaju na seckanje te se usitnjavaju šrederima malih ivelikih brzina.

Separacija - šumski ostaci i uopšteno zeleni otpad sečesto pomešaju s kamenjem i drugim nečistoćama tokomprikupljanja i skladištenja. Međutim, kamenje je nepože-ljan sastojak koji smanjuje kvalitet i cenu bio goriva. Akoje to potrebno, lagani materijali se (plastične folije) moguodvojiti pomoću vazdušne separacije koristeći Hurrikan.

Komptech ima više mašina pogodnih za ovu preradu.Axtor nudi krupno i sitno seckanje u jednoj mašini.Chippo je sekač s bubnjem za dobijanje drvenog čipsa, aCrambo robustni univerzalni sekač. Fazu prosejavanjaodrađuju Multistar zvezdasta sita na električni pogon.Separaciju odrađuje Stonefex separator kamenja koji izbiomase pored kamenja uklanja i inertne materijale.

Zajednički imenitelj Kompetchovih proizvoda i misijese može svesti na razvijanje i upotrebu tehnologije za boljuokolinu.

Za više informacija, molimo vas da se obratitepreduzeću Teknoxgroup Srbija.

http://www.teknoxgroup.com/rs/

Crambo 5000

11/201358MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 58

Page 59: Kompakt Magazin 14

Evropska komisija predložila je mere za smanjenjeupotrebe lakih plastičnih kesa koje se najčešće koristesamo jednom ali mogu da ostanu u prirodi stotinama godi-na. U EU svake godine više od osam milijardi kesa nezavrši tamo gde treba već u prirodi, što ima ogromneekološke, ekonomske i socijalne posledice. Svaki građaninEvropske unije iskoristi u proseku gotovo 200 plastičnihkesa godišnje ali se potrošnja znatno razlikuje od zemljedo zemlje pa Danac godišnje upotrebi prosečno četiri aPoljak više od 450 kesa.

Prema predlogu usvojenom 4. novembra, članice EUmoći će da izaberu najpogodniji način za smanjenjeupotrebe lakih plastičnih kesa, uključujući naknade,postavljanje nacionalnih ciljeva ili ograničenje prodaje.

“Počeli smo da rešavamo veoma ozbiljan i vidljivekološki problem. Svake godine u Evropi van smeća završiviše od osam milijardi plastičnih kesa koje prave ogromnuekološku štetu. Neke članice su već postigle dobre rezu-ltate u smanjenju upotrebe kesa. Ako ih ostale članice budusledile, mogli bi da smanjimo ukupnu potrošnju u EU za

80% u poređenju sa sadašnjom”, istakao je evropski kome-sar za životnu sredinu Janez Potočnik.

Predlog Komisije zapravo nosi izmene direktive oambalaži i ambalažnom otpadu. Prva izmena podrazumevada će članice morati da usvoje mere za smanjenje potrošnjeplastičnih kesa tanjih od 50 mikrona jer se one retko koristeponovo, kao što je slučaj sa onim debljim, dok se drugatiče ekonomskih instrumenata za smanjenje potrošnje.

Komisija ističe da su mere za smanjenje korišćenjaplastičnih kesa, poput naknada, dale ohrabrujuće rezultateu nekim članicama, što dokazuje da je upotrebu kesamoguće smanjiti. Kao pozitivni primeri navode se irskinamet i danski porez na plastične kese.

Predlog stiže nakon niza mera pojedinih članica EU ipoziva ministara ekologije EU upućenih Komisiji da nađenačin za akciju na nivou Unije. Prethodile su mu i širokejavne konsultacije.

Statistike pokazuju da je u 2010. godini na tržištu EUutrošeno 98,6 milijardi plastičnih kesa ili prosečno 198 postanovniku. Najveći deo tih kesa (oko 90%) bile su onelake koje se retko ponovo koriste.

Najmanje kesa po stanovniku troši se u Danskoj iFinskoj, samo četiri godišnje u proseku, a najviše uPoljskoj, Portugaliji i Slovačkoj, po 466.

Prema podacima Jurokomerca (EuroCommerce),udruženja trgovaca koje predstavlja velike maloprodajnelance poput Karfura (Carrefour), Teska (Tesco) i Ikee, nji-hove članice na dobrovoljnoj bazi već sprovode akcije zamanju upotrebu plastičnih kesa.

“Unapređenje se beleži u poslednjih deset godina jersmo kupcima ponudili alternativu (plastičnim kesama)”,ističe se u saopštenju Jurokomerca, preneo je EurActiv.com.

Kako navodi to Udruženje, kupcima se nude kese zaviše kupovina napravljene od materijala koji se reciklirakako bi ih podstakli da promene ponašanje i navike u kupo-vini.

Zahvaljujući akcijama, članice Jurokomerca smanjilesu potrošnju plastičnih kesa sa prosečno 500 po stanovnikuEU u 2008. na 198 kesa u 2010. godini.

Bacanje plastičnih kesa u smeće ima ekološke efekte(zagađuje vazduh, vodu, zemljište, more, doprinosi sman-jenju biodiversiteta), ekonomske (gubitak sirovina, gubicionih koji se bave reciklažom i turističkog sektora, troškoviza čišćenje) i socijalne (gubitak estetike pejzaža, potenci-jalni efekti po ljudsko zdravlje).

Od plastičnh kesa posebno strada morski svet iKomisija procenjuje da 94% ptica koje žive u oblasti Seve-rnog mora u stomaku ima plastiku.

EurActiv.rs

NOVI KORAK EU U BORBISA PLASTI^NIM KESAMA

11/2013 59MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 59

Page 60: Kompakt Magazin 14

Za loše stanje u industriji preradeotpada kriv je niz faktora, a iza većinenjih na neki način stoji država.Samovolja inspektora, zanemarivanjepotreba industrije, neplaćanje nadokna-da samo su neki od njih. Sve to bi većod početka sledeće godine trebalo dase promeni nabolje, objavljeno je nasajtu Udruženja reciklera Srbije.

„Industrija je na samrti, pa se,umesto novih postrojenja, možeočekivati svečano zatvaranje fabrika“,istakla je Ana Petrović Vukićević,predsednik Udruženja reciklera Srbije,na samom početku okruglog stola„Reciklaža – nova industrijska grana“,koji je organizovao BIZLife.

Da je stanje loše, tokom okruglogstola potvrdio je i Dejan Novaković,državni sekretar u Ministarstvu ene-rgetike, razvoja i zaštite životne sredine, ali je istovremenonajavio i krupne promene.

„Novine su minimalne u odnosu na ono što očekujemo.Kao država omogućavamo novu granu koja praktično nijerazvijena u Srbiji“, ocenio je Novaković. Ponovo će bitioformljen fond za zaštitu životne sredine i to kao budže-tski, što olakšava kontrolu priliva i potrošnje sredstava. Fondće zaživeti početkom 2014., a biće drastično pooštren radrepubličkih inspektora u procesu pre dodele sredstava iz fonda.

Takođe, slede i izmene Zakona o upravljanju otpadom,kojim će se uvesti kategorizacija firmi koje se bave reci-klažom, što će smanjiti korupciju i postaviti jasna pravilao tome ko može da bude operater čitavog sistema.Predviđaju se i novi oblici saradnje u okviru privrednihdruštava, kao što su privatno-javna partnerstva. Novakovićje najavio i skrining ove oblasti u procesu pristupanjaSrbije evropskoj uniji, koji se očekuje u junu 2014., a zakoji su već sada sa naše strane angažovani stručnjaci.

Konstatujući da se u sektoru životne sredine kod nasdešavaju periodične velike promene, Siniša Mitrović,savetnik predsednika Privredne komore Srbije, zapitao seda li je takvo stanje posledica otpora promenama ili name-ra? Za poslove reciklaže izdato je gotovo 2500 dozvola, apitanje je da li su sve one validne. Najavljena kategorizaci-ja će i tu uvesti red, pa će se broj dozvola smanjiti bar za50 odsto, a za nove investicije će se tražiti i bankarskegarancije, ističe državni sekretar.

Mitrović se založio i za što bržeuključivanje u sistem individualnihsakupljača, jer u Srbiji postoji milija-rdu evra vredno tržište sekundarnihsirovina, a procenjuje se da u sivojzoni postoji još 500 miliona evra. plandržave je da individualnim sakuplja-čima predloži udruživanje i da svaplaćanja idu preko računa, što će pove-ćati i prihode budžeta.

Uvođenje sistema u ovu oblast tre-balo bi da prati i poboljšanje kori-šćenja IT tehnologija, kao i uvođenjeekološke berze za trgovinu sekundarn-im sirovinama. Kako 90 odsto otpadaprave komunalna preduzeća, Mitrovićje istakao neophodnost pojednostavlji-vanja prodaje otpada, a reciklažnaindustrija trebalo bi da prati potenci-jalnu privatizaciju javnih komunalnih

preduzeća. Založio se i za bolju kontrolu naplate ekološketakse jer je prošle godine uvezeno 4400 tona bele tehnike,za koju ekološka taksa vredi 16 miliona evra.

Taksa će se, po rečima Novakovića, od sada plaćati nacarini za uvoznike, odnosno po fakturi za prodavce, a uplanu je uvođenje jedinstvenog informacionog sistema,koji bi povezao sve državne organe, od carine preko mini-starstva, inspekcije i Agencije za reciklažu.

11/201360MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

UMESTO NOVIH POSTROJENJA SVE^ANOZATVARANJE FABRIKA

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 60

Page 61: Kompakt Magazin 14

11/2013 61MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Ni dosadašnji zakoni nisu bili loši, ali se po mišljenjuBranislava Pejovića, direktora Centra za reciklažu, nisuprimenjivali – nije postojao sistem praćenja otpada, pa setako mogu naći i gomile starih frižidera u Luci Beogradgde se prodaju kao staro gvožđe. Sa većom preradom otpa-da i takse bi, po njemu, mogle biti niže.

Ni u Grčkoj stanje u oblasti reciklaže nije sjajno, madase uz pomoć EU dosta popravilo, ističe Georios Papadakis,direktor firme Inos Balkan. Ukoliko bi same kompanijeimale veći uticaj, mogao bi se izbeći primer Makedonijekoja je zbog problema ugasila ovu delatnost, smatraPapadakis.

Konstatujući da će, ukoliko se ništa ne promeni, maksi-malno izdržati mesec dana, Vujadin Šćekić, direktor kompa-nije Jugo Impex, predložio je uvođenje zakona o imovinikako bi se sprečile krađe sekundarnih sirovina iz firmi.

Jasmina Milutinović, članica menadžmenta Farmakomkoncerna, smatra da se mora dozvoliti uvoz opasnog otpa-da kako bi se uposlili postojeći kapaciteti. „Fabrika za pre-radu akumulatora Zajača ima kapacitet od 35000 tona nagodišnjem nivou, a Srbija proizvede 20000 tona.“

Ogorčenje zvog lošeg stanja u reciklaži i maćehinskogodnosa države najmanje je krio Jovica Božić, vlasnik kom-panije Božić i sinovi. Po njegovom mišljenju, reciklažane napreduje zbog državne administracije i nedostatka ko-

mpetentnih ljudi u resornom ministarstvu. loš primer radapokazuje i činjenica da je kompanija dobila dozvolu zaizvoz pepela, koja je posle pet dana ukinuta. Inače, vre-dnost pepela u Srbiji procenjuje se na oko 3.5 milijardievra, a prerađuje se svega pet odsto, naspram 90 odsto uEU, ili 45 odsto u SAD, a većom preradom pepela Srbijabi mogla da smanji vrednost izgradnje auto-puteva i za 30odsto. „Reciklaža u Srbiji može da ostvari rast od 100 od-sto, jer mi sada krećemo od nule“, smatra Božić.

Odgovarajući na ove primedve, Novaković je istakaoda su ljudi koji su dovedeni u ministarstvo poznati reci-klerima, poput Radmile Šerović, novopostavljene nače-lnice za upravljanje otpadom pri Ministarstvu energetike,razvoja i zaštite životne sredine, o kojoj je većina recikleraiznela pozitivno mišljenje. Ona je predstavnike prera-đivačke industrije uputila da svoje predloge daju napisme-no, a mišljenja je da prednost treba dati postojećim firma-ma, pre otvaranja novih kapaciteta.

Boško Palkovljević iz kompanije Eco Recycling pono-vio je pitanje koje interesuje sve reciklere – kada će bitiraspisani novi konkursi i kada će dobiti novac koji im pri-pada, na šta je državni sekretar ponovio uveravanja da ćeu oktobru inspektori biti na terenu, a za novac se čekajuministarstva privrede i finansija.

(Članak preuzet sa sajta Udruženja reciklera Srbije)

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 61

Page 62: Kompakt Magazin 14

“Spalionica manjeg kapaciteta za pravilno zbrinjavanjehemijskog, farmaceutskog i citostatskog otpada, koji sedeklariše kao ‘opasan’, koštala bi od 65 do 100 milionaevra, a cena bi zavisila od toga da li će se energija kojanastaje prilikom tog spaljivanja koristiti i za zagrevanje”,kazao je za ekološki sajt agencije Beta Zelena Srbija vođaprojekta Evropske unije “Tehniča podrška za tretman med-icinskog otpada u Srbiji” Jan Gerit Tesink.

On je dodao i da u Srbiji postoje uslovi za sterilizacijumedicinskog infektivnog otpada, nakon čega on nema višeepitet opasnog.

Tesink je istakao da postoji procena za izgradnjuspalionice u Beogradu koja bi koštala od 100 do 400 mili-ona evra, koja bi zadovoljila potrebe regiona i koristilaenergiju za zagrevanje, kao što je to slučaj u Beču, Nema-čkoj, Holandiji.

Na pitanje da li EU planira da investira u izgradnjuspalionice u Srbiji, Tesink je rekao da je to pitanje zazvaničnike Srbije, i da Vlada Srbije to treba da predložiEU kao prioritet, nakon čega bi se razgovaralo o mogućemdogovoru.

Prema njegovim recima, u Srbiji najveći problem pre-dstavlja farmaceutski otpad, “jer građani adekvatno neodlažu lekove sa isteklim rokom trajanja, pa mogu godišnjeda naprave i do 70 tona otpada”.

Tesink je podsetio da građani prema zakonu imajupravo da takve lekove odnesu u apoteku, koja je obaveznada se pobrine za odlaganje farmaceutskog otpada, što je

besplatno i za građane i za apoteke, jer se o tome brinedržava.

Kako je naveo, EU je od 2009. u unapređenje upravlja-nja medicinskim otpadom u Srbiji uložila 13,3 milionaevra. Ta investicija je, prema rečima Tesinka, uključilanabavku opreme za odlaganje infektivnog otpada i speci-jalnih automobila, ali i dva projekta tehničke podrške kojasu pomogla da se oprema primenjuje i takav sistem budesasatavni deo rada zdravstvenih ustanova.

On je ocenio da je Srbija ostvarila velik napredak uodnosu na 2008. kada je mala količina infektivnog otpadabila sterilisana i odlagana na deponije.

“U 2009. tretiralo se 30 odsto, dok se ove godine 85odsto generisanog infektivnog otpada iz zdravstvenihustanova tretira u opremi koja je isporučena od EU”, rekaoje Tesink.

On je ocenio da je ostvaren značajan pomak “ako seuzme u obzir da se na teritoriji cele Srbije generiše od4.500 do 5.000 tona infektivnog otpada godišnje”.

Kako je naveo, Srbija je napredovala i u podizanjusvesti o odlaganju otpada, ali mora i dalje raditi na izgra-dnji sanitarnih deponija i razmišljati o investicijama u tojoblasti.

Govoreći o zakonima u Srbiji, Tesink je istakao da pri-oritet Srbije, treba da bude ne samo harmonizacija zakonskeregulative sa EU već i primena zakona u praksi.

Drugi projekat tehničke podrške EU, koji traje do krajanovembra, bavi se farmaceutskim otpadom, te je ogani-

Srbiji je hitno potrebna spalionica za opasan medicinski otpad, kako bi medicinske ustanove na pravilan način mogle da zbrinugodišnju produkciju od 10 tona togotpada i kako bi se uštedelo nanjegovom izvozu koji trenutno košta od 2,5 do pet evra po kilogramu.

SRBIJI POTREBNASPALIONICA ZA MEDICINSKI OTPAD

11/201362MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 62

Page 63: Kompakt Magazin 14

zovan izvoz lekova sa isteklim rokom trajanja iz medici-nskih centara, takozvani “istorijski otpad”, koji je rešio gomi-lanje otpada po zdravstvenim ustanovama.

Tesink je naveo da je bilo veoma važno rešiti problemtog otpada, ali da treba razmišljati o budućnosti i daljemfinansiranju zbrinjavanja farmaceutskog otpada.

Nacionalni koodinator projekta Verica Jovanović kaza-la je agenciji Beta da se infektivni otpad odlaže uautoklavama za sterilizaciju, njih poseduju 82 zdravstveneustanove u Srbiji, nakon čega je on “neopasan” i odlažese na deponije, “svuda gde ide komunalni otpad”.

Ona je kazala da “opasni otpad” nastaje i iz drugihindustrija, poput fabrika za proizvodnju boja, a dazdravstvena industrija “nije veliki generator”.

Jovanovićeva je objasnila da se “opasan otpad” pre-pušta registrovanim kompanijama - operaterima, kojedobijaju dozvolu od Ministarsva energetike, razvoja izaštite životne sredine za obavljanje poslova prikupljanja,privremenog skladištenja i izvoz, a njihovi korisnici suzdravstvene ustanove i apoteke.

Sve zdavstvene ustanove, prema njenim rečima, imajuobavezu da predaju otpad operaterima, a prema zakonu ootpadu, on sme da se čuva do 12 meseci u medicinskim usta-novama.

“U bolnicama, po bolničkoj postelji nastaje oko 250grama infektivnog otpada dnevno, a prilikom ambulantneusluge, kada neko dođe i primi injekciju, 10 grama pousluzi”, precizirala je Jovanovićeva.

U toku je izrada predloga izmena i dopuna Zakona oupravljanju otpadom, a kako je Jovanovićeva navela, ne

očekuje se da će se praksa razdvajanja otpada po kategori-jama menjati.

Ona je istakla da zemlje EU otpad uglavnom zbri-njavaju u okviru svojih zemalja, kao što su na primerDanska i Holandija, koje imaju od tri do pet spalionica usvojoj zemlji, i obično ih koriste i za proizvodnju energijeza zagrevanje.

Na pitanje da li bi spalionica kao kao energetski pote-ncijal uticala na zagađenje životne sredine, Jovanovićevaje objasnila da bi samo spalionice koje su izgrađene pomeđunarodnim standardima imale dozvolu na rad i da onene bi uticale na životnu sredinu.

“U Kopenhagenu se na 500 metara od kraljevske palatenalazi spalionica ogromnog kapaciteta koja spaljuje opasanotpad, što govori o tome da je bezbedna i ne emituje CO2”,navela je ona.

Jovanovićeva je rekla da ni zemlje u regionu nemajuspalionice, osim Mađarske, koja tretira otpad samo iz svojezemlje, a Srbija uglavnom izvozi otpad u Austriju i Nemačku.

11/2013 63MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 63

Page 64: Kompakt Magazin 14

11/201364MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Pojedini zvaničnici Međunarodnog olimpijskog komi-teta (MOK) pozvali su MOK i ruske vlasti da istražedeponovanje građevinskog otpada tokom pripreme Sočijaza predstojeće Zimske olimpijske igre 2014. jer strahujuda će deponovanje izazvati zagađenje izvorišta vode ugradu-domaćinu.

Agencija AP otkrila je da je ruska državna železnicabacila tone otpada na “divlju” deponiju smeća u Ahštiru,severno od Sočija, što nije u skladu sa obećanjem organi-zatora da Igre neće izazvati deponovanje otpada.

“Ako je to tačno, ja sam zapanjen. To bi značilo kršenjepoverenja između ruskih vlasti i MOK-a”, ocenio je za APviši član MOK, Norvežanin Gerhard Hajberg, prenosiBETA.

Kao centralni deo svoje organizacije Olimpijskih igara,Rusija je obećala “najčistije (olimpijske) igre ikada”,navevši da će se uzdržati od bacanja građevinskog otpadai osloniti se na materijal koji se može reciklirati.

Ahštir je u oblasti gde je - po ruskim propisima o zaštiti

vode- zabranjeno bacanje građevinskog otpada i zagađi-vanje tla.

Vlaga iz otpada curi u podvodne izvore koji napajajureku Mzimtu, izvorište više od polovine vode potrebneSočiju.

“Važno je za MOK da Organizacioni odbor pripremiIgre na održiv način i uz poštovanje životne sredine”, rekaoje za AP portparol MOK Mark Adams. “Cilj ‘Sočija 2014.’da neće imati otpada odnosi se na otpad tokom Igara i onisu nas uveravali da su posvećeni tom cilju”.

O “divljoj deponiji” kod Ahštira, Adams je rekao dasu “odgovorni za to kažnjeni”, ali da bi “relevantne lokalnevlasti” trebalo da reše taj problem.

MOK i ruski organizatori Igara se upravo sastaju uSočiju nameravajući da istaknu i pozitivne aspekteekološke ispravnosti te manifestacije, za šta se posebnozalaže novi predsednik MOK, Nemac Tomas Bah.

Zimske olimpijske igre u Sočiju održaće se od 7. do 23.februara 2014. godine.

ZANIM

LJIV

OSTI

Do najčistije olimpijade

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 64

Page 65: Kompakt Magazin 14

11/2013 65MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Ostrvo otpada pluta ka Americi

Rekordna zagađenost atmosfere

Plutajuće “ostrvo” otpada veličine Teksasa prelaziPacifik i približava se američkoj zapadnoj obali. Reč je onanosima koji su posledica razornog cunamija koji je 2011.pogodio Japan.

Pet miliona tona otpada, ostataka kuća i brodova saistoka Japana, progutao je okean, a više od jednog milionatona nastavlja da pluta ka SAD, objavljeno je na sajtu B92.

Iako je prva zabeležena gomila otpada posle tragedijeveć pronađena u Kaliforniji, stručnjaci strahuju da ih imajoš mnogo i da do obala Severne Amerike mogu doći goto-vo istovremeno.

Američko Nacionalno udruženje za proučavanjeokeana i atmosfere (NOAA) objavilo je otkrića prošlenedelje i prikazali veliko ostrvo koje pliva ka severoistokuHavaja.

NOAA naučnici dodaju da se veće i manje koncentri-sane grupe otpada protežu od Aljaske do Filipina.

Od ukupno 1.600 zabeleženih slučajeva nanetog otpadana obalama Amerike, za 27 predmeta potvrđeno je dadolaze iz Japana.

Među njima su mali čamac pronađen u vodama Havaja,debla nasukana na obali Oregona i Vašingtona i mo-torcikl koji se našao na plaži u Britanskoj Kolumbiji.

Fudbalska lopta pronađena na Aljasci sa ispisanimimenom jednog đaka, pripadala je dečaku iz grada Riku-zentakata.

Međutim, razlikovanje svakodnevnog đubreta, od onogkoje je nastalo usled cunamija, uglavnom je nemoguće.

Svetska meteorološka organizacija, telo UN zaduženoza globalne metorološke procene, objavila je da je u 2012.godini zagađenost atmosfere ugljendioksidom dostiglarekordni nivo.

Po informacijama SMO-a, u 2012. godini koncentraci-ja ugljendioksida u atmosferi iznosila je 393 na miliončestica, što je više za 2,2 na milion čestica u odnosu na2011. godinu.

Godišnji rezultati SMO-a o atmosferskoj koncentracijigasa koji se smatra glavnim krivcem za globalno zagre-vanje pokazali su da je porast koncentracije u 2012. godininadmašio prosečni godišnji nivo rasta koncentracije od2,02 na milion čestica tokom prethodnih 10 godina.

Na osnovu te stope rasta, SMO saopštila je da seočekuje da svetski nivo zagađenja ugljendioksidom do2016. godine pređe 400 na milion čestica.

U naučnim i prirodnjačkim krugovima nivoom konce-ntracije koji ne ugrožava sigurnost smatra se koncentracijaod 350 na milion čestica ugljovodonika u atmosferi.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 65

Page 66: Kompakt Magazin 14

ZANIM

LJIV

OSTI

11/201366MAGAZIN

KOMPAKTKOMPAKTMAGAZIN

Model ekološkog urbanizma

Put u raj zatrpan smećem

Izgoreo evropskisvemirski teretnjak

Kina i Singapur su se dogovorile da naprave prvi svet-ski ekološki grad u želji da to postane model za održivrazvoj ekološkog urbanizma, prenele su lokalne vlasti.

Očekuje se da će do 2017. godine sva infrastruktura iokolina biti gotova za stanovništvo od 350.000 ljudi.Projekat je počeo da se priprema pre pet godina.

Grad će imati samo zelene zgrade i koristiće obnovljiveizvore energije, kao što je energija vetra.

Za sada je u realizaciju projekta uloženo oko 11 mili-jardi evra.

Ogromne količine smeća leže uz autoput koji spajacentralnu Kinu sa Tibetanskim platoom, što predstavljaozbiljnu pretnju za lokalnu životnu sredinu, pokazalo jenedavno istraživanje Kineske fondacije za zaštitu životnesredine i drugih grupa o zagađenju koje izaziva smeće.

U okviru tog istraživanja, 40 volontera raščistilo jeovog meseca 160.000 komada đubreta sa deonice od 450kilometara puta, poznatog kao “Put u raj”.

Ta deonica puta nalazi se na visini od oko 4.000metara, u regionu izvorišta reke Jangce, a prilikom njenograščišćavanja, oko 63.000 komada smeća ili 40 odsto bilesu plastične flaše, dok su limenke i plastične kese činile16 odsto pronađenog đubreta.

Grupe za zaštitu životne sredine upozorile su na ko-nferenciji za novinare da će biti teško oporaviti Tibetanskiplato, koji je oblast u kojoj izviru mnoge velike reke u Ki-ni, ukoliko njegov osetljiv eko sistem bude ozbiljno naru-šen.

Evropski svemirski teretni brod “Albert Ajnštajn”izgoreo je nedavno u Zemljinoj atmosferi u kontrolisanompostupku nakon petomesečne misije, objavila je Evropskasvemirska agencija (ESA), preneo je Tanjug vest AFP.

Napunjen s oko šest tona smeća i otpada, teretnjak je,kako je navedeno u saopštenju, izgoreo iznad nenaseljeneoblasti Južnog Pacifika.

Bespilotna letilica bila je dugačka 10 metara i prečnika4,5 metara.

Jedna od njenih glavnih funkcija bila je da vraća u višuorbitu Međunarodnu svemirsku stanicu koja stalno padaka Zemlji zbog atmosferskog otpora.

Sledeće godine će je zameniti najnoviji model letiliceESA pod nazivom “Žorž Lametr”, po imenu oca teorijeVelikog praska.

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 66

Page 67: Kompakt Magazin 14

Na pravom mestu,u pravo vreme!Na pravom mestu,u pravo vreme!

www.urban-spectra.rs

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 67

Page 68: Kompakt Magazin 14

Kompakt 14 radna_Layout 1 11/21/2013 10:05 AM Page 68