Iskra: neuvrštena Iskra: Missing from the Design MapIskra: Missing from the Design Map Cvetka...

168 169Cvetka Požar, Barbara Predan; Iskra Design

Iskra: Missing from the Design Map

Cvetka Požar Barbara Predan

¶ The Architecture Museum of Ljubljana hosted the exhibition ‘Iskra: Non-Aligned Design 1946-1990’ from 12 November 2009 to 16 March 2010. The exhibition showed the products that represented pioneering steps in the development of Slovenian design, but also fully developed top-notch products, which still hold their own next to the products of that time created by companies such as Braun, AEG or Siemens. Despite this fact, and despite the obvious quality that was recognized and rewarded by the global professional circles at the time (with more than 250 prizes), the design of Iskra is usually missing from design maps nowadays. ¶ What made Iskra great in the context of Slovenia and Yugoslavia was the fact that it was one of the rare post-war enterprises that developed and promoted industrial design in an organized way. In late 1962, Iskra founded the first section for industrial design in Yugoslavia. Next year, the following words were included in the company’s articles of association: ‘The articles of association of the company Iskra require that all the products with the Iskra trademark are designed in a modern way, in the “home-made Iskra style”. The organizational section, in cooperation with the design commission… made a draft organizational regulation stipulating that all the organizations (development and plants) may produce new products only if they have the

fotografije photographs by

certificate of the Industrial Design Section. According to this proposal... the development constructor and the Industrial Design Section designer must closely cooperate all the time while performing the task – from product construction to the completed test run.… In fact, this is the basic requirement: each Iskra product must be high-quality, cheap and adequately designed in an aesthetic way.’ ¶ Such articles of association of a company, either Slovenian or foreign, are still just a dream for most designers. To understand this, one should know that Iskra in the early 1960s correctly understood design as a part of development, not just a part of marketing as most see it today. The designer and the constructor were those who participated from the very start when developing a new product. Even today, unfortunately, there are numerous examples where this is an exception rather than a rule. ¶ Ten years after founding the Industrial Design Section, Iskra was still the only Yugoslavian company that treated design as a strategic element and that had a designer, Davorin Savnik, as an adviser to the general director. In the early 1970s, Iskra grew into the largest Yugoslavian company for electromechanics, telecommunications, electro-nics and automatics. Its achievements in the area of industrial design were primarily in the fields of telephony, measuring instruments and machine tools. Davorin Savnik, Albert Kas-

Boris Rozman, Minirama television receiver, 1973

oris, broj 63, godina 2010 oris, number 63, year 2010 Cvetka Požar, Barbara Predan; Dizajn Iskra

Iskra: neuvrštena u zemljopisnu kartu dizajna

napisalewritten by

¶ Od 12. studenog 2009. do 16. ožujka 2010. bila je u ljubljanskom Muzeju arhitekture postavljena izložba pod naslovom: Iskra: Neuvrščeno oblikovanje 1946 – 1990. Na izložbi su bili prikazani proizvodi koji predstavljaju kako pionirske korake u razvoju slovenskog dizajna, tako i već vrhunske proizvode, koji još uvijek mogu stajati uz bok proizvodima istovremeno nastalim u tvrtkama kao što su Braun, AEG ili Siemens. Unatoč nesumnjivoj kvaliteti, koju je u ono doba svjetska stručna javnost prepoznala i nagrađivala (s više od 250 nagrada), danas dizajn Iskre uglavnom nije uvršten na zemljopisnu kartu dizajna. ¶ Veličina Iskre je za slovenski, kao i za jugoslavenski prostor bila u tome da je tvrtka spadala među malobrojna poratna poduzeća u kojima je planski razvijan i afirmiran industrijski dizajn. U Iskri su već krajem 1962. godine osnovali prvi odjel industrijskog dizajna u Jugoslaviji. Sljedeće godine unesene su u statut poduzeća ove riječi: ‘Statut udruženog poduzeća Iskra zahtijeva da svi proizvodi, koji nose zaštitni znak Iskre, budu moderno oblikovani – u tako zvanom ‘kućnom stilu Iskre’. Organizacijska služba je u suradnji s komisijom za oblikovanje /…/ izradila prijedlog organizacijskog propisa prema kojem su sve organizacije (razvoj i tvornice) dužne proizvoditi samo takve nove proizvode, koji imaju atest Odjela industrijskog dizajna. Prema

tom prijedlogu /…/moraju konstruktor u razvoju i dizajner iz Odjela industrijskog dizajna tijesno surađivati tijekom cijelog vremena izvođenja zadatka – od konstruiranja proizvoda do izvedene probne serije. /…/ Naime osnovni je zahtjev: svaki proizvod Iskre mora biti kvalitetan, jeftin i na odgovarajući način estetski oblikovan.’ ¶ Takav članak statuta – slovenskog ili inozemnog – poduzeća predstavlja još i danas za većinu dizajnera tek san. Ključ za razumijevanje leži u tome da je Iskra početkom šezdesetih ispravno shvaćala dizajn kao dio razvoja, a ne kao što je to danas uobičajeno – tek kao dio marketinga. Dizajner i konstruktor bili su ti koji su surađivali od samog početka razvijanja novog proizvoda. A to je nažalost još i danas, u brojnim primjerima, prije iznimka negoli ustaljena praksa. ¶ Nakon osnivanja Odjela industrijskog dizajna, Iskra je sljedećih deset godina bila jedino jugoslavensko poduzeće koje je dizajn tretiralo kao strateški element i imalo dizajnera, Davorina Savnika, kao savjetnika generalnog direktora. Početkom se je sedamdesetih godina Iskra razvila u najveće jugoslavensko poduzeće za elektromehaniku, telekomunikacije, elektroniku i automatizaciju. Njena dostignuća na području industrijskog dizajna bila su prije svega na polju telefonije, mjernih instrumenata i alatnih strojeva. Svojim djelom se još i danas ističu industrijski dizajneri: Davorin Savnik,

Boris Rozman, televizijski prijamnik Minirama, 1973.

Arhiv Tehničkog muzeja Slovenije/ Technical Museum of Slovenia Archive


Davorin Savnik, ETA 80 electronic telephone set, 1979

Marijan Gnamuš, Pobi battery charger, 1973

Davorin Savnik, Danica Petrovič, MA 4006 oscilloscope, 1965-69

Ljuban Klojčnik, road telephone pole, 1972, with France Boštjančič

telec, Danica Petrovič, Marijan Gnamuš, Marjeta Gale and Ljuban Klojčnik: the work of these industrial designers is out standing even today. Moreover, Iskra had some notable achievements in the area of visual communications design. ¶ The graphic design works in Iskra were created for the needs of product advertising, better sales and institutional advertising, thereby developing the entire visual identity of the company for the needs of the market. Until the mid-1960s, the little five-pointed spark (‘iskra’) was the only element used to develop the trademark. That sign was designed by the graphic designer Stane Abe in 1946. When the enterprise expanded in the early 1960s, the growing understanding of high-quality

Davorin Savnik, ATA 30 automatic telephone

set, 1965

Marjeta Gale, Planica SSN 2000 radio

receiver


Davorin Savnik, elektronski telefonski aparat ETA 80, 1979.

Marijan Gnamuš, punjač akumulatora Pobi, 1973.

Davorin Savnik, Danica Petrovič, osciloskop MA 4006, 1965.-69.

Ljuban Klojčnik, cestovni telefonski stup, 1972., suradnik France Boštjančič

Albert Kastelec, Danica Petrovič, Marijan Gnamuš, Marjeta Gale i Ljuban Klojčnik. Iskrina dostignuća nisu zanemariva ni na području oblikovanja vizualnih komunikacija. ¶ Radovi grafičkog dizajna nastajali su u Iskri za potrebe reklamiranja proizvoda, poticanja prodaje i institucionalnog oglašavanja, čime je za potrebe tržišta izgrađen kompletni vizualni identitet tvrtke. Do sredine šezdesetih godina bila je petokraka iskrica jedini element pomoću kojeg je bila razvijana robna marka. Taj znak je 1946. oblikovao grafički dizajner Stane Abe. Ekspanzijom poduzeća početkom šezdesetih godina i uza sve veće razumijevanje vodećih struktura za kvalitetno oblikovane proizvode, pojavila se je i potreba za grafičkim

Davorin Savnik, automatski telefonski

aparat ATA 30, 1965.

Marjeta Gale, radioprijamnik Planica

SSN 2000


Miljenko Licul, prospectus Metaconta 10C, 1975ZP Iskra Design Section, Termix fan-

heater, 1970s

product design among the higher management created the need for a graphic solution that would contribute to a unified image of the company. In 1966, the industrial design section together with the architect Grega Košak prepared the new graphic layout of official and outgoing documents of ZP Iskra. The appearance of the documents was to be precise, ordered, functional and expressing the particularities of a company producing electronics. They achieved it by using a strict grid layout and applying Helvetica, which became Iskra’s font. ¶ Along with the unified graphic design, Iskra’s design highlights of the 1960s were product graphics and innovative package design, which followed and even set contemporary

Marijan Gnamuš, Packaging for the Iskra 8 Super projector, 1969

Janja Lap, LSA-02 laser inducer, 1986

Albert Kostelec, Packaging for UNI electric hand tools, around 1969

Vid Brataševec (Design studio MAK), Iskra Delta Triglav computer, 1985


Miljenko Licul, prospekt Metaconta 10C, 1975.

Odjel za dizajn ZP Iskra, kalorifer Termix/Termix Fan-heater, sedamdesete godine

rješenjem koje bi doprinijelo jedinstvenoj slici poduzeća. Godine 1966. je u suradnji Odjela za industrijski dizajn i arhitekta Grege Košaka pripremljen novi grafički izgled dopisa i svih vanjskih dokumenata ZP Iskra. Izgled tih dokumenata trebao je biti precizan, sređen, funkcionalan i trebao je izražavati osobitosti poduzeća, koje se bavi proizvodnjom elektronskih proizvoda. To su postigli pomoću strogoga grid layouta i primjenom Helvetice, koja je potom postala i Iskrina tipografija. ¶ Uz cjeloviti grafički lik šezdesetih se godina isticala prije svega produktna grafika te inovativno oblikovanje ambalaže, pri čemu su slijeđene, ali i određivane suvremene smjernice. To napokon dokazuju brojne domaće

Marijan Gnamuš, ambalaža za projektor Iskra 8 Super, 1969.

Janja Lap, laserski stimulator LSA-02, 1986.

Albert Kastelec, ambalaža za električne ručne alate UNI, oko 1969.

Vid Brataševec (Design studio MAK), računalo Iskra Delta Triglav, 1985.


economy and to be competitive on the demanding Western markets. The pioneering steps of Iskra are still a pinnacle of Slovenian design, its development in practice laying the foundations for the discipline of Slovenian and Yugoslavian industrial design. The effort to put Iskra’s design on the map of global design will be our next task.

trends. This is proven by numerous local and international prizes (Eurostar). In the 1970s, the Graphic Design Section was joined by Miljenko Licul, whose approach upgraded his predecessors’ achievements, raising the level of both commercial (prospectuses, announcements, posters etc.) and institutional advertising in Iskra (corporate graphic identity for various events in Iskra, annual reports, calendars, publications etc.) These works are high-quality achievements, to be coun-te d among the significant accomplishments of Slovenian graphic design in the area of commercial and institutional advertising. ¶ In spite of all the experience and investment in own knowledge, it was already in the late 1970s that Iskra fell into the maelstrom of licenses and social upheavals, which gradually undermined the Yugoslavian economic system of the time. Higher management should have recognized the future potential of design; instead, the Industrial Design Section was the first to be disbanded, in 1982. What used to be Slovenia’s largest company fell apart only eight years later. ¶ The example of Iskra proves, at least, that design is based on brave individuals, who are able to recognize and understand its potential. Iskra was a company that understood design and knew how to use it, if only for a relatively short time. Although the economy was not capitalist, the design of Iskra proves that we already knew how to act in accordance with the market

Danica Petrovič, Design in Yugoslawien poster, 1971

Albert Kastelec, EVS 06 poster, late 1960s

Iskra trademark, designed by Stane Abe


konkurentni na zahtjevnom zapadnom tržištu. Pionirski ko raci Iskre predstavljaju još i danas vrhunska postignuća slovenskog dizajna i njen razvoj u praksi temelj je discipline slo venskoga i jugoslavenskoga industrijskog dizajna. Zalaga-nje da se Iskrin dizajn smjesti na zemljopisnu kartu svjetskog di zajna bit će naš sljedeći zadatak.

i međunarodne nag rade (Eurostar). Sedamdesetih se godina Odjelu grafičkog di zajna pridružio Miljenko Licul, koji je svojim pristupom nadgradio dostignuća prethodnika te podigao nivo kako komercijalnog (prospekti, oglasi, plakati itd.), tako i insti tucionalnog ogla šavanja u Iskri (CGP za različita događanja u Iskri, godišnji izvještaji, kalendari, publi kacije i sl.) Ti radovi predstavljaju kvalitativne dosege koji spadaju me đu značajnija postignuća slovenskoga gra-fičkog dizajna na polju komercijalnoga i institucionalnog oglašavanja. ¶ Usprkos svim iskustvima i ulaganju u vlastito znanje, Iskra je već krajem sedamdesetih godina upala u vrtlog licencija i društvenih promjena, koje su postupno podrivale tadašnji jugoslavenski ekonomski sus tav. Umjesto da vodeće strukture u dizajnu prepoznaju potencijal za budućnost, upra vo je Odjel industrijskog dizajna bio prvi koji je 1982. godine bio raspušten. Samo osam godina poslije uslijedio je raspad toga nekada najvećega slovenskog po duzeća. ¶ Ako ništa drugog, primjer Iskre dokazuje da se dizajn bazira na hrabrim pojedincima koji su sposobni prepoznati i shvatiti njegov potencijal. Iskra je bila tvrtka koja je – iako tijekom relativno kratkoga vremenskog pe-rioda – dizajn shvatila i znala ga iskoristiti. Usprkos do go-vornoj ekonomiji, Iskrin dizajn dokazuje da smo već jed-nom znali djelovati u skladu s tržišnom ekonomijom te biti

Danica Petrovič, plakat Design in Yugoslawien, 1971.

Albert Kastelec, plakat EVS 06, druga polovina šezdesetih godina

Znak Iskre, oblikovanje Stane Abe

Iskra: neuvrštena Iskra: Missing from the Design MapIskra: Missing from the Design Map Cvetka...

Documents

Transcript of Iskra: neuvrštena Iskra: Missing from the Design MapIskra: Missing from the Design Map Cvetka...