bell hooks: where we stand

(Introduction (Class Matters), Making the personal political: Class in the Family, Coming to Class Consciousness)

- operativni pojmovi: epistemička pozicija - klasa, rasa; vodeće klasne grupe, (hedonistički) konzumerizam, prelaženje klasnih granica, materijalna žudnja/žudnja za materijalnim, klasni sram/sram zbog klase, bjelačka patrijarhalna kapitalistička supremacija, klasni elitizam, rasni apartheid, klasna povlastica/privilegija

Uvodno o autorici i djelu (10 minuta)

bell hooks (rođena kao Gloria Jean Watkins, 1952. godine) američka je intelektualka, feministkinja, društvena aktivistkinja. Interesi njezina rada uočavaju se na presjecištima i(li) dodirima rase, klase i roda, posebice onima koji perpetuiraju sustave (društvene) opresije i dominacije. hooksova je objavila preko trideset naslova knjiga, brojne stručne tekstove, pojavljivala se u nekolikim dokumentarnim filmovima, sudjelovala na javim predavanjima. Prije svega iz feminističke i afroameričke pozicije, hooksova govori o pojmovima rase, klase, roda, obrazovanja, umjetnosti, povijesti, seksualnosti, masovnim medijima i feminizmu.

bell hooks jest pseudonim, preuzet od imena autoričine majke i bake. Također, hooksova rabi atipična mala slova pri ispisivanju svojega pseudonima i to stoga što smatra da je bitnije ono što se nalazi u njezinim knjigama, no to tko je ona (Heather Williams. bell hooks Speaks Up. The Sandspur (2/10/06).)

Na bell hooks utjecali su: abolicionistica i feministica Sojourner Truth (čiji je govor naslova Ain't I a Woman? inspirirao hooksovu), brazliski edukator Paulo Freire (čiji pogled na obrazovanje hooksova preuzima unutar svoje teorije angažirane pedagogije), teolog Gustavo Gutierrez, dramatičarka Lorraine Hansberry, crnački nacionalni vođa (Al-Hajj Malik El-Shabazz) Malcolm X i Martin Luther King.

Neki su pisci kritizirali hooksovu, a među njima valja istaknuti Davida Horowitza i Jamie Glazov. Različite su teme bile predmetom kritike, no izdvajam Horovizz-Glazov primjedbu na diskusiju hooksove iz prvoga poglavlja knjige Killing Rage, gdje autorica izjavljuje da je voljna ubiti bijelog muškarca do kojeg sjedi. hooksova objašnjava da je taj njezin impuls bio uvjetovan svađom oko karata/mjesta u avionu između tog muškarca i njezine crne prijateljice. Za hooksovu, ta svađa je upravo simptomatski razvidan pokazatelj uloge rasizma i seksizma u američkom društvu. ili, riječima same bell hooks:

It was not a question of your giving up the seat, it was an occasion for you to intervene in the harassment of a young black woman and you chose your own comfort and tried to deflect away from your complicity in that choice by offering an insincere, face saving apology... It was this sequences of racialized incidents involving black women that intensified my rage against the white man sitting next to me. I felt a 'Killing Rage.' I wanted to stab him softly, to shoot him with the gun I wished I had in my purse. And as I watched his pain, I would say to him tenderly 'racism hurts.'

-bell hooks, Killing Rage

1

Why is it that the face of poverty in America is a black face, even though most of the thirty-six million poor in America are white? How do fantasies of wealth's power help keep the poor poor? What do black teens want, and how do they learn to want it? Are wealthy Black Americans any more aware of class issues than wealthy whites? Why do we need so much money after all?

1. Introduction / Uvod (30 minuta)

Na današnjem dvosatu riječi će biti o trima dijelovima knjige „Where we stand“, točnije o Uvodnome poglavlju naslova Class Matters, zatim poglavljima Making the Personal Political: Class in the Family te Coming to Class Counsciousness.Promotrimo sada uvodno poglavlje.(Zamoliti kojeg studenta/studentica da pokuša prepričati o čemu se u ovome dijelu teksta radi. Ukoliko je tako da nitko nije pročitao – pričam im sadržaj ja.)

- autorica uočava proširujući jaz/rascijep između bogatih i siromašnih „in this nation“- 'siromašni' su određeni kao: prosjaci, beskućnici, i pripadnici tzv. srednje klase- primjećuje da ne postoji organizirana klasna borba, da nema čak niti kontinuirane,

svakodnevne kritike kapitalizma (pohlepe) koja bi stimulirala misao i akciju (kritiku, reformu, revoluciju)

- „kao nacija“ postali smo pasivni i odbijamo preuzeti odgovornost za preko 38 milijuna građana koji žive u siromaštvu kao i prema radničkoj klasi koja radi dugotrajni i teško i jedva sastavlja kraj s krajem“

- stav tzv. (više) srednje klase – propitivanje klasnoga sustava jednako je njihovu „padu“; pojam: brige!

- klasna segregacija (getoiziranje bogatih i getoiziranje siromašnih); PITANJE: kako, u kontekstu američkog društva, tumačite sintagmu „klasna segregacija“. Ili: „klasni genocid“. Ili: „nacionalna država“. (paragraf 3. uvodnoga poglavlja)

- „stranci“ u bogataškim četvrtima (kako izgledaju, kako se 'prepoznaju'?) – paragraf. 4.- koje je boje bogatstvo, prem b. hooks, u SAD-u? – paragraf 4.- „stanje uma“ bogatoga bijelca iz bogate bjelačke četvrti? – paragraf 5.- odnos prema novcu/imovini? – paragraf 5.- odnos: rasizam – bogatstvo/siromaštvo? – paragraf 6.- bogatstvo/siromaštvo i crnci? - zašto, po b. hooks, bogati crnci razmišljaju o klasi više nego drugi ljudi u SAD-u? –

p.8- koje je boje siromaštvo (u bjelačkome umu)?- razlika između siromašnih bijelaca i siromašnih crnaca? – p 10- „kraj dana“ siromaha? – p 10- govorenje o klasi ~ kao govorenje o novcu? – p 12- paragraf(e) 12 (i 13)Uvoda kopirati i podijeliti studentima - prema hooks: problem rase, rasne solidarnosti i pitanje klase? – p 13- problem (opis?!) (epistemičke) pozicije siromašnih i onih koji bi to mogli postati – p

13. , 14. i 15.- prelaženje granica klase – p. 16- rasa i rod kao prostori odvlačenja pozornosti od temeljnog pitanja klase – p. 17. - crnačka solidarnost ili problem rasizma u kontekstu govorenja o klasi kao promarnom

društvenom problemu (SAD-a) – p. 18- rasa – rod i klasa: termini političkog žargona ili (potencijalno) emancipacijski /

revolucionarni pojmovi? – p. 19

2

Pokušajmo sada ovaj sadržaj „presložiti“ i narisati shemu. Teza, ili tvrdnja koja mi se čini najproblematičnijom u ovome tekstu jest ova:

~ P1: „For so long everyone has wanted to hold on to belief that the United States is a class-free society (...)“Ova tvrdnja ima deskripcijski nastavak:(...) „- that anyone who works hard enough can make it to the top.“

Pitanja: - intuitivno, čini li vam se društvo SAD- a kao ono koje vjeruje u ideju „besklasnosti“ /

drži do besklasnosti - kako doživljavate priču o „američkom snu“ skopčanu s tvrdnjom o SAD-u kao

„besklasnom društvu“- na koji način mislite da bell hooks rabi značenje „američkog sna“ kao podtvrdnju ili

kao opis konteksta za P1; držite li da je npr. rasizam na neki način utjecao na ovakav izvod teza? zašto?

Vjerujem da je bell hooks, poslužit ću se terminom: dekonstruirala uzročno-posljedičnu vezu nekih društvenih fenomena u američkome društvu. Moja shema / moje čitanje pokazat će vam način na koji do te tvrdnje dolazim:

Prvoj premisi (P1), hooksova na samome početku svojega uvodnoga teksta daje protuprimjer:

~ društvena stvarnost ne odgovara P1 („Everywhere we turn in our daily lives in this nation we are confronted with the widening gap between rich and poor.“)

- svjedoci smo produbljenju jaza između „Nacija ne reagira bogatih i siromašnih – getoizacija na taj jaz.“

Govorenje o klasi – demaskira 'crno lice siromaštva' i 'bijelo lice obilja'. Stoga: o klasi se šuti.

RASNO ZAJEDNIŠTVO U SIROMAŠTVU

3

-koje je boje bogatstvo?- crnac u bogataškom bjelačkom kvartu- bogati crnci (i njihova siromašna rodbina)?- bogati bijelci: multikulturalizam „da“, pregovori o novcu / klasnoj poziciji „ne“

- koje je boje siromaštvo?- nevidljivo siromaštvo bijelaca (uklapanje u 'ciljeve' ili društvena stremljenja bogatih / više klase)- sindrom „kraja dana“ za siromašne (crnce i bijelce)

Rasizam povijesno i (odnedavno) seksizam teme su koje se rabe kao prekrivači/zamagljivači glavnoga problema, onoga klase. (Rasizam s podproblemom dovođenja u pitanje „crnačke solidarnosti“, tj. teze da sve crnce rasizam pogađa na jednako negativan način // „iluzija“ rasne solidarnosti).

RASNO ZAJEDNIŠTVO U SIROMAŠTVU

- slaba pozicija stoga što:o obuhvaća obespravljene u društvu i(li) pak one koji s razloga funkcioniranja

društvenog sustava mogu obespravljeni i(li) egzistencijalno ugroženi ubrzo postati (beskućnici, prosjaci, radnička klasa, niža srednja klasa)

o ne znaju kako misliti klasu; kako ju teoretizirati, kako djelovatio straho rasna solidarnost kao problem za društvenu klasnu segregaciju

(rad na paragrafima: 13., 14., 15.)

Proanalizirati problematiku klase, klasne borbe u američkom društvu, držim da se dade zaključiti, prema bell hooks znači dotaknuti osinjak i to stoga što je temeljno pitanje ono moći, konkretno klasne moći. Društvene top-teme rasizma ili seksizma služe za odvlačenje pozornosti s temeljnoga društvenog problema – onog klasne podjele.Isprepletenost temata: klasa, rasa, rod nužna je i neminovna (ako je tako da su spomenuti elementi gradbene jedinice kakvoga ljudskog identiteta). No, neartikulacija, prem b. hooks, bazičnoga problema: onoga klase, ostavlja otvorenim opasan diskurzni i društveni jaz: onaj između „stanja stvari“ i naše premise prve.

Seminarski dio dvosata zamislila sam kao rad u grupama. Predvidjela sam 8 grupa. Svaka grupa dobit će dio teksta ili iz prvoga ili iz drugoga poglavlja knjige „Where we stand“ bell hooks te pitanja na koja će studenti, zajdeničkim radom u grupi, pokušati dati pismene odgovore. Jedan student/studentica iz grupe bit će izvjestitelj/izvjestiteljica, zapisivat će zajedničke odgovore, primjedbe i razmišljanja i ta će osoba pročitati / predstaviti rad cijele grupe.

Pitanja / pojmovi za promišljanje:

1. Pokušajte odrediti i opisati ton, atmosferu vašega dijela teksta. 2. Iz teksta koji vam je zadan pokušajte detektirati i izlučiti što više odrednica koje na

izravan ili neizravan upućuju čitatelja na odrednice vezane uz siromaštvo, odnosno bogatstvo.

3. Pokušajte odrediti u vašem dijelu teksta implicitne ili eksplicitne odrednice koje se tiču klasne svijesti (postoji li ili ne; poima li se je; ako da, na koji način; ako ne, pokušajte razvidjeti što utječe na njezino nepoimanje).

4. Pokušajte vaš dio teksta dovesti u vezu s tzv. „američkim snom“ (pričom o mogućnosti uspjeha na društvenoj ljestvici za svakoga).

Studenti samostalno rade na zadanim tekstovima 15 minuta. Nakon završenog samostalnog rada slijede izlaganja svake grupe koja traju ukupno 30 minuta.

4